Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

25.04.2018.

KURT BASSUENER: ZAPAD JE PODRZAVAO NAZADNE SNAGE NA BALKANU

25.04.2018.

SVAKI SPORAZUM IZMEDJU ISTINE I LAZI UVIJEK JE NA STETU ISTINE!

Svaki sporazum između istine i laži uvijek je na štetu istine!




Svaki sporazum između istine i laži uvijek je na štetu istine!

Foto: Hina

Jedan moj vrli kolega jednom prilikom mi reče: ”Političari na Balkanu, kad god žele da sakriju istinu od javnosti, prave svakojake komisije koje nemaju vezu sa vezom. Ne čini istina čovjeka velikim, nego obratno, čovjek čini istinu velikom.“

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović se založila se da posebna komisija utvrdi “pravu istinu” o onome šta se dešavalo u Jasenovcu tokom i, kako je navela, “nakon rata”, što je izazvalo burna reagovanja i optužbe za “relativizaciju Holokausta”.

Ona je podržala prijedlog čelnika Hrvatskog helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodne komisije, sa članovima iz Srbije, Hrvatske i međunarodnih stručnjaka, koji bi utvrdili “istinu o Jasenovcu”.

“Da se tačno utvrdi prava istina, jer smatram da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed. U 21. vijeku, modernom forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta može se utvrditi ne samo broj žrtava… već i istina šta se zaista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije”, smatra Kitarovićeva.

Kitarovićeva je više nego providna, reklo bi se bezobrazno ”naivna” jer  želi tako da ”umiri” i dezinformira javnost kako bi otvorila put relativizaciji ustaških zločina! Iza te ”naivne” zavjese se krije isto tako podmukli plan relativizacije Holokausta, jer je to upravo ono što se dešavalo u Jasenovcu. Volio bih podsjetiti Kitarovićevu da je fašisticki režim na području Nezavisne Države Hrvatske tijekom 1941. i 1942. osnovano je oko 30 njemačkih, talijanskih i ustaških logora koji su po svojoj namjeni i funkciji bili uglavnom sabirni, tranzitni i iseljenički, a neki od njih radni i koncentracijski.

Prvi ustaški koncentracijski logor u NDH, Danica, osnovan je već 15. travnja 1941. pokraj Koprivnice. Prve masovne likvidacije zatočenika ustaše su provodile u Jadovnu na Velebitu te u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu, dijelovima velebitsko-primorskog sustava ustaških koncentracijskih logora sa sjedištem u Gospiću. Djelovali su od sredine lipnja do 25. kolovoza 1941.

Uz koncentracijski logor Jasenovac, koji je najdulje djelovao, a po broju zatočenika i prostoru koji je obuhvaćao bio najveći ustaški logor, osnovani su veliki logori u Kruščici pokraj Travnika, u Tenji pokraj Osijeka, u Đakovu, Loborgradu pokraj Zlatara i u Sisku.

Da li to Kitarovićeva pravi razliku izmedju Jasenovca i Aušvica u metodi ubijanja? Da li žrtve u Jasenovcu trebaju da budu zahvalne što nisu ubijane na isti način kao u  Aušvicu? O Aušvicu poznati profesor povijesti i autor hrvatskog dijela izložbe ‘Anne Frank – povijest za sadašnjost’ Miljenko Hajdarović, govori kao o logoru industrije smrti jer se sve odvijalo industrijski, kao na traci. Da li su to metode ubijanja u  Jasenovcu bile  više humanističke jer se šparao plin i meci i umjesto njih upotrebljavao takozvani manufakturni pristup, ručni rad maljevima i noževima?

Da bi sačuvali istinu moramo raščistiti sa činjenicom da je Kitarovićeva pobornica ustaške ideologije zbog čega se ne može smatrati kredibilnom predsjednicom Republike Hrvatske!

Moral je osnova svih stvari a Istina je najvažnija supstanca moralnosti! Zna li to Kitarovićeva?

25.04.2018.

INVESTITORI ZELE ULAGATI NA ZAPADNOM BALKANU

25.04.2018.

ZAPADNI DIPLOMATI POKUSAVUJU UVJERITI TRUMPA UVEZI SPORAZUMA SA IRANOM

ZAPADNI DIPLOMATI POKUŠAVAJU UVJERITI TRUMPA: Sedmice nas dijele od sloma sporazuma kojim je ranije spriječen globalni sukob

Zapadni diplomati kazali su u srijedu da su Velika Britanija, Njemačka i Francuska blizu dogovora o paketu mjera koji će predložiti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ne bi li ga uvjerili da ne raskine sporazum s Iranom o njegovu nuklearnom programu.



ZAPADNI DIPLOMATI POKUŠAVAJU UVJERITI TRUMPA: Sedmice nas dijele od sloma sporazuma kojim je ranije spriječen globalni sukob

Trump tvrdi da je međunarodni sporazum s Iranom iz 2015. najgori sporazum ikad i prijeti da će ga raskinuti ponovnim uvođenjem sankcija idući mjesec.

 

Rusija, Kina, Njemačka, Britanija i Francuska, koje su zajedno s SAD-om potpisale sporazum s Iranom, odlučne su ga spasiti, smatrajući da je to najbolji način da se Iran spriječi da razvije nuklearno oružje.

 

Zapadni diplomati kazali su Reutersu u srijedu da su tromjesečni sastanci iza zatvorenih vrata kulminirali paketom mjera koje bi se moglo poduzeti protiv Irana u nadi da će se time umiriti Trumpa i sačuvati sporazum.

 

"Riječ je o tome da se uvjeri predsjednika Trumpa, to nije novi sporazum s Iranom", rekao je jedan visoki europski diplomat.

 

Za razliku od Trumpa, koji je u utorak ponovno kritizirao sporazum, Britanija, Francuska i Njemačka ne žele da se o njemu ponovno pregovara u cijelosti.

 

Umjesto toga oni nastoje razraditi razne druge mjere u suglasnosti s SAD-om koje bi se odnosile na područja koja nisu obuhvaćena nuklearnim sporazumom, uglavnom na potporu Irana sirijskom režimu i iranski program projektila.

 

To bi moglo uključivati nove europske sankcije, kazali su diplomati.

 

Nove mjere mogle bi također uključivati odredbe koje bi povećale vrijeme potrebno Iranu za razvoj nuklearnog oružja u budućnosti, premda se taj aspekt pregovora pokazao najtežim, kazali su.

 

Dvojica europskih diplomata kazala su da je plan uglavnom na tragu snažnijih mjera protiv Irana o kojima je francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao s Trumpom u utorak u Bijeloj kući.

 

Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je ranije da strane sile nemaju pravo dirati u sporazum i doveo u pitanje Trumpove kvalifikacije da to čini.

 

Trump je postavio rok do 12. svibnja do kada europske zemlje trebaju postići dogovor o "otklanjanju strašnih manjkavosti" u tom sporazumu ili će odobriti ponovno uvođenje sankcija.

 

"Nemate nikakvo iskustvo u politici. Nemate nikakvo iskustvo u pravu. Nemate nikakvo iskustvo kada je riječ o međunarodnim sporazumima", rekao je Rouhani, govoreći o Trumpu.

 

"Kako može jedan trgovac, građevinar, graditelj tornjeva donositi sudove o međunarodnim pitanjima", dodao je.

 

Rouhani je rekao da je već prije razgovarao s Macronom o tome i naglasio da neće pristati na bilo kakve promjene sporazuma.

 

"Iskreno sam mu rekao da nuklearnom sporazumu neće biti dodana niti oduzeta niti jedna rečenica. Dogovor je dogovor."

 

Njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarat će potkraj tjedna o tome s Trumpom u Washingtonu.

Visoki iranski dužnosnici opetovano poručuju da se o iranskom raketnom programu ne može pregovarati.

 

 

 

(HINA/SB)

25.04.2018.

POSLANICA S CRNE LISTE PROMOVISE 'RUSKI KRIM' U BEOGRADU

25.04.2018.

