Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

05.03.2018.

KO SMO MI BOŠNJACI?

KO SMO MI BOŠNJACI? —


Autor: Daniel Toljaga
Objavljeno: 12. October 2015.
Daniel TOLJAGA: Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne, odnosno, katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju nacionalno identifikovati sa susjednim pravoslavnim Srbima, odnosno katoličkim Hrvatima. Tijekom austro-ugarskog perioda, Kallayev pokušaj očvršćivanja jedinstvene bošnjačke nacije bio je osuđen na propast, iz razloga što je proces identifikacije pravoslavaca sa srbima, i katolika sa hrvatima, bio daleko odmakao, pa tako i nije mogao uspjeti, jer su integracioni impulsi dolazili od okupatora – Austro-Ugarske, a ne iznutra. Poslije njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik, 1907. godine, mada je rječnik bosanskog jezika skoro 200 godina stariji od prvog rječnika srpskog jezika.









KO SMO MI BOŠNJACI? —
05.03.2018.

UOCI TRILATERALE U MOSTARU: "DA SE NE LAZEMO ;"SRBIJA I HRVATSKA SU VAZNI AKTERI U LOSIM STVARIMA"

UOČI TRILATERALE U MOSTARU: "Da se ne lažemo Srbija i Hrvatska su važni akteri u lošim stvarima"

"U stvarnom životu u ovom susretu uvijek prijeti opasnost da se Hrvatska i Srbija ne pojavljuju kao dva susjeda i ravnopravna čimbenika u tom tročlanskom sastanku nego kao patroni etničkih segmenata u Bosni i Hercegovini. Dakle, Hrvatska kao patron Hrvata, Srbija kao patron Srba, i onda se Bošnjaci defakto pojavljuju kao predstavnici Bosne i Hercegovine. To bi bilo katastrofalno", kazala je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske.




Poznavaoci političkih prilika u regionu smatraju da trilaterala može biti šansa da se unaprijede odnosi, ali će to iziskivati drugačiju postavku odnosa.

 

"Da se ne lažemo Srbija i Hrvatska su važni akteri i u dobrim i u lošim stvarima, a pogotovo u lošim iz devedestih, koji danas imaju posljedice. Neke se stvari bez dobre volje, razumijevanja i promjena politika u Zagrebu i Beogradu ne mogu riješiti na nivou Sarajeva ili na nivou Sarajeva i Mostara", kazao je Dušan Janjić, politički analitičar. 

Slično se razmišlja i u Sarajevu, iako se ne očekuju konkretniji rezultati od razgovora koje će voditi predstavnici triju država. Pitaju se ko će čije interese sutra zastupati? 

"Imate dva predstavnika Srbije, dva predstavnika Hrvatske i jednog predstavnika Bošnjaka, ne ni Bosne i Hercegovine. Tako da je nažalost nivo na kojem se razgovara daleko od onog koji bi omogućio da se iskoristi da se neke stvari zaista pomjere sa mrtve tačke", ocijenio je Adnan Huskić, politički analitičar. 

Patroniziranje Bosne i Hercegovine i njenih građana ne bi trebala biti ideja vodilja u susretima na trilateralnoj razini. Neki misle da bi to bila katastrofa. 

"U stvarnom životu u ovom susretu uvijek prijeti opasnost da se Hrvatska i Srbija ne pojavljuju kao dva susjeda i ravnopravna čimbenika u tom tročlanskom sastanku nego kao patroni etničkih segmenata u Bosni i Hercegovini. Dakle, Hrvatska kao patron Hrvata, Srbija kao patron Srba, i onda se Bošnjaci defakto pojavljuju kao predstavnici Bosne i Hercegovine. To bi bilo katastrofalno", kazala je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske. 

Iako je bilo više najava da se Srbija i Hrvatska neće miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, ipak se očekuje da bi se moglo raspravljati o izbornom zakonu. 

"Teško mi je naravno pretpostaviti do koje će mjere taj sastanak rezultirati nekim uspjehom. U Bosni i Hercegovini kao što znamo traje preduga politička kampanja za izbore koji će se dogoditi koncem ove godine. Ono što je ovog trenutka prioritetno to je donošenje izbornog zakona. Idemo mjeriti da li jedna vrsta ovog sastanka opravdana ukoliko se može postići napredak na jednom takvom najosjetljivijem pitanju", stav je Tonina Picule, šefa delegacije Evropskog parlamenta za BiH. 

Da li će ipak ministri vanjskih poslova koji će prisustvovati sastanku uspjeti uraditi nešto konkretnije kada je u pitanju saradnja, pokazat će vrijeme. Bh. i hrvatski ministri uskoro bi trebali održati i trilateralu sa Turskom koja je nedavno otkazana.

05.03.2018.

REPUBLIKA HRVATSKA I DALJE ZELI DA OSTVARI ZAMISLJENE IDEJE O STVARANJU VELIKE HRVATSKE IAKO DOBRO ZNA DA JE TO NEMOGUCE

NIJE TEŠKO POGODITI KO JE: U Mostar stiže čovjek koji je odgovoran za “nejednakopravnost” Hrvata

Upravo je Granić bio jedan od potpisnika Vašingtonskog sporazuma, kojim ne samo da je prekinut bošnjačko-hrvatski sukob, već je i utvrđen Ustav FBiH. Na temelju Vašingtonskog sporazuma, kojeg je u ime Republike Hrvatske potpisao Granić, je 30. marta 1994. godine donesena Odluka o proglašenju Ustava FBiH, za koju su glasali svi hrvatski zastupnici, a potpisao ju je predsjedavajući Ustavotvorne skupštine FBiH Mariofil Ljubić.




NIJE TEŠKO POGODITI KO JE: U Mostar stiže čovjek koji je odgovoran za 'nejednakopravnost' Hrvata

Izborni zakon je najvažnija tema u Bosni i Hercegovini, procijenila je hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Marija Pejčinović Burić uoči sutrašnjeg trilateralnog sastanka u Mostaru. Iako je pitanje granice između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije najavljeno kao ključna tema sastanka, sve su prilike da će dio vremena biti posvećen i izbornom zakonodavstvu u našoj zemlji.

 

 

Ako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović osjetio potrebu da o Izbornom zakonu razgovara čak i sa papom Franjom, teško je, pa čak i nemoguće, pretpostaviti da to pitanje neće gurnuti na stol sutrašnje trilaterale. Svaku sumnju je otklonila ranije citirana hrvatska ministrica, što sugerira da će sa od ranije poznatim stavom i spremnošću da o tome razgovara stići i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, piše Faktor.

 

Podsjetit ćemo da je sporan način provedbe presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, kojom je iz Izbornog zakona BiH izbrisana odredba koja se odnosila na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Član koji sugerira da se iz svakog kantona u Dom naroda bira po najmanje jedan predstavnik konstitutivnih naroda je izbrisan, iako se isti temeljio na odredbi Ustava FBiH koja nalaže da svaki kanton daje najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

Svaki prijedlog usklađen sa Ustavom FBiH je za HDZBiH neprihvatljiv. Izbor Hrvata iz kantona u kojima ta stranka nema većinsku podršku je, prema njihovoj interpretaciji presude Ustavnog suda, oduzimanje prava na izbor legitimnih predstavnika, a lista “krivaca” za to stanje je podugačka i čine je međunarodna zajednica, visoki predstavnik, SDA, “bošnjačka ljevica” i tako dalje.

 

Istini za volju, na sutrašnjem sastanku će zaista biti i “krivaca” koji snose odgovornost za sadržaj Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. Tako će, primjera radi, sa delegacijom Republike Hrvatske iz Zagreba u Mostar doputovati i Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

 

Upravo je Granić bio jedan od potpisnika Vašingtonskog sporazuma, kojim ne samo da je prekinut bošnjačko-hrvatski sukob, već je i utvrđen Ustav FBiH. Na temelju Vašingtonskog sporazuma, kojeg je u ime Republike Hrvatske potpisao Granić, je 30. marta 1994. godine donesena Odluka o proglašenju Ustava FBiH, za koju su glasali svi hrvatski zastupnici, a potpisao ju je predsjedavajući Ustavotvorne skupštine FBiH Mariofil Ljubić.

U Washingtonu, a zatim i u BiH na sjednici Ustavotvorne skupštine, je utemeljena i odredba koju HDZBiH danas smatra neprihvatljivom, a to je da se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. U prijevodu, Mate Granić je potpisao odredbu koja Hrvate čini “nejednakopravnim narodom”, a istu su svojim glasovima i potpisom potvrdili upravo hrvatski zastupnici i Mariofil Ljubić kao predsjedavajući Ustavotvorne skupštine.

 

Vrijedi napomenuti da je Mariofilov brat, Božo Ljubić, danas jedan od najvatrenijih zagovornika “nejednakopravnosti Hrvata” i protivnika odredbe Ustava FBiH koja se odnosi na popunjavanje Doma naroda te podnositelj apelacije čiji je dio Ustavni sud BiH prihvatio.

 

Zanimljivo je i indikativno da u martu 1994. godine za HDZBiH nije bio sporan legitimitet Hrvata iz Goražda, Sarajeva, Bihaća ili Tuzle, ali danas, sudeći prema pristupu te stranke, očigledno jeste.

 

Drugo i mnogo važnije pitanje jeste osporavanje Ustava FBiH te Vašingtonskog sporazuma kao ugovora na osnovu kojeg je formirana FBiH, a u režiji HDZ-a BiH i vrha Republike Hrvatske. Osporavanje tog dokumenta i insistiranje na njegovoj ništavnosti s pravom se može interpretirati kao pokušaj rušenja FBiH i vraćanje na stanje prije marta 1994. godine te bi takav pristup u praksi mogao rezultirati ozbiljnim narušavanjem ustavnog poretka, ne samo FBiH već cijele BiH.

05.03.2018.

ZORAN PUSIC: "KOLINDINE KALKULACIJE O "TRECEM ENTITETU" I DODIKU PROTIVNE SU STAVU EVROPE"

ZORAN PUSIĆ: "Kolindine kalkulacije o "trećem entitetu" i Dodiku protivne su stavu Evrope"

"Po mom mišljenju temeljni interes Republike Hrvatske bi trebala biti cjelovita Bosna i Hercegovina, i što bolji odnosi sa prvim susjedima a ne ulaganje u nekakvo naoružanje, jer to nikada ne vodi ka miru, nego više asocira na pištolj koji se pokaže u prvom činu, a u trećem činu dolazi do nekog zločina. Naoružanje nikada ne osigurava mir nego latentnu prijetnju koja vodi prema nekakvim sukobima", zaključio je Pusić.



ZORAN PUSIĆ: 'Kolindine kalkulacije o 'trećem entitetu' i Dodiku protivne su stavu Evrope'

Očekivanja od trilateralnog sastanka između zvaničnika Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije koji će sutra biti održan u Mostaru komentarisao je profesor na Sveučilištu u Zagrebu i osnivač Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.  

On ističe da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Mostaru nastaviti sa političkom retorikom približavanja Evropskoj uniji, što je po ocjeni Pusića demonstrirao i u Zagrebu.
 
"Srbiji je sada u interesu ispuniti uvjete na putu prema Evropskoj uniji i u svjetlu toga tako treba gledati i na Vučićevu retoriku. Da li je ona iskrena ili ne, to je sada manje bitno, ali ono što je govorio u Zagrebu mislim da je za briselske birokrate pa čak i za dobronamjerne političare bilo nešto što je godilo njihovim ušima. Mislim da će se to nastaviti i u Mostaru", rekao je Pusić za Vijesti.ba.
 
Pusić navodi da Hrvatska ne prestaje da kalkulira sa formiranjem tzv. trećeg entiteta, umjesto da se zalaže za cjelovitost BiH, iako hrvatska predsjednica neće moći jasno da zauzme takav stav.
 
"Kako će se postaviti hrvatska predsjednica, to ne znam, ali mislim da se neće moći postaviti bitno drugačije od onoga što je nekakav trend iz Evrope, a taj trend je bitno drugačiji nego stavovi nekih hrvatskih političara kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pa koji put i stavovi predsjednice, a to je da se stalno kalkulira sa formiranjem trećeg entiteta i da se neki ekstremni stavovi Dodika tumače kao argument da bi bilo potrebno formirati treći entitet, a ne insistirati na cjelovitosti BIH", kaže Pusić.

 
"Po mom mišljenju temeljni interes Republike Hrvatske bi trebala biti cjelovita Bosna i Hercegovina, i što bolji odnosi sa prvim susjedima a ne ulaganje u nekakvo naoružanje, jer to nikada ne vodi ka miru, nego više asocira na pištolj koji se pokaže u prvom činu, a u trećem činu dolazi do nekog zločina. Naoružanje nikada ne osigurava mir nego latentnu prijetnju koja vodi prema nekakvim sukobima", zaključio je Pusić.

05.03.2018.

HILJADE BOSANACA I HERCEGOVACA SE PRISILNO IZ NJEMACKE VRACA U DOMOVINU

HILJADE BOSANACA I HERCEGOVACA SE PRISLINO IZ NJEMAČKE VRAĆA U DOMOVINU: Neki su rasprodali sve, sad imaju 30 dana da se snađu...

Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH




HILJADE BOSANACA I HERCEGOVACA SE PRISLINO IZ NJEMAČKE VRAĆA U DOMOVINU: Neki su rasprodali sve, sad imaju 30 dana da se snađu... - 1



Bosna i Hercegovina očekuje povratak na hiljade svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja EU-a. Samo iz Njemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi, piše Deutsche Welle.

 

U Readmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH.

 

Sporazumom između BiH i Europske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.

 

Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom

 

Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupaonice i kuhinje, financirane uz pomoć Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bosanskohercegovačke državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.

 

"Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službama za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.", kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.

 

Nakon izgona u readmisijski centar

 

Mnogi od domaćih migranata izbjegli su pred vihorom posljednjeg rata u BiH, mnogi od njih u potrazi za boljim životom i bijegom od siromaštva nakon liberalizacije viznog režima prodajući sve što su imali. No, sada se suočavaju sa životnim porazom i činjenicom da moraju napustiti zemlju u kojoj su živjeli.

