Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

05.05.2018.

ANALIZA AMERICKOG INSTITUTA: OHR TREBA NAMETNUTI IZMJENE IZBORNOG ZAKONA!

ANALIZA AMERIČKOG INSITUTA: OHR treba nametnuti izmjene Izbornog zakona!

Bosna i Hercegovina glavni je prioritet u 2018. godini za SAD i Evropsku uniju koje trebaju da ohrabre lidere njenih političkih stranaka da usaglase novi izborni zakon. Međutim, ako oni ne postignu dogovor, poziva se visoki predstavnik da iskoristi svoje ovlasti i nametne rješenje. Ovo se, između ostalog, navodi u najnovijem izvještaju američkog Instituta "Istok-Zapad" i Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku.



ANALIZA AMERIČKOG INSITUTA: OHR treba nametnuti izmjene Izbornog zakona!

Ovaj dokument pod nazivom "Vrijeme je za akciju na zapadnom Balkanu - Preporuke za američku diplomatiju" ujedno je i prijedlog plana obnovljenog jakog američkog i evropskog angažmana na zapadnom Balkanu.

 

"Nakon jesenjih izbora u BiH, SAD i EU trebaju se fokusirati na racionalizaciju dejtonskih institucija, pazeći da time ne ugroze temelje na kojima počiva ovaj sporazum", kaže se u izvještaju objavljenom 2. maja u New Yorku.

 

Prioritet treba biti jačanje saradnje s NATO-om, koji treba redefinirati uslove za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP), čime bi se BiH primakla korak bliže članstvu.

 

Kako se navodi, SAD trebaju više investirati u BiH putem Američkog poslovnog fonda i otvaranjem niza malih i srednjih preduzeća.

 

Između ostalog, u izvještaju se potencira da SAD i EU trebaju zajednički i koordinisano da se angažuju u rješavanju gorućih pitanja na zapadnom Balkanu kako bi se spriječio potencijalni konflikt u tom regionu.

Navodi se i da je potrebna "neposredna i odlučujuća akcija" SAD i EU jer je "zapadni Balkan, koji obuhvata BiH, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Albaniju i Srbiju, ponovo postao područje koje zabrinjava zbog manjkavosti unutrašnjeg upravljanja, ekonomskih izazova, etničkih konfrontacija unutar regiona i vanjskih utjecaja".

 

U dijelu koji se odnosi na Srbiju, ističe se kako bi SAD trebale da nastave podržavati članstvo te zemlje u EU, ali i poziciju Brisela da nema članstva bez priznavanja Kosova i povinovanja politici EU prema Rusiji.

 

Također, naglašava se da SAD trebaju da ohrabre EU da oživi dijalog Kosovo i Srbije, koji mora da dovede do srbijanskog priznavanja Kosova kao nezavisne države. Washingtonu je, dodaje se, potreban obnovljen i ojačan odnos sa Srbijom, najvećom i najjačom državom regiona, koja "balansira na diplomatskoj žici udvarajući se istovremeno i Rusiji i EU".

 

"Evropski čelnici ne mogu da očekuju od Srbije da će se odlučno posvetiti EU ako članstvo i dalje izgleda daleko. Jednom riječju, ako Srbija ne može da sjedi na dvije stolice, onda to ne može ni EU", kaže se u dokumentu.

 

Članstvo u NATO-u treba da ostane opcija kada je riječ o Srbiji, ali američka očekivanja moraju da uzmu u obzir i historijsko naslijeđe vojnih operacija NATO-a u regionu, kao i vjerovatno glasno protivljenje Rusije. Zato, navodi se, saradnja s NATO-om treba da se nastavi uz podršku Srbiji da ograniči svoje sigurnosne veze s Rusijom na trgovinu oružjem i obuku.

 

Kada se radi o Kosovu, u izvještaju se ističe da bi SAD trebale ohrabriti EU da oživi dijalog Kosova i Srbije uz podršku SAD-a kako bi se spriječilo da Kosovo nastavi kliziti ka statusu zamrznutog konflikta.

 

"SAD bi trebale da ohrabre EU da ponovo potvrdi da je Kosovo na kredibilnom putu pristupanja, iako mu predstoji još mnogo posla, dok Srbiji mora jasno da se stavi do znanja da njen put pristupanja EU zahtijeva priznavanje Kosova uz razumijevanje da, kad postane članica EU, ne može ometati eventualno članstvo Kosova u EU", kaže se u dokumentu.

 

Također, NATO bi zajedno s Kosovom trebao da radi na razvoju male, lako naoružane, odbrambene vojne moći, a proces formiranja tih snaga mora da uključi dijalog Kosova i Srbije, ali ni pod kojim uslovima Srbija ne treba da ima pravo veta u tom procesu. KFOR treba da ostane na Kosovu, ali bi postojanje stalne NATO-ove ili američke baze u regionu nepotrebno provociralo Srbiju i Rusiju.

 

Uz konstataciju da proces normalizacije odnosa nailazi na niz ozbiljnih prepreka, autori izvještaja navode da obje strane moraju u potpunosti i u dobroj vjeri da provedu postojeće sporazume, a kada je riječ o neriješenim pitanjima koja zahtijevaju pregovore, strane treba ohrabriti da se saglase na najvišem nivou o "mapi puta" koraka koji vode ka rješenju i primjeni.

 

U dijelu koji se tiče Makedonije, autori izvještaja navode da članstvo te zemlje u EU i NATO-u mora da bude prioritet.

 

"SAD treba da upotrijebi svoj utjecaj na najvišem nivou u Makedoniji i Grčkoj da naglasi važnost rješavanja pitanja imena, koje stoji na putu, i da sarađuju sa UN-om u tom cilju", kaže se u dokumentu.

 

Dalje se ocjenjuje da zapadni Balkan ima realan i mjerljiv utjecaj na sigurnost i stabilnost Evrope i da brojni politički, ekonomski i sigurnosni izazovi sa kojima se region danas suočava prijete da se odraze i na ostatak Evrope.

 

Međutim, ističe se, problemi Balkana nisu nepremostivi, jer ne zahtijevaju nove institucije ni značajne finansijske i vojne obaveze SAD-a, nego, naprotiv, rješenje zahtijeva rad kroz dvije organizacije koje su već prisutne u regionu - EU i NATO.

 

"Sveobuhvatni pristup rješavanju čitavog niza političkih, ekonomskih i sigurnosnih izazova na Balkanu zahtijeva da EU i NATO rade u tijesnoj koordinaciji, i među sobom i sa SAD-om", dodaje se u izvještaju.

05.05.2018.

BODO WEBER TVRDI: DRAGAN COVIC JE U SARADNJI SA MILORADOM DODIKOM, BACIO BiH U NAJDUBLJU KRIZU

05.05.2018.

U RALJAMA ETNOKRATIJE: ZAŠTO IZBORNI ZAKON UOPŠTE ZAVISI OD 12% GLASOVA HDZ-a?

U RALJAMA ETNOKRATIJE: Zašto izborni zakon uopšte zavisi od 12% glasova HDZ-a?

Dakle, BiH je nefunkcionalna ne zato što je po prirodi takva ili što se narodi u njoj ne vole, kako se često može čuti, nego zato što je Daytonski ustav stvorio sve preduslove da ona bude nefunkcionalna. I takva će biti sve dok na sceni ostane sistem odlučivanja gdje će jedan klub u parlamentu biti dovoljan da se ospori bilo kakva odluka ili zakon u državi.



U RALJAMA ETNOKRATIJE: Zašto izborni zakon uopšte zavisi od 12% glasova HDZ-a? - 1

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

BiH ili tačnije Federacija BiH posljednjih dana ponovo svjedoči maratonskim sastancima političkih lidera na kraju kojih saznamo da dogovor nije postignut, ali da će se nastaviti dogovarati. Praksa je to, inače, u našoj zemlji. Otprilike jednom godišnje iskrsne tako neko krucijalno pitanje za uređenje i budućnost BiH oko kojeg političke stranke zauzmu nepomirljiva gledišta. A onda na scenu stupa međunarodna zajednica u obličju SAD-a ili EU sa serijom dugih i iscrpnih sastanaka, lobiranja i pritisaka ne bi li se politički lideri natjerali da pronađu bilo kakav konsenzus kojim će riješiti navedeni problem.

 

 Zadnje u nizu krucijalnih pitanja u BiH oko kojih Ambasada SAD-a i Misija EU u BiH sastanče s političkim liderima je, naravno, izborni zakon. Odavno smo već u zeitnotu. Do izbora je jedva pet mjeseci, a na stolu je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića kojom su se van snage stavile dvije odredbe Izbornog zakona BiH vezano za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Čović nastoji iskoristiti priliku da pod svaku cijenu nametne izborni zakon po kome će se hrvatska mjesta u federalnom Domu naroda gotovo u potpunosti popunjavati iz onih kantona u kojima njegova stranka ima većinu, čime bi joj gotovo obezbijedio moć trajne kontrole nad FBiH. Probosanske stranke, naravno, odbijaju takav prijedlog. Ukoliko ne bude po njihovom, HDZ je već otvoreno zaprijetio izazivanjen postizbornog haosa i blokiranjem (preko Doma naroda) imenovanja nove vlasti u Federaciji.  Dakle, u startu je jasno da između ovakve dvije koncepcije nema i teško može biti bilo kakvog konsenzusa, bez da jedna od strana brutalno ne pogazi sve svoje principe.  No, ključno pitanje koje ovdje treba postaviti je zbog čega nam za donošenje jedne ovakve odluke, pored zvaničnih zakonodavnih institucija ove zemlje, trebaju „konsenzusi lidera“, uz sav pregovarački igrokaz koji uz njih ide.

 

Zbog činjenice da glede uređenja i drugih temeljnih pitanja ne postoji konsenzus među ključnim političkim akterima i stoga ni mogućnost donošenja brzih rješenja, u javnosti se često stvara percepcija da je BiH nefunkcionalna, neuspješna, pa čak nerijetko možemo čuti i „propala država“.

Međutim, nepomirljivi pogledi na određeno krucijalno ili manje krucijalno političko pitanje nisu nikakav dokaz nefunkcionalnosti ili neuspješnosti neke zemlje. Naprotiv, to je sama suština i srž jedne demokratske države. Potpuno suprotstavljeni pogledi na adekvatan izborni zakon ili uređenje BiH nisu ništa manje dramatični nego što su, primjerice, različiti pogledi građana Velike Britanije na pitanje ostanka njihove države u EU, gdje su se s jedne strane kompletna Škotska, laburisti, liberali i dio Konzervativne stranke našli nasuprot drugog dijela Konzervativne stranke i ostalih evroskeptičnih grupa. Tijesnom referendumskom većinom na kraju su prevagu odnijeli potonji i tako trajno odredili sudbinu Ujedinjenog Kraljevstva. Tako funkcioniše demokratija. To, dakako, nije idealan sistem. On je, kako i navedeni primjer dokazuje, često nepravedan prema velikoj broju ljudi te nerijetko vodi ka pogrešnim i lošim ishodima. No, on uz sve mane, on je u konačnici ipak najpravedniji sistem odlučivanja koji možemo zamisliti.

I tu dolazimo do problema BiH i njenog funkcionisanja. Ona je Daytonom ostala uskraćena za istinski demokratski sistem. Ona je uređena kao hibrid građanskog i nacionalnog gdje, zahvaljujući mehanizmima poput domova naroda i entitetskog glasanja, donošenje odluka zavisi od volje predstavnika etničkih grupa. Čak i u nerijetkim slučajevima kad predstavnici izabrane demokratske većine u donjem domu parlamenta usvoje neku odluku, nju često poništavaju ekskluzivno predstavnici etničkih grupa u domovima naroda, bez obzira na ukupni demokratski legitimitet. Rezultat je dakako, u najboljem slučaju krnja demokratija, nefunkcionalni sistem, tromost u donošenju odluka te enormna moć u rukama nacionalnih lidera koja uveliko nadilazi njihov izborni legitimitet, a sve to dalje dovodi do toga da se umjesto u zvaničnim institucijama, donošenje političkih odluka seli u kafane, restorane, vojne baze i strane ambasade s ciljem pronalaska konsenzusa. Tako umjesto „vladavine većine“, dobijamo pokušaj vladavine preko konsenzusa etničkih elita.

Dakle, BiH je nefunkcionalna ne zato što je po prirodi takva ili što se narodi u njoj ne vole, kako se često može čuti, nego zato što je Daytonski ustav stvorio sve preduslove da ona bude nefunkcionalna. I takva će biti sve dok na sceni ostane sistem odlučivanja gdje će jedan klub u parlamentu biti dovoljan da se ospori bilo kakva odluka ili zakon u državi. Problem će postojati dok god postoji ovakav način odlučivanja, a čak i da se kojim čudom riješi problem izbornog zakona prije izbora, u doglednoj budućnosti ponovo će nas dočekati dočekati neko novo „krucijalno političko pitanje“ oko kojeg će političke strane zauzeti „nepomirljive pozicije“, zbog kojeg će se dizati tenzije i kreirati percepcija o BiH kao neuspješnoj i nefunkcionalnoj državi.

 

 Ono što je Bosni i Hercegovini potrebno da postane funckionalna demokratija jeste otklanjanje kočnica ugrađenih u Daytonski ustav i uspostavljanje građanskog sistema odlučivanja. Ovo, dakako, ne znači i ukidanje konstitutivnosti i mogućnosti zaštite prava konstitutivnih naroda. Konstitutivni narodi mogu imati svoje klubove u zakonodavnima tijelima preko kojih će štiti nacionalna prava svoje grupe i zaustavljati odluke koje im idu na štetu. No ovlasti koje bi oni imali morale bi biti striktno ograničene na ono što zaista jesu suštinska nacionalna pitanja poput jezika, obrazovanje, kulture, itd... No ne može vitalni nacionalni interes biti pitanje plaćanje poreza od kladionica ili uvođenja elektonskog glasanja. Nije ni moralno ni normalno imati sistem u kome svaku odluku može kočiti stranka s izbornim legitimitetom od 12%.

Ono čemu HDZ-ov prijedlog izbornog zakona vodi samo je dodatno cementiranje takvog stanja i činjenje od BiH još nefunkcionalnije države.

 

05.05.2018.

VENECIJANSKA KOMISIJA JE IZNOSILA MISLJENJE O IZBORNOM ZAKONU 2016. :EVO STO SU TADA ZAKLJUCILI O IZBORNOM ZAKONU

OVO SE ČOVIĆU NEĆE SVIDJETI: Venecijanska komisija već je iznosila mišljenje, evo što su zaključili o Izbornom zakonu

Na posljednjem sastanku lidera federalnih stranaka i ambasadora SAD-a i EU dogovoreno je da se od Venecijanske komisije zatraži mišljenje u vezi sa izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda FBiH. Međutim, Venecijanska komisija se o tom pitanju već izjasnila kao prijatelj suda prilikom rasprave po apelaciji Bože Ljubića



OVO SE ČOVIĆU NEĆE SVIDJETI: Venecijanska komisija već je iznosila mišljenje, evo što su zaključili o Izbornom zakonu

Piše: AVDO AVDIĆ  

 

 

Mišljenjem u svojstvu prijatelja suda, Venecijanska komisija je još 2016. godine zaključila „da se čini da je sistem izbora delegata u Dom naroda FBiH propisan Ustavom Federacije BiH u skladu sa evropskim  i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora“.

 

„Budući da Izborni zakon namjerava da provede u djelo odredbe Ustava Federacije BiH, također se čini da je sistem u skladu i sa ovim standardima“, navedeno je u Mišljenju koje je 17. oktobra 2016. godine Venecijanska komisija dostavila Ustavnom sudu BiH u svojstvu „prijatelja suda“ prilikom rasprave po apelaciji Bože Ljubića.

 

Time je Venecijanska komisija, faktički, potvrdila da su odredbe Izbornog zakona koje je Ustavni sud BiH stavio van snage „u skladu sa evropskim i drugim standardima“.

 

IZBOR DELEGATA DOMA NARODA JE USTAVAN

 

Podsjećamo, na posljednjem sastanku lidera federalnih stranaka i ambasadora SAD-a i EU dogovoreno je da se od Venecijanske komisije zatraži mišljenje u vezi sa izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda FBiH. Međutim, Venecijanska komisija se o tom pitanju već izjasnila, tako da je teško očekivati da će stav biti drugačiji od onog koji je već dostavljen Ustavom sudu BiH. Suština je, dakle, da Venecijanska komisija konstatuje da je način izbora delegata u Dom naroda FBiH propisan Ustavom FBiH usklađen sa međunarodnim izbornim standardima. A u Ustavu FBiH piše:

 

„Broj delegata koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu je proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovništva kantona. U okviru tog broja, procenat delegata Bošnjaka, Hrvata i ostalih iz kantona bit će, što je moguće više, približan procentu Bošnjaka, Hrvata i ostalih poslanika u zakonodavnom tijelu tog kantona. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan delegat ostalih iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“.

 

To znači da bi, bude li se držalo do Mišljenja Venecijanske komisije i Ustava FBIH, i novim Izbornim zakonom bilo bi omogućeno svim izabranim zastupnicima u kantonalnim skupštinama da budu delegirani u Dom naroda FBiH. Protiv ovog koncepta je lider HDZ-a BiH Dragan Čović koji se boji da bi primjenom ovog principa, izgubio kontrolni paket u Domu naroda FBiH, a samim tim i mogućnost opstruiranja formiranja Vlade Federacije.

 

DOM NARODA NE PREDSTAVLJA KANTONE

 

„Venecijanska komisija ističe da se u načinu izbora delegata u Dom naroda koriste kantoni i njihovi delegati, a njegova primarna svrha nije da predstavlja kantone, nego konstitutivne narode i Ostale, te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti tj kolektivnu ravnopravnost tri konstitutivna naroda uz određenu zastupljenost Ostalih. Pored toga Dom naroda ima važnu ulogu u postupku vitalnog nacionalnog interesa i može se posmatrati kao dom veta u zakonodavnom tijelu Federacije“, navedeno je u Mišljenju Venecijanske komisije iz oktobra 2016. godine.

 

Upravo citirani dio Mišljenja Ustavni sud BiH je prilikom odlučivanja po apelaciji Bože Ljubića uzeo kao relevantan, te proglasio odredbe Izbornog zakona BiH neustavnim. Međutim, preostali dio stava Venecijanske komisije suštinski ne ide u korist zahtjevima HDZ-a BIH.

 

„Venecijanska komisija ističe da održavanjem dva kruga izbora Izborni zakon provodi u djelo relevantne odredbe Ustava Federacije BiH o raspodjeli mjesta u Domu naroda, i to tako što se u prvom krugu, raspoređuje jedno mjesto po konstitutivnom narodu ili Ostalim po kantonu, a u drugom se vrši raspodjela onih mjesta koja nisu mogla biti popunjena u kantonu koji ima potreban broj konstitutivnih naroda ili Ostalih za popunjavanje preostalih mjesta“, tako eksperti Venecijanske komisije konstatuju da je ovakav način izbora delegata u skladu sa međunarodnim standardima.

 

(SB / Zurnal)

05.05.2018.

DRUŠTVO NOVINARA BiH: DRAGAN BURSAĆ NOVINAR 2017. GODINE

DRUŠTVO NOVINARA BIH: Dragan Bursać novinar 2017. godine

Društvo novinara Bosne i Hercegovine večeras je u Brčkom dodijelilo nagradu "Novinar godine 2017" novinaru Portala "Buka" iz Banje Luke Draganu Bursaću.



DRUŠTVO NOVINARA BIH: Dragan Bursać novinar 2017. godine

Nagrada za životno djelo pripala je novinaru i diplomati Zlatku Dizdareviću, a Specijalno priznanje novinarskom karikaturisti Đoki Ninkoviću. Nagradu za printano novinarstvo dobila je Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica i direktorica "Oslobođenja", Nagradu za radijsko novinarstvo "Radio M" iz Sarajeva, a Nagradu u kategoriji TV novinarstvo dobio je sportski novinar BHRT-a Zoran Šuko.

 

Predsjednik Društva novinara BiH Faruk Zupčević kazao je Feni da je cilj te manifestacije očuvanje digniteta novinarske profesije koja je u sadašnjem trenutku sve manje ono što joj je zadatak.

 

Smatra da je stanje u bh. medijima izuzetno teško te da BiH u tom segmentu, prema procjenama organizacije Reporteri bez granica, zauzima 68. mjesto u svijetu.

 

Društvo novinara, dodao je, svake godine bilježi od 50 d0 70 napada na novinare, koji se uglavnom neprocesuiraju ili sam proces traje dugo.

Ukazao je na nepovoljan status novinara u BiH te izrazio neophodnost da se novinari i mediji zaštite, jer "bez novinara nema ni slobodne".

 

- Večeras nagrađujemo najbolje i najhrabrije, one koji su u protekloj godini dali doprinos razvoju ove djelatnosti - istakao je Zupčević te dodao da je tekst "Slavi li Banja Luka srebrenički genocid?" autora Dragana Bursaća pokazao novinarsku čast i hrabrost.

 

Novinar Dragan Bursać izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ukazanog povjerenja ističući da je velika čast biti priznat od kolega.

 

- Biti novinar godine u BiH nije mala stvar, jer imam mnogo fenomenalnih kolega novinara koji ovog trena mogu ponijeti takvu titulu - istakao je Bursać za Fenu.

 

Naglasio je da je imao velikih problema zbog tekstova za koje je i dobio nagradu te da je u jednom trenutku, zbog prijetnji smrću, morao napustiti Bosnu i Hercegovinu.

 

- Imao sam problema zbog istine i dijela javnog mnijenja koje ne želi da tu istinu čuje, ali to je moj posao - zaključio je Bursać.

 

Novinar i diplomata Zlatko Dizdarević kazao je da je bio iznenađen, prvenstveno jer određeni period ne piše o situaciji u Bosni Hercegovini.

 

Izrazio je veliko zadovoljstvo što je dobio Nagradu za životno djelo od kolega profesionalaca, koja ima bitno drugačiju težinu od drugih nagrada, ali koja ima "prizvuk" da je završio novinarsku karijeru.

 

- Ne osjećam se tako i nadam se da ću se još dugo godina baviti novinarstvom u kojem uživam i za koje sam vezan strašću - naglasio je Dizdarević te zaključio da novinarstvo danas nije ono u kojem je proveo najveći, najljepši i najuspješniji dio života.

 

Žiri za dodjelu nagrada sačinjavao je 14 članova, od kojih je deset članova Upravnog odbora Društva koji su temeljito pregledali sve što su bh. novinari pisali u 2017. godini.

05.05.2018.

MINISTAR UNUTRASNJIH POSLOVA RS-a DRAGAN LUKAČ JE KREATOR MNOGIH KRIVICNIH DIJELA

TEŠKE OPTUŽBE SLOBODANA VASKOVIĆA: "Dragan Lukač je kreatura koja pokušava da se spasi odgovornosti za TEŠKO KRIVIČNO DJELO..."!

Novi blog Slobodana Vaskovića prenosimo u cijelosti



TEŠKE OPTUŽBE SLOBODANA VASKOVIĆA: 'Dragan Lukač je kreatura koja pokušava da se spasi odgovornosti za TEŠKO KRIVIČNO DJELO...'!

Piše: SLOBODAN VASKOVIĆ

 

1. 

Dragan Lukač je besramna kreatura, koja pokušava na svaki način da se spase odgovornosti za teško krivično djelo koje je počinio (zasad) - saučesništvo u zataškavanju Ubistva Davida Dragičevića.

 

2.

Beskrupulozni Lukač jeftinim, providnim, trikovima pokušava demonstrirati javnosti navodnu odlučnost u otkrivanju “propusta policije” u vezi sa, kako su iz MUP-a RS naveli, “tragično nastradalim Davidom Dragičevićem”.

 

3.

David Dragičević, odlično to u MUP-u znaju, nije “tragično nastradao”, već je likvidiran, a među egzekutorima nalaze se i pojedini pripadnici policije.

 

4.

Nakon više od mjesec dana ćutanja, Lukač se oglasio saopštenjem i to tek nakon što je Davor Dragičević, Davidov otac, 03.05. o.g. na FB grupi “Pravda za Davida”, emitovao video snimak od 18.03.2018. godine (08 časova i 48 minuta do 09. časova) sa kojeg je jasno da se ne vrši nikakav uviđaj “opljačkane kuće”; Odnosno, ako je ono što vidimo uviđaj, onda samo zbog tog snimka Lukač treba da bude zbrisan sa funkcije, jer način na koji “uviđaj” obavljaju njegovi podređeni nije ni amaterski; To je, naprosto, lakrdija.

 

5.

Lakrdija je prava riječ, jer je Lukač Opasni Lakrdijaš; Vrlo vrlo Opasan: Njegova reakcija na objavljeni snimak dodatno pokazuje da Darko Ilić i Uprava za organizovani kriminal nisu radili ništa drugo do pokušavali zataškati ubistvo.

 

6.

Taj snimak, koji je objavio Davor Dragičević, posjeduje MUP RS još od onog dana kada je nastao - 18.03. ove godine, što svjedoči da ga nisu ni pogledali. Nije im ni trebao, jer pljačke nije ni bilo. Odlično su znali da se istražuje Režirana Provala u Kuću Đorđa Rađena.

 

Preciznije, sve je bilo “istraženo” i prije “provale”!

 

7.

Dalje, to znači da sve ovo vrijeme, duže od četrdeset dana od pronalaska tijela ubijenog Davida, snimak nisu ni na koji način analizirali; Jer da jesu poodavno bi svi koji rade ”uviđaj” bili posmjenjivani.

 

Šta je radio tužilac dalibor Vrećo to vrijeme? Zašto on nije analizirao snimak? Zato što nije imao takve instrukcije od Darka Ilića!!!

 

8.

Nisu ga analizirali, jer je za Vrh MUP-a RS David sam pao u vodu, dok je stvarna istina da je danima mučen, pa potom i ubijen. Najranije, 20/21.03. ove godine, dva dana nakon što je nestao, 18.03.o.g.

 

9.

Uz navedeno, tek sada se mogu nazrijeti gigantske razmjere Ilićevih laži iznesenih 26.03.2018. godine, na pres konferenciji, kada je rekao da je Uprava za organizovani kriminal “sve efikasno utvrdila na osnovu video snimaka nadzornih kamera”. 

 

Ilić je tada još rekao da je “Nesporno utvrđeno da je David Dragičević izvršio provalnu krađu” u Kući na Laušu.

 

Ilić je kriminalizovao Davida vrlo svjesno i vrlo neljudski, kako bi prikrio Ubice i Naručioce Likvidacije.  

 

10.

Lukačevo saopštenje dodatno potvrđuje upetljanost dijela Vrha MUP-a RS u surovo ubistvo Davida Dragičevića.

 

Direktno su, osim Lukača, upetljani Darko Ćulum, direktor Policije i Darko Ilić, načelnik Uprave za organizovani kriminal.

 

11.

Lukač laže i kada navodi “da je u kasnijoj istrazi ovo krivično djelo dovedeno u vezu

05.05.2018.

EKSPERT USTAVNOG PRAVA KASIM TRNKA: "PREMA ČOVIĆEVOM PRIJEDLOGU VELIKI BROJ LJUDI BIO BI POTPUNO DISKRIMINISAN..."