BORUT PAHOR NA SARAJEVO BUSINESS FORUMU : EU TREBA PRISTUPITI BiH SA POSEBNOM OSJETLJIVOSCU

Borut Pahor na Sarajevo Business Forumu : EU treba pristupiti BiH sa posebnom političkom osjetljivošću



Temelji i državna struktura Bosne i Hercegovine su posebni i zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup Evropske unije (EU), izjavio je predsjednik Republike Slovenije, Borut Pahor obraćajući se na 9. međunarodnoj investicijskoj konferenciji Sarajevo Business Forum (SBF), javlja Anadolija.

Govoreći o odnosima između Slovenije, BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana, Pahor je ponovio čvrstu podršku Slovenije zemljama regije u njihovim nastojanjima da se pridruže Evropskoj uniji (EU)  i NATO-u.

“Spremni smo da podijelimo sva naša iskustva i znanje. Želimo vam pomoći i vidjeti ove zemlje što je prije moguće u EU i NATO-u, ako se tako odluči u tim zemljama”, kazao je Pahor.

SBF je ocijenio jednim od najvažnijih događaja u regiji koji za cilj ima promovirati saradnju između BiH i drugih zemalja.

BiH posvetiti posebnu pažnju

“Ta saradnja zavisi uveliko od procjene investitora i poslovnih partnera u pogledu predvidljivosti političke budućnosti BiH. BiH, po meni,  treba sve učiniti da svom narodu podari evropski život. Sva pitanja koja čine njenu političku budućnost, a koja su sada na sceni, čine to manje predvidivim”, poručio je Pahor.

Predsjednik Slovenije se osvrnuo i na nedavno usvojenu strategiju Evropske komisije o proširenju EU na Zapadni Balkan.

“Evropska komisija proces proširenja na Zapadni Balkan ne vidi kao politički proces, već želi to vidjeti kao jedan obični tehnički problem, ali to nije tako. To će biti posebno teško u slučaju BiH. Temelji i državna struktura BiH su posebni i, po mom mišljenju, zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup EU. Ja bih zagovarao takav pristup prema ovoj zemlji koju toliko podržavam iz brojnih pravnih, političkih i etičkih razloga. Teško će biti BiH da ispuni uslove i kasnije obavi pregovore sa EK”, smatra Pahor.

Istakao je da u razgovorima sa kolegama u Evropi često zagovara da se BiH mora posvetiti posebna pažnja i pristupiti joj sa posebnom političkom osjetljivošću.

“Moramo gledati taj veoma teški proces kao politički, a ne tehnički. Od izuzetnog je značaja da zemlje Zapadnog Balkana osiguraju same kredibilitet reformskog procesa, posebno provedbom reformi, jačanjem vladavine prava i izgradnjom institucija suštinski važnim za ukupni napredak”, rekao je predsjednik Slovenije.

Pomirenje i prosperitet

Poručio je da regionalna saradnja ostaje suštinska alatka za promociju pomirenja i prosperiteta. U tom kontekstu, istakao je da se ne želi miješati u unutrašnju politiku BiH, ali da želi podijeliti slovensko iskustvo pomirenja.

“Ovo nije politička konferencija, već poslovna, ali ipak želim naglasiti  jednu stvar. Ne želim se miješati u vašu domaću politiku, na vama je da odlučujete o budućnosti zemlje, ali dopustite da sa vama podijelim vlastito iskustvo. Ne bih mogao dovoljno snažno naglasiti koliko je za moju zemlju važno, a koliko bi bilo važno za vašu zemlju kada bi proces pomirenja počeo. Znam da će to biti dug proces i da ima puno poteškoća. Bilo bi jako zahvalno kada bi tri naroda, tri religije i svi ostali vidjeli neku vrstu svjetla na kraju tunela kada je riječ o pomirenju. Mislim da bi svi drugi problemi bili puno lakši za rješavati”, poručio je Pahor.

Na kraju je istakao da je odgovornost svih lidera u regiji da rješavaju prepreke zarad mira i sigurnosti.

