Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

08.01.2018.

SRBIJANSKI HISTORICAR NIKOLA SAMARDZIC : VUCICEVA I DODIKOVA DEKLARACIJA JE STUPIDNA


Srbijanski historičar Nikola Samardžić : Vučićeva i Dodikova ...








Srbijanski historičar Nikola Samardžić : Vučićeva i Dodikova ...

/////////////////////////////////////
Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović upozorava : Vrši se pritisak na bh. političke strukture s ciljem da se prihvati fašisