Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

02.05.2018.

BAKIR IZETBEGOVIC: "DRAGAN COVIC MISLI DA MI TREBAMO SACUVATI U TAJNOSTI ONO STO ON IZGOVARA PRED UTICAJNIM SVJETSKIM ZVANICNICIMA..."

IZETBEGOVIĆ OTVORIO DUŠU: "Čović misli da mi trebamo sačuvati u tajnosti ono što on izgovori pred uticajnim svjetskim zvaničnicima..."

U intervjuu za Vijesti.ba predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odgovarao je na aktuelna pitanja poput poruka visoke ruske zvaničnice Valentine Matviyenko, ruskom uticaju i namjerama, optužbama za navodnu ratnohuškačku retoriku, ali i o odnosima sa Draganom Čovićem, politici Milorada Dodika, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te odnosima sa Republikom Hrvatskom.



IZETBEGOVIĆ OTVORIO DUŠU: 'Čović misli da mi trebamo sačuvati u tajnosti ono što on izgovori pred uticajnim svjetskim zvaničnicima...'

Izetbegović je prokomentirao i unutarstranačke nominacije koje će odlučiti kandidata SDA za člana Predsjedništva BIH na izborima u oktobru, te informacije koje govore o najvećem broju kandidatura za Denisa Zvizdića i Sebiju Izetbegović...


- Kako tumačite posjetu i poruke koje je u Bosni i Hercegovini ostavila ruska zvaničnica Valentina Matviyenko, i one iz Sarajeva o prenošenju vlasti na entitete, ukidanju OHR-a i građanskom ratu, ali i one iz Banja Luke gdje je dočekana bez državnih obilježja?

Kako drugačije nego kao direktno miješanje u unutrašnje odnose u BiH. Neko je namjerno pogrešno informisao i pripremio nastup gospođe Matviyenko na način da je ona izgovorila par potpuno neutemeljenih tvrdnji i ideja. U BiH nije bilo građanskog rata, relevantne rezolucije organizacije Ujedinjenih nacija i presude međunarodnih sudova su nedvosmisleno potvrdile da se radilo o agresiji susjednih zemalja i udruženim zločinačkim poduhvatima koji su sezali do Miloševića Tuđmana. Prenošenje vlasti na entitete je nejasna ideja koja nema nikakvog utemeljenja u Dejtonskom mirovnom sporazumu, pa je time, dakle, antidejtonska. Rusija je jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne bi smjela iznositi stavove protivne tom sporazumu. Slična stvar je i sa ukidanjem OHR. Ured Visokog predstavnika je integralni dio ovog mirovnog sporazuma, i dok se u cijelosti ne ispune uslovi PIC-a poznati kao «5+2», odnosno u potpunosti ne stabilizira mir u Bosni iHercegovini, ne može doći do zatvaranja OHR.

 

- Istupate li Vi samostalno, kako to kaže Dragan Čović? Rekao je to odgovarajući na Vašu izjavu da se on izvinio ruskoj zvaničnici i naveo kako Vaša izjave nemaju veze sa stvarnošću. Kako odgovarate?

Gospodin Čović je javna ličnost i njegove izjave pripadaju javnosti. I ne treba da se čudi i ljuti kada ono što izgovori pred desetinama svjedoka bude preneseno u javnost. Prije par mjeseci u Briselu, na sastanku sa predsjednikom EPP Josephom Daulom je iznio začuđujuću tvrdnju da «jačanje građanske države u BiH vodi stvaranju islamske države», a pred Matviyenko je zauzeo stav da se OHR treba ugasiti, a strane sudije iz Ustavnog suda Bosne iHercegovine ukloniti. Nejasno mi je zašto Čović ne stoji čvrsto iza svojih stavova ma kakvi oni bili, zašto reterira, zašto misli da mi imamo obavezu sačuvati u tajnosti ono što on izgovori pred uticajnim svjetskim zvaničnicima i što se može odraziti na budućnost Bosne iHercegovine i njenih građana? Kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta stao je uz Hrvatsku, kada je u pitanju odnos BiH prema Kosovu stao je uz Srbiju, kada je odnos prema OHR u pitanju stao uz Dodika i Rusiju i uputio izvinjenje Metviyenko zbog reakcija «pojedinaca i nekih stranaka» itd. To su činjenice i one, nažalost, itekako imaju veze sa stvarnošću.

 

- Reakcije na vaše izjave, i u BiH i u susjednim zemljama  su očigledno predimenzionirane. U Beogradu je organizovano hitno zasjedanje Savjeta za nacionalnu bezbjednost nakon Vašeg intervjua Deutschče Welleu, a u BiH su srpski i hrvatski poslanici u Predstavničkom domu parlamentarne skupštine BiH pokušali održati sjednicu povodom Vaših izjava o jačanju namjenske proizvodnje koje su tretirali kao „ratnohuškačku retoriku“?

Ništa se ne dešava slučajno, pa ni pretjerane reakcije na moje izjave. Susjedne države, unatoč bitnijim prioritetima, stotine miliona eura troše na nabavku aviona, raketnih sistema, naoružavanje. U RS se policija naoružava jurišnim puškama uz svakodnevne verbalne provokacije spram cjelovitosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ali, galama se diže oko mojih izjava da ćemo braniti teritorijalni integritet zemlje i jačati namjensku indistriju. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne iHercegovine  prijeti da će  braniti zemlju, jačati odbrambene kapacitete, vršiti ustavnu obavezu?! Nevjerovatna zamjena teza!  Cilj je očigledno ušutkati patriotske snage u Bosni iHercegovini, naročito Bošnjake, a u isto vrijeme učiniti normalnim i legitimnim glasove koji zagovaraju teritorijalne i institucionalne podjele, odvajanja entiteta, paternalizam susjeda.