“Mislim da je naša krajnja odgovornost da učinimo sve što je potrebno za mir i sigurnost naših naroda i da rješavamo druga pitanja u regionu, da otvorimo vrata procesu proširenja i uvjeren sam u takvu budućnost. Optimističan sam da je budućnost tu, da je ona dobra i da nema nikakvog razloga za strah”, izjavio je Pahor.

(Kliker.info-AA)

25.04.2018.

KO SMO MI BOŠNJACI?

KO SMO MI BOŠNJACI? — Bosnjaci.Net



Autor: Daniel Toljaga

Objavljeno: 12. October 2015.
Daniel TOLJAGA: Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno katoličkim Hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je osuđen na propast, iz razloga što je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora – Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907. godine, mada je rječnik bosanskog jezika skoro 200 godina stariji od prvog rječnika srpskog jezika.



KO SMO MI BOŠNJACI? — Bosnjaci.Net

rima

Preko 5.000.000 Bosnjaka zivi u Turskoj.
Bosna treba i mora donijeti zakon da svaki Bosnjak u dijaspori mora imati dvojno drzavljanstvo (isto je ucinila Srbija i Hrvatska).
Sve cetnicke horde moraju jednom za sva vremena svatiti, NEMA VISE PROTERIVANJA BOSNJAKA iz njihove drzave i njihovih pradjedovskih ognjista.
Ja sam licno razgovarao sa trezvenijim cetnicima i ustasama. Oni otvoreno kazu da na sve nacine rade u svojim drzavama Srbiji i Hrvatskoj te na medjunarodnom planu koko NEBI BOSNJACI ZIVJELI SKUPA I U MATICNOJ DRZAVI BiH, to jes da BiH nesmije ni po cijenu rata biti maticna drzava Bosnjaka.
Hrvati su zbog toga zapucali na Bosnjake i zaratili sa njima /93. godine. Covic i Dodik vode tu istu politiku i dan danas.........Srbi i Hrvati neznaju da su PROVALJENI i da mi znamo sta pricaju na svim TAJNIM SASTANCIMA......
To sto se oni foliraju pred svijetom to nepije vodu....Cetnici i ustase sa njihovim vladama u Beogradu i Zagrebu rade protiv jedinstvene BiH i uopste jedinstva Bosnjaka......
NIKADA NECE USPJETI U TOME to sam siguran.......................

25.04.2018.

POTPISAN VRIJEDAN UGOVOR NA SBF-u: TURCI ULAZU 800 MILIONA EURA - GRADE VJETROPARK I HIDROELEKTRANU U LIVNU

POTPISAN VRIJEDAN UGOVOR NA SBF-u: Turci ulažu 800 miliona eura - grade vjetropark i hidroelektranu u Livnu

Tokom prvog dana Sarajevo Business Foruma zaključen je vrijedan poslovni sporazum između turske kompanije Enprode i bh. kompanije Imres Smart.



POTPISAN VRIJEDAN UGOVOR NA SBF-u: Turci ulažu 800 miliona eura - grade vjetropark i hidroelektranu u Livnu

Ugovor o partnerstvu IMRES smart greenergy d.o.o. iz Livna i Enprode iz Istambula (Turska) odnosi se na izgradnju vjetroelektrane Široka draga i reverzibilne hidroelektrane na području Kamešnice na čemu će biti angažirano 3.000 radnika. Vjetroelektrana će imati instaliranu snagu od 51 megavata a hidroelektrana 1120 megavata. Vrijednost cijele investicije premašuje 800 miliona eura.

 

Svečanoj ceremoniji potpisivanja prisustvovali su Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Mehmet Simsek, zamjenik turskog premijera, i Haldun Koc, ambasador Republike Turske u BiH.

 

Značaj projekta objasnio je Yuksel Guler, generalni direktor kompanije Enprode, koji je zajedno s Perom Vrdoljakom, zastupnikom Imres Smarta, potpisao sporazum.

