Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

24.01.2018.

FADIL NOVALIC O USVOJENOM ZAKONU: "OVO JE HISTORIJSKI DAN ZA PENZIONERE U FEDERACIJI BiH"

NOVALIĆ O USVOJENOM ZAKONU: ''Ovo je historijski dan za penzionere u Federaciji BiH''

Nakon što je Zastupnički dom Federalnog parlamenta sa 51 glasom za usvojio Prijedlog zakona o PIO, prvu reakciju za Vijesti.ba dao je federalni premijer Fadil Novalić čija je Vlada predlagač ovog reformskog zakona




NOVALIĆ O USVOJENOM ZAKONU: ''Ovo je historijski dan za penzionere u Federaciji BiH'' - 1

"Ovo je historijski dan za penzionere u Federaciji Bosne i Hercegovne. Moja Vlada i ja smo od samog početka mandata radili na pitanju njihovog statusa, svjesni da je ovo najosjetljivija tema.

 

U ovom periodu dobili smo skoro 25 hiljada novih penzionera. Uprkos tome, uspjeli smo smanjiti deficiti fonda PIO za skoro 106 miliona KM. Uspostavljena je redovna isplata penzija, bez kašnjenja", kaže za Vijesti.ba Fadil Novalić.

 
Dodaje da usvajanjem novog Zakona o PIO konačno postižemo punu stabilizaciju penzionog sistema.
 
"Zakon garantuje njegovu dugoročnu finansijsku održivost, jednostavnije izračunavanje penzija kroz bodovni sistem, ispravljanje određenih nelogičnosti, garancije redovne isplate kroz trezor.

 

Vlada FBiH je dugo radila na ovom zakonu i uložili smo u njego puno truda, i mislim da možemo slobodno reći da je danas Federacija dobila jedno moderno zakonsko rješenje, usklađeno sa svim evropskim standardima", tvrdi Novalić.
 
On dodaje da mu je posebno bitno to što su tokom svih rasprava oko ovog zakona imali podršku više od 410 hiljada penzionera.
 
"Oni su čitavo vrijeme svjesni da je situacija oko fonda ozbiljna, te su, s pravom, insistirali da se sve stranke suzdrže od kalkulisanja i skupljanja političkih poena", ističe Novalić za Vijesti.ba.
 
(Vijesti.ba)


/////////////////////////////////


USVOJEN ZAKON O PIO: Predlagači zakona tvrde da je pravedniji i da će uvesti više reda u oblast penzijsko-invalidskog osiguranja

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je u srijedu, na vanrednoj sjednici, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, uprkos brojnim protestima dijela građana Federacije BiH.


USVOJEN ZAKON O PIO: Predlagači zakona tvrde da je pravedniji i da će uvesti više reda u oblast penzijsko-invalidskog osiguranja

Sa 50 glasova za, tri suzdžrana i 21 protiv usvojen je Prijedlog zakona o PIO. SDP je izrazio sumnju u glasanje ali se nakon pojedinačnog glasanja rezultat nije promijenio.

 

U novom Zakonu o PIO-u najavljuje se novi bodovni sistem za obračun visine penzija u Federaciji BiH, a predlagači zakona su više puta ponovili da će biti pravedniji i da će uvesti više reda u oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.

 

Za razliku od važećeg, u novom zakonu o PIO-u, koji je Vlada FBiH utvrdila 24. oktobra, prepoznaju se jednokratna povećanja za penzionere koji su otišli u penziju do jula 1998. godine u iznosu od 10 odsto i pet odsto povećanja za penzionere koji su otišli u penziju do 31. decembra 2007. godine.

 

Na početku same sjednice ministar za rad i socijalnu politiku FBiH Vesko Drljača obrazložio je Prijedlog zakona o PIO-u, kazavši sa je cilj ovog zakona stabiliziranje penzionog sistema i omogućavanje pravičnijeg sistema izračuna penzija. Prema njegovim riječima penzija učiteljice s 40 godina radnog staža trenutno bi iznosila 635 KM, dok bi prema novom zakonu ona bila povećana za 37 KM. Tako bi bilo i sa brojnim drugim kategorijama, kao što su policajci ili radnici realnog sektora.

 

Na to su reagirali opozicioni zastupnik iz SDP-a Elvir Karajbić, i DF-a, Dženan Đonlagić. Karabajić je kazao kako je Vlada FBiH prezentirala netačne podatke, kojima obmanjuje Parlament i javnost, te da će penzije za buduće penzionere biti manje za oko 30 posto. Sličnu reakciju uputio je i zastupnik DF-a Dženan Đonlagić, koji je kazao da ovo zakonsko rješenje nije dovoljno dobro jer znatno snižava penzije budućim penzionerima.

 

 

"Trenutne penzije nisu dovoljne za život penzionera, ali se povećanje trebalo regulisati izmjenama aktuelnog zakona, a ne prelaznim odredbama novog zakona", rekao je Đonlagić.

 

Inače, SDP je uputio čak 75 amandmana na predloženi Zakon, ali svi su voljom vladajuće većine odbačeni.

 

Također, na ovoj sjednici bit će razmatrana i dopuna važećeg zakona o policijskim službenicima kojima zastupnici, u vidu zasebnog akta, tretiraju obračun penzijabudući da oni nisu bili zadovoljni bodovnim sistemom iz predloženog Zakona o PIO. Ranije su policajci, zbog takvog statusa, organizirali proteste u Sarajevu sve dok u dogovoru s Vladom FBiH nisu stigli do rješenja.

 

Mada je bilo planirano da se na dnevnom redu ove sjednice razmatra i Prijedlog zakona o boračkim udruženjima, na zahtjev njegovog predlagača Ismeta Osmanovića (SDA), ovaj prijedlog zakona je povučen s dnevnog reda, uz pojašnjenje da su za raspravu o njemu potrebne dodatne konsultacije.

 

Nakon ove sjednice i Dom naroda je najavio vanrednu sjednicu za četvrtak, 25. januara, na čijem dnevnom redu će biti Zakon o PIO i dopune zakona o policijskim službenicima, čime bi konačno trebala biti završena višemjesečna procedura u vezi s ovim zakonima.

 

24.01.2018.

EVROPSKO VIJECE DEMASKIRALO MILORADA DODIKA: ,,SRPSKA CAST" JE KRIMINALNA ORGANIZACIJA POVEZANA S RUSKIM SLUZBAMA!

EUROPSKO VIJEĆE DEMASKIRALO DODIKA: „Srbska čast“ je kriminalna organizacija povezana s ruskim službama!

I Europsko vijeće za vanjske odnose analizirao je "Srbsku čast" koja je nastala u tzv. humanitarnom ruskom centru u Nišu




EUROPSKO VIJEĆE DEMASKIRALO DODIKA: 'Srbska čast' je kriminalna organizacija povezana s ruskim službama!

Prema njima, nisu to nikakvi humanitarci niti mirotvorci, nego organizirane kriminalne grupe koje su instrument za različite svrhe od "pranja" novca, cyber napada, provođenja političkog utjecaja kao i izvođenje ciljanih atentata za račun Kremlja kao sastavni dio obavještajnih aktivnosti ruskih službi.

U analizi se navodi kako su naslonjeni na ruske službe, a to potvrđuju i podaci da su nastali i da borave u humanitarnom ruskom centru u Nišu. Koriste rusku uniformu, kao što je bio slučaj i za vrijeme svečanog defilea u Banjoj Luci, organiziranog u čast „Dana Republike Srpske“.
 
Da je ruski utjecaj na prostoru Balkana prisutan i da s vremena na vrijeme destabilizira zemlje regiona moglo se, kako navode, vidjeti i u Crnoj Gori i Makedoniji. Tome treba dodati i prisustvo Kozaka u vrijeme prošlih općih izbora u BiH koji su se predstavljali kao folklorna grupa, a naknadno je ustanovljeno da su u Banjoj Luci boravili radi zaštite Milorada Dodika i njegovog opstanka na vlasti.
 
Tako je u analizi koja je rađena za potrebe Europskog parlamenta (EPRS), o utjecaju Moskve na Srbiju, posebno na Kosovo, zatim Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, ali i za BiH, navedeno kako je Rusija preko grupe Kozaka pripremala nerede u Republici Srpskoj u slučaju da Milorad Dodik 2014. godine izgubi na izborima, prenosi BNTV.

