Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.03.2018.

DENIS BEĆIROVIĆ: ''BOGA SE BOJIMO PUNO, VUČIĆA NIMALO, DODIKA K'O DORATA SVOG"

DENIS BEĆIROVIĆ: "Boga se bojimo puno, Vučića nimalo, Dodika k'o dorata svog"

Husein-kapetan Gradaščević je poručio jednoj od najvećih svjetskih sila u to vrijeme odnosno poslao jednu poruku koja je, parafraziram, glasila: Boga se bojimo malo, sultana nimalo, a vezira k'o dorata svog. Ja ću večeras Dodiku uputiti poruku, sličnu, koja glasi: Boga se velikog bojimo puno, Vučića nimalo, a Dodika k'o dorata svoga'', rekao je Denis Bećirović.



DENIS BEĆIROVIĆ: 'Boga se bojimo puno, Vučića nimalo, Dodika k'o dorata svog'

Što se tiče Milorada Dodika, on sigurno neće moći provoditi politiku na mjestu člana Predsjedništva BiH koju je provodio do sada, poručio je večeras Denis Bećirović u Pressingu komentirajući mogućnost da upravo s liderom SNSD-a bude dio državnog Predsjedništva nakon oktobarskih izbora.

 

 ''Kad je riječ o Draganu Čoviću, tu imam četverogodišnje iskustvo. Mi smo u mandatnom periodu 2010 - 2014 zajedno radili, dijelom u zajedničkom kolegiju Parlamenta BiH, s te strane ne bi bilo nikakvih nepoznanica. Što se tiče Milorada Dodika, on sigurno neće moći provoditi politiku na mjestu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koju je provodio do sada. Ti njegovi ultimatumi, te njegove prijetnje, on će to morati u budućnosti da zaboravi. Čuo sam da predlaže da se sjednice Predsjedništva ne održavaju u Predsjedništvu BiH, oko takvih stvari nema uopće rasprave. Moj prijedlog je da se svi članovi Predsjedništva osim održavanja sjednica dodatno još obavežu da svoju radnu sedmicu provode u zgradi Predsjedništva, naravno ako nisu na službenom putu'', rekao je Bećirović.

 

Imao je i poruku za Milorada Dodika.

 

''Njemu treba u oči reći ono što treba da čuje. Nažalost, nije bilo prilika da mu to kaže neko od onih koji su mu to trebali reći. Obično to govore sada pola godine pred izbore, a u prethodne četiri godine uglavnom su ćutali. On mora znati ako mu je adut neki vanjski faktor, da kad je riječ o vanjskom faktoru puno jači igrači, svjetske sile, stoje iza države Bosne i Hercegovine nego iza projekta razbijanja BiH. Tako da kako god okrene, i u BiH i u van BiH on je sigurni gubitnik u toj priči. Stoga bi i njemu bilo bolje da se okrene stvarnom životu i egziastencijalnih pitanjima i da zaboravi priču o separatizmu. Jer Bosna i Hercegovina je preživjela najteža vremena kada Slobodan Milošević sa tolikom armadom nije uspio da pokori ovu zemlju, slabašni Dodik to nikad neće uraditi'', naglasio je Bećirović.

 

Opisao je svoje dosadašnje susrete s Dodikom.

 

''Ništa posebno, potpuno smo se razilazili. 2011. bio je jedan skup gdje on između ostalog rekao ''da Bošnjaci nemaju oružja da odbrane BiH''. Moram reći da je bolje da zaboravi takve izjave, da se ne igra s vatrom u ovoj zemlji. Bošnjaci, Hrvati, Srbi i svi oni koji vole državu BiH, ako su imali mogućnost da se odbrane od četvrte vojne sile 1992. oni danas sigurno imaju legalnu i legitimnu mogućnost da u skladu s Ustavom i državnim institucijama odbrane najveću tekovinu 20. stoljeća, a to je da imamo državu Bosnu i Hercegovinu.  Dodik koristi slabost domaćih bh. organa vlasti, ali i potpunu pasivnost međunarodne zajednice. Međunarondne zajednca i visoki predstavnik imaju veoma jasne obaveze da razrješavaju sve poteškoće u vezi s implementacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni se moraju probuditi. Kada govorimo o međunarodnoj zajednici ''ešdaunovski'' pristup je dao odlične rezultate. Ovaj ''lajčakovski'' pristup je nastavio gospodin Inzko. Sastavni dio međunarodnog dejtonskog sporazuma je međunarodna zajednica. Treba vjerovati da i sam Dodik ima dovoljno prisebnosti da nikada i ne pokuša da krene u tom pravcu. Husein-kapetan Gradaščević je poručio jednoj od najvećih svjetskih sila u to vrijeme odnosno poslao jednu poruku koja je, parafraziram, glasila: Boga se bojimo malo, sultana nimalo, a vezira k'o dorata svog. Ja ću večeras Dodiku uputiti poruku, sličnu, koja glasi: Boga se velikog bojimo puno, Vučića nimalo, a Dodika k'o dorata svoga'', rekao je Denis Bećirović.