 

-Drago nam je što učestvujemo na vrlo važnom SBF-u. Ovo je veoma značajan projekat u tri faze. Radi se o energetskom projektu lociranom u Livnu, blizu granice s Hrvatskom. Prva faza je vjetropark 100 MW kapacitet, a druga što je najizazovnije, hidroelektrana sa 100 MW. Ovo je jedan od najkrupnijih projekata u BiH. Ima stratešku misiju da integrira ovu zemlju u Evropsku uniju u sistemu interkonekcije. Projekat je tehnički procijenjen i ocijenjen kao izvodljiv i ekonomski isplativ. Sada kreće proces implementacije. Odlučili smo da investiramo u ovaj projekat koji će pružati usluge velikim energetskim akterima u EU - kazao je Guler.

 

Dodao je da projekat neće samo povezati energetski sistem BIH, nego da će doprinijeti povezivanju BiH s EU u energetskom, političkom, socijalnom i ekonomskom smislu.

 

-Projekat će dati doprinos rješavanju nesigurnosti liberalnih cijena energije. Radi se o obnovljivoj energiji. Nadam se da će ovaj projekat nastaviti da se provodi bez ikakvih birokratskih poteškoća i da će dati veliki doprinos zemlji i regiji - zaključio je Guler.

25.04.2018.

INSTITUT ZA ISTRAZIVANJE GENOCIDA KANADA : NE MOZE RUSIJA RATOVATI SA ZAPADOM PREKO DRZAVE BiH, CLANICE UN-A !

Institut za istraživanje genocida Kanada : Ne može Rusija ratovati sa Zapadom preko države BiH, članice UN-a !




Internacionalni ekspertni tima Instituta za istraživanje genocida Kanada podsjeća da je na BiH izvršena višestrana agresija, a nad njenim građanima, posebno Bošnjacima, genocid, što potvrđuje niz presuda najviših međunarodnih i nacionalnih sudova, te nauka o genocidu.

Izjava ruske zvaničnice Matvijenko da je u BiH bio građanski rat je nastavak agresije na suverenitet, teritorijalni integritet i politički subjektivite države BiH, članice UN. To je jasan znak da Rusija ne podržava bosanskohercegovačku državu, odnosno da podržava velikosrpske nacionalističke aspiracije na račun podjele države BiH.

Izjava ruske zvaničnice da vlast u BiH treba podijeliti između entiteta, da treba reformirati Ustavni sud i Tužilaštvo BiH, te da OHR treba što prije napustiti BiH je direktno mješanje u državne poslove BiH sa konačnim ciljem potpunog ruskog uticaja na državna i društvena kretanja u BiH. Radi se o agresivnom nastavku ruske antibosanske kampanje koja je počela na početku oružane agresije na BiH slanjem ruskih dobrovoljaca.

Takvi antibosanski, ali i antikanadski i antiamerički stavovi ponižavaju žrtava agresije i genocida u BiH, ali i samu državu BiH, te sve one snage, uključujući SAD i Kanadu, koje podržavaju bosanskohercegovačku državu i njen put u evroatlanske integracije.

Nakon ovakvih ponižavanja istine, prava i pravde, nakon ponižavanja pravosnažnih presuda međunarodnih i nacionalnih sudova i nakon ponižavanja države BiH konaćno bi trebala biti jasna poruka antibosanskog pakta na čelu sa Rusijom koji pokšava uvjeriti javnost da je moguće normailizirati užas agresije i genocida u cilju zaborava. Radi se o opasnoj polugi za uništavanje BiH putem sve dominantnije ideologije protiv bosanske države koja je postala kulturna matrica velikodržavnog hegemonizma susjednih država, ideologije gdje glasnike mržnje svega bosanskog predvodi Rusija.

Članovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada su izuzetno zabrinuti da su pojedine bosanskohercegovačke vlasti dopustile da ruski predstavnik, koji se nalazi na američkoj i kanadskoj crnoj listi, vrijeđa međunarodno priznatu državu BiH kao i njene narode i građane. Ne može Rusija ratovati sa Zapadom preko države BiH, članice UN. Zato pozivamo UN i EU, a posebno  SAD i Kanadu da mnogo konkretnije ojačaju svoju opredjeljenost prema državi BiH kao suverenoj, multietničkoj državi i njenoj evro-atlantskoj budućnosti i na taj način se konkretnije suprostave opasnom ruskom prodoru u region.