 

Kako će skorašnji stanari-povratnici prihvatiti novi život, kako kaže i sam upravnik Benjo, veliko je pitanje. No, 30 dana, na koliko imaju pravo boravka u Centru, relativno je kratko vrijeme za ponovan nastavak života u domovini nakon godina izbivanja.

 

"Mnogi od tih osoba nema čak ni osobne dokumente, a pomoć u njihovompribavljanju jedan je od prvih koraka. Svakako tim ljudima nije lak povratak, čak pojedina djeca ne znaju i naš jezik i naša je uloga da boravak u centru učinimo što lakšim i prihvatljivijim kako bi osobe što prije nastavile s normalnim životom", zaključuje gospodin Benjo.

 

U zemljama EU-a nepoželjno oko 30 hiljada bosanskohercegovačkih državljana

 

Na žalost, u BiH nema točnih podataka koliko će bosanskohercegovačkih državljana biti vraćeno-deportirano u svoju zemlju. Medžid Lipjankić, šef odsjeka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, za DW kaže kako jedino iz Njemačke postoje tačni podaci - 3.300 bosanskohercegovačkih državljana nije dobilo azil i bit će vraćeno iz te zemlje u BiH.

 

"Nema pouzdanih podataka o tačnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 hiljada bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije", kaže Lipjankić.

 

Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Evropu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno "otisnuli" u neku od zemalja Europe ili svijeta.


////////////


AUSTRIJSKA VLADA ODLUČILA: 'Ne želimo ... - Slobodna Bosna


AUSTRIJSKA VLADA ODLUČILA: 'Ne želimo masovno useljavanje očajnih Hrvata'


AUSTRIJSKA VLADA ODLUČILA: 'Ne želimo ... - Slobodna Bosna

05.03.2018.

U BiH SE POD HITNO MORA RIJESITI IMLEMENTACIJA PRESUDE SEJDIC-FINCI

"Sejdić i Finci" ponovo na dnevnom redu: Nek je pošteno pa ko koga prevari



Image result for bih u eu zastave fotos


Već skoro osam godina vlasti u BiH nemaju snage da se upuste u izmjene Ustava BiH i na taj način započnu implementaciju presude Sejdić-Finci. Političari iz reda HDZ-a BiH vješto koriste potrebu za uklanjanjem diskriminatornih odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi riješili izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Koliko god bh. političari odugovlačili izvršenje presude Sejdić-Finci, činjenica je da će vlasti u našoj zemlji na putu ka EU morati ispoštovati presudu Evropskog suda za ljudska prava.

Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine je naziv sudskog predmeta koji je vođen od 2006. do 2009. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv države BiH. Njima dvojici koji su pripadnici nacionalnih manjina bilo je onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prihvatajući bh. aplikaciju za članstvo, EU je jasno rekla da je za sljedeći korak neophodno riješiti diskriminatorne odredbe Ustava BiH. Advokata i stručnjaka za ustavno pravo Nedima Ademovića pitali smo hoće li ustavne promjene ponovo biti prepreka koja će zakočiti put BiH u EU.

"Mislim da neće, a za to krivicu snosi i međunarodna zajednica i bh. vlast, kao i građani. Krenuti ću od međunarodne zajednice. Naime, EU, kao i cijela međunarodna zajednica, postala je previše pragmatična, štaviše, oportuna kada je u riječ o Bosni i Hercegovini", rekao je on.

Kako kaže, od Dejtona do danas, međunarodna zajednica, a onda i EU, trebalo je da postepeno rade na demokratizaciji države i društva te uspostavljanju pravne države.

"To je proces u kojem smo svi mi, od građana do nosilaca javne vlasti, trebalo aktivno da učestvujemo, učimo i polako, po principu learning by doing, preuzimamo proces u svoje ruke. Pri tome, etabliranje sistema odgovornosti treba biti jedan od osnovnih stubova tog procesa. Na žalost, zbog snažnog otpora iznutra, međunarodna zajednica je odustala od procesa. Prešla je na sistem nametanja reformi, a potom, kada su iscrpljene te mogućnosti, na čisti makijavelistički pristup dostizanja ciljeva. Raznim diplomatskim i međunarodnopravnim taktikama, ucjenama, vaninstitucionalnim pregovorima, ostvareni su ciljevi koji nisu rezultat demokratskih i pravnodržavničkih procesa", kazao je Ademović.

Dodaje da su građani BiH i, naravno, država kao subjekt, kolateralne žrtve tog odnosa međunarodne zajednice i EU s jedne strane i političkih vlasti s druge strane. Smatra da je to jedan razlog, odnosno nedostatak stabilnog, funkcionalnog i kontinuiranog institucionalnog procesa te sistema odgovornosti, zašto Presuda "Sejdić i Finci protiv BiH" ne može biti provedena.

