Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

04.05.2018.

UPUTA IZ MOSKVE ZA SRBIJU

ŠOK U SRBIJI – OVO JE STIGLO IZ MOSKVE: "Srbi, nestaćete ako ne budete imali rusku vojnu bazu…"

Viktor Kоlbаnоvski, mоskоvski еkspеrt zа bаlkаnskа pitаnjа, kаžе dа bi u Srbiјi trеbаlо оtvоriti rusku vојnu bаzu, kао оdgоvоr nа аmеričkо prisustvо nа Kоsоvu i njihоvu bаzu Bоndstil.



ŠOK U SRBIJI – OVO JE STIGLO IZ MOSKVE: 'Srbi, nestaćete ako ne budete imali rusku vojnu bazu…'

Kоlbаnоvski оbјаšnjаvа dа bi оd ruskе bаzе u Srbiјi bilо višеstrukе kоristi zа mir nа Bаlkаnu i dа bi tа bаzа prеsudnо pоmоglа Srbiјi u nаstојаnjimа zа оčuvаnjе Kоsоvа.

 

 

Kоlbаnоvski, kојi је i dirеktоr Bаlkаnskоg cеntrа zа mеđunаrоdnu sаrаdnju iz Моskvе, nаvоdi dа је sаdа оdlukа nа pоlitičаrimа.

 

– Plаtfоrmа tаkоzvаnе vlаdе u Prištini о fоrmirаnju ‘Vојskе Kоsоvа’ svjеdоči о tоmе dа su Аmеrikаnci i njihоvi štićеnici kоsоvski Аlbаnci prеšli svе crvеnе liniје. I bаš zbоg tоgа, zbоg fоrmirаnjа vојnоstrаtеškоg bаlаnsа nа Bаlkаnu, nеоphоdnа је snаžnа vојnа pоmоć Ruskе Fеdеrаciје Srbiјi, оdnоsnо оsnivаnjе ruskе vојnе bаzе, nаrаvnо, uz prеthоdnu sаglаsnоst i dоzvоlu srpskоg rukоvоdstvа. U tоm slučајu bi dаlјi nаpоri prеdsjеdnikа Vučićа i njеgоvih sаrаdnikа zа оčuvаnjе Kоsоvа i Меtоhiје u sаstаvu Srbiје imаli оdličnu pеrspеktivu, јеr bi uz njih stајаlа rеаlnа vојnа snаgа… – nаvео је Kоlbаnоvski zа Infоrmеr nеpоsrеdnо nаkоn štо је nа ruskој držаvnој tеlеviziјi "Rusiја 24" izlоžiо оvu idејu.

 

Оn је dоdао dа bi ruskа vојnа bаzа u Srbiјi bilа klјučnа zа оpstаnаk srpskоg nаrоdа nа Bаlkаnu.

 

 

– Sаmо оvаkаv scеnаriо mоžе zаustаviti dаlјu аgrеsiјu kоsоvskih Аlbаnаcа i drugih nеgаtivnih fаktоrа nа оvim prоstоrimа, pоsеbnо imајući u vidu Prеšеvо, ‘Тirаnsku plаtfоrmu’ u Маkеdоniјi, dеcеntrаlizаciјu Crnе Gоrе, kао i unitаrizаciјu Bоsnе i Hеrcеgоvinе – dоdао је Kоlbаnоvski.

 

Kоmеntаrišući оvаkаv prijеdlоg iz Моskvе, аnаlitičаr Аlеksаndаr Pаvić kаžе zа Infоrmеr dа Srbija mоžе dа sаčuvа svој suvеrеnitеt i intеgritеt sаmо uz pоmоć priјаtеlјskе Rusiје.

 

– Slаžеm sе sа idејоm о pоtrеbi pоstојаnjа ruskе bаzе kоd nаs. Rusiја је јеdini pоuzdаni i iskrеni vојni sаvеznik kојеg Srbiја imа. S drugе strаnе, Srbiја је јеdinо prеоstаlо mjеstо u Еvrоpi gdjе Rusiја nаilаzi nа оtvоrеnа vrаtа. Nеmа sumnjе dа su nаmjеrе vоdеćih NАТО držаvа prеmа Srbiјi nе smо nеiskrеnе vеć i аgrеsivnе, pа mоžеmо dа ih nеutrаlišеmо sаmо čvrstim sаvеzоm sа Rusimа – оbјаšnjаvа Pаvić.

04.05.2018.

MOSTARSKI MUFTIJA DEDOVIC: "SVAKODNEVNO OSJECAMO PRITISAK DA MOSTAR BUDE HRVATSKI STOLNI GRAD I SVE HRVATSKO U NJEMU"

MOSTARSKI MUFTIJA DEDOVIĆ: "Svakodnevno osjećamo pritisak da Mostar bude hrvatski stolni grad i sve hrvatsko u njemu"

Muftija je kazao kako je nepotpisivanje ugovora države BiH sa Islamskom zajednicom dio političkog pritiska HDZ-a u kojem se nalazi i rješenje za Mostar.