Na kraju posebno istićemo da država BiH mora stvoriti obrazovni sistem koji će je zaštiti od novog genocida i fašizama. Već decenijama se namjerno krivo interpretira i neargumenotavno govori o BiH sa strane velikodržavnih idelologa i političara, pomognutih od strane Rusije i drugih.

Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida Kanada će svoju djelatnost u buduće posebno fokusirati na čuvanje argumenata i činjenica o historiji BiH, njenoj državnosti, o bosanskoj povijesti i kulturnoj formi koja traje stoljećima i koja je najbolja odbrana protiv ruskog i svakog drugog antibosanskog pakta, navodi se u saopštenju za javnost Instituta  za istraživanje genocida Kanada.

(Kliker.info)

25.04.2018.

PROFESOR LAVIC UPOZORAVA : ZA NAS JE STETNO KADA SE NA TLU BiH "PREPUCAVAJU" VELIKE SILE

Profesor Lavić upozorava : Za nas je štetno kada se na tlu BiH “prepucavaju” velike sile




Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i predsjendik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“ prof. dr. Senadin Lavić kazao je za Radiosarajevo.ba da vlasti u Bosni i Hercegovini moraju „vrlo brzo i precizno“ reagirati, te se obratiti svim relevantnim evropskim institucijama, prije svega sudovima, i zaštiti svoje pravo kao pomorska zemlja nakon što je u Dubrovniku potpisan ugovor, a hrvatske vlasti zvanično najavile početak realizacije gradnje Pelješkog mosta.

„Vidimo da Hrvatska od doba Tuđmanovih lutanja po “povijesnim bespućima” pokušava državu Bosnu i Hecegovinu potisnuti “daleko od mora” i na taj način zatvoriti morski izlaz naše države na svjetska mora“, naveo je Lavić.

Prema njemu, država Bosna i Hercegovina još nije sredila granice s Hrvatskom pa je „neprihvatljivo je da se pravi most tamo gdje još nisu defnitivno određen granice“.

„To je pokušaj prejudiciranja tog pitanja. Čini se da će biti problema s granicama i da tek slijede novi potezi hrvatske vlasti koja na ovaj način pokušava demonstrirati silu i napraviti “prostor za igru“ bosanskohercegovačkom HDZ i Draganu Čoviću u pogledu sporne političke naracije oko “konstitutivnosti” i izbornog zakona“, dodao je.

Prepucavanje velikih sila

Nadalje, on je kazao da je ponšanje predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matviyenko demonstrirano ovih dana u BiH „apsolutno neprihvatljivo“.

„To se ničim se ne može opravdati. Ona je zloupotrijebila gostoprimstvo u našoj državi i pokazala vrlo nizak stepen razumijevanja i poštovanja države Bosne i Hercegovine. Time je svakako izazvala pravi skandal. U neprimjerenom ponašanju i izjavama koje smo čuli prepoznajemo vrlo opasne najave blokiranja Bosne i Hercegovine na putu euroatlanskih integracija kao izuzetno značajne usmjerenosti naše države. Ona je ipak demonstrirala kukavičluk ciničke moći jer je došla na teritoriju države Bosne i Hercegovine da bi poslala poruku Zapadu i NATO-savezu. 

Moramo ipak priznati da to nije neka velika diplomatska igra s njezine strane, ali je za nas štetno kada se na tlu Bosne i Hercegovine “prepucavaju” velike sile. Naravno, put Bosne i Hercegovine u euroatlanske integracije se ne može zaustaviti, jer je to logičan put jedne evropske države. No, to ne znači da neće biti pokušaja kočenja Bosne i obnavljanja napetosti na etničkoj razini ili u drugim formama društvenog postojanja ljudi“, zaključio je Lavić.

Faruk Vele (Radiosarajevo)

25.04.2018.

NEMA ZAJEDNICE SRPSKIH OPSTINA BEZ CLANSTVA KOSOVA U UN?

25.04.2018.

REPORTERI BEZ GRANICA: POLITICARI POTICU MRZNJU PREMA MEDIJIMA

25.04.2018.

