Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

06.03.2018.

MEDIJI SU ZATRPANI LAZNIM VIJESTIMA O PROTESTIMA BORACA U BiH

06.03.2018.

NOVI DIREKTOR ATV-a VEDRAN SKORIC VODIO JE DNEVNIK SRPSKE TELEVIZIJE NA PALAMA 11. JULA 1995. I OBJAVIO VIJEST DA JE PALA SREBRENICA...

UČENIK RISTE ĐOGE: Novoimenovani direktor banjalučkog ATV-a



UČENIK RISTE ĐOGE: Novoimenovani direktor banjalučkog ATV-a Vedran Škoro vodio je Dnevnik Srpske televizije na Palama 11. jula 1995. i objavio vijest da je pala Srebrenica...


UČENIK RISTE ĐOGE: Novoimenovani direktor banjalučkog ATV-a Vedran Škoro vodio je Dnevnik Srpske televizije na Palama 11. jula 1995. i objavio vijest da je pala Srebrenica... - 1



UČENIK RISTE ĐOGE: Novoimenovani direktor banjalučkog ATV-a ...

06.03.2018.

LIDERI IZ REGIJE U MOSTARU: SLOZNI UZ RAZMIRICE

Lideri iz regije u Mostaru: Složno uz razmirice





Strategija Evropske unije za Zapadni Balkan bila je u fokusu razgovora članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ovo je prvi trilateralni sastanak nakon šest godina.

Na konferenciji za novinare rečeno je da među tri države postoji mnogo problema, no čelnici BiH, Srbije i Hrvatske izrazili su želju da ih rješavaju, jer je, kako je rečeno, najvažniji razvoj svih zemalja.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon sastanka je kazao da su se tokom trilateralnog sastanka fokusirali na Strategiju EU za Zapadni Balkan, ali da je govoreno i o brojnim otvorenim pitanjima.

"Tražili smo dodirne tačke koje bi mogle unaprijediti odnose, riješiti infrastrukturne probleme, sve su to pretpostavke za regionalni ekonomski ambijent koji može biti bolji od onog koji imamo danas. Iako se možemo pohvaliti dobrim trendovima, možemo napraviti pozitivnu sinergiju i pozitivan iskorak i intenzivnije krenuti ka Evropskoj uniji", kazao je Čović.

I član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da je bilo govora o novoj strategija EU u kojoj, prema njegovim riječima, postoji šansa da se počnu rješavati problem na Zapadnom Balkanu.

"U toj strategiji je sadržan lik onoga što su problemi unutar BiH. Konačno startaju intenzivniji rad Komisija koji bi pripremile odgovore za rješavanje ovih pitanja. Imamo urgentan problem sa Hrvatskom vezano za Pelješki most i drago mi je da je predsjednica Hrvatske ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što su prava BiH. Sa Srbijom smo govorili o infrastrukturi i autoputu koji bi kao prsten trebao povezati BiH i Srbiju", naveo je Izetbegović.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić naveo je da je mnogo stvari koje povezuju tri države, poput infrastrukture i ekonomskih odnosa.

"Međusobna razmjena jako raste. Naši ljudi od toga imaju veliku koristi i na tome treba raditi", kazao je on.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da, kada je u pitanju Strategija Evropske komisije o Zapadnom Balkanu, Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet BiH, konstitutivnost svih naroda Bosne i Hercegovine i evropsku perspektivu zemlje.

Dodala je da će učiniti sve kako bi Hrvatska pomogla BiH na putu ka EU, te uz čestitke bh. vlastima na predaji odgovora na Upitnik Evropske komisije, kazala je da se nada da će Evropska komisija uskoro pozitivno odgovoriti BiH.

"Vidim mogućnost za saradnju u povezivanju saobraćajne i energetske infrastrukture kako u slučaju BiH, tako i u Srbiji. Države mogu zajedno učestvovati na brojnim projektima koji se odnose na energetsko povezivanje, koje je posebno važno jer doprinosi i političkoj stabilnosti", rekla je predsjednica Hrvatske.

Na sastanku je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, bilo riječi i o iseljavanju stanovništva, a predsjednica Hrvatske kazala je da je zabrinjavaju trendovi iseljavanja ne samo u Hrvatskoj već i u Srbiji.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je, kako je kazao, najvažnije što danas postoji mir i stabilnost i što se razgovara o ekonomskoj razmjeni država regiona. Podsjetio je na veliku trgovinsku razmjenu Srbije sa BiH i Hrvatskom.

Vučić je rekao da je infrastruktura jedna od ključnih tema za delegaciju Srbije, kao i izgradnja puta Sarajevo – Beograd. Istakao je da je CEFTA donijela mnogo dobrog, ali da je dostigla vrhunac saradnje. Podsjetio je, također, da Srbija ima neriješeno pitanje granice sa Hrvatskom i BiH.

Kako kaže, s Hrvatskom je dogovoreno da u periodu od dvije godine delegacije Srbije i Hrvatske pokušaju postići dogovor te da se, ukoliko se to ne desi, ide na međunarodnu arbitražu. Što se tiče granice sa Bosnom i Hercegivinom, vjeruje da će i bh. strana uložiti dodatne napore da se što prije riješi pitanje granice.

Odgovarajući na novinarsko pitanje – da li je bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona u BiH, predsjedavajući bosanskohercegovačkog Predsjedništva Dragan Čović kazao je da to nije bila jedna od tema sastanka u Mostaru.

U Mostaru su bili i šefovi diplomatija
U Mostaru su bili i šefovi diplomatija

"To nije bila tema naših razgovora, ali jesmo kolege informirali gdje se danas nalazimo i očekivanje naše strane da promijenimo Izborni zakon u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ako se to desi, imamo dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo izbora već i evropskog puta. Ako se ne desi, imamo puno iskušenja ispred nas", kazao je Čović.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da nije želio da se upušta u analizu tog pitanja jer ga smatra unutrašnjim pitanjem BiH. Treći član bh. Predsjedništva Mladen Ivanić podsjetio je da je riječ o temi koja će "opteretiti mjesece koji dolaze unutar BiH".

Predsjednica Hrvatske kazala je kako su ih članovi Predsjedništva BiH informisali ukratko o stanju o novom izbornom zakonu, no da nisu ulazili u njegove elemente.

"U ime Hrvatske mogu ohrabriti članove Predsjedništva BiH i sve u BiH da se što prije postigne dogovor i da se pokaže da su političke snage u BiH sposobne doći do rješenja", navela je ona, dodajući da je Hrvatska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma i jamac obavezan pratiti procese u BiH.

"Držimo da donošenje Izbornog zakona u skladu sa ustavnim odlukama ustavnog Suda BiH i međunarodnih tijela jesu nužne kako bi se osigurala dejtonska načela bez miješanja. Hrvatska doista zastupa dejtonska načela, a ne pojedina rješenja. Na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost", dodala je Grabar-Kitarović.

Novinare je zanimalo i neriješeno pitanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Predsjednik Srbije naveo je kako je prije pet mjeseci o tom problemu neformalno razgovarano, te da je na osnovu tog pripremljen prijedlog koji je predstavljen bosanskohercegovačkoj strani.

Vučić u Mostaru
Vučić u Mostaru

"Mislim da pojedini predstavnici u BiH ili dvojica od trojice su bili skloni da prijedlog prihvate. Nastavit ćemo raditi na prijedlogu. Spremni smo dalje razgovarati i mislim da to nisu tako krupni problemi, to je 373 kilometra granice i mislim da to možemo riješiti mnogo brže", kazao je Vučić.

Bakir Izetbegović je naveo da je rješavanje ovog pitanja u interesu obje države.

"Da li ćemo riješiti u narednih sedam mjeseci - teško. Sve se diže na kvadrat u predizbornim periodu. BiH već 30 - 40 godina ne dobiva ništa od potopljenog zemljišta i druge stvari. Ali te stvari ne presijecaju predsjednici. Ako ne možemo riješiti sami preostaje arbitraža. BiH ne bježi ni od toga, ali mislim da možemo riješiti pitanje granice između BiH i Srbije", rekao je on.

Na ovu tvrdnju člana Predsjedništva BiH reagovao je srbijanski predsjednik i kazao kako nije tačna.

"Ovo što je Izetbegović rekao nije tačno. Srbija ne traži, ni u prijedlogu koji sam dostavio bh. strani. Nigdje ne piše ovo što je govorio Izetbegović. To je bio slučaj ranije, da se izvrši demarkacija granice na 14 i 37 hektara. Mi smo rekli da prihvatamo da ide granice sredinom toka rijeke Drine u tom dijelu. Nijedan dokument nismo dobili od druge strane o ulaganju. Tražili smo pravo prolaza i korištenja. To je sve što smo tražili. Ticalo se dijela pruge Beograd – Bar, za koje smo također ponudili kvalitetnije zemljište, kilometar za kilometar. Nije ovdje riječ da neko hoće dio teritorija BiH, već je riječ o ekonomski značajnom dijelu", kazao je Vučić.

Izetbegović smatra da ovo nije za predsjednike država već da treba da ga rješavaju komisije.

"One (komisije) se trebaju time pozabaviti i iznijeti sve podatke koje imamo s obje strane", dodao je Izetbegović.

​Mostarska trilaterala dogodila se nedugo nakon posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, te čestih i bliskih kontakata između bliskih kontakata predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Dragana Čovića i predsjednika Srbije.

06.03.2018.

AKADEMIK ESAD DURAKOVIC: PROBOSANSKA POLITIKA NEMA ODGOVOR NA PRIJETNJE KOJE UGROZAVAJU OPSTANAK BiH

06.03.2018.

GRADJANSKI SAVEZ PORUCUJE : JEDINI SMISAO I CILJ SASTANKA U MOSTARU JE "ZAVRTANJE RUKU CLANU PREDSJEDNISTVA IZ REDA BOSNJAKA"!

Građanski savez poručuje : Jedini smisao i cilj sastanka u Mostaru je “zavrtanje ruku članu Predsjedništva iz reda Bošnjaka ” !



Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature


Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Građanski savez smatra da je jedini smisao i cilj današnjeg sastanka u Mostaru  između članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Srbije, kako su istakli u svom saopštenju, “zavrtanje ruku članu Predsjedništva iz reda Bošnjaka Bakiru Izetbegoviću sa ciljem nametanja HDZ-ovog rasističkog prijedloga izmjena Izbornog zakona”.

“Sastanak je krajnji ishod višemjesečne diplomatske i medijske agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane političkog vrha susjedne Republike Hrvatske koja je na lobiranje za usvajanje rasističkog prijedloga izmjena Izbornog zakona potrošila milione dolara. Hrvatska pored toga ima saglasnost Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića koji je i više nego jasno, izjavama, poput onih da su Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ugroženi i da isto misle, označio metu, odnosno iskazao potrebu sinhroniziranog ograđivanja Bošnjaka (muslimana) žicom rasističkog prijedloga izmjena Izbornog zakona.

Mi u Građanskom savezu smatramo da mostarski pregovori o podjeli države Bosne i Hercegovine putem razgovora o Izbornom zakonu ne predstavljaju miješanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, jer to miješanje, zaključno sa potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, nikada nije ni prestalo. Radi se o inteziviranju politike agresije na Bosnu i Hercegovinu u uslovima mira”, poručili su iz GS-a.

Direktnu odgovornost za nasrtaje na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, smatraju u Građanskom savezu, u ovom slučaju snose Evropska unija i evropski birokrati koji su Hrvatskoj kao članici i Srbiji kao potencijalnoj članici Evropske unije omogućile ovakav odnos prema Bosni i Hercegovini.

“Izjava hrvatske ministrice vanjskih poslova Pejčinović – Burić, koja je kazala da su evropski zvaničnici, prilikom predaje odgovora na Upitnik, ponovili da je prva važna zadaća BiH izmjena Izbornog zakona, na najbolji način oslikava to u kojoj su mjeri pobornici nametanja rasističkog Izbornog zakona ohrabreni spremnošću zvaničnog Brisela da po pitanju nametanja anticivilizacijskih rješenja u Bosni i Hercegovini i po pitanju podjele Bosne i Hercegovine ne učine apsolutno ništa.

Stoga GS poziva člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka da napusti pregovore o podjeli države Bosne i Hercegovine. Izetbegović nema, niti može imati mandat da pregovara o podjeli Bosne i Hercegovine, kao što ga nije ni imao ni njegov otac”, stoji u saopćenju Građanskog saveza.

(Kliker.info)

06.03.2018.

O BOSNI SE MISLI NA SJEVERNOAMECKOM KONTINENTU : HEGEMONIZAM. LAZI I ANTIBOSANSKA PROPAGANDA

O Bosni se misli na sjevernoameričkom kontinentu : Hegemonizam, laži i antibosanska propaganda






U Torontu je obilježen 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na skupu koji je organizirao Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) posebni gosti iz Bosne bili su prof. dr. Smail Čekić i prof. dr. Senadin Lavić.

Također, na skupu su učešće uzeli prof. dr. Emir Ramić, prof. Semir Đulić, potpredsjednik KBSA gosp. Fadil Cvrk, članovi Upravnog odbora Kongresa gosp. Mirzet Mujčić, Haris Čelić, Mirsad Smajić i Husika Burhan, ugledni bošnjački poslovni ljudi Mirsad Čaušević (Chicago), Meho Tepić (Atlanta) i Šaban Bašić (Toronto), a posebno gostoprimstvo je iskazala bošnjačka zajednica Toronta na čelu s Adnanom ef. Balihodžićem, Ismetom Smajić, Enom Čauševićem, Muharemom Obradovićem, Muhamedom Džumhurom, dječijim horom KUD “Merak” Toronto i Medinom Peco ispred BZK “Preporod” Kanada i desetinama drugih, koje ovdje, nažalost, ne pominjemo u ovome izvještaju.

Svima njima pripada velika zahvalnost za organizaciju skupa i iskazivanje opredjeljenja za jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu na evropskom kontinentu. To je osnovna ideja koja je elaborirana na okruglom stolu o odnosu bosanske dijasporalne zajednice u Sjevernoj Americi i bosansko-hercegovačke države. Mogućnosti saradnje, razvijanja i poboljšanja poslovnih relacija su velike i ohrabrujuće za “obje strane”, naše ljude u SAD i Kanadi i državu Bosnu i Hercegovinu, ali na tim projektima i idejama treba mnogo ozbiljnije raditi i podsticati investicijsko-poslovnu saradnju na višoj razini. Posebne pozdrave učesnicima okruglog stola u Torontu uputio je Njegova Ekselencija, gospodin Haris Hrle, ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu.

Emir Ramić i Semir Đulić naglasili su da još uvijek nisu iskorišteni kapaciteti saradnje bosanske dijasporalne zajednice na sjeverno-američkom kontinentu i matične bosanske države na evropskom kontinentu. Za to bi pravo rješenje bilo uspostavljanje posebnog državnog ministarstva za dijasporu i omogućavanje predstavnicima dijaspore da se biraju u državni parlament i direktno utiču na ove važne proscese za državu Bosnu i Hercegovinu.

Biznismen Meša Tepić podsjetio je da je potrebno organizirati otvaranje brojnih preduzeća u Bosni s manjim brojem uposlenih i prilagodljivom i brzo izmjenjivom proizvodnjom koja bi bila kompatibilna s velikim zahtjevima sjevernoameričkog tržišta. Naročito su velike mogućnosti u proizvodnji zdrave hrane i pakovanju pitke vode. U tome bi desetine hiljada mladih ljudi u Bosni mogli naći svoje zaposlenje i ostvariti životne interese. Zato je neophodno potrebno da država osigura lakše registriranje poslovnih kompanija i da “sauliše” birokratiju i nemoralne vlasnike “procenta” od ulaganja.

Mirsad Čaušević iz Chicaga obavijestio nas je da je u toku provođenje projekta izgradnje velikog spomenika bošnjačkim žrtvama zločina u Prijedoru. Arhitektonsko rješenje projekta uradio je mladi arhitekt Faruk Pirić iz Sarajeva.

Prof. Emir Ramić je govorio o radu Instituta za istaživanje genocida u Kanadi i podsjetio nas na važne rezultate i dostignuća u proteklim godinama.

Profesor Smail Čekić održao je izuzetno nadahnuto predavanje o povijesnom konstituiranju bosanske države i njezinom dostizanju internacionalnog priznanja nakon referenduma o nezavisnosti 29.2. / 1.3. 1992. godine. Najteži događaj koji je zauvijek obilježio njezino postojanje jeste genocid nad Bošnjacima koji su izvršili pripadnici vojske i policije srpskog agresora na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995, a posebno njegove konsekvence u Srebrenici jula 1995. godine.

Neprestano treba podsjećati sve ljude širom svijeta da su srpski oficiri, posebno Ratko Mladić, danas osuđeni ratni zločinac, odmah na početku agresije, znali da moraju izvršiti genocid nad Bošnajcima da bi ostvarili “šest ciljeva” srpske pobunjeničke grupacije u Bosni i Hercegovini. Tako se danas pokazuje da je genocid bio cilj velikosrspke i velikosrbijanske politike i ideologije u Bosni i Hercegovini. Dakle, to je bio organizirani zločin Miloševićevog režima.

Danas je, nažalost, poslije dogovora Holbruka i Miloševića u Beogradu, te septembarskih nagovora 1995. u Ankari i pritiska na predstavnike bosansko-hercegovačke Vlade, u mirovni akt iz Daytona ugurana genocidna tvorevina i na taj način “legalizirana” kao adminstrativni dio Bosne i Hercegovine. Time je napravljen najsramniji čin u povijesti Bosne, naime, genocidnim zločinom na njezinom teritoriju uspostavljena je administrativna jedinica koja nosi ime onih koji su je okupirali (entitet “rs”) i koji su iz nje protjerali sve nesrpsko stanovništvo. Tako je zločin genocida nagrađen! Danas je taj dio Bosne i Hercegovine ljudska pustinja postavljena na masovnim grobnicama Bošnjaka.