MOSTARSKI MUFTIJA DEDOVIĆ: 'Svakodnevno osjećamo pritisak da Mostar bude hrvatski stolni grad i sve hrvatsko u njemu'

-Društveno-politički kontekst u kojem se danas nalaze Bošnjaci, prema mišljenju muftije Salema ef. Dedovića, je izuzetno nepovoljan, zbog narastanja nacionalizma, snaženja radikalnih, desnih opcija u susjednim državama, dezintegracijski procesi koji se vode s nivoa vlasti manjeg BH entiteta, dok se politika HDZ-a svim silama nastoji domoći promjena izbornog zakona koji bi bio korak do zaokruživanja trećeg entiteta i korak bliže do cijepanja zemlje i ugrožavanja njenog opstanka.

 

Muftija je kazao kako je nepotpisivanje ugovora države BiH sa Islamskom zajednicom dio političkog pritiska HDZ-a u kojem se nalazi i rješenje za Mostar.

 

„Na taj način se pokušava poslati slika da je rješenja Mostara vrlo blizu. Nije blizu. Mi danas odavde želimo kazati da nije ni blizu, ako će biti na štetu naših interesa, na štetu onoga što smo i koliko nas ima i onoga što je Mostar prošao kroz ovo vrijeme. Ako ostvare svoje ciljeve gdje smo mi onda. Mi ćemo imati samo Jablanicu i Konjic što se tiče bošnjačkog dijela na području Muftijstva. Mi svakodnevno osjećamo pritisak da Mostar po svaku cijenu bude hrvatski stolni grad i sve hrvatsko u njemu. U jugo-zapadnom dijelu našeg Muftijstva, vidjeli smo, ne postoji niko drugi osim jedna nacija i jedan narod. Drugi se ne vide, niti im se otvara bilo kakav prostor na javnoj, društvenoj i političkoj sceni, na bilo kojim javnim funkcijama“, prokomentirao je muftija Dedović, ilustrirajući svoje stavove uključivanjem bošnjačke djece na maškarijadama u Livnu bez pitanja roditelja.

 

04.05.2018.

EAST - WEST INSTITUT IZ SADA-A: VRIJEME JE ZA AKCIJU NA ZAPADNOM BALKANU

East – West Institut iz SAD-a: Vrijeme je za akciju na Zapadnom Balkanu





Panel ovog naziva upriličen je u SAD-u , a jedna od preporuka koje se tiču Bosne i Hercegovine je da ova zemlja treba biti prioritet administracije SAD-a za 2018. godinu.

SAD zajedno sa Evropskom Unijom trebaju ohrabriti vođe stranaka da dogovore novi Izborni zakon. U slučaju da ne uspiju, Visoki predstavnik treba iskoristiti svoje ovlasti i upetljati se.”, navodi se  u zaključcima za BiH.

Prilagođavanje dejtonskin institucija EU legislativi, bliski odnosi sa NATO savezom te osnivanje BH-Američkog fonda za jačanje malih i srednjih preduzeća, ostale su preporuke iz izvještaja.

Najbolji odgovor na nefunkcionalnost BiH je napraviti članstvo u EU realnom opcijom, stoji u istom dokumentu.

East- West Institute je nevladina organizacija, globalna mreža uticajnih članova i članica, kako je navedeno , posvećenih izgradnji povjerenja i prevenciji konflikata širom svijeta.

(Kliker.info-Glas Amerike)

04.05.2018.

AKADEMIK OMER IBRAHIMAGIC : VENECIJANSKA KOMISIJA INSISTIRA CE NA PRAVNOM, A NE NA POLITICKOM RJESENJU

Akademik Omer Ibrahimagić : Venecijanska komisija insistirat će na pravnom, a ne na političkom rješenju





Venecijanska komisija insistirat će na pravnom, a ne na političkom rješenju izmjena izbornog zakonodavstva BiH i njena mišljenja nisu obavezujućeg, već samo savjetodavnog karaktera, kazao je za Vijesti.ba ekspert iz oblasti ustavnog prava i političkog sistema, akademik Omer Ibrahimagić.

– BiH je u posljednje vrijeme u jednom pravno-haotičnom stanju iz prostog razloga što se ne poštuju ustavi ni BiH, ni entiteta, ali ni kantona – naglašava Ibrahimagić.

Akademik je pojasnio šta bi konkretno mogla ponuditi Venecijanska komisija, kojoj su se nakon još jednih propalih pregovora odlučili obratiti predstavnici političkih stranaka u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

– Venecijanska komisija ponudit će isto rješenje kao i ja, a to je da se kandidat na izborima za kantonalnu skupštinu sa više osvojenih glasova u odnosu na drugog kandidata iz istog konstitutivnog naroda smatra delegatom izabranim u Dom naroda Federalnog parlamenta – pojašnjava Ibrahimagić.

Navodi kako se taj delegat ne bi trebao birati među zastupnicima izabranim u kantonalnim skupštinama, već među onim kandidatima koji imaju više glasova od drugih kandidata iz istog konstitutivnog naroda.

Osnovno pravilo, dalje ističe, utvrđeno je amandmanom 86, u kojem se kaže da se organi vlasti u općinama biraju prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

– Međutim, iako ta odredba stoji i u Ustavu RS, mi u BiH nijedne izbore nismo proveli prema njoj, jer organi općina su skupštine u RS, a vijeća u FBiH. Prema tome, nikad se nije desilo da u općinama gdje je izvršeno etničko čišćenje Bošnjaci po broju predstavnika u općinskom vijeću ili skupštini budu u onom broju po osnovi ovih ustavnih odredbi, odnosno u skladu s popisom stanovništva iz 1991. – kaže Ibrahimagić.

Osvrnuo se i na prijedlog HDZ-a da iz kantona u kojima Hrvati nisu većina ne trebaju biti birani kandidati za Dom naroda Federalnog parlamenta.

– U Tuzli, recimo, ima 13.000 Hrvata. To bi praktično značilo da bi Hrvati iz Tuzlanskog, pa i iz Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo bili izuzeti iz takvih izbora. Dakle, Hrvati kao konstitutivan narod iz TK, ZDK i KS ne bi imali svog predstavnika u Domu naroda. Time su, tako da kažem, jako nabijene te nacionalističke komponente u pogledu izbora delegata u Dom naroda – rekao je Ibrahimagić.

Podsjetimo, u Sarajevu je sinoć održan još jedan u nizu neuspješnih sastanaka predstavnika pet političkih stranaka iz FBiH koji su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH. Skupu u rezidenciji američke ambasadorice Maureen Cormack, prisustvovali su Bakir Izetbegović (SDA), Damir Arnaut (SBB BiH), Nermin Nikšić, Damir Mašić (SDP BiH), Dragan Čović (HDZ BiH), Željko Komšić (DF), kao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark. Odlučeno je da se od Venecijanske komisije zatraži da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

(Kliker.info-Vijesti)

04.05.2018.

IMENOVANI DIREKTORI POLICIJSKIH AGENCIJA U BiH

IMENOVANI DIREKTORI POLICIJSKIH AGENCIJA: Galić direktor Granične policije, a Vilić Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Vijeće ministara danas je imenovao direktore i zamjenike direktora policijskih tijela BiH, čiji je predlagač Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH.



IMENOVANI DIREKTORI POLICIJSKIH AGENCIJA: Galić direktor Granične policije, a Vilić Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Za direktora Granične policije BiH imenovan je dosadašnji direktor Zoran Galić, a za njegovog zamjenika Fahrudin Halač, potvrdio je novinarima ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

 

Za direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH imenovan je Mirsad Vilić, koji je i do sada obavljao ovu funkciju, a za zamjenike Ivica Bošnjak i Ranko Vuković.

 

Za zamjenika direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH imenovan je Đuro Knežević.

 

Mektić je napomenuo da je time okončana procedura izbora i imenovanja nosilaca policijskih funkcija u policijskim agencijama BiH.

 


(SRNA/SB)

04.05.2018.

DAN KADA JE GORJELA GRBAVICA

04.05.2018.

KRITICKI STAV BODE WEBERA: KAKO JE PROPALA POLITIKA EU PREMA BOSNI I HERCEGOVINI I KAKO JE HRVATSKA TOME DOPRINIJELA

KRITIČKI STAV BODE WEBERA: Kako je propala politika EU prema Bosni i Hercegovini i kako je Hrvatska tome doprinijela

Analitičar utjecajnog berlinskog think tanka Democratization Policy Councila Bodo Weber, jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za regiju, napisao je oštar i kritičan izvještaj o krahu politike Europske unije prema Bosni i Hercegovini, u kojemu i Hrvatska igra važnu ulogu, i to ne baš pozitivnu



