Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.04.2018.

LARS-GUNNAR WIGEMARK : NE OCEKUJEMO RAT NA BALKANU, ALI...

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH : Ne očekujemo rat na Balkanu, ali…




Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU-a za ovu zemlju Lars-Gunnar Wigemark smatra da “ne postoje naznake koje bi ukazivale da je u ovom trenutku moguće očekivati oružane sukobe na području zapadnog Balkana, no izvjesno je kako bi vrtnja u krug država te regije i njihova stagnacija dugoročno mogla prouzročiti nestabilnost”.

On je to kazao nakon što je zamjeniku predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi u Sarajevu predao kopiju izvještaja Europske komisije o stanju u toj zemlji, koji je objavljen u sklopu cjelovitog paketa proširenja koji se odnosi na države zapadnog Balkana s pretenzijama članstva u Uniji.

Na novinarsko pitanje o stajalištu predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera kako je na Balkanu moguć novi rat ukoliko zemlje te regije ne postanu članicama Unije, Wigemark je rekao kako je to bio, prije svega, osobni komentar, istaknuvši kako nema konkretnih naznaka o mogućem izbijanju sukoba.

“Ne vidim nikakve naznake i analize koje bi ukazivale na rizik izbijanja oružanog sukoba ni u Bosni i Hercegovini, niti na zapadnom Balkanu. Vjerujem, a to je moj osobni dojam, da je Juncker govorio o dugoročnim trendovima u slučaju zastoja, odnosno ‘vrtnje u začaranom krugu’, što bi moglo utjecati na stabilnost cjelokupne regije”, kazao je švedski diplomat.

Očuvati ‘mirovni projekt’

Konstatirao je kako EU ne želi uvoziti nestabilnost među svoje članice, a cilj joj je očuvati “mirovni projekt”, od kojega su dobrobit osjetili svi koji su unutar Unije, dok države izvan nje, poput Ukrajine, imaju ozbiljne sigurnosne probleme.

Bevanda je istaknuo kako je važno to što su institucije EU-a odlučno uz Bosnu i Hercegovinu, unatoč problemima koje ova zemlja ima, a temeljnim je ocijenio nedostatak dijaloga i političke odgovornosti kako bi se stvari pomaknule s mrtve točke.

“S tim u vezi je i potreba izmjene Izbornog zakona [Bosne i Hercegovine]”, kazao je Bevanda, upozoravajući kako je ostalo vrlo malo vremena, jer se raspisivanje općih izbora, koji trebaju biti održani početkom listopada, očekuje između 7. i 9. maja.

Po njegovom sudu, upostava Mehanizma koordinacije među različitim razinama vlasti u zemlji je od ključnog značaja, jer se pokazalo da se, uz poštivanje ustavnog ustroja, može napredovati i provoditi reforme.

‘Provesti izmjene Izbornog zakona bez odgode’

Vlasti Bosne i Hercegovine u veljači su predale odgovor na Upitnik EK-a bitan za odlučivanje o kandidatskom statusu i sada čekaju komentare odnosno mišljenje iz Bruxellesa, no Wigemark je ranije kazao kako valja očekivati dodatna pitanja, pa je teško prognozirati kada bi Bosne i Hercegovine mogla postati kandidatom za punopravno članstvo.

Riječ je o gotovo 20.000 stranica teksta.

U izvještaju EK-a o napretku Bosne i Hercegovine tijekom 2017. godine, u poglavlju o ispunjavanju političkih kriterija, istaknuto je kako Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti svoje izborno zakonodavstvo, što se odnosi, prije svega, na novi način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, rješavanje pitanja izbornih jedinica u Mostaru, ali i na provedbu davno donesene presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.

“Izmjene je važno provesti bez odgode, kako bi se osigurala zakonita provedba izbora i njihovih rezultata. Stoga pozivamo političke lidere u Bosni i Hercegovini da nađu rješenje i postignu kompromis”, kazao je Wigemark.

Primjedbe iz Evropske unije

Komisija je upozorila i na probleme u funkcioniranju vanjske politike Bosne i Hercegovine, s obzirom na proturječna stajališta članova bh. Predsjedništva, kao i na kašnjenje reformi zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće većine.

Nije bilo nikakvog napretka u reformi javne uprave, pravosuđe i dalje ne funkcionira dobro, a napredak na planu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je nedostatan.

Iako je bilo stanovitog napretka u dosezanju ekonomskih kriterija bitnih za članstvo, u Bosni i Hercegovini je i dalje je problem loše poslovno okruženje, nedostatna vladavina prava, neuravnoteženo tržište rada te neučinkovita javna uprava podložna političkim utjecajima.

Evropska komisija je upozorila i na loš obrazovni sistem  u Bosni i Hercegovini te na pritiske i zastrašivanja novinara.

(Kliker.info-Aljazeera)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75133311

Powered by Blogger.ba