Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.04.2018.

BURNA REAKCIJA CEDE JOVANOVICA: "HITNO UHAPSITI VOJISLAVA SESELJA, ILI CEMO..."

BURNA REAKCIJA ČEDE JOVANOVIĆA: "Hitno uhapsiti Šešelja, ili ćemo..."

Ako je policija nesposobna da to uradi, onda ćemo biti prinuđeni da sami reagujemo, kako smo već to radili u prošlosti kada je u pitanju Šešelj i njegova horda sastavljena od nasilnika i primitivaca, izjavio je Jovanović.

Potrebno je, kako je rekao, staviti tačku na bahaćenje Vojislava Šešelja i spriječiti njegovo terorisanje cijele zemlje i poštenih i pristojnih građana.



BURNA REAKCIJA ČEDE JOVANOVIĆA: 'Hitno uhapsiti Šešelja, ili ćemo...'

Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos

Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos

Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos
Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos

Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos
Image result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotosImage result for aleksandar vucic i vojislav seselj u ratu 1992.. fotos


Lider Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović zahtjeva od policije da hitno identifikuje i privede obezbjeđenje Vojislava Šešelja, kao i njega, zbog današnjeg fizičkog napada na Nenada Čanka, da najavljeni skup radikala u Hrtkovcima zabrani i upozorio, „u slučaju da skup bude odobren, da on neće biti održan, jer ćemo ga spriječiti“. 

Ako je policija nesposobna da to uradi, onda ćemo biti prinuđeni da sami reagujemo, kako smo već to radili u prošlosti kada je u pitanju Šešelj i njegova horda sastavljena od nasilnika i primitivaca, izjavio je Jovanović.

Potrebno je, kako je rekao, staviti tačku na bahaćenje Vojislava Šešelja i spriječiti njegovo terorisanje cijele zemlje i poštenih i pristojnih građana.

 

Objavio/la haler u 23:45, 0 komentar(a), print, #

18.04.2018.

FUP O NAPADU NA ZORANA ČEGARA ISPRED PARLAMENTA FBiH

FUP O NAPADU NA ZORANA ČEGARA ISPRED PARLAMENTA FBiH: Pružena mu je ljekarska pomoć, a napadač je...

Federalna uprava policije oglasila se saopćenjem vezano za jučerašnja dešavanja ispred Federalnog parlamenta kada je Hajriz Doglod napao komandanta podrške pri Jedinici za zaštitu lica i objekata FUP-a Zorana Čegara.




FUP O NAPADU NA ZORANA ČEGARA ISPRED PARLAMENTA FBiH: Pružena mu je ljekarska pomoć, a napadač je... - 1



Hajriz Doglod

- U cilju objektivnog informisanja javnosti, obavještavamo vas da je dana 17.04.2018 godine prilikom izvršavanja redovnih poslova i zadataka iz nadležnosti Federalne uprave policije, a koje se odnose na zaštitu štićenog objekta Parlamenta  Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, oko 17.45 sati za vrijeme zasjedanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH došlo je do pokušaja nasilnog ulaska u zgradu Parlamenta FBiH od strane jednog broja osoba koje su učestvovali na protestima ispred zgrade Parlamenta F BiH.

 

U tim okolnostima lice D.H (1968) iz Zenice, izvršilo je fizički napad  na  policijske službenike neposredno na ulazu u objekat Parlamenta FBiH, te  je tom prilikom  nanio teške tjelesne povrede načelniku Sektora uniformisane policije Federalne uprave policije, kojem je ukazana ljekarska pomoć na Klinici uregentne medicine UKC Sarajevo – stoji u saopćenju.

 

Ističu da "zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 359. "Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti" KZ FBiH,  od strane policijskih službenika MUP Kantona Sarajevo slobode je lišeno lice D.H.(1968) iz Zenice,  protiv kojeg je nakon kriminalističke obrade podnijet Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo".

 

- Osoba D.H je  evidentirana  kao višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela nasilničko ponašanje, izazivanje opće opasnosti pucanjem iz vatrenog oružja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a isti je 2013. godine zbog većeg broja izvršenih  krivičnih djela bio predmetom kriminalističke obrade Federalne uprave policije. Također želimo informirati javnost da Specijalna policijska jedinica Federalne uprave policije, dana 17.04.2017 godine, nije uopšte bila angažirana u okviru osiguranja,  niti je vršila bilo kakve aktivnosti u vezi sa istim – zaključuje se u saopćenju.