"S druge strane, međunarodna zajednica i EU su prihvatile etno-nacionalne političke oligarhije u BiH kao jedine relevante pregovarače. 'Ostali', kao i svi građani u kapacitetu neutralnog političkog subjekta, zanemareni su, ostali su bez uloge u državi i društvu. Međunarodna zajednica i EU su shvatili da se ne isplati u BiH ideološki i principijelno boriti za evropsku poziciju 'Ostalih', jer su oni de facto nebitni za trenutni politički i javni život u BiH! To je drugi razlog za skepticizam da bi ustavna reforma i provođenje ove Presude trebalo da budu uslov državi na EU putu. Naravno, pričat će se o tome s obje strane, spominjat će to kao bitno, davati rokove, isticati važnost tog pitanja, obećavati, itd, ali neće niko ništa uraditi. Kako je jednom maknuto s liste uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tako i sada neće biti apsolutni uslov", kazao je on.

Nedim Ademović
Nedim Ademović


Na pitanje šta je onda sa bh. vlastima, zašto ne postoji politička volja da se riješi ovo pitanje, Ademović odgovara da bh. vlasti ne žele ili su jednostavno nesposobne da to pitanje rješe, iz najmanje tri razloga.

"Prvi i najvažniji je da su oni svjesni da ravnopravnost svih građana podrazumijeva lagano odricanje od etno-nacionalizma, a to znači odricanje oligarhija od privilegija apsolutne vladavine na teritoriji na kojoj čine etničku većinu. Drugi, često prisutan, je da su naši političari i nosioci vlasti dijelom zaluđeni etnonacionalisti i homofobi te su nesposobni i imaju strah od suživota sa drugim i drugačijim. Treći je, na kraju-krajeva, čisto tehničke prirode, a to je da oni i ne znaju kako to uraditi, nemaju dovoljno kapaciteta, proceduralnih ili meritornih, da to provedu", istakao je Ademović.

Vlasti u BiH godinama ne mogu ni Ustav BiH dovesti u sklad s evropskim standardima



Radi čitalaca i građana BiH naveo je i primjer kako je to složen i masivan zadatak.

"Nevladina organizacija 'Evropska akademija za obrazovanje i daljnju edukaciju', u kojoj sam aktivan, radila je jedan projekt odmah poslije Presude Evropskog suda. Projekt smo nazvali 'Sejdić i Finci 2'. Cilj nam je bio da identifikujemo sve zakone, na svim nivoima vlasti koji sadrže isti problem kao u Presudi 'Sejdić i Finci'. Otkrili smo više od 100 zakona sa istim problemima. Kod nas je sve, od predsjednika države do nekvalifikovanog radnika, podijeljeno na tri dijela, diskriminatorski i antievropski. Prema tome, pitam se da li su moji sugrađani svjesni da nosioci vlasti u BiH, umjesto da su odmah počeli sistemski rješavati problem sa neravnopravnošću Ostalih u cijeloj BiH, što je de facto poruka same Presude, godinama ne mogu ni Ustav BiH dovesti u sklad s evropskim standardima, a kamoli šta drugo. A, to je samo jedna kap u moru problema s kojima se susreće BiH. O kakvoj volji i svijesti javne vlasti mi onda govorimo?", pita se on.

Shodno svemu tome, Ademović nije baš optimista u vezi s implementacijom Presude. Kako kaže, Jevreji, Romi, Bosanci, Hercegovci i drugi nekonstitutivni građani nosit će još dugo nevidljive žute trake političke nejednakosti oko svojih ruku zbog svog etničkog statusa.

"Moramo biti svjesni da živimo u vrijeme političke vlasti koja je u tom smislu slična nacionalsocijalizmu u SR Njemačkoj! Dokle god se ne usprotivimo, ostaju nam trake", kazao je Ademović.

Ademovića smo pitali i mogu li se riješiti samo ova pitanja bez korjenitih izmjena Ustava BiH.

"Osim ustavnih odredbi koje je osporio Evropski sud za ljudska prava i dalje sam zagovornik teze da mi imamo odličan Ustav, principijelan i programski, koji nudi platformu i podlogu za reforme, prilagodljiv društveno-političkim promjenama itd. Pitanje je samo političke volje, da li ga želite iskoristiti ili ne! Danas možete imati perfektan Ustav, najbolji na svijetu, ali ako nema političke volje, to je samo mrtvo slovo na papiru", rekao je Ademović.

Zaključio je da državu čine, prije svega, ljudi, građani, a građani su ti koji biraju vlast, koji donose ustave i zakone i koji sjede na javnim funkcijama.