"VENECIJANSKA KOMISIJA JE POSLJEDNJA SLAMKA SPASA": "Prema Čovićevom prijedlogu veliki broj ljudi bio bi potpuno diskriminisan..."

- Prema tome, Venecijanska komisija ne može ništa drugo odgovoriti nego ustvrditi da niko ne može biti diskriminisan u svojim ljudskim pravima, a posebno u izbornom pravu – da bira i bude biran - dodaje Trnka.

Nažalost, kako je naveo, prema prijedlogu HDZ-a BiH veliki broj ljudi ostao bi potpuno diskriminisan.



'VENECIJANSKA KOMISIJA JE POSLJEDNJA SLAMKA SPASA': 'Prema Čovićevom prijedlogu veliki broj ljudi bio bi potpuno diskriminisan...'

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature


Ekspert ustavnog prava Kasim Trnka ocijenio je dobrim potezom odluku predstavnika pet političkih stranaka iz Federacije BiH da u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH angažuju Venecijansku komisiju. 

- To je ujedno i posljednja slamka spasa, iako su rokovi davno već prošli i ulazimo u period kada teku izborne radnje, jer će Izborna komisija ubrzo raspisati izbore. Potpuno je neuobičajeno u demokratskom društvu da se mijenjaju pravila igre dok traje politička utakmica - izjavio je profesor Trnka.

 

Smatra da obratiti se Venecijanskoj komisiji znači tražiti podršku od evropskih demokratskih standarda u izbornom sistemu i demokratskom društvu.

 

- Prema tome, Venecijanska komisija ne može ništa drugo odgovoriti nego ustvrditi da niko ne može biti diskriminisan u svojim ljudskim pravima, a posebno u izbornom pravu – da bira i bude biran - dodaje Trnka.

Nažalost, kako je naveo, prema prijedlogu HDZ-a BiH veliki broj ljudi ostao bi potpuno diskriminisan.

 

- S druge strane, Venecijanska komisija može tražiti samo da se poštuju važeći propisi, a u Ustavu FBiH još uvijek je važeći propis da iz svakog kantona bude predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako takvog ima u kantonalnoj skupštini - pojašnjava Trnka za Vijesti.ba.

 

Prema njegovim riječima, morat će se tražiti rješenja koja će prihvatiti te demokratske standarde.

- Ako se striktno ide na presudu „Ljubić“, onda se postavlja pitanje kako se to uključuje u izbor članova Predsjedništva BiH jer se na njega ne referira. A ako se otvori to pitanje, onda se moraju otvoriti i promjena Ustava BiH i riješiti presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Ilijaz Pilav“, „Sejdić i Finci“ i ostale presude koje se tiču kršenja ljudskih prava - smatra Trnka.

 

Nakon što dobijemo mišljenje Venecijanske komisije, napominje, vidjet ćemo da li će ga lideri prihvatiti i naći rješenja u skladu s njim.

 

- Ako se to ne desi, ostaje još jedina varijanta da visoki predstavnik interveniše i omogući implementaciju izbornih rezultata. Ako se ni to ne desi, onda nažalost ulazimo u ozbiljnu ustavnu krizu - upozorio je Trnka.

Podsjetimo, u Sarajevu je sinoć održan još jedan u nizu neuspješnih sastanaka predstavnika pet političkih stranaka iz FBiH koji su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH. Skupu u rezidenciji američke ambasadorice Maureen Cormack prisustvovali su Bakir Izetbegović (SDA), Damir Arnaut (SBB BiH), Nermin Nikšić, Damir Mašić (SDP BiH), Dragan Čović (HDZ BiH), Željko Komšić (DF), kao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Odlučeno je da se od Venecijanske komisije zatraži da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

05.05.2018.

DINO MUSTAFIĆ: DRAGAN ČOVIĆ ŽELI IZMJENOM IZBORNOG ZAKONA POSTIĆI RATNE CILJEVE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58808540

Powered by Blogger.ba