KRITIČKI STAV BODE WEBERA: Kako je propala politika EU prema Bosni i Hercegovini i kako je Hrvatska tome doprinijela
The EU’s Failing Policy Initiative for Bosna i Herzegovina, naziv je 53-straničnog Weberova izvještaja kompletiranog u travnju ove godine, koji je Index imao priliku pročitati. Na početku Weber podsjeća da je inicijativa EU-a prema BiH lansirana 2014. godine kroz angažman Njemačke i Velike Britanije, s naglaskom na ''strukturalnim socio-ekonomskih reformama'' čije provođenje bi bilo nagrađeno približavanjem BiH Uniji, što je rezultiralo ograničenim uspjesima 2015. i 2016. godine, kada su se bosanskohercegovačke vlasti uspjele dogovoriti o reformskoj agendi do 2018. ''No ti uspjesi su bili kratkotrajni, površni i ograničeni'', piše Weber i konstatira da se već početkom 2017. moglo jasno vidjeti kako će reformska agenda propasti. To se i potvrdilo tijekom te godine, ''iako se predstavnici EU-a i drugi međunarodni faktori i dalje prave da je inicijativa živa''. Jesenski izbori u BiH rezultirat će "najvećom ustavnom krizom u zemlji nakon rata"
 
Weber je proveo i ekstenzivne intervjue s brojnim akterima ovih događaja te zaključuje da je nova politika EU-a prema BiH propala zbog tri ključna razloga: 1. Zbog otpora bosanskohercegovačkih elita EU je napustila strogu uvjetovanost svoje inicijative i počela ju je sama razvodnjavati, 2. Odnosi EU-a i međunarodnih financijskih institucija uključenih u reforme u BiH nisu bili postojani, te je EU uspješno podrivala pritiske organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda koje su od bosanskohercegovačkih vlasti zahtijevale financijske reforme, i 3. EU je naročito podbacila kada je riječ o jačanju vladavine prava u BiH, što je ključan uvjet za promoviranje tržišne ekonomije oslobođene političkih utjecaja, te je EU implicitno podržala i veliko kršenje parlamentarnih pravila kako bi barem neke od reformi bile formalno usvojene od strane BiH.
 
Još gore, ovaj analitičar predviđa da će izbori na jesen ove godine u BiH dovesti do ''najveće ustavne krize u zemlji od kraja rata i tako označiti potpuni neuspjeh inicijative EU-a''.

Znakovito je da Weber kao jednog od nekonstruktivnih aktera u BiH proziva i Hrvatsku, koja prema njegovom mišljenju ''eksplicitno podržava etno-nacionalističku agendu HDZ-a BiH i time predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvenom pristupu EU-a u odnosu na BiH, naročito kada je riječ o ustavnoj reformi''. Sve to je rezultiralo situacijom u kojoj se EU, kada je riječ o politici prema BiH, uspjela dovesti u slijepu ulicu.
 
Europska unija treba konfrontirati Hrvatsku s njenom politikom podrške HDZ-u BiH

 
O tome koliko se u izvještaju hrvatska politika prema BiH smatra štetnom svjedoči i dio koji je posvećen preporukama za ozbiljnu političku strategiju Europske unije u vezi s ovom temom. Prema jednoj preporuci, institucije EU-a, ali i vodeće države članice, trebaju ''otvoreno konfrontirati Hrvatsku s njenim sabotiranjem ustavne reforme u BiH i ograničiti njen utjecaj''. Iz izvještaja se može iščitati kako je neupitna podrška Hrvatske politici Dragana Čovića iz briselske i berlinske perspektive jedan od problema s kojima se Europska unija suočava u BiH.
 
Weber naglašava da se i ostatak članica EU-a i europskih institucija također nije proslavio u provođenju nove političke strategije u BiH. Došlo je i do razilaženja u pristupu između Berlina i briselskih institucija, koje su se lako vratile svojim starim navikama i počele popuštati političarima u BiH. Inicijativa koja je predstavljena 2014. bila je iznimno ambiciozna i širokog zamaha, što znači da je i njen sada očit neuspjeh najveći dosad, ističe se u izvještaju.
 
Neuspješni tehnokratski pristup zamijeniti političkim
 
Ipak, u izvještaju najgore prolaze političke elite BiH, koje su opisane kao međusobno posvađane, korumpirane i nesposobne za kompromise, zapravo za vođenje bilo kakve konstruktivne politike u korist građana. Naglašava se da bosanskohercegovački političari ''sustavno podrivaju sve napore međunarodne zajednice u jačanju neovisnog sudstva i demokratski usmjerene policije'', te da provode ''napad na ustavni poredak i institucije koje trebaju osigurati pravnu državu''.
 
Na kraju svojeg izvještaja Weber ističe kako EU prema BiH ubuduće treba nastupati otvoreno politički, a ne tehnokratski kao dosad, te predlaže da Europska komisija Bosni i Hercegovini ne odobri status kandidata za članstvo sve dok se ne provedu još neimplementirane reformske mjere.

U svakom slučaju, izvještaj Democratization Policy Councila najviše svjedoči o golemim frustracijama koje stanje u BiH izaziva u Europskoj uniji, ali i nedovoljnoj moći i utjecaju EU-a da na bilo kakav način tu propadajuću državu dovede u red ili barem približi pravom putu.

 

 

(SB / Index)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58140259

Powered by Blogger.ba