"Građanin je temelj svega. Prema tome, država i javna vlast su odraz karaktera građana, njihove svijesti, obrazovanosti, volje i želje, namjera. Dokle god građani budu prihvatali izgovore nosilaca javne vlasti, dotle će stanje ostati isto. Sve je do nas, to je naš izbor. Prema tome, korjenite izmjene Ustava BiH nisu apsolutno nužne za napredak BiH. Mi možemo sve, samo ako želimo. Naš Ustav je inkorporirao najbolje principe jedne demokratske i pravne države. Samo na tim principima možete napraviti čudo od države. Ali, pošto građani ne žele napredak, već su saglasni ili nasjedaju na igre naših političara i vlastodržaca, ovaj status quo će živjeti. To znači da ostajemo izolovani, siromašni, nerazvijeni i besperspektivni. To je naš izbor", rekao je on.

Dervo Sejdić
Dervo Sejdić


Objavio/la haler u 22:00, 0 komentar(a), print, #

05.03.2018.

HRVATSKA MINISTRICA VANJSKIH I EVROPSKIH POSLOVA MARIJA PEJCINOVIC BURIC I DALJE RAZARA BiH

HRVATSKA ŠEFICA DIPLOMATIJE U MOSTARU: "Legitimno predstavljanje ključ opstojnosti Hrvata u BiH"

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u ponedjeljak u Mostaru kako će Republika Hrvatska uvijek pružati aktivnu prijateljsku potporu Bosni i Hercegovini na njezinom europskom i euroatlantskom putu, poručivši kako je izbor legitimnih predstavnika ključ opstojnosti Hrvata u BiH.




Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for hrvatska ministrica vanjskih poslova fotos marija pejcinovic buric, andrej plenkovic, kitarovic i dragan covic fotos

Image result for hrvatska ministrica vanjskih poslova fotos marija pejcinovic buric, andrej plenkovic, kitarovic i dragan covic fotos


Europski put omogućuje Bosni i Hercegovini u budućnosti bolji prosperitet, bolje međunarodne odnose, a pri tome i dobrosusjedske odnose s Hrvatskom - kazala je hrvatska ministrica novinarima, naglasivši kako je pitanje promjene Izbornog zakona BiH sigurno najvažnije pitanje u ovom trenutku. 

 
Ministrica Pejčinović Burić svoj je posjet Mostaru započela sastankom s predsjedateljem Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, s kojim je razgovarala o nizu tema koje su od ključnog značaja za Hrvate i hrvatski narod u BiH, a među najvažnijim pitanje njihove političke ravnopravnosti.
 
Čović je tijekom susreta informirao ministricu Pejčinović Burić o predaji Upitnika visokim zvaničnicima Europske komisije, te istaknuo kako je sada neophodno ubrzati aktivnosti koje vode kandidacijskom statusu BiH i obnovi svih reformskih procesa, priopćio je Ured predsjedatelja Predsjedništva BiH.
 
 - Pitanje promjene Izbornog zakona BiH sigurno je najvažnije pitanje jer smatramo da je legitimna predstavljenost hrvatskog naroda u ovom trenutku ključ za opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Pitanje promjene Izbornog zakona BiH na način da se uvaži legitimitet, odnosno da Hrvati biraju Hrvate u bh. institucije, leži u samom Ustavu BiH, u korijenima koji su utemeljili ustavnost Daytonskog sporazuma i smatram da se trebamo vratiti tim izvornim postavkama - kazala je hrvatska ministrica.
 
 Pozdravila je i poruku predstavnika iz Bruxellesa koji su, prilikom predaje Upitnika BiH, ponovili da je prva važna zadaća pred bh. institucijama upravo izmjena Izbornog zakona, da bi na kraju godine kada idu izbori, hrvatski predstavnici bili birani u institucije na legitiman način.
 
 Na upit što očekuje od sutrašnjeg trilateralnog susreta s ministrima vanjskih poslova BiH i Republike Hrvatske, koji će se održati u Mostaru, kazala je kako je ideja sastanka da se vidi u kojem kontekstu se može raditi na dobrobiti sve tri zemlje kada je u pitanju njihova budućnost.
 
 - Ima puno stvari. Tu je prije svega europski put BiH i Srbije, a njima Hrvatska svojim iskustvom može i želi pomoći. Europski put je zapravo i transformativni put za sve nas koji smo, nažalost, prošli rat. Europski put je pravi put pomirenja i pravi put izgradnje nove, zajedničke i dobre budućnosti za sve tri zemlje - kazala je Pejčinović Burić.
 
 Nakon susreta s predsjedateljem Čovićem hrvatska ministrica sastala se i s rektorom mostarskog Sveučilišta Zoranom Tomićem. Nakon toga planiran je posjet Hrvatskom narodnom kazalištu, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Franjevačkom samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru.

05.03.2018.

SLAVO KUKIC: TUDJMANOVI SLJEDBENICI NASTAVLJAJU NJEGOVU POLITIKU IZ DEVEDESETIH

05.03.2018.

MIRO LAZOVIC: DODIKOVE IZJAVE SU NOTARNA GLUPOST, ENTITET RS-a JE REZULTAT AGRESIJE MILOSEVICEVOG REZIMA

Jasan odgovor Mire Lazovića : Dodikove izjave su notorna glupost, RS je rezultat agresije Miloševićevog režima




BiH je međunarodno priznata država, a entiteti su rezultat ratnih dešavanja, kaže bivši predsjednik Skupštine BiH i direktni učesnik mirovnih pregovora u Daytonu 1995. godine Miro Lazović, komentarišući izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika o tome kakko je RS nadređena državi BiH.

– Sasvim je jasno da se Dodik u kontinuitetu, kad god se nalazi u Srbiji, dodvorava Srbiji na način da ponižava vlastitu državu BiH i da daje izjave koje apsolutno nisu tačne. On zna često ponoviti da je BiH zajednica sastavljena od dva entiteta, što je notorna glupost, jer je Republika BiH samo promijenila ime u Daytonu i nastavila je da funkcioniše pod imenom BiH. Spominjući njen kontinuitet u prvom članu Dejtonskog sporazuma potpuno je jasno da su dva entiteta samo dijelovi BiH koji su u Daytonu prihvaćeni. Potpuno je jasno da je BiH suverena država, koja je primljena u UN 22. maja 1992. godine, kada entiteti nisu ni postojali. Entiteti su rezultati ratnih događanja, a RS je rezultat agresije Miloševićevog režima od 1992. do 1995. godine – pojasnio je Lazović.

U svom medijskom nastupu za TV Pink Dodik se dotakao i Kosova, kazavši kako bi se pitanje Kosova i Entitet RS-a zajedno trebali naći na dnevnom redu.

– Dodikove izjave u kontinuitetu u posljednjih 10 godina su problematične, koje bi trebale da budu predmet pažnje pravosudnih institucija. Uvijek kada otvoreno negira državu BiH i kada priziva njeno nestajanje, trebalo bi reagirati tužilaštvo. Potpuno je jasno da su najslabija karike bh. društva tužilaštvo i pravosuđe, koji dopuštaju da se na taj način stvara jedna klima unutar BiH koja proizvodi nestabilnost, nevjericu, koja kod ljudi dovodi do frustrirajuće situacije da je država upitna. Ne može se Entitet RS-a porediti sa Kosovom. Zna se da je Kosovo međunarodno priznata država, kao rezultat Miloševićeve pogrešne politike prema tom dijelu Srbije, a Entitet RS je samo entitet unutar BiH i ona se uopće ne može vezati za Kosovo, kao neki pravni subjekt – dodao je Lazović.

(Kliker.info-Faktor)

05.03.2018.

RAZGRANICENJA NA DRINI: STA PREDLAZE SRBIJA, A STA TRAZI BiH?

RAZGRANIČENJE NA DRINI: Šta predlaže Srbija, a šta traži BiH?

Međudržavno razgraničenje BiH i Srbije zapelo je na Drini, zbog dvije hidroelektrane izgrađene davno prije rata, koje od izgradnje do danas koristi Srbija, mada se dijelom nalaze na teritoriji BiH. Srbija pokušava obje hidroelektrane zadržati u svom vlasništvu, a spremna je zauzvrat ponuditi razmjenu zemljišta.




RAZGRANIČENJE NA DRINI: Šta predlaže Srbija, a šta traži BiH?



Srbija je Bosni i Hercegovini ponudila prijedlog rješenja granice u vidu non-paper dokumenta, po kojem bi Srbija dobila HE "Zvornik" i HE "Bajina Bašta" u cjelini, dok bi BiH zauzvrat dobila istu površinu na teritoriji Srbije. Radi se o četiri, odnosno 19 hektara površine.

 

Nakon posljednje posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, Vučić je  na zajedničkoj pres konferenciji u Beogradu, kazao da su članovi Predsjedništva BiH imali drugačiji prijedlog o statusa tih elektrana, ali će se o tome još razgovarati.

 

Prema Vučićevim riječima, druga strana je predložila model međunarodne službenosti.

 

"Mi smo pristali da razgovaramo i o toj drugoj opciji, da administrativna granica ostane kakva jeste, ali da imamo pravo na dobijanje međunarodno-pravne službenosti na 99 godina", rekao je Vučić i dodao je Srbija spremna  zauzvrat ponuditi istu površinu na svojoj teritoriji, takođe kao međunarodnu službenost.

 

Termin službenost u pravu označava stvarna prava na tuđoj stvari. Nosilac tog prava može da na određeni način koristi tuđu stvar ili da od njenog trajnog vlasnika zahtijeva da je na neki način ne upotrebljava.

 

U konkretnom slučaju, primjenom instituta međunarodno-pravne službenosti, to bi značilo da Srbija nastavi koristiti dvije hidroelektrane na Drini a da zauzvrat prepusti BiH srednji tok rijeke Drine, gdje ova rijeka ujedno čini i granicu izeđu BiH i Srbije, i da na tom dijelu rijeke BiH izgradi dvije hidroelektrane približno jednake snage kao što su HE "Zvornik" i HE "Bajina Bašta", te da te dvije nove hidroelektre u cjelini koristi BiH, na jednak način kako HE "Zvornik" i HE "Bajinu Baštu", koristi Srbija. Takvim rješenjem niko ne bi bio na gubitku, odnosno obje strane imale bi jednak benefit od hidropetencijala Drine.

 

Takvim rješenjem Srbija nije oduševljena, ali BiH ne pristaje na manje.

 

Razmjena teritorije je moguća ali samo pod uvjetom da se razmjenjuju dvije površine jednake veličine ali i jednake ekonomske vrijednosti.

 

Također, predloženo je da dođe i do razmjene teritorija kod Priboja i Rudog, "metar za metar", što je za BiH u principu prihvatljivo jer je i u svakom slučaju manje važno pitanje od hidroelektrana na Drini koje imaju ogromnu ekonomsku vrijednost.

 

(A.M.)

05.03.2018.

KANTON JACI OD FEDERACIJE BiH?

Kantoni jači od Federacije BiH?



Melika Mahmutbegović: 'Bošnjački jezik' u Republici Srpskoj nije u skladu sa Ustavom

Melika Mahmutbegović: 'Bošnjački jezik' u Republici Srpskoj nije u skladu sa Ustavom

/////////////////////////////

Četiri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine u svojim ustavima ne prizanju konstitutivnost srpskog naroda, te u njima među zvaničnim jezicima nema srpskog jezika, ni ćiriličnog pisma. Osim toga, umjesto bosanskog jezika, napisano je "bošnjački" jezik.

Zato je, kako je navela potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, upućena apelacija Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti određenih članova ustava kantona Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10.

Još prije tri godine Mahmutbegović je poslala inicijativu skupštinama četiri kantona da naprave izmjene ustava i usklade ih sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Tada se obratila Parlamentu Federacije BiH, a njegovi predstavnici kantonalnim skupštinama.

Jedino je Hercegovačko-neretvanski kanton u međuvremenu raspravljao o inicijativi za izmjene ustava, ali Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) nije to podržala.

"Ja sam pokrenula pitanje konstitutivnosti srpskog naroda u ovim kantonima, zatim pitanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, jer smatram da, ukoliko mi tražimo da se poštuje bosanski jezik u Republici Srpskoj, moramo omogućiti pravo i Srbima da budu konstitutivni narod u kantonima, kao i ćirilično pismo mora biti zastupljeno u ustavima tih kantona", rekla je potpredsjednica Federacije BiH.

U početku, kako kaže Mahmutbegović, mislila je da je riječ o tehničkim greškama. Nakon što vlasti četiri kantona nisu učinili ništa kako bi izmijenili ustave, pokrenuta je apelacija, a kao apelant naveden je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Pitanje je sada, kako i kada će Ustavni sud Federacije BiH razmatrati ovaj zahtjev s obzirom nedostaju dva člana.

Potpredsjednica Federacije BiH novinarima je rekla da je pokrenula pitanje popune nedostajućih članova i čak predložila ime predstavnika Bošnjaka, ali nije postignuta saglasnost o tome.

Mahmutbegović je podsjetila na ranije apelacije u vezi sa pitanjem bosanskog jezika u Republici Srpskoj.

Naime, Safet Softić, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) je još 2016. godine uputio apelaciju Ustavnom sudu BIH u vezi sa ocjenom ustavnosti Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH. No, Sud je tu apelaciju odbio, ali je, kaže Mahmutbegović, u obrazloženju bio vrlo jasan.

"Nema pravo niko nametati naziv jezika bilo kojem od naroda. Prema tome, i Bošnjaci kao narod imaju pravo da se izjasne za svoj jezik onako kako smatraju da treba da se zove. Prema tome, 'bošnjački jezik' u Republici Srpskoj nije u skladu sa Ustavom", objasnila je potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović.

05.03.2018.

BORBA PROTIV KORUPCIJE OSTAJE NA RIJECIMA

05.03.2018.

IMA LI JOS SRBIJA OPOZICIJU?

05.03.2018.

OSKAR 2018 : GUILLERMU DEL TORU OSCAR ZA REZIJU, GARYJU OLDMANU I FRANCES MCDORMAND ZA GLAVNE ULOGE

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58352467

Powered by Blogger.ba