Profesor Lavić govorio je o identitetnoj fluidnosti i važnosti bosanskog konstruktivističkog uma u današnjem vremenu. Kada se govori o nezavisnosti države Bosne i Hercegovine onda se govori o bosanstvu kao povijesnom i pravno-političkom određenju pojedinaca i ljudi koji izviru iz Bosne stoljećima.

Gdje je danas misao o Bosni i bosanstvu?

Šta se dogodilo s našim razumijevanjem bosanstva?

Ono nije svodivo na etničko, religijsko, svešteničko, rimsko, istanbulsko držanje pred tokovima svijeta. Dakle, gdje je bosanstvo kojim smo određeni? Kako je postalo moguće da nas najednom određuju izvanbosanski oblici bez supstancijalnog duha bosanskog bića? Kako misliti našu bosansku budućnost poslije genocida?

Također, prof. Lavić je podsjetio na kontinuirane pokušaje da se promijeni sadržaj povijesnih činjenica o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Najvažniji projekt velikosrpske propagande protiv Bošnjaka u 20. stoljeću bio je pokušaj da se o njima za evopsku javnost napravi slika i narativ kao o “stranom elementu” i bezidentitetnoj “religijskoj skupini” koja se “odmetnula” od srpskog stabla i izdala “veru pradedova”.

Tokom zadnjih četvrt stoljeća u komunikativnoj orbiti ovog prostora pojavljuju se brojni antibosanski izričaji. Tako je, tokom odbrambeno-oslobodičake borbe protiv agresije Miloševićevog režima iz Srbije, sve bosansko-hercegovačko planskom propagandom devalvirano i reducirano na etničko-religijsku dimenziju, slučajnost bez plana i pozadine, islamski fundamentalizam, orijentalizam, drugost stranaca, “grijeh” osmanskih osvajača, religijski konflikt, balkansko divljaštvo, staru mržnju i tako redom.

U Torontu je, također, 3. marta 2018. održana prva promocija novoobjavljene knjige prof. Lavića Zaborav razlike o kojoj su tako nadahnuto govorili prof. Smail Čelić i prof. Emir Ramić.

Elementi antibosanske propagande

Primjeri antibosanstva i antibošnjaštava kroz noviju povijest su brojni:

-istina o agresiji i odbrani Republike Bosne i Hercegovine falsificirana je već tokom rata 1992-1995 od strane Miloševićeve ratne mašinerije i njegovih agenata u Bosni; Karadžićevi Srbi su 1992. godine opkolili glavni grad države i granatirali ga do 1995. godine pred kamerama svih svjetskih tv-kuća i internacionalnih organizacija kakva je OUN; jasno je da je neko “pokrivao” Karadžićeve tobdžije u zločinu koji su provodili; na čelu svih bitnih vojnih funkcija snaga UN stajali su francuski i britanski oficiri (UNPROFOR).

Karadžićeva osvajačka vojska u Bosni imala je “garancije” da ih avioni NATO saveza neće napadati kod zauzimanja Srebrenice – date su im odriješene ruke za genocid. Francuska stavlja veto na sve vojne intervencije protiv srspkih vojnika pod Karadžićevom komandom. Francois Mitterand i premijer Edward Balladur su sve učinili da onemoguće vojnu intervenciju UN u Bosni protiv Karadžićevih vojnika i srbijanskih osvajača – tvrdi Guillamme Ancel u knjizi Ledeni vjetar nad Sarajevom (Vent glacial sur Sarajevo).

U Bosni su štitili agresora sve do dolaska Amerikanaca koji su za 48 sati zaustavili rat.
– regularna, legalna vojna sila Republike Bosne i Hercegovine, Armija Republike Bosne i Hercegovine nazivana je ciljano i planski “muslimanska vojska”, “Alijina vojska”, “muslimanske snage”, “zelene beretke”, “islamski ratnici” i slično, kako bi se krivotvorio karakter oružane sile Republike BiH i kako bi se ona posmatrala kao neka “religijska vojska”, privatna vojska ili sporedna vojna grupacija iza koje ne stoji država i koja ne brani državu napadnutu razornom agresijom vojne sile druge države;

– za tu svrhu, neprestano uz narodno ime Bošnjak dodaje se i oznaka musliman kao da je najvažnija stvar na svijetu da se kaže da su ti ljudi po vjeri muslimani, a istovremeno se uz tu važnu vjersku oznaku dodaju negativne atribucije;

– na Londonskoj konferenciji o ratu u Jugoslaviji 1992. jasno se govori o agresiji Savezne Republike Jugoslavije na nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali samo malo kasnije, na pregovorim

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58352948

Powered by Blogger.ba