 

Kako je naš portal pisao radi se o Hajrizu Doglodu, koji se predstavio kao ratni major, koji je medijima izjavio da je sa ostalim demonstrantima pokušao ući u zgradu Parlamenta FBiH, nakon čega je došlo do sukoba sa komandirom policije

18.04.2018.

BISKUP KOMARICA: DRAGAN COVIC NE UVAZAVA HRVATE U ENTITETU RS-a I POSAVINI U BiH

BISKUP KOMARICA ČOVIĆU: "To je strašna rečenica, omeđili ste se do Ivan planine i Kupreških vrata..."

- Nije, nije, nije ... nije odavno. On ima svoje mjesto, ja ga uvažavam kao političara, ali on očito ne uvažava Hrvate ovdje. Hrvate uvažava pro forme. Ne treba se on sa mnom sastati, neka prođe ovdje pusta sela gdje su Hrvati bili, kaže Komarica.



BISKUP KOMARICA ČOVIĆU: 'To je strašna rečenica, omeđili ste se do Ivan planine i Kupreških vrata...'

Za banjolučkog biskupa Franju Komaricu Hrvatski narodni Sabor (HNS) je samo hercegovački. On je za FTV rekao da su vođe HNS-a rekle da ih ne zanimaju Hrvati u Posavini, u Republici Srpskoj i u srednjoj Bosni.

 

- Dakle to je strašna rečenica, to je strašna konstatacija. Vidi se dakle da su oni sebe omeđili do Ivan planine i do Kupreških vrata, i imaju pravo na to, apsolutno, ali nemoj zastupati onda mene ako tebi nije uopće stalo do mene, kaže Komarica.

 

Na pitanje je li Draganu Čoviću stalo do Hrvata u RS, Komarica odgovara:

 

- Nije, nije, nije ... nije odavno. On ima svoje mjesto, ja ga uvažavam kao političara, ali on očito ne uvažava Hrvate ovdje. Hrvate uvažava pro forme. Ne treba se on sa mnom sastati, neka prođe ovdje pusta sela gdje su Hrvati bili, kaže Komarica.

18.04.2018.

HRVATSKA OČEKUJE OSUDU INCIDENTA SA VOJISLAVOM ŠEŠELJEM

18.04.2018.

ŽELJKO KOMSIC : ZA HDZ JE PARLAMENTARNI ŽIVOT USLOVLJEN GLASOVIMA MRTVIH

Željko Komšić : Za HDZ je parlamentarni život uslovljen glasovima mrtvih



Lider Demokratske fronte Željko Komšić ocijenio je obaranje prijedloga tehničkih izmjena Izbornog zakona u Domu naroda Parlamenta BiH, po kojima bi se uvelo skeniranje glasačkih listića očajničkim pokušajem Dragana Čovića i HDZ-a da na sljedećim izborima pokradu sve što se pokrasti može.

“Ne mogu građani naglasati koliko Čović i njegov partner Dodik mogu pokrasti. Ne mogu HDZ i SNSD demokratski svijet ubijediti da je nejednaka vrijednost glasa za koju se zalažu, poturajući anticivilizacijski prijedlog izmjena Izbornog zakona, demokratski standard. Ali zato mogu, što je očevidno, putem političke kontrole nad CIK-om, da pokradu onoliko koliko im je dovoljno, da bi nakon oktobra formiranje vlasti mogli ucjenjivati svojim učešćem u vlasti”, navodi Komšić.

Komšić smatra da je HDZ potpuno svjestan debakla njihovog prijedloga izmjena Izbornog zakona, pa se stoga fokusira na izbornu pljačku.

“U HDZ-u će putem izborne krađe, nastojati da iz kantonalnih skupština delegiraju što više svojih delegata u Dom naroda, kako bi mogli nastaviti sa svojom politikom ucjena i vitalnih kladioničarskih interesa. Ne bude li im i ovaj put pošlo za rukom, da nastave sa svojom tradicijom, po kojoj i mrtvi glasaju za HDZ, pri čemu glas tih mrtvih vrijedi nekoliko puta više nego glas živih građana, oni jednostavno neće htjeti da sudjeluju u parlamentarnom životu. Za njih je parlamentarni život uslovljen glasovima mrtvih”, zaključio je Komšić.

(Kliker.info-Vijesti)

18.04.2018.

LARS-GUNNAR WIGEMARK : NE OCEKUJEMO RAT NA BALKANU, ALI...

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH : Ne očekujemo rat na Balkanu, ali…




Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU-a za ovu zemlju Lars-Gunnar Wigemark smatra da “ne postoje naznake koje bi ukazivale da je u ovom trenutku moguće očekivati oružane sukobe na području zapadnog Balkana, no izvjesno je kako bi vrtnja u krug država te regije i njihova stagnacija dugoročno mogla prouzročiti nestabilnost”.

On je to kazao nakon što je zamjeniku predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi u Sarajevu predao kopiju izvještaja Europske komisije o stanju u toj zemlji, koji je objavljen u sklopu cjelovitog paketa proširenja koji se odnosi na države zapadnog Balkana s pretenzijama članstva u Uniji.

Na novinarsko pitanje o stajalištu predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera kako je na Balkanu moguć novi rat ukoliko zemlje te regije ne postanu članicama Unije, Wigemark je rekao kako je to bio, prije svega, osobni komentar, istaknuvši kako nema konkretnih naznaka o mogućem izbijanju sukoba.

“Ne vidim nikakve naznake i analize koje bi ukazivale na rizik izbijanja oružanog sukoba ni u Bosni i Hercegovini, niti na zapadnom Balkanu. Vjerujem, a to je moj osobni dojam, da je Juncker govorio o dugoročnim trendovima u slučaju zastoja, odnosno ‘vrtnje u začaranom krugu’, što bi moglo utjecati na stabilnost cjelokupne regije”, kazao je švedski diplomat.

Očuvati ‘mirovni projekt’

Konstatirao je kako EU ne želi uvoziti nestabilnost među svoje članice, a cilj joj je očuvati “mirovni projekt”, od kojega su dobrobit osjetili svi koji su unutar Unije, dok države izvan nje, poput Ukrajine, imaju ozbiljne sigurnosne probleme.

Bevanda je istaknuo kako je važno to što su institucije EU-a odlučno uz Bosnu i Hercegovinu, unatoč problemima koje ova zemlja ima, a temeljnim je ocijenio nedostatak dijaloga i političke odgovornosti kako bi se stvari pomaknule s mrtve točke.

“S tim u vezi je i potreba izmjene Izbornog zakona [Bosne i Hercegovine]”, kazao je Bevanda, upozoravajući kako je ostalo vrlo malo vremena, jer se raspisivanje općih izbora, koji trebaju biti održani početkom listopada, očekuje između 7. i 9. maja.

Po njegovom sudu, upostava Mehanizma koordinacije među različitim razinama vlasti u zemlji je od ključnog značaja, jer se pokazalo da se, uz poštivanje ustavnog ustroja, može napredovati i provoditi reforme.

‘Provesti izmjene Izbornog zakona bez odgode’

Vlasti Bosne i Hercegovine u veljači su predale odgovor na Upitnik EK-a bitan za odlučivanje o kandidatskom statusu i sada čekaju komentare odnosno mišljenje iz Bruxellesa, no Wigemark je ranije kazao kako valja očekivati dodatna pitanja, pa je teško prognozirati kada bi Bosne i Hercegovine mogla postati kandidatom za punopravno članstvo.

Riječ je o gotovo 20.000 stranica teksta.

U izvještaju EK-a o napretku Bosne i Hercegovine tijekom 2017. godine, u poglavlju o ispunjavanju političkih kriterija, istaknuto je kako Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti svoje izborno zakonodavstvo, što se odnosi, prije svega, na novi način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, rješavanje pitanja izbornih jedinica u Mostaru, ali i na provedbu davno donesene presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.

“Izmjene je važno provesti bez odgode, kako bi se osigurala zakonita provedba izbora i njihovih rezultata. Stoga pozivamo političke lidere u Bosni i Hercegovini da nađu rješenje i postignu kompromis”, kazao je Wigemark.

Primjedbe iz Evropske unije

Komisija je upozorila i na probleme u funkcioniranju vanjske politike Bosne i Hercegovine, s obzirom na proturječna stajališta članova bh. Predsjedništva, kao i na kašnjenje reformi zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće većine.

Nije bilo nikakvog napretka u reformi javne uprave, pravosuđe i dalje ne funkcionira dobro, a napredak na planu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je nedostatan.

Iako je bilo stanovitog napretka u dosezanju ekonomskih kriterija bitnih za članstvo, u Bosni i Hercegovini je i dalje je problem loše poslovno okruženje, nedostatna vladavina prava, neuravnoteženo tržište rada te neučinkovita javna uprava podložna političkim utjecajima.