 

24.01.2018.

MILIVOJ BESLIN : REZIJA NA RELACIJI MOSKVA - BANJALUKA MOZE PRERASTI U TRAGEDIJU

Milivoj Bešlin : Režija na relaciji Moskva – Banja Luka može prerasti u tragediju






Milivoj Bešlin pripadnik je mlađe generacije istoričara i jedan od onih koji na najbolji mogući način nastavljaju tradicije srpske kritičke istoriografije. Radi kao naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu i kao predavač na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

U svojim stručnim radovima istraživao je i obrađivao mnoge teme, kao što su оdnоs јugоslоvеnskih kоmunistа prеmа srpskоm nаciоnаlizmu, pоlitička i društvеna istоriјa sоciјаlističkе Јugоslаviје, аutоnоmiјa Vојvоdinе u јugоslоvеnskоm fеdеrаlizmu, sоvјеtskо-јugоslоvеnski оdnоsi, prоblеm аntifаšizmа i istоriјskоg rеviziоnizmа, Drugi svjеtski rаt u Јugоslаviјi…

Sa Bešlinom razgovaramo o pogubnom uticaju Rusije na Balkan, o tome zašto Srbija ne želi da se sjeća 1948. godine, o rehabilitaciji nacističkih kvislinga i zločinaca iz ratova ‘90-ih, o tome da li će jeftina drama režirana na relaciji Moskva – Banjaluka prerasti u tragediju.

  • Već neko vrijeme upozoravate na poguban uticaj Rusije na Balkanu koji se ogleda u pokušaju destabilizacije ovog dijela svijeta. Vidjeli smo marš “Srbske časti” kroz Banjaluku 9. januara, potom je isplivala činjenica da su dotični parahumanitarci vježbali gađanje u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu. Da li to vidite kao potvrdu Vaše teze?

– Najmanje je važno što su to moje teze. Voleo bih da nisam bio u pravu i da me stvarnost demantuje. Ali, ne samo da su moje tvrdnje osnažene sa najviših pozicija u Bosni i Hercegovini, od strane ministra unutrašnjih poslova Dragana Mektića, već je šef srpske diplomatije Ivica Dačić nedavno rekao da novi ratovi tek slede. Dačić je podsetio da sporna pitanja, misleći na srpsko, još nisu rešena i da je trenutni intermeco samo privremeni mir do sledećeg sukoba. Ako to nije najava novih sukoba, ne znam šta jeste. Uz to, Dodik je samo izvršilac radova. Mig za početak eventualnog sukoba i njemu će stići sa strane, od onih koji ga koriste u svojoj igri sa Zapadom.

  • Kakva je tu uloga Srbije?

– Ključno je to što Srbija nikako da se pomiri sa svojim porazom iz ratova ‘90-ih, pa u njoj osnažuju revanšističke tendencije. Rusija neskriveno podržava takve teze, šaljući poruke da granice na Balkanu nisu konačne i da bi Srbija trebalo da zaposedne Kosovo i anektira Republiku Srpsku. Sve to, jasno je, nije moguće bez rata. S druge stane, imate Dodika kao opasnog eksponenta ruske igre destabilizacije Balkana i samim tim slabljenja Evropske unije. Zapad dosta naivno i nezainteresovano reaguje na preteće poteze koje Dodik konstantno povlači. Demonstracija sile i bahatosti, pravljenje paramilitarnih grupa i njihovo uvođenje u entitetsku skupštinu budi vrlo loše asocijacije. U jednom trenutku će se otići predaleko i neće biti povratka. Pazite, ni 1990. niko nije verovao da sledi rat.

  • Ove godine navršava se 70 godina od Rezolucije Informbiroa, ali čini se da se u Srbiji malo ko tog slavnog datuma sjeća. Da li se odnosi Srbije i Rusije polako vraćaju na period prije 1948. godine?