01.03.2018.

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERACIJE BiH ALJOŠA ČAMPARA: ,,NEKI SU PRIŽELJKIVALI SUKOBE"

ALJOŠA ČAMPARA: „Neki su priželjkivali sukobe“

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Aljoša Čampara na press-konferenciji izjavio je da je deblokada puteva u FBiH izvršena koordiniranom akcijom, te da pregovori sa grupom boraca koji i dalje blokiraju petlju Šićki Brod i dalje traju...



ALJOŠA ČAMPARA: 'Neki su priželjkivali sukobe, postoje zapisi gdje su...' - 1


Za taj putni pravac ponuđena je alternativna lokacija. 


"Sigurnosna situacija je stavljena pod kontrolu. Želim da izrazim zahvalnost borcima koji su pokazali poštovanje prema službenicima prilikom deblokade", izjavio je Aljoša Čampara.

 

"Hvala FUP-u, kantonalnim policijama i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. Pokazali su profesionalizam u rješavanju osjetljive situacije.

 

Neki su priželjkivali sukobe. To se nije desilo i sve je riješeno bez incidenata", naveo je.

Istakao je da je jedan od prioriteta Vlade FBiH rješenje statusa boraca.

"Uvijek smo spremni za dijalog, rješenja u okviru mogućnosti. Spremni smo da se pobrinemo za svakog borca koji je socijalno ugrožen. Ucjene i pritiske nećemo prihvatiti", kazao je Čampara.

"Zašto ovi protesti nisu organizovani na način shodno zakonu? Sa odobrenjima. Postoje zapisi gdje su ljudi zbunjeni, govore o manipulaciji, da idu ispred Parlamenta FBiH. Ulica nije rješenje problema.

 

Ovakav način nije, unosi se haos i anarhija - što je neprihvatljivo. Dijalog je rješenje u institucijama FBiH", pručio je Čampara borcima dodavši da su pojedini bili izmanipulisani.

"Operativna saznanja upućuju da je blokada napravljena na način da izazove stanje opće nesigurnosti. Pojedinci su pokušali izmanipulisati sa boračkom populacijom zbog jeftinih političkih poena.

 

Određena politička lica plaćala su autobuse. Sve je u fazi istrage, ne možemo davati više informacija", izjavio je Čampara.

On je rekao da su Vogošćansku petlju blokirali bivši borci iz Cazina i iz Velike Kladuše, Ivan Sedlo borci iz Bugojna, a dodao je i to da je bila najavljena blokada dva granična prelaza - međutim bivši pripadnici HVO-a su odustali od toga.

"Indikativno je da je izvršena blokada tri od četiri urbana centra u FBiH. Nastavit ćemo poduzimati sve mjere u cilju osiguranja građana", kazao je Čampara na koncu press-konferencije.

 

(N1)

 

01.03.2018.

POČELO PONOVNO SUDJENJE ZA ZLOČIN U SREBRENICI

POČELO PONOVNO SUĐENJE ZA ZLOČIN U SREBRENICI: Optuženi se terete da su učestvovali u ubistvu više stotina Bošnjaka

Glavni pretres u suđenju za zločin u Kravici kod Srebrenice danas je iznova počeo pred Specijalnim sudom za ratne zločine iznošenjem odbrane optuženih. To suđenje prekinuto je 14. novembra prošle godine, jer u tom trenutku Srbija nije imala tužioca za ratne zločine. U nekoliko navrata je bilo pokušaja da se suđenje nastavi, ali je pretres do danas iz više razloga odlagan.