Evropska komisija je upozorila i na loš obrazovni sistem  u Bosni i Hercegovini te na pritiske i zastrašivanja novinara.

(Kliker.info-Aljazeera)

18.04.2018.

SUPRUGA I MAJKA BIVŠIH PREDSJEDNIKA :UMRLA BIVŠA PRVA DAMA SAD-A BARBARA BUSH

Supruga i majka bivših predsjednika : Umrla bivša prva dama SAD-a Barbara Bush




Bivša prva dama SAD-a Barbara Bush umrla je u utorak dobi od 92 godine. Kako javljaju američki mediji, supruga bivšeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha i majka također bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u zadnje je vrijeme bila sve slabijeg zdravlja i prije nekoliko je dana objavljeno da je odlučila da se više neće liječiti, već da će se ‘fokusirati na palijativnu skrb’.

CNN je javio da je bolovala od kronične opstruktivne bolesti pluća i kongestivnog zatajenja srca te da je posljednje trenutke provela u svom domu s porodicom.

(Kliker.info-Hina)
18.04.2018.

NAROD KOJI IMA TAKVU DIJASPORU: DOZNAKE PREMASILE 2,5 MILIJARDI KM!

NAROD KOJI IMA TAKVU DIJASPORU...: Doznake premašile 2,5 milijardi KM!

Iz inostranstva je u BiH prošle godine na osnovu novčanih doznaka stigla 2,51 milijarda maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

 

altPrema podacima Centralne banke BiH, priliv na osnovu doznaka je u 2017. dostigao nivo iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza.

.

– Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priliv radničkih doznaka je osnovni razlog povećanja priliva po ovom osnovu. Penzije, kao drugi najznačajniji priliv na računu sekundarnog dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je takođe rast od 7,2 odsto u odnosu na godinu ranije – istakli su u Centralnoj banci.

 

Statistika pokazuje da su od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva počele da padaju i taj trend imale su sve do 2012. od kada počinju postepeno da se oporavljaju. Svih prethodnih godina novčana pomoć građanima BiH je rasla, da bi konačno dosegla nivo iz 2007. godine kada je stiglo najviše novca.

 

– Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. One su blago rasle u proteklim godinama, a razlozi leže u boljem imovinskom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori i novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama. Kao rezultat toga novi migranti počinju da dostavljaju novac u domovinu – kazali su u Centralnoj banci BiH.

 

alt

 

Ekonomisti ističu da parametri o doznakama pokazuju da su ekonomije zemalja iz kojih su stizale dostigle pretkrizni nivo iz 2007. godine.

 

– Može se očekivati, uzimajući u obzir i faktor daljeg odlaska stanovništva, da će rasti iznos doznaka i penzija iz inostranstva. Specifičnost je da naši javni fondovi nemaju nikakve koristi od tih doznaka jer su porezi i doprinosi plaćeni u zemlji iz kojih stižu. To je novac isključivo za stanovništvo i finansiranje njihove potrošnje. Taj izvor novca je za mnoge jedini način da sastave kraj sa krajem  – kazao je ekonomista Goran Radivojac, prenosi Glas Srpske.

 

On smatra da je iznos pristiglih doznaka mnogo veći od onih koje prikazuje Centralna banka jer novac u zemlju stiže i na drugi način i ne prikazuje se kroz transfere.

 

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, svaki treći građanin rođen u BiH živi van domovine, u 50 zemalja na svim kontinentima. U dijaspori se nalazi 1,67 miliona ljudi.

 

U zemljama Evropske unije nalazi se 57 odsto ili 955.780 osoba.

















18.04.2018.

BRISEL JE MORAO SANKCIONISATI POLITICARE KOJI KRSE USTAVNE ODREDBE...

ALMIR TERZIĆ: "Brisel je morao sankcionisati političare koji krše ustavne odredbe..."

Evropska komisija jučer je preporučila da Makedonija i Albanija počnu pregovore sa Evropskom unijom o priključenju. Procijenjeno je da je napredak u ovim zemljama obećavajući, za razliku od napretka u BiH, koja je ostavljena da dokaže spremnost da reformama pokaže namjeru za priključenje.



ALMIR TERZIĆ: 'Brisel je morao sankcionisati političare koji krše ustavne odredbe...'

“Mislim da je ovo dobar dan za region zapadnog Balkana. Dosta smo odlučni u politici proširenja i to je politika koja se ne završava. Cilj je da se izveze stabilnost, a ne da bude uvedena nestabilnost. To uvijek treba ponavljati”, rekao je na konferenciji za novinare Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn.

 

BiH treba još mnogo toga da učini

 

Bosni i Hercegovini je ranije iz Evropske komisije zamjereno što nije provela presude međunarodnih sudova, jer još uvijek postoji fenomen “dvije škole pod jednim krovom, a poseban problem je zapaljiva retorika kojom se služe bh. političari.

 

Pozitivnim je ocijenjeno usvajanje Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala, kao i skidanje Bosne i Hercegovine s popisa Međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca.

 

Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina krene putem Albanije i Makedonije.

Novinar i politički analitičar Almir Terzić kaže za Patriju da otvaranje pregovora između Evropske unije sa Makedonijom i Albanijom jasno pokazuje da zbog nesposobnosti vlasti u BiH - i ove ali i prethodnih vlasti – zemlja sasvim sigurno postaje izolirani otok u Evropi. On je rekao da je BiH jedina zemlja na području evropskog kontinenta, koja preferira postati članica EU, a koja još uvijek nema ni kandidacijski status za članstvo u EU.

 

„Domaći političari su nanijeli ogromnu nepravdu građanima ove zemlje“, rekao je Terzić.

 

Ističe da je pred Bosnom i Hercegovinom mukotrpan proces do dostizanja zemalja regiona koje su, kako je rekao, uveliko odmakle na tom putu približavanja EU, te da ih bez ozbiljnih i suštinskih reformi BiH neće tako lako stići.

 

„Ne može BiH govoriti o članstvu u EU ukoliko krši presudu Evropskog suda za ljudska prava, u smislu nejednakog tretmana vlastitih građana“, kaže Terzić, dodajući da je apsurdno govoriti o EU putu Bosne i Hercegovine ako postoje činjenice koje govore o tome da su kriminal i korupcija dominantni u zemlji.

„Svi oni političari koji u ovoj izbornoj kampanji budu govorili o tome kako će građane BiH uvesti u EU, jasno je da će ih obmanuti već na samom startu, i da rade samo za interes svojih stranaka“, smatra Terzić.

 

Krivica Brisela

 

Na pitanje kolika je krivica same Evropske unije kada je u pitanju zastoj Bosne i Hercegovine na EU putu, Terzić smatra da se problem može promatrati i iz tog ugla. Vlasti iz Brisela, kaže, morale su imati hrabrosti da na adekvatan način sankcioniraju one političare u BiH koji krše ustavne odredbe zemlje, ali i presude najviših institucija, ne samo u BiH već i u Evropi, među kojima je i Evropski sud za ljudska prava.

 

„Da su na vrijeme bile sankcije Evropske unije prema bh. političarima, sada bismo mogli govoriti o deblokiranom EU putu Bosne i Hercegovine“, smatra Terzić.

 

„Zbog popustljive politike Brisela i Strasbourga mi ćemo još uvijek biti taoci predsjednika političkih partija i njihovih grupnih ili pojedinačnih interesa, i nećemo imati konkretne rezultate“, zaključuje Terzić, dodajući da očekuje da će političari u BiH i dalje ispunjavati samo ono najnužnije što se od njih bude tražilo kako bi osigurali novac za svoje egzistiranje putem kreditnih aranžmana.

 

 

 

(Patria/SB)

18.04.2018.

KONFERENCIJA "PROCESUIRANJA GENOCIDA U BiH"

KONFERENCIJA "PROCESUIRANJE GENOCIDA U BiH": "Trebat će vremena da se konačno shvati da se genocid desio i zašto se desio"

Posebno je važno na koji način mladi ljudi rezonuju zločine i genocid koji su se desili u Bosni i Hercegovini, jer budućnost se može graditi samo na temeljima istine - poruka je Međunarodne dvodnevne konferencije "Procesuiranje genocida u BiH" koja je danas počela u Sarajevu.



KONFERENCIJA 'PROCESUIRANJE GENOCIDA U BiH': 'Trebat će vremena da se konačno shvati da se genocid desio i zašto se desio'

Konferenciju su organizirali Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji s Pokretom "Majke enklave Srebrenice i Žepe", uz učešće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), pravnim nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

 
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović istakao je da je konferencija posvećena mladima iz  BiH, Srbije, Hrvatske i Makedonije, kako bi ukazali na određene anomalije u društvu, a to je prije svega negiranje zločina.
 
- U naredna dva dana pokušat ćemo im prenijeti određena saznanja kako i na koji način je došlo do prve presude za počinjen genocid u Srebrenici Radislavu Krstiću - pojasnio je.
 
Također je kazao da će mladi učestvovati u simulaciji suđenja na kojem se će sa bivšim predsjednikom Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i predsjednikom Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) Theodorom Meronom zaključiti konferenciju i donijeti presudu u simuliranom suđenju.
 
Govoreći o negiranju genocida u Srebrenici, Tahirović je kazao da je teško iznaći model za borbu protiv laži.
 
- Trebat će vremena da se konačno shvati da se genocid desio i zašto se desio, a naš fokus trebaju biti mladi ljudi kako se genocid više ne bi ponovio - zaključio je.
 
Predstavnica Udruženja "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" Kada Hotić kazala je da je presuda Radislavu Krstiću za genocid historijska činjenica, jer je prva.
 
- Želimo da mladi saznaju istinu kako bi gradili budućnost, jer postoje laži, veličanja osuđenih za genocid i to ne smije biti praksa. Mladima je potrebna istina zbog budućnosti - poručila je Hotić.

 

konferencija-u-genodicu
 
Bivši tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine Mark Harmon kazao je da je posao tužioca obavljao 17 godina.
 
- Jako dobro znam da su se zločini desili u BiH. Prije nekoliko dana prisustvovao sam obilježavanju godišnjice zločina u Ahmićima, a to je bio moj prvi slučaj - istakao je.
 
Također je izrazio zahvalnost zbog organiziranja konferencije, jer je, kako kaže, genocid vrlo bitna tema.
 
- Oduševljen sam što su mladi sa područja bivše Jugoslavije prisutni, jer je vrlo bitno zapamtiti ovakve zločine u svijetu u kojem sjećanja blijede. Vrlo je bitno da mladi više nikad ne dozvole da se nešto takvo ponovi - zaključio je Harmon.
 
Predstavnica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Višnja Šijačić istakla je da su učestvovali u organizaciji konferencije na način da su pozvali mlade iz Srbije da se prijave za učešće.
 
Izrazila je bitnost održavanja tog događaja u današnjem političkom kontekstu te naglasila da će mladi iz Srbije danas imati priliku da od učesnika shvate šta se desilo u BiH i Srebrenici.
 
Konferencija je okupila veliki broj studenata prava iz regije bivše Jugoslavije sa ciljem da studenti zajedno sa direktnim učesnicima Haških procesa dobiju saznanja o dokazima i argumentima, kako bi se suočili sa istinom o genocidu u BiH.

 

 

 

(FENA/SB)

18.04.2018.

RADIKALI NAPADAJU: "ŠEŠELJ I NJEGOVI ORTACI UBIJALI SU, MUCILI I PLJACKALI; NAPAŠCE OPET JER OSJECAJU DA JE SRBIJA PONOVO RADIKALSKA"

RADIKALI NAPADAJU: ''Šešelj i njegovi ortaci ubijali su, mučili i pljačkali; napašće opet jer osećaju da je Srbija ponovo radikalska''

Tekst objavljen na srbijanskom portalu ''Peščanik'' prenosimo u integralnoj verziji




RADIKALI NAPADAJU: ''Šešelj i njegovi ortaci ubijali su, mučili i pljačkali; napašće opet jer osećaju da je Srbija ponovo radikalska''

Piše: Nemanja Stjepanović

 

 

Kako su Šešelj i njegovi radikali oteli zemunski stan porodice Barbalić i uselili se u njega? Tako što su oni u Zemunu bili na vlasti, a porodica Barbalić na letovanju.

 

Kako su Šešelj i radikali napadali Hrvate u Hrtkovcima? Tako što su iza sebe imali državu, a pred sobom nemoćne porodice sa decom.

 

Kako su šešeljevci mučili i ubijali na Ovčari? Tako što je JNA njima naoružanima u ruke predala nenaoružane Hrvate iz vukovarske bolnice.

 

Kako su ubijali, mučili i pljačkali u Zvorniku, Sarajevu, Nevesinju, Mostaru i drugde?

 

Tako što su se prišljamčili sili koja je ta mesta osvojila i onda se obračunali sa nemoćnim zarobljenicima i njihovom napuštenom imovinom.

 

Radikali su kukavice. Napadaju slabije i napadaju kada sila stoji iza njih.

 

Tako su juče napali Aleksandru Jerkov. Napašće opet jer osećaju da je država ponovo radikalska.

 

(Autor je istraživač Fonda za humanitarno pravo.)

18.04.2018.

ANDREJ NIKOLAIDIS : BiH IMA NAJVIŠE ŠANSI DA BUDE POPRIŠTE SUKOBA

18.04.2018.

IZETBEGOVICEVA IZJAVA O ORUZJU 'ZA NE DAJ BOZE' NIJE RATNOHUSKACKA

18.04.2018.

SVJEDOCENJE BIVSIH PRIPADNIKA CRVENIH BERETKI: "MUSLIMANE JE STRELJALA GRUPA CRVENIH BERETKI IZ SRBIJE..."

SVJEDOČENJE BIVŠEG PRIPADNIKA CRVENIH BERETKI U TRIBUNALU: "Muslimane je streljala grupa Crvenih beretki iz Srbije..."

Članovi Crvenih beretki su, s proljeća 1992, zlostavljali i ubijali nesrpske civile u Bosanskom Šamcu.






SVJEDOČENJE BIVŠEG PRIPADNIKA CRVENIH BERETKI U TRIBUNALU: 'Muslimane je streljala grupa Crvenih beretki iz Srbije...' - 1

To je rekao bivši pripadnik te jedinice u nastavku ponovljenog haškog procesa protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Svjedok čiji je identitet zaštićen posvjedočio je i da je glavni komandant Crvenih beretki, koji je dio jedinice poslao da učestvuje u zauzimanju Bosanskog Šamca, bio drugooptuženi Simatović. 

Iz pisane izjave i ranijeg iskaza svjedoka proizlazi da je on bio, u najmanju ruku, očevidac ubistva više Muslimana koje je, početkom maja 1992, u selu Crkvina kod Bosanskog Šamca počinila grupa Crvenih beretki iz Srbije, predvođena Slobodanom Miljkovićem zvanim Lugar. 

U Crkvini je, po svjedoku, bilo streljano "pet do sedam Muslimana", ali je, prema optužnici protiv Stanišića i Simatovića, tamo ubijeno "najmanje 16" muslimanskih civila. 

Simatović je, zajedno sa bivšim šefom Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovicom Stanišićem, optužen za progon Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. 

Iskaz današnjeg svjedoka odvijao se iza zatvorenih vrata, radi zaštite njegovog identiteta, ali je tužilac Edward Russo prethodno, na otvorenom dijelu zasjedanja, pročitao sažetak svjedokove izjave. 

Po tom sažetku, svjedok je bio pripadnik "više srpskih jedinica, uključujući Crvene beretke i Jedinicu za specijalne operacije" SDB Srbije. 

Kako je izjavio, svjedoka su instruktori iz MUP Srbije obučavali u logorima Crvenih beretki u Ležimiru, na Fruškoj Gori u Srbiji, i u Pajzošu kod Iloka, u Hrvatskoj. 

U Pajzošu je, "nekoliko puta" vidio Simatovića koga je nazvao "komandantom brigade za specijalne namjene MUP Srbije", odnosno Crvenih beretki. 

Upravo Simatović, obučen u maskirnu uniformu i crvenu beretku, dao je, u aprilu 1992. u Pajzošu, Crvenim beretkama, među kojima je bio svjedok, uputstva o predstojećem napadu na Bosanski Šamac. 

Rekao im je da sve svoje isprave ostave prije polaska na "težak zadatak". Zauzimanje Bosanskog Šamca bilo je ključno za probijanje Posavskog koridora, vitalne kopnene veze između Kninske Krajine, Republike Srpske i Srbije. 

U okolinu tog grada, svjedok i njegova jedinica bili su prebačeni helikopterom, a tokom zauzimanja Šamca sarađivali su sa JNA. 

Svjedok je naznačio da su njegovom jedinicom na terenu komandovali Srećko Radovanović zvani Debeli i njemu nadređeni Dragan Đorđević zvani Crni. 

Pretpostavljeni obojici, po svjedoku, bio je Simatović, koji nije bio u Šamcu. 

U pisanoj izjavi, svjedok je opisao kako je dva puta, od 17. aprila do 31. jula. 1992, video pojedine Crvene beretke kako, zajedno sa pripadnicima lokalne Teritorijalne odbrane, tuku zarobljene nesrpske civile u pritvoru kod zgrade SUP Bosanski Šamac. 

O ubistvu u Crkvini, svjedok je izjavio i da je Miljkoviću-Lugaru "neko naredio da to uradi". Zajedno sa Miljkovićem, svjedok je na poprištu zločina vidio još četiri Crvene beretke. 

Suđenje Stanišiću i Simatoviću biće nastavljeno sutra. 

Zločini za koje su optuženi Stanišić (67) i Simatović (67) počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih djelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. 

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević. 

Proces Stanišiću i Simatoviću poslednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. 

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela. 

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009,. prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice. Apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen pred sudskim Mehanizmom. 

Ponovljeno suđenje počelo je 13. juna 2017.

18.04.2018.

REIS HUSEIN EF. KAVAZOVIC: MIR SE NE MOZE IZGRADITI, NEGO STALNO GRADITI

KAVAZOVIC: MIR SE NE MOZE IZGRADITI, NEGO STALNO GRADITI



"Svaki čovjek koji živi na ovim prostorima je svjestan da njegova egzistencija, odnosno egzistencija svakoga od nas, ovisi o miru", poručuje reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.


"Svaki čovjek koji živi na ovim prostorima je svjestan da njegova egzistencija, odnosno egzistencija svakoga od nas, ovisi o miru", poručuje reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.


Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da su vjerske zajednice u BiH pozvane, više nego ikada, sudjelovati u izgradnji mira. Reis Kavazović smatra da je čovjek u BiH sam sebe podcijenio zbog bojazni od političkih sila. Svoj stav o nužnosti izgradnje dijaloga i mira istaknuo je tijekom znanstvene konferencije ''Promicanje dijaloga za održavanje mira" u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak.

RSE: Svojim sudjelovanjem na ovoj konferenciji i sami ste dali doprinos ovoj vrijednoj temi. Međutim, kultura dijaloga, prema Vašem mišljenju, je li nestala?

Kavazović: Kultura dijaloga je nužna i ona nije samo pitanje naše dobre volje nego pitanje nužde. Vidimo da se svijet stalno mijenja i zato je važno shvatiti da se mir ne može izgraditi nego da se on mora stalno graditi. Na izgradnji mira se mora stalno raditi.

Čini mi se da mi u Bosni i Hercegovini, nakon brutalnog rata i agresije, uviđamo da svi ovdje moramo biti posvećeni miru. Zato iz generacije u generaciju takvu svijest moramo promicati i učiti našu djecu da oni budu graditelji mira. Mir nije moguće izgraditi. On se mora konstantno graditi.

RSE: Što onda mogu vjerske zajednice danas ovdje uraditi i napraviti?

Svaki čovjek koji živi na ovim prostorima je svjestan da njegova egzistencija, odnosno egzistencija svakoga od nas, ovisi o miru.

Kavazović: Vjerske zajednice mogu jednim dijelom učiniti da podsvijeste potrebu za mirom. Ja sam duboko uvjeren da svaki čovjek koji živi na ovim prostorima je svjestan da njegova lična egzistencija, odnosno egzistencija svakoga od nas, ovisi o miru.

RSE: Čuju li ljudi taj Vaš apel za mirom u Vašim propovijedima, odnosno Vašim hutbama?

Kavazović: Mi u našim propovijedima, našim hutbama, u našim liturgijama i susretima s našim vjernicima trebamo podsvješćivati da je mir Božji dar. Ukoliko smo vjernici moramo biti spremni taj Božji dar primiti. Ako nismo spremni primiti taj Božji dar, onda je pitanje koliko smo uopće vjernici.

RSE: Politike u BiH, svi smo svjesni toga, ljude razdvajaju. Kako se boriti protiv toga?

Kavazović: Ukoliko se povežemo u jedan snop, mi za političare postajemo nepremostiva prepreka. Možemo se boriti ukoliko smo uvezani kao katolici, muslimani, pravoslavci, Jevreji na ovim prostorima. Čovjek je Božje biće i sve počinje od nas.

RSE: Zašto onda ljudi u BiH odustaju od borbe i sve manje se bore protiv politika razdvajanja opravdavajući se da je nemoguće u ovoj zemlji bilo što promijeniti?

Kavazović: Ne. Mi sebe podcjenjujemo. Vjerovatno podcjenjujemo sebe jer mislimo da je s druge strane neka velika sila koja ide prema nama. Ne. Smatram da je najveća snaga u pojedincu, naravno, ukoliko je pojedinac spreman na žrtvu. Žrtva mora postojati i tome nas uče sve religije. Ali žrtva mora biti na putu dobra i mira. Žrtva ne može biti na putu zla nego samo na putu dobra. Svako od nas to mora učiniti i mislim da je to spas.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
54443257

Powered by Blogger.ba