– Srbija se ciljano i svesno “ne seća” 1948. Ona želi da se seća 1838, kada je kao vazalna kneževina uspostavila odnose sa Rusijom kao pokroviteljem i nalogodavcem. Perioda kada se odbacio diktat iz Moskve i pokušana ravnopravna ili makar saradnja lišena samoponižavanja Srbija neće i ne želi da se seća. Ta 1948. i sve što je ona izazvala, a bila je to godina sa svetskoistorijskim značajem, jedan je od retkih datuma u našoj istoriji sa planetarnim odjekom. Uz to, 1948. godina otvorila je jugoslovensko društvo prema razvijenima i neslućeno deprovincijalizovala zemlju, povećavajući stepen slobode i društva i svakog pojedinca. Svesno “zaboravljati” tako nešto, a vraćati se modelu svemoćnog ruskog patronata nad zavisnim balkanskim državnicama kao idealu – to je tragično.

  • Kako vidite zvanično proklamovanu neutralnost režima u Srbiji i uporne pokušaje sjedenja na dve stolice – evropskoj i ruskoj? Zar svaka politika koja nema jasno i glasno evropsko opredjeljenje ne ide u korist Kremlja?

– Svaka “neutralnost” na Balkanu je jasno prokremljovski sponzorisana. Dovoljno je uzeti tekstove i ideologiju ekstremnog Aleksandra Dugina, jednog od poluzvaničnih ideologa ruskog režima. Tamo je lažna neutralnost balkanskih zemalja, odnosno njihovo suprotstavljanje Zapadu stavljeno kao jedan od ruskih prioritetnih interesa. Zato je Rusija pokušala državni udar u Crnoj Gori, da bi sprečila njen ulazak u NATO. Da ne pominjemo Makedoniju. Već vekovima Rusiji je Balkan potreban da bi se na njemu dokazivala kao velika sila i odmeravala snage sa Zapadom bez puno opasnosti za svoje vitalne interese. U tom kontekstu, Srbija sve manje sedi na dve stolice, a sve više igra ulogu ruskog eksponenta na ovim prostorima. Rusija se tu ponaša racionalno i sledi svoje interese, ali ne vidim način da se to završi pozitivno po naše društvo.

  • U jednom tekstu Milorada Dodika ste ovako okarakterisali: “neformalni patrijarh srpskog nacionalizma, svesrpski lider u pokušaju i glavni gaulajter Kremlja na Balkanu”. Koliku podršku Moskve uživa Dodik i koliki su njegovi stvarni kapaciteti za destabilizaciju Bosne i Hercegovine, otcjepljenje bh. entiteta Republika Srpska, izazivanje oružanog konflikta? 

– Teško je istoričaru da gleda u budućnost. Ako bude novog sukoba na Balkanu, on neće izgledati kao prethodni. To je problem sa istoričarima kao prorocima ili savetnicima. Uvek se u pripremama i raznim strategijama vodi onaj prethodni rat. A kad bukne novi, ispostavi se da je vrlo različit od prethodnih. Paravojne formacije koje se prave u Republici Srpskoj nečemu će da posluže. Kao ona puška kod Čehova okačena o zid. Da li će neko da zaustavi ovu jeftinu dramu režiranu na relaciji Moskva – Banjaluka pre nego što preraste u tragediju – teško je reći. Ali, nekakvo izlaženje raznih paravojski i specijalnih jedinica policije RS-a na entitetsku granicu i pokušaj pravljenja novog “faktičkog stanja” i ne deluje mi tako nezamislivo. “Proksi” rat je nešto u čemu se Rusija već specijalizovala na svom terenu, u postsovjetskom regionu. Ipak, još se nadam da će Balkan kao evropska odgovornost imati šansu za miran razvoj.

  • Svjedoci smo zahuktale revizije prošlosti. Rehabilitovan je četnički pokret, Draža Mihailović, Nikola Kalabić; generali osuđeni u Hagu za ratne zločine predaju na Vojnoj akademiji, srpski zvaničnici negiraju genocid u Srebrenici, zvanična verzija prošlosti ima sve manje dodirnih tačaka sa istinom. Da li bi revizionistički moto, kojim se rukovodi naša politička elita, mogao da glasi “Bez lažne prošlosti nema lošije budućnosti”?