 

- Sve češće se čuju tvrdnje, i od hrvatskih i od srpskih političara, da se  Bošnjaci u BiH ponašaju kao što su se ponašali Srbi u bivšoj Jugoslaviji. Da prave iste greške pokušavajući da drugima nametnu stavove i da dominiraju. Koliko ima istine u ovakvim tvrdnjama?

Naravno da nema nikakve istine u tome, ali ima tendencije da se Bošnjaci optuže i stigmatiziraju. Da se u slučaju izmijenjenih okolnosti i odnosa snaga nepovoljnih za Bosnu iHercegovinu pripremi atmosfera  u kojoj se «ne može više trpiti diktat bošnjačke strane». Nikakvih argumenata za ovakve tvrdnje ustvari nema.

 

- Bošnjaci su, od Dejtonskog sporazuma pa preko niza rješenja koja su bila na njihov račun, plaćali „cijenu Bosne“. Ima li prostora za dodatne koncesije od strane bošnjačke politike, kako bi se sačuvala stabilnost BiH?

Bošnjaci u Bosni iHercegovini čine polovinu stanovništva, ali su u vlasti na državnom nivou svedeni na trećinu. U Federaciji Bosne i Hercegovine čine tri četvrtine stanovništva, ali u Vladi Federacije Bosne iHercegovine imaju samo polovinu ministara. Bošnjaci su na svaki način već odavno platili «cijenu Bosne», i dalje se nema kud.  

 

- Koliki je zaista ruski uticaj u regionu, pa i u BIH, i trebamo li biti zabrinuti?

Ruski uticaj je rastući i mi trebamo više raditi sa Rusijom, ne prepuštati stvari jednostranim tumačenjima i uticajima lidera iz Republike Srpske. Već se poduzimaju neki koraci u tom smjeru. Rusija je zainteresirana za uticaj na Balkanu, ali tvrde da je to uticaj koji znači trgovinu, komunikaciju, obostranu korist, dakle mir. Vjerovatno im imponuje prorusko ponašanje Milorada Dodika, skloniji su Srbima nego ostalim narodima u Bosni iHercegovini. Nikome, pa ni Rusiji, interes ne bi trebao da bude destabilizacija koja bi mogla region odvesti u nepredvidivom smjeru. Crvena linija za Ruse je, očito, ulazak u NATO savez zemalja u kojima je većina stanovništva pravoslavna. Otpor ulasku Crne Gore u NATO je bio dramatičan. Interes Rusije da bude protiv ulaska nekih zemalja u NATO može se razumjeti, ali se isto tako mora razumjeti i interes Bosne i Hercegovine i to da je oko 70 posto stanovništva za ulazak  u NATO.

bakir-izetbegovic-2018-vijesti-1

- Koliko bi nam u cijeloj ovoj situaciji, pričama o nestabilnoj državi kroz žestoke kampanje, pomogla aktivacija MAP-a?

 

Mi se moramo kretati naprijed kada je u pitanju članstvo u EU i NATO. To nosi rizike, ali su daleko veći rizici odustajanja i predomišljanja. Ranije su donesene sve relevantne odluke i zakoni na državnom nivou u tom smislu, a zatim su se neki političari u RS-u, koji su zdušno podržavali NATO proces,  predomislili i počeli da opstruiraju napredak sa entitetskog nivoa, koji je nenadležan za ta pitanja. Za aktivaciju MAP imamo konsenzus na državnom nivou koji uključuje i srpske predstavnike, i taj korak treba učiniti. Iz razgovora koje sam vodio nedavno u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom Stoltenbergom i ambasadorima pet najuticajnih zemalja članica Saveza, rekao bih da je aktivacija pred nama.

 

- Kako ste vidjeli raspravu u američkom Kongresu po pitanju situacije u BIH, je li to naznaka nekog jačeg angažmana na ovim prostorima?

 

Vjerujem da jeste. Suviše je investirano u mir na Balkanu, a SAD su uradile «lavovski dio», da bi se dopustio novi konflikt radi neaktivnosti i indolencije.

 

- U Sarajevu je prošle sedmice boravio i predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, je li napredak ka EU usporen?

 

Naravno da jeste. Ali treba reći i da je napredak ostvaren. U našim okolnostima je i to uspjeh. Bosna i Hercegovina je vjerovatno zemlja sa najsloženijim odnosima i državnim ustrojem na svijetu, sa 13 ustava i 14 zakonodavnih tijela, sa 650 parlamentaraca i 135 ministara na četiri nivoa vlasti, sa nestabilnim koalicijama koje čini šest partnera  suprotstavljenih interesa i gledanja na prošlost i budućnost, itd. U takvim okolnostima kroz koordinacioni mehanizam smo konsenzusom usaglasili odgovore na 3.452 pitanja, održavši preko 200 sastanaka na kojima je učestvovalo 1.086 aktera. Dakle, svi odgovori su prihvaćeni jednoglasno.

Objavio/la haler u 16:57, 0 komentar(a), print, #

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74171530

Powered by Blogger.ba