Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.03.2018.

RUSIJA SPREMNA ZA NOVI MANDAT VLADIMIRA PUTINA

17.03.2018.

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING : "MEDJUNARODNA ZAJEDNICA NE CINI DOVOLJNO ZA BiH, MOZDA JE CILJ NEKIH POLITICARA DA OD BiH NAPRAVE TRI DRZAVE"

BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK U BiH UPOZORAVA: "Međunarodna zajednica ne čini dovoljno za BiH, možda je cilj nekih političara da od BiH naprave tri države"

Nekadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini za AJB govori o ulozi međunarodne zajednice u regiji i evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana.



BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK U BiH UPOZORAVA: 'Međunarodna zajednica ne čini dovoljno za BiH, možda je cilj nekih političara da od BiH naprave tri države' - 1


Christiana Schwarz-Schillinga regija najviše pamti kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Iako je tu funkciju vršio tek 17 mjeseci, 2006. i 2007. godine, do danas je ostao vezan za Bosnu i Hercegovinu, gdje, osim toga što vodi Fondaciju "Schwarz-Schilling" u Njemačkoj, predaje studentima univerziteta Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

 

Schwarz-Schilling je poziciju ministra komunikacija u Vladi Helmuta Kohla napustio 1992. godine upravo zbog sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, a tvrdi da međunarodna zajednica danas, kao ni tada, ne čini dovoljno kad su u pitanju zemlje zapadnog Balkana.

 

Za Al Jazeeru govori o današnjoj ulozi međunarodne zajednice u regiji i evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana.

 

  • Nedavno je objavljena nova "Strategija Evropske unije za Zapadni Balkan". Srbija i Crna Gora su predvodnice, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na začelju kad su u pitanju eurointegracije. Kako biste ocijenili Strategiju? Je li ona pravedna?

- Rekao bih da to uopće nije strategija. To je popuštanje prema onima koji misle da su te dvije države danas najvažnije. Tačno je da su obje zemlje napravile neke pomake, pogotovo Srbija. To uopće nije upitno. Ali, to nema veze s pravdom i međunarodnom zajednicom i njenom ulogom mirotvorca. Ta strategija nema ništa zajedničko ni s današnjom situacijom, jer se njome neće riješiti sporna pitanja koja zemlje zapadnog Balkana imaju nego će se dodatno zakomplikovati.

 

  • Prilikom nedavnog intervjua za Deutschlandfunk prisjetili ste se vremena kad se raspala Jugoslavija. Rekli ste da međunarodna zajednica tada nije ništa uradila iako je na svojoj strani imala najjaču alijansu na svijetu – NATO. Poznato je da ste Vi 1992. demonstrativno napustili ministarsku poziciju u vladi Helmutha Kohla uz riječi "Stidim se što pripadam ovoj Vladi" upravo zbog sukoba u tadašnjoj Jugoslaviji. Radi li međunarodna zajednica danas dovoljno kad je u pitanju zapadni Balkan, je li dovoljno aktivna?

- Međunarodna zajednica ne čini dovoljno. Ona, također, nije dovoljno aktivna kad je u pitanju napredovanje situacije u regiji. Jasno je da nakon Dejtonskog sporazuma nisu preduzeti koraci koji su zakonodavno ugrađeni u taj sporazum. Richard Holbrooke, koji je bio pregovarač, objasnio mi je, kad sam tada bio deset dana u Daytonu, da je stvar toliko komplikovana da je u Daytonu mogao samo riješiti ona pitanja o kojima je postojala saglasnost. Zato je, kako mi je objasnio, želio iskoristiti međunarodnog visokog predstavnika, koji bi nakon toga imao mogućnost uvoditi korekture korak po korak.

Zbog te činjenice morao je dobiti velike ovlasti i imati visoku funkciju i zato je visoki predstavnik dobio bonske ovlasti. Ali, ako te ovlasti ne primjenjujete i dopustite da to sve teče tako, onda je čak i gore nego kad visokog predstavnika uopće ne bi bilo. U tom bi se slučaju znalo: "Mi se moramo pobrinuti za neke stvari." Ovako je zastupljeno mišljenje: "Mi dajemo instrukcije visokom predstavniku i on nastavlja s radom." To sam i sâm doživio. To nije bila ideja pozicije visokog predstavnika. Zbog toga moram reći da trenutna situacija ovdje ni u kojem slučaju nije zadovoljavajuća.

 

  • Rekli ste, također, da su Bosanci i Hercegovci tada ostavljeni na cjedilu, a spomenuli ste i Dejtonski mirovni sporazum. Američki kongresmen i nekadašnji gradonačelnik Daytona Michael R. Turner nedavno je pozvao na stvaranje Dejtonskog sporazuma 2, što su uradili i neki drugi političari. Mislite li da Bosna i Hercegovina može napredovati s trenutnim Ustavom? Treba li se politika Evropske unije prema Bosni i Hercegovini mijenjati?

- Naravno da Bosna i Hercegovina može napredovati. Ljudi jednostavno moraju sjesti zajedno i pokazati volju da naprave ustav koji funkcioniše, o kojem postoji konsenzus i u kojem su zastupljene međunarodne vrijednosti, kao, npr., građanska prava i pitanja međunarodnog prava. Ako se to stvarno želi, onda se može napraviti i druga konferencija. Ali, sada organizovati drugu konferenciju, s trenutnim različitim mišljenjima unutar međunarodne zajednice – to bi samo dovelo do veće katastrofe. Bilo bi gore, jer smo u posljednjim godinama barem naučili koji su interesi različitih zemalja. Kad bismo to sada opet promiješali, bez potrebne volje, onda bi nastala katastrofa. Ne smatram da je to dobro.

 

  • Mnogi će reći da je SAD zaboravio zapadni Balkan i da je ta zemlja, koja je istovremeno garant Dejtonskog sporazuma, fokusiranija na druge regije. Ranije se spominjalo i da bi SAD mogao poslati specijalnog predstavnika u regiju. Treba li se SAD više angažovati u ovoj regiji? Šta mislite o ideji slanja specijalnog predstavnika?

- Ne smatram da je to dobro. Ako taj specijalni predstavnik SAD-a ima cilj da pokrene svađu s Evropom ili, bolje rečeno, međunarodnom zajednicom, a sve na račun zemalja zapadnog Balkana, to bi bila pretprogramirana međunarodnopravna pometnja. U tom slučaju morali bismo biti sretni ako ne dođe do agresivnih i ratnih sukoba u kojima bi odjednom neko došao na ideju da mijenja granice. Ima mnogo planova te vrste, tako da je to veoma opasna priča. Ne smijemo odstupiti od tih principa. Ako se to uradi i ako Amerikanci kažu da će poslati specijalnog predstavnika u regiju, onda je to prava pometnja, Evropljani moraju djelovati. Ne možemo od Amerike očekivati da rješava naše komplikovane stvari ako su sve susjedne zemlje i Evropska unija u konfliktu i ako nemaju zajedničke volje da nađu rješenje. Međunarodnopravno rješenje itekako je moguće, ali svi moraju napraviti korak nazad i primijeniti norme koje svi znamo od Ujedinjenih nacija, jednakosti nacija, priznanja tih frakcija... Ako to uradimo, uskoro bismo mogli doći do pravog rješenja.

Ionako niko ne zna šta bi neki specijalni predstavnik SAD-a trenutno radio ovdje, za razliku od prošlih vremena. To bi bilo samo dodatno opterećenje, koje bi moglo dovesti do poremećene budućnosti, jer znamo manje nego što smo znali dosad. Ne možemo sada očekivati da dođe neko izuzetno profesionalan, jer je toj osobi potrebno i neko historijsko iskustvo. Ako zemlje Evrope nisu ništa naučile iz historijskih iskustava Prvog svjetskog rata, koji je počeo u Sarajevu, Drugog svjetskog rata, gdje je nastala katastrofa i gdje je Njemačka bila katastrofa, kako onda očekivati da nastupe zajednički i da nastane neki Dejtonski sporazum 2? Ja sam protiv toga.

 

  • Vaš mandat kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini obilježio je pokušaj ustavne reforme, tzv. Aprilski paket. Tada je današnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bio premijer tog bh. entiteta. Sada je on najavio kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nekoliko ste puta ponovili da je on glavni kočničar u Bosni i Hercegovini i da želi otcijepiti RS od Bosne i Hercegovine. Kako se odnositi prema politici Milorada Dodika prema Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici?

- Kad bi se koristilo ono što je navedeno u Dejtonskom sporazumu, ovlasti visokog predstavnika onakve kakve su trebale biti, i kad bi se išlo korak po korak, onda bi se napredovalo. Kad imate neprijateljske tzv. narode kao ovdje, koji ne odgovaraju demokratskim principima u kojima imate građane s jednakim pravom glasa, nego stvarate manjine, a onda te manjine kažu "Mi imamo ista prava kao i većina", onda ne možete naći rješenje na demokratski način. Mora se znati. Ako želite demokratiju, onda jednako pravo glasa mora biti osigurano za svakoga, nezavisno od toga kojem narodu pripada. Bez toga ne možete ništa uraditi. Druga je stvar da su ovdje potrebne i metode kad se primijeti da vlada neslaganje. Onda se mora reći (a to je međunarodna zajednica dosad mogla uraditi): "Ako do određenog datuma ne nađete rješenje, onda će vam se suditi na sudu." Taj sud sastojao bi se od različitih predstavnika zemalja međunarodne zajednice. Onda bi vidjeli koja pitanja tzv. istog naroda mogu donijeti rješenja, a koja ne. A ako ti narodi ne bi sami došli do odluke, onda bi taj sud međunarodne zajednice, koji bi se sastojao od iskusnih i profesionalnih sudija, donio presudu, a prije toga bi saslušao sve strane. Sud bi im rekao: "Presudu možete izbjeći samo ako se dogovorite između sebe, i to na principima Ujedinjenih naroda, jednakosti prava glasa i jednakosti naroda u smislu Ujedinjenih naroda i njihove Povelje. Svako može pročitati Povelju UN-a. Treba im reći: "Na tom osnovu morate voditi pregovore, a ako nakon određenog perioda još niste došli do dogovora, onda mora intervenisati međunarodna zajednica."

Ovdje stvari nisu dovedene do kraja. Dogodio se rat, ali dosad je trebao doći kraj, i to prilagođavanjem ustava, koji nisu kompatibilni jedan s drugim. Imate Ustav Federacije BiH, Ustav Republike Srpske, Ustav Bosne i Hercegovine. Ti ustavi ni u jednom se pogledu ne oslanjaju jedan na drugi. Oni su u historijskom smislu došli jedan nakon drugog i nikad nisu napravljeni kompatibilnima. Zato se ovdje ni ne može vladati. Nijedan čovjek ne bi mogao vladati takvim područjem koje se nalazi u takvom stanju. Zato se moraju preduzeti i ove mjere: pregovori, poznavanje namjera svih strana, dodatni pregovori kako bi se našla rješenja za navedene probleme (dati tri mjeseca vremena za pregovore) i održavanje saslušanja, a tu imamo i evropska tijela koja mogu pomoći. Ako se ni tada ne dođe do rješenja, onda se mora upotrijebiti sud međunarodne zajednice i to se na osnovu međunarodnog prava mora prihvatiti.

 

 

  • Kako gledate na hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini? Neki političari ne odustaju od ideje formiranja trećeg entiteta, a u tome imaju podršku i Milorada Dodika.

- Mislim da ovi entiteti koje imamo danas, Federacija BiH i Republika Srpska, pokazuju da bi se tim instrumentom teško došlo do razumnog rješenja. Trenutno čak nije ni moguće da se bez komplikacija napravi zajedničko tržište, s istim standardima i pravilima za uvoz i izvoz. Upravo zbog toga što se prije svega Republika Srpska ponaša kao da je samostalna država nije moguće uspostaviti dobru saradnju između entiteta. Treći entitet dodatno bi zakomplikovao situaciju. Imate dvije strane koje se moraju dogovoriti, a onda dođe i treća, i to s apsolutnom moći veta, gdje dva entiteta mogu preglasati treći. To uopće nije moguće. To bi bio put u pogrešnom pravcu.

Moramo gledati kako ćemo pravila vezana za entitete uspostaviti tako da demokratski principi opet stupe na snagu za sve građane jedne zemlje. Oni koji razmišljaju o dodatnoj državnoj ideji naroda gledaju u pogrešnom pravcu i neće tako doći ni do kakvog rješenja. Onda bi jednog dana stvari postale tako komplikovane da bi se došlo do zaključka: "Sada je možda najbolje da napravimo tri države." I to je možda prava ideja nekih političara ovdje u Bosni i Hercegovini, a koju oni ne žele izgovoriti naglas. Ovdje i međunarodna zajednica snosi odgovornost, jer situaciju koju sam naveo ili ne želi vidjeti ili premalo pažnje posvećuje tom pitanju da uopće to vidi. Ona i danas snosi odgovornost za situaciju koju imamo na Balkanu, to nije bio samo slučaj kad sam ja istupio iz Vlade Njemačke.

 

  • Govoreći o Srbiji, rekli ste da ona danas mudrom diplomatijom kroči ka EU-u. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u toj zemlji i njen odnos prema susjedima?

- Tu se postavlja pitanje može li se vjerovati svemu što se kaže i obećava. Nekad imam osjećaj da je Srbija danas mnogo pametnija kad su u pitanju razgovori s međunarodnom zajednicom, njenim susjednim zemljama, onima koje se nalaze van Evropske unije i onima koje su u njoj. Ta zemlja vrlo dobro vaga i tako osigurava da nikoga ne uvrijedi i da oni s druge strane kažu: "To je partner na koga se možemo osloniti i njega možemo primiti." Ja ne mogu reći da oni nisu pouzdan partner, ali kad vidim unutrašnjost Srbije, onda ne mogu reći da se tamo pravi pravna država korak po korak. Vidim mnogo koraka koji vode u suprotnom pravcu, da oni koji tamo trenutno vladaju žele očuvati moć bez poštivanja demokratskih standarda, i to kroz medije, odgovarajuć

17.03.2018.

DRAGAN BURSAC: ,,RADO DODIK IDE U VOJNIKE, DVA GA VUKU, A TROJICA TUKU!"

DRAGAN BURSAĆ: „Rado Dodik ide u vojnike, dva ga vuku, a trojica tuku!“

Ono, istina je u predizbornom smo ropcu, ali odvadi malo Milorade....



DRAGAN BURSAĆ: 'Rado Dodik ide u vojnike, dva ga vuku, a trojica tuku!' - 1


Milorad Dodik je izgleda ušao u stadijum šizofrene samodopadljivosti. Jer kako drukčije protumačiti njegovu izjavu u kojoj veli da bi Republika Srpska trebala ponovo formirati vojsku?!

 

Ono, istina je u predizbornom smo ropcu, ali odvadi malo Milorade. U papazjaniji od steroidima i putinizmom obogaćenih ruskih "Noćnih vukova", sa primjesama milion puta ponovljene laži o nekakvoj NRS-Nezavisnoj Republici Srpskoj, uletjelo je i ovo Dodikovo romantičarsko-militarističko saopštenje. 

Svi mi znamo da je Dodik dobio sudsku parnicu protiv samog sebe, izvrćući ruglu ionako sjebano sudstvo, ali ovo prevazilazi i neuropsihijatrijsku ljekarsku praksu. 

 

Jer, nije najjasnije kad Dodik u Beogradu veli: "Nasiljem su nam oteli vojsku i formirali neku koja nije vojska ni Srba, ni BiH, nego pokušava da bude vojska NATO-a...", da li se to Dodik zajebava sa Srbima koji su u Oružanim snagama BiH ili se zajebava sam sa sobom, sa onim Dodikom koji je onomad gostujući na Buka TV-u, rekao kako se "danas ljudi ne zanimaju za politiku, vode ih svakakve budale, a sutra kad završe u nekom rovu, pitaće se otkud ja ovdje..."

 

E, sad ili je Dodik potpuna budala, koja bi ratovala za provizornih 49% teritorije BiH ili je bipolarna ličnost? A, svi znamo da nije ni jedno ni drugo. Tek, riječ je o čovjeku kome je do naroda stalo kao do lanjskog snijega, a vojnici su mu oduvijek bili maslinasto-zelena misterija koja stopa pored puta Aleksandrovac-Laktaši. 

Dabome, neće Dodik u virtuelnom nadgornjavanju ratovati, niti sjediti u rovu. Kao što ni devedesetih Dodik-mesar-mladi reformista-privrednik u pelenama nije sjedio u rovu, nego se bavio, kako veli, "porodičnim biznisom". 

 

Njemu je od rata ostao nadimak Ronhill, a narod je dobio onu stvar sve sa mrtvim, ranjenim, bolesnim, isfrustriranim i bijednim razvojačenim socijalnim kategorijama. 

 

Pa je zanimljivo vidjeti koga bi to budući Radovan Dodik-Karadžić mobilisao u svoju vojsku. Da li bi to bili golobradi studenti, kako je Radovan običavao? Jebi ga, studenata nema, vikendom idu kući ili čekaju papire za riljanje u zemljama snova poput Slovačke ili Slovenije.

 

Hoće li biti radništvo i paorska populacija u Dodikovoj VRS? Opet ćorak. Nema radništva, dječko, godinama u "prosperitetnijem BiH entitetu", a seljaci pošteni, stočari i zemljoradnici su sposobni eventualno za kolektivni harakiri. 

 

Pa, ko će ratovati, majku mu??? Što bi rekao naš laureat Andrićeve nagrade BoroO ČorboO, rado ide Srbin u vojnike, dva ga vuku, a trojica tuku, te tako i Dodik Mile ima enigmu mobilizacionog karaktera. 

 

Ono, jeste, predizborna šuplja, ali, opet treba pokazati makar i isfotošopiran nacionalni mišić. Za Instagrama. Treba nekog makar za naslovnicu RTRS-ovog portala obući u novu uniformu Vojske Republike Srpske. 

 

Znam!

 

Biće to momci sa "vrućeg asfalta" banjalučkog, beogradskog i pripadajućih kolskih pripizdina. Biće tu i par instagramskih bilder-delija, onda nešto "Vukova noćnih", a naći će se mjesto za braću iz Abhazije i Osetije Južne. Samo, ima jedna nezgodacija sa ovim likovima. Svi oni hoće pare za foto šuting ODMAH, na ruke i u dolarskoj ili panevropskoj valuti. Sa njima nema zajebancije kada je isplata u pitanju. 

 

Nije to ona izmanipulisana bijeda od šezdeset kila, koja je stopala automobile sa kninskim tablicama, ne bi li otišla u smrt na obližnje ratište za 50 izmaštanih maraka bonova, dok je Dodik čuvao čuvani objekat čuvanog aerodroma i bavio se hmmm... Ronhillom, jebi ga. 

 

Nema te vojno sposobne bijede naivne, hoću vam reći, koja bi vojevala za vožda, pa makar i virtuelno i na par sati. Kad kažem nema vojno sposobne bijede, mislim bukvalno. Pomriješe ljudi od PTSP-ija, alkoholizma, ili odoše u nadnicu preko Save. A, gazda u Mariboru ili Katovicama ne da slobodan vikend balkanskom robu, e da bi išao slavno vojevati. Ne ide to tako!

 

Pa je onda nejasna ova zadnja Dodikova budalaština kojom virtuelno kreira vojsku, kad je ni tako virtuelno ne može sklepati i formirati.  Ali, hej gledajte to sa vedrije strane! Dodik se razumije u vojsku koliko i Mara u onu stvar. A, vojska Srbinu ide od ruke koliko i ...da, da...dva ga vuku, a trojica tuku. Tako da je sve u savršenom, gotovo budistički strojnom redu i miru. 

 

Objektivno govoreći, jedina ratna fotografija Dodika u uniformi je sa nekog američkog nosača aviona, na kojoj Predsjednik RS-a izgleda kao zbunjeni trut. Nakon rata, dabome.

 

Foto: Buka 

 

Toliko o new-VRS i Dodiku ratniku.

 

(Buka)

 

17.03.2018.

JOZO BARISIC USTAO U ZASTITU BANJALUCKOG BISKUPA: "KOMARICA JE TRN U OKU PAKLENOM PAKTU DODIKA I COVICA"

BARIŠIĆ USTAO U ZAŠTITU BANJALUČKOG BISKUPA: "Komarica je trn u oku paklenom paktu Dodika i Čovića"

Zamjenik predsjednika Hrvatske stranke BiH i potencijalni kandidat za potpredsjednika RS , Jozo Barišić, osudio je "primitivne uvrede" koje je na račun banjalučkoga biskupa dr.Franje Komarice ovih dana uputio predsjednik RS Milorad Dodik i upozorio kako je očigledno da se biskup Komarica pokušava zastrašiti i ušutkati jer je prkosni branik svoga katoličkoga stada, ali i ljudskih i demokratskih prava svih ugroženih naroda i građana u tom entitetu.



BARIŠIĆ USTAO U ZAŠTITU BANJALUČKOG BISKUPA: 'Komarica je trn u oku paklenom paktu Dodika i Čovića'

"Nedvojbeno je da je Biskup Komarica svojom žrtvom i nadljudskom borbom za povratak Hrvata postao trn u oku paklenom političkom paktu između  Milorada Dodika i  Dragana  Čovića, projektu  koji zatire hrvatsko  sjeme na njegovim stoljetnim  ognjištima koja sada pripadaju  entitetu  RS. Strahujem  da  neki krugovi u HDZ BiH ohrabruju Dodika, jer  kako  drugačije  protumačiti  tvrdnju predsjednika RS da se "hrvatska politička elita gnuša  Komaričinih izmišljotina i podvala“, naveo je Bašrišić u pisenoj reakciji.


Image result for dodik i covic karikature fotos



Barišić u nastavku kaže kako ne zna da li  toj eliti  pripada potpredsjednik RS Josip Jerković iz  HDZ BIH, "ali je simptomatično da uvijek zanijemi kada njegov kolega Dodik vrijeđa našega biskupa Franju Komaricu", napisao je Barišić te dodao kako dobro pamti da je potpredsjednik  Jerković "jednom nešto kontrirao Miloradu Dodiku pa je od svoga stranačkoga mentora ekspresno dobio učiteljski ukor".

 

Na kraju reagiranja Barišić kaže da "ako nema jasnoga stajališta i osude, šutnja jedino znači prešutnu potporu već kroničnim napadima  na banjalučkoga biskupa".

17.03.2018.

BOSNA I HERCEGOVINA JE UVIJEK NADZIVJELA ONE KOJI SU JE POKUSAVALI SAHRANITI, TAKO CE I MILORADA DODIKA I SLICNE

JERLAGIĆ: "BiH uvijek nadživjela one koji su je pokušavali sahraniti, tako će i Dodika i slične"

Predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić reagovao je na posljednje izjave predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Reakciju prenosimo u cijelosti.



JERLAGIĆ: 'BiH uvijek nadživjela one koji su je pokušavali sahraniti, tako će i Dodika i slične'

"Povodom stalnih Dodikovih provokacija, njegovih prijetnji secesionističkim referendumima, pa čak i zveckanja oružjem, želimo mu poručiti da ćemo njemu i sličnima uvijek prijetiti MIROM, a susjedima dobrosusjedstvom. Poručujemo onima koji bolesno sanjaju da podijele Bosnu i Hercegovinu, da to nikada neće moći učiniti.


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos



Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos


Image result for milorad dodik karikature fotos

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature fotos


Image result for dragan covic i milorad dodik karikature fotos




 Image result for milorad dodik karikature fotos

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature fotosObjavio/la haler u 15:12, 0 komentar(a), print, #

17.03.2018.

SENAD AVDIC : "CRNA GORA, MAKEDONIJA, KOSOVO SU SE IZCUPALI IZ ZAGRLJAJA RUSKOG MEDVJEDA, BiH TO NIJE U STANJU SAMA URADITI!

Senad Avdić : “Crna Gora, Makedonija, Kosovo su se iščupali iz zagrljaja ruskog medvjeda, BiH to nije u stanju sama uraditi!



Wess Mitchell, pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Euroaziju, pola godine nakon što ga je Senat imenovao na tu dužnost, početkom nedjelje krenuo je na svoju prvu turneju po zemljama regije. Već je obišao Kosovo, Makedoniju i Srbiju, nakon čega su na red došle Grčka i Kipar.

Piše : Senad Avdić (Slobodna Bosna)

To što je Mitchell zaobišao Bosnu i Hercegovinu, samo po sebi ne mora biti loše, može sugerirati da stanje u njoj nije toliko loše da bi se našlo u vrhu problema koje SAD namjeravaju ažurirati na Zapadnom Balkanu.

U fokusu njegove posjete su Kosovo i Makedonija. Mitchell je i u Prištini kazao, a potom u Beogradu ponovio da SAD, uprkos kritikama i negodovanjima Srbije, neće odustati od podrške formiranju oružanih (sigurnosnih) snaga Kosova. Aleksandar Vučić je defetistički kazao da će se Srbija morati pomiriti sa (bolnim) kompromisima oko Kosova, ali da ne želi biti u poziciji u kojoj će Beograd izgubiti sve, a Priština sve dobiti. “Ja sam predsjednik jednog malog naroda, ali naroda koji je ponosan”, dodao je Vučić, koji je, ako je suditi prema Ustavu Srbije, predsjednik države, a ne naroda…

Istovremeno, Makedonija, nakon pobjede hrabrog reformatora Zorana Zaeva i njegovih socijaldemokrata, ulazi u mirnije političko razdoblje, ali koalicija koja je na vlasti još je nedovoljno jaka i konsolidirana, da bi bez pomoći izvana, prije svega SAD-a, mogla nastaviti ključne procese euroatlanskih integracija, za koje je prvi preduvjet konačno rješenja imena države u dijalogu sa Grčkom.

MIRIS LEDA NA BALKANU

Da bismo govorili je li Bosna i Hercegovina prestala biti u fokusu američke administracije, morali bismo, ipak, znati o čemu govorimo kada govorimo o američkoj administraciji. Uz nešto malo cinizma, moglo bi se reći da je Wess Mitchell na Balkan stigao kao činovnik jedne američke (diplomatske) administracije, a vratit će se u potpuno drugu i drugačiju: njegov šef nije više državni tajnik Rex Tillerson, nego Mike Pompeo, bivši diektor CIA-e. Ostao je zamračen, neobjašnjen, odlazak Mitchellovog prethodnika, Briana Hoyta Yeeja, dugogodinjeg američkog specijalca za Zapadni Bakan, koji je imao ozbiljnih rezultata u regiji, ali (upravo zbog toga) i ozbiljne kritičare među autoritarnim, mahom proruskim liderima, poput Milorada Dodika i Nikole Gruevskog, i crnogorskih opozicionara.

Nekoliko dana prije dolaska Wessa Mitchella na Balkan, pred Odborom za naoružanje Kongresa SAD-a, general Curtis Scaparrotti, komandant snaga NATO Saveza u Evropi, kazao je da “Rusija snažno djeluje na Balkanu, dok mi nismo dovoljno fokusirirani na to područje“. Komandant NATO-a upozorio je da je Balkan “regija u kojoj bismo mogli imati problema u budućnosti“. Američki general kazao je da se ruski utjecaj na Balkanu ostvaruje preko Srbije i Republike Srpske, ali da on ima plodno tlo i u srpskom narodu i njegovim historijskim sentimentima prema Rusiji i Rusima.

Na ove njegove zaključke, kao i konstataciju da je rusko prisustvo mnogo osjetnije nego prije godinu i pol, kada je preuzeo dužnost komandanta NATO-a za Evropu, te da će to biti njegov “posao u budućnosti”, reagirao je incidentni ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, domoljubnim tiradama o srpskoj vojnoj i poltičkog neutralnosti, slobodarskom, nesalomljivom duhu.

Srbija i Makedonija su u proteklih godinu i pol dana, svaka na svoj način, uspjele sačuvati demokratski izabranu vlast i političku stabilnost pred udarima ruskog špijunsko-terorističkog intervencionizma, povezanog sa lokalnim dilberima-plaćenicima. Svakako da su u tome imale ozbiljnu, diplomatsku, obavještajnu, logističku podršku zapadnih saveznika, Amerike prije svih, koja je pritiskom na Vučića, demontirala petokolonaške pučiste u Crnoj Gori i privela ih “k poznaniju prava”.

Malo kasnije, sličan scenarij propao je u Makedoniji, gdje je ponovo uočeno konkretno prisustvo srpske (posredno i ruske) diplomatsko-obavještajne agenture. (Nakon toga je uslijedio kratkotrajni diplomatski rat, nametnut Skoplju iz Beograda). Kosovo jeste u sferi ruskih ambicija, ali su one praktično minorizirane, stavljene pod nadzor, još prije dvije decenije, kad su nakon Miloševićeve kapitulacije u Kumanovu, ruske vojne snage iz BiH ekspresno prebačene u Prištinu, prijeteći čak i svjetskim ratom ukoliko im NATO ne prepusti  Prištinski aerodrom kao svoju zonu odgovornosti.

ZAR JE VAŽNO KO JE KRIM?

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja nema skoro nikakav sigurnosni potencijal i pravne instrumente za zaštitu od ruske destrukcije, kojoj su Srbija i njene institucije i resursi platforma za tu vrstu specijalnog rata, sa secesijom kao konačnim ciljem. Posljednjih godinu i pol o kojima je govorio američki general Scaparrotti kao periodu u kojem je pojačana aktivnost Rusije na Balkanu, na sceni je svojevrsna kriminalna “krimizacija” Bosne i Hercegovine, njeno rastakanje na isti način, istim sredstvima, pa i sa istim ljudima i vojno obavještajnim vještinama, kojima je ruskom aneksijom Krima raspolućena Ukrajina.

Nedavno je u britanskom Domu lordova tokom diskusije o ruskom prisustvu na Balkanu govoreno o širokoj, pa i “maštovitoj” paleti ruskog penetriranja u balkanske zemlje, od (para)vojnih, umjetničkih, propagandističkih, medijskih… Sve to možemo pratiti u posljednjih nekoliko mjseci u Bosni i Hercegovini, nije potrebna neka posebno vidovnjačka moć da se raspozna. I sve to ima veze jedno sa drugim, sve to ima zajednički povod i ishod.

Reynaud Theunens, vještak tužiteljstva u Haagu na posljednjem preostalom suđenju, šefovima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, dokazao je kako su pod kontrolom DB Srbije, ped početak ratova u Hrvatskoj i BiH, pored parapolicija, bile i brojne druge institucije, mediji, političari, “ugledne javne ličnosti”. Po toj logici, koja je provjerena i dokazana u krvi, ne skupljaju se slučajno i izolirano jedni od drugih posljednjih nedjelja u Višegradu, istovremeno, četnici Draže Mihailovića, “Noćni Vukovi” Vladimira Putina i srpski akademski “Škorpioni” Emira KusturiceMatija BećkovićBora Đorđević i ubogi Muharem BazduljObjavio/la haler u 13:56, 0 komentar(a), print, #

17.03.2018.

DUG AGROKORA I AGROKOMERCA NISU NI MALO BRIBLIZNI

REZULTATI SU ŠOKANTNI: Uporedili smo dug i imovinu Agrokora i Agrokomerca

U najboljem slučaju, ukupni dug hrvatskog Agrokora duplo je veći od imovine, dok je ukupna imovina velikokladuškog Agrokomerca, u trenutki njegove likvidacije nila duplo vrednija od duga.




REZULTATI SU ŠOKANTNI: Uporedili smo dug i imovinu Agrokora i Agrokomerca

Nakon što je bivši povjerenik Ante Ramljak objavio nacrt koncepta nagodbe s Agrokorovim partnerima, njegov nasljednik Fabris Peruško izašao je s detaljnim planom i prvim brojkama koje otkrivaju procijenjenu vrijednost imovine i mogućnosti namirenja za pojedine grupe povjerilaca. 

Kao što se već slutilo iz Ramljakova koncepta nagodbe, naplatu cijelog ili većeg dijela potraživanja mogu očekivati jedino povjerioci s hipotekama dok će svi ostali Agrokorovi partneri morati lavovski dio svojih potraživanja otpisati (između 50 i 80 posto) i zadovoljiti se dionicama novog Agrokora. 

Procjena vrijednosti Agrokorovih kompanija potvrdila je šokantnu razliku između vrijednosti imovine i dugova. Procijenjena vrijednost kompanija u sastavu koncerna Agrokor raspoloživa za povjerioce kreće se u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura dok ukupan dug Agrokora iznosi nevjerovatnih 7,6 milijardi eura. 

 

Usporedbe radi, Agrokor ima 15 posto veći dug nego cijela država BiH: ukupni dug BiH, unutrašnji i vanjski, i to svih kantona, entiteta i države, iznosi nešto manje od 6 milijardi eura, dok je ukupni dug Agrokora, kao što smo rekli, 7,6 milijardi eura. 

 

U trenutki prijeratne blokade svih računa velikokladuškog Agrokomerca, ukupni dug firme prema svim povjeriocima iznosio je oko 400 miliona dolara, dok je imovina firme procijenjena na oko 750 miliona dolara. U slučaju hrvatskog Agrokora, imovina je procijenjena na duplo manji iznos od ukupnog duga, pa ni teroretski ne postoji mogućnost da povjerioci dobiju natrag svoj uloženi novac. Morat će otpisati najmanje 50 a možda čak i 80 posto.

 

To je dodatni argument za rasprostranjenu tvrdnju da se u slučaju velikokladuškog Agrokomerca radilo o montiranom procesu cilj kojeg je bio politička likvidacija  porodice Pozderac, a da je Agrokomerc sa hiljadama radnika bio samo kolateralna šteta.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
61282202

Powered by Blogger.ba