POČELO PONOVNO SUĐENJE ZA ZLOČIN U SREBRENICI: Optuženi se terete da su učestvovali u ubistvu više stotina Bošnjaka

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Kravice kraj Srebrenice u julu 1995. optuženi su bivši pripadnici Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić.

 

Po optužnici oni su, zajedno s nepoznatim pripadnicima Specijalne brigade Republike Srpske, u halama Zemljoradničke zadruge i oko njih, u mjestu Kravica, u julu 1995. godine učestvovali u ubistvu više stotina Bošnjaka.

 

Sud je danas prvo zatražio da optuženi Nedeljko Milidragović iznese odbranu, ali on to nije želio, niti je htio odgovarati na pitanja. Optuženi Aleksa Golijanin rekao je da ne bi iznosio odbranu i da ne želi odgovarati na postavljena pitanja.

 

Do sada je odbranu iznio optuženi Milivoje Batinica, koji je to učinio prije prekida suđenja. On je i danas počeo sa iznošenjem odbrane, jer na to ima pravo zbog ponavljanja postupka.

 

 

 

(Beta/SB)

01.03.2018.

BORCI NE ODUSTAJU OD ZAHTJEVA, OSTALA BLOKADA KOD TUZLE

01.03.2018.

SUVERENA I NEZAVISNA BiH: DAN KADA SMO POSLIJE PET STOLJEĆA DOBILI NEZAVISNU DRŽAVU

SUVERENA I NEZAVISNA BIH: Dan kada smo poslije pet stoljeća dobili nezavisnu državu!

Prošlo je 26 godina od održavanja referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine na kojem je od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, 99,44 posto glasalo "za" nezavisnost.



SUVERENA I NEZAVISNA BIH: Dan kada smo poslije pet stoljeća dobili nezavisnu državu!


Referendumsko pitanje je glasilo: "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?".

Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipolgodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.

 

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.

 

Prethodno je Zakon o 1. martu donijela Skupština RBiH, 28. februara 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan nezavisnosti obilježava samo na dijelu teritorije BiH, u entitetu Federacija BiH.

 

 

Disolucija SFRJ i pregovori

Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti u Skupštini SRBiH donijeta je u vrijeme disolucije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), kada su bivše jugoslovenske republike Slovenija i Hrvatska već proglasile nezavisnost. Bilo je to vrijeme intezivnih, ali uglavnom neuspješnih razgovora šest predsjednika predsjedništava jugoslovenskih republika o iznalaženju izlaza iz krize, ali i vrijeme kad su se ratna dešavanja iz Hrvatske već prelila u Bosnu i Hercegovinu napadom Jugoslovenske narodne armije u septembru 1991. godine na selo Ravno u jugoistočnoj Hercegovini.

 

U BiH to je bilo vrijeme formiranja paralelnih struktura vlasti. Pod vodstvom tadašnje Srpske demokratske stranke, na Palama, nedaleko od Sarajeva, 24. oktobra 1991. formirana je tzv. Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini koja je 9. januara 1992. godine usvojila Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (čije ime je u augustu 1992. promijenjeno u Republika Srpska). U Grudama je 18. novembra 1991. proglašena tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

 

O sudbini republika bivše Jugoslavije, pa i Bosne i Hercegovine, intenzivno se razgovaralo i na međunarodnom planu. U holandskom Den Haagu je 5. novembra 1991. održana Konferencija o Jugoslaviji nakon koje je Arbitražna komisija Konferencije donijela ocjenu kako se radi o disoluciji zemlje. Praktično, to je značilo da SFRJ više nema pravni identitet na međunarodnom planu.

 

Evropska zajednica je 16. decembra 1991. usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji kojom su pozvane jugoslovenske republike da do 23. decembra apliciraju za status nezavisnih država. Predsjedništvo SRBiH je tri dana pred istek tog roka, bez glasova srpskih članova, donijelo odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SRBiH kao nezavisne države. Međutim, izvještaj Arbitražne komisije Konferencije o Jugoslaviji, kojom je predsjedavao Robert Badinter, uslovio je međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine provođenjem općeg referenduma o nezavisnosti pod međunarodnom kontrolom.

 

Vođena tim uvjetom, Skupština SRBiH je na burnoj i teškoj sjednici 25. januara 1992. godine donijela odluku o raspisivanju referenduma o statusu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, donijeta je odluka o povlačenju predstavnika SRBiH iz svih saveznih državnih organa i organizacija SFRJ.

 

 

Odluka o referendumu i prijetnje

 

Za skupštinsku odluku o referendumu glasali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, dok nije dobila podršku većine predstavnika srpskog naroda, koji su prije glasanja, na prijedlog Srpske demokratske stranke (SDS), koju je predvodio današnji haški optuženik Radovan Karadžić, napustili zasjedanje.

 

Odluka je donesena nedugo nakon otvorene prijetnje koju je pred očima cijele bosanskohercegovačke, ali i svjetske javnosti, Radovan Karadžić, prvostepeno osuđen za ratne zločine i genocid u BiH pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, uputio muslimanskom narodu.

 

"Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete dovesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod, možda, u nestanak. Muslimanski narod ne može da se odbrani, ako bude rat ovdje", poručio je Karadžić sa skupštinske govornice 15. oktobra 1991. prilikom donošenja Akta o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine koji je prethodio odluci o referendumu.

Na ovu izjavu odmah je reagirao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH.

 

"Njegov (Karadžićev, op.a.) način izlaganja, njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji... Njegov način izlaganja, njegove poruke možda najbolje objašnjavaju zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana... jednostavno omrzli, kao i u očima Evrope i svijeta. Takvi načini kako to Karadžić radi", istakao je Izetbegović.

 

Prema odluci Skupštine SRBiH, referendum je provela Republička izborna komisija i općinske izborne komisije.

 

Tadašnji SDS je učinio sve kako bi onemogućio građane srpske nacionalnosti da učestvuju u referendumu. Pristalice SDS-a su se žestoko suprotstavljale referendumu, a mnogi od njih bili su i naoružani. Mediji izvještavaju o zaprekama na cestama kako bi se onemogućilo dostavljanje referendumskog materijala.

Ipak, na referendum su izašli građani srpske nacionalnosti koji su živjeli uglavnom u većim gradovima. Prema novinskim izvještajima, prvog dana referenduma Srbi iz Jajca su izašli na glasanje u naseljima bare, Volijak i Pijavica... Navodi se da su u Tuzli glasali građani svih nacionalnosti... Drugi dan referenduma počeo je u opuštenijoj atmosferi jer je stigla vijest da su noć prije sklonjene barikade na Komaru.

 

Miro Lazović, jedan od osnivača Foruma parlamentaraca BiH 1990, u vrijeme referenduma poslanik u Skupštini SRBiH, bio je među srpskim predstavnicima koji su podržali odluku o održavanju referenduma. Nakon toga, i on i njegova porodica bili su izloženi direktnim prijetnjama. Lazović, koji je sve vrijeme opsade i rata ostao u Sarajevu, kazao je jednom prilikom kako će „1. mart ostati jedna od najsvjetlijih tačaka u historiji BiH“.

 

 

Napad na suverenu i međunarodno priznatu BiH

 

Prije zatvaranja glasačkih mjesta, Alija Izetbegović je na konferenciji za novinare izjavio: „Mislim da možemo da kažemo da smo, ne samo suverena i nezavisna država nego i međunarodno priznata država.“

Ali, samo nekoliko sati nakon te izjave, nove slike glavnog grada BiH su šokirale svijet. U predvečerje 1. marta na Baščaršiji, kod Stare pravoslavne crkve, ubijen je srpski svat Nikola Gardović. To je bio povod da u organizaciji tadašnjeg SDS-a tokom noći budu dignute barikade na svim važnijim raskrsnicama u Sarajevu.

Narednog dana grad je osvanuo potpuno blokiran. Krizni štab SDS-a objavio je zahtjev da se obustave sve aktivnosti na priznanju suverene i nezavisne BiH. Dnevni list "Oslobođenje" osvanuo je s naslovnicom: "Barikade protiv Sarajeva".

 

Objavio/la haler u 15:44, 0 komentar(a), print, #

01.03.2018.

ŽELJANA ZOVKO HDZ-ova ZASTUPNICA U EVROPSKOM PARLAMENTU NACI-FAŠISTA, RAZBIJAĆ BiH I STVARALAC VELIKE HRVATSKE

ŽELJANA ZOVKO APELIRA NA TRUMPOVU ADMINISTRACIJU: "Spriječite kaos, privedite Bošnjake za pregovarački stol"!

Željana Zovko, HDZ-ova zastupnica u Evropskom parlamentu, napisala je tekst koji je objavljen na američkom manje poznatom portalu New Atlanticist, u kome poziva administraciju američkog predsjednika Trumpa da se "snažno, ali nepristrasno" anagažira u BiH i preduprijedi političku paralizu pred kojom se BiH nalazi.




ŽELJANA ZOVKO APELIRA NA TRUMPOVU ADMINISTRACIJU: 'Spriječite kaos, privedite Bošnjake za pregovarački stol'! - 1

Zovko piše da izbori u oktobru neće biti provodivi ako Parlament BiH do maja ne usvoji izmjene Izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda.

 

"Bit će moguće oformiti Vladu, koja pak neće moći funkcionirati, što će značiti poraz demokracije i povećanje napetosti između etničkih zajednica", napisala je Željana Zovko, nekadašnja savjetnica hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića.

 

"Međunarodna zajednica, a posebno SAD nemaju razloga zazirati od formalnih promjena Daytonskog sporazuma, koji je tako pomno sastavljen. Iz izvješća Međunarodne krizne skupine (ICG) iz srpnja 2014. godine jasno je da je politika SAD-a u BiH u posljednjih 20 godina potpuno neuspjela. Isto tako, sustavi upravljanja u BiH, uspostavljeni u Daytonu i kasnije više puta mijenjani, što je vjerno dokumentirano u izvješćima ICG-a i suca Ustavnog suda BiH Mate Tadića, pokazali su se neadekvatnima. Nedavno donesena presuda Ustavnog suda u slučaju Božo Ljubić odražava svu slabost i političku paralizu pred kojom se BiH nalazi. Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH tvrdio je da je jedan dio Izbornog zakona BiH neustavan, jer omogućava jednom od tri konstitutivna naroda u BiH, Bošnjacima da biraju predstavnike drugog naroda, u ovom slučaju, Hrvata. Prema odluci Ustavnog suda, ovim odredbama Izbornog zakona nije zagarantirano ustavno pravo na jednakost i legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda. Sud je presudio da je najmalobrojniji narod, Hrvati, zadnjim izmjenama Izbornog zakona obespravljen, te naložio da se Hrvatima osigura jednak institucionalni status kao i drugim dvjema etničkim zajednicama. No, ni nakon 14 mjeseci, BiH političari nisu se dogovorili oko novog zakona. Ako ne postignu dogovor do svibnja, opći izbori predviđeni za listopad osuđeni su na propast, što će neizbježno uzburkati vladajuću strukturu BiH, a u usporedbi s tim, sadašnje političko mrtvilo čini se preblagim stanjem", napisala je Zovku koja apelira na američku administraciju da djeluje kao neutralni arbitar i da dovedu bošnjačke političare za pregovarački stol "s ciljem provođenja presude Ustavnog suda i sprječavanja izbijanja kaosa u zemlji".

 

Zovko kaže da američki političari moraju postati svjesni da je preuzimanje snažne uloge SAD-a ovdje i sada u interesu samog SAD-a, zbog širenje utjecaja Rusije i Turske.

 

"Američki političari ne bi smjeli pomisliti da nedostatak otvorenih ratnih sukoba u BiH znači stabilnost.  Jednostavno si više ne mogu priuštiti vjerovati da u BiH cvjeta cvijeće jer na CNN-u nema vijesti o masakrima. Dayton nije bio kraj sukoba u BiH, tako da je izbalansiran i pravičan angažman SAD-a potreban ovoj napaćenoj zemlji, kako bi se osiguralo da opet ne dođe do sukoba. Uprava američkog predsjednika Donalda J. Trumpa mora iskoristiti ovaj trenutak i preispitati ulogu SAD-a u BiH, inače će se situacija u BiH pogoršati na štetu njenih građana, susjednih zemalja i SAD-a i njihove baštine Daytonskog mirovnog sporazuma", napisala je Željana Zovko i zaključila kako bi BiH trebalo urediiti na principima federalizma: "negdje na pola puta između dva sadašnja ekstrema - centralizacije i separatizma"

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
54319420

Powered by Blogger.ba