BASSUENER: ZAPAD JE PODRZAVAO NAZADNE SNAGE NA BALKANU

25.04.2018.

AMBASADOR HARIS HRLE : SAD CE POMOCI BiH U SPRECAVANJU ZLOCUDNOG RUSKOG UTICAJA

Ambasador Haris Hrle : SAD će pomoći BiH u sprečavanju zloćudnog ruskog uticaja




Sjedinjene Države, kako se kaže, moraju pomoći Bosni i Hercegovini u poduzimanju neophodnih reformi u sprečavanju zloćudnog ruskog uticaja i ostalih vanjskih prijetnji.
Takvi ciljevi su, prema State Departmentu, ambiciozni, ali SAD ostaju posvećene demokratskoj i prosperitetnoj BiH u snažnom partnerstvu sa Washingtonom, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba ambasador Bosne i Hercegovine u SAD-u Haris Hrle.

– U Potkomitetu za Evropu i Aziju US Kongresa održano je saslušanje vezano za naslijeđe Dejtona i budućnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Do danas su se oglasili svi koji misle da trebaju  reći nešto bitno vezano za američku politiku u BiH. Koliko smo primijetili, često je davana nekompletna i nekompetentna slika. Kakav je Vaš stav?

HRLE: Saslušanje je proteklo očekivano, nije bilo nepredvidivih iskakanja.

– Pa koji je ključni stav?

HRLE: Ključni stav vezan je za služebni stav State Departmenta. Dakle, stabilna, prosperitetna Bosna i Hercegovina integrirana u euro-atlantske integracije, kao snažan partner koji u svom ukupnom djelovanju može učiniti Ameriku sigurnijom, partner koji može učvrstiti mir, stabilnost i prosperitet u regionu. Naravno, potrebno je provesti duboke reforme koje će garantirati uspjeh. Sjedinjene Države, kako se kaže, moraju pomoći Bosni i Hercegovini u poduzimanju neophodnih reformi u sprečavanju zloćudnog ruskog uticaja i ostalih vanjskih prijetnji. Takvi ciljevi su, prema State Departmentu, ambiciozni, ali SAD ostaju posvećene demokratskoj i prosperitetnoj BiH u snažnom partnerstvu sa Washingtonom.

– Da li je saslušanje izlobirano za potrebe isticanja hitnog usvajanja Izbornog zakona i za predizborne potrebe HDZ-a?

HRLE: Nemam odgovor na to pitanje. Mogu samo istaći da je saslušanje učvrstilo ukupne interese Bosne i Hercegovine u SAD. Postoje crvene linije, a to su Dejton, konstitutivnost svih na svakom dijelu teritorije i priznavanje presuda Haškog tribunal kao ključnih pravnih i civilizacijskih tekovina koje moraju imati uticaj na političko ponašanje i ukupan demokratski i socijalni razvoj regiona.

– Javnost u RS je putem medija i Obrada Kesića informirana da je ambasador BiH u SAD Haris Hrle, zbog prikaza teritorijalno-etničkih karata vezanih za Federaciju tokom saslušanja i “zvanično protestovao”.

HRLE: Netačno. Nikakav protest nije upućen. Niti je bilo potrebe. Fake News.

– Uvlačenje US Kongresa u lažne vijesti te lažni izvještaji vezano za zvanične diplomatske proteste ne bi trebale proći bez posljedica.

HRLE: Da, rasadnici lažnih vijesti u sve su većem fokusu.

– Ako je takva lažna izjava iznijeta za političke potrebe nekog u Banja Luci ….

HRLE: Ostajem pri diplomatskom diskursu. Dakle, mogu samo ponoviti da nije bilo nikakvog protesta, niti je bilo potrebe.

– Da li predstavnik RS u Washingtonu ovako netačno informiše i Dodika kada mu govori o stanju sankcija kojima je izložen?

HRLE: Zbilja ne znam, ne mogu odgovoriti.

– Da li se u Washingtonu osjeti pojačana zajednička Čovićeva i Dodikova aktivnost? Mislimo, da li se njihovo lično, partijsko i finansijsko savezništvo prelama u Washingtonu.

HRLE: Ne bih odgovarao na takva pitanja. Pojačane su lobističke aktivnosti, često uokvirene parcijalnim, bizarno netačnim zaključcima, logički i pravno neodrživim, ali to je u lobističkim krugovima normalna pojava. Ostajemo pri definiciji da je politika realno umijeće, a BiH interesi, realno gledajući, dobro i stabilno stoje u Washingtonu.

Nihad Hebibović (Vijesti)

25.04.2018.

EMIR KREMIC : SVE STATISTICKE INSTITUCIJE U BiH BIT CE USKORO POD JEDNIM KROVOM

EMIR KREMIC: SVE STATITICKE INSTITUCIJE U BiH BIT CE POD JEDNIM KROVOM






Emir Kremić : Sve statističke institucije u BiH bit će uskoro pod jednim krovom

Federalni zavod za statistiku zajedno s ostale dvije statističke institucije u BiH u saradnji s Evropskom unijom radi na projektu reforme statističkog sistema u BiH, a koji provodi statistika Danske. Projektom [...]

25.04.2018.

REIS KAVAZOVIC U WASHINGTONU : ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH STREMI KA SEKULARNOJ I GRADJANSKOJ DRZAVI

Reis Kavazović u Washingtonu : Islamska zajednica u BiH stremi ka sekularnoj i građanskoj državi




Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u pratnji direktora Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH Razima Čolića boravi u višednevnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama.

Predviđeno je da se reisu-l-ulema sastane sa većim brojem zvaničnika u Washingtonu i predstavnika različitih organizacija, te bošnjačke dijaspore i Islamske zajednice Bošnjaka sjeverne Amerike.

Danas se reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u State Departmentu sastao Susan Falatko,direktoricom Ureda za centralnu i jugoistočnu Evropu.

Direktoricu Falatko je zanimalo stanje međureligijskih odnosa i ukupnih odnosa u bh. društvu. Također se zanimala za stanje sigurnosti u BiH i kako Sjedinjene Države mogu pomoći stabilizaciji prilika u našoj zemlji.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je govoreći o Islamskoj zajednici kao o jednoj od tradicionalnih vjerskih zajednica u BiH naglasio da se odnosi unapređuju te da se pozitivnim može ocijeniti saradnja između članica Međureligijskog vijeća.

Kada je riječ o sigurnosti uopće, reis Kavazović je istakao ulogu SAD u očuvanju sigurnosti, te pozvao na veće američko prisustvo u našoj zemlji pogotovo zato što se primjećuje intenziviranje stranih uticaja koji ne doprinose stabilizaciji prilika u našoj zemlji ili čak prijete njenoj ukupnoj stabilnosti.

Naglasio je da je cilj kojem IZ u BiH stremi pluralna, demokratska, sekularna, građanska država u kojoj su prava svakom građaninu zagarantirana.

Reisu-l-ulema je obavijestio direktoricu Falatko o nekim aktivnostima koje je Islamska zajednica provodila, provodi i koje planira provesti, s ciljem prevencije nasilnog ekstremizma i radikalizma.

Kao ilustraciju, spomenuo je projekte prevencije nasilnog ekstremizma koji je Islamska zajednica realizirala uz pomoć Norveške vlade i Misije OSCE-a u BiH, kao i projekat čija realizacija je u toku uz pomoć Evropske unije, kao i budućim projektima koji se planiraju realizovati.

Direktorica Falatko je u vezi toga kazala: “Za nas je Islamska zajednica u BiH primjer kako muslimani trebaju biti organizirani. Nije da nemate problema ali pokazujete snažnu želju da se suočavate s izazovima i ja vam na tome čestitam”. Ponudila je pomoć za aktivnosti Islamske zajednice koje mogu doprinijeti dijalogu i sigurnosti u BiH.

Gospođa Falatko je Istakla da dobro poznaje situaciju u našoj zemlji jer je redovno prati a i bila je u Sarajevu 2006. godine.

(Kliker.info-Mina)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
59808652

Powered by Blogger.ba