– Da, odlična formulacija. Kada političke elite ne mogu da odgovore na izazove savremenosti, kada ne mogu da ponude bolju budućnost, onda se okreću falsifikovanju prošlosti i njenom “preuređenju”. Umesto bolje budućnosti nudi nam se “bolja” prošlost. Odavno sam upozoravao, još pre 7-8 godina, da će nas rehabilitacija kvislinga i zločinaca iz Drugog svetskog rata odvesti do rehabilitacije zločinaca i protagonista ratne politike iz ‘90-ih. Zato me ne čudi velika sramota – da osuđeni zločinci predaju na državnim vojnim akademijama. I još onda imate ono licemerno obrazloženje: pa oni su odrobijali svoje. Da, ali doživotno ostaju osuđeni ratni zločinci, i to sa dobrim razlogom. Kojim će to znanjima i veštinama (a tek kojim vrednostima) oni učiti buduće vojne kadrove u Srbiji?

  • Ove godine obilježava se i stota godišnjica prisajedinjenja Vojvodine Srbiji. Tim povodom predsjednik pokrajinske Vlade Igor Mirović najavio je osnivanje Muzeja prisajedinjenja, Aleksandar Vučić je izjavio da za Srbiju nema važnijeg datuma. Čini se da će obilježavanje jubileja proteći kao potvrda Vaše teze da se Srbija nikad nije pomirila s autonomijom Vojvodine. Da li sadašnja vlast čuva tekovine jogurt-revolucije?

– Aktuelna vlast je direktni produkt najgorih frakcija jogurt-revolucije. Nije li se i jedna od zvezda jogurt-revolucije iz Vojvodine nedavno učlanila u SNS, nakog čega je brzopotezno oslobođen svih krivičnih odgovornosti? Dakle, centralistička Srbija čvrsto drži Vojvodinu kao poslednji ostatak nekadašnje Jugoslavije koji se nije emancipovao. Rezultat toga je činjenica da je Vojvodina danas nerazvijeni region Srbije. Pokrajina koja je u osvit raspada Jugoslavije bila u razvojnom smislu 1:1,4 u odnosu na Sloveniju, nakon prve decenije provedene u centralističkoj Srbiji, od 1991. do 2000. godine, završila je sa rezultatom 1:8 u poređenju sa Slovenijom. Dakle, ravno katastrofi. Eto, to su ekonomski bilansi jogurt-revolucije, a o političkim konsekvencama rušenja ustavnog poretka Jugoslavije (1988) ne bih ni govorio. Destrukcija pokrajinskih autonomija je bila samo polazna tačka u Miloševićevom pohodu na Jugoslaviju. Ostala republička rukovodstva i nedorasli savezni vrh to nisu razumeli, naivno verujući da će, kada proguta pokrajine, Milošević njih ostaviti na miru.

  • Eksponenti velikosrpskog nacionalizma ne odustaju od svojih proklamovanih ciljeva. Ne mire se sa nezavisnošću Crne Gore i Kosova, miješaju se u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, sanjaju Veliku Srbiju, a neki, poput Ivice Dačića, kao što ste pomenuli, čak najavljuju i drugo poluvrijeme. Koliko danas, nakon svih poraza, velikosrpski nacionalizam ima snage za razorno djelovanje na region?

– Iskustvo nam govori da ima. Državni udar u Crnoj Gori pripreman je na teritoriji Srbije, uz aktivno učešće nekih sadašnjih ili bivših pripadnika bezbednosnih struktura. Mešanje Srbije u mekedonsku krizu je bilo vrlo brutalno i medijski na prvi pogled uočljivo. Šta se sve iza toga krilo verovatno nećemo saznati jer je Zaev odlučio da spusti loptu po svaku cenu. Dodajte tome Kosovo, stalne čarke sa Hrvatskom i tzv. trku u naoružanju, kao i podršku Dodikovom separatističkom i kriminalnom režimu i onda vidite da je Srbija ključni faktor destabilizacije Balkana. Pogonsko gorivo svih tih procesa je ideologija srpskog nacionalizma sa velikodržavljem kao ključnim ciljem. Porazno je to što je intelektualna elita ekstremnija i destruktivnija od političke. Dakle, to je vrlo duboko u društvu, ta nacionalistička indoktrinacija.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
75394938

Powered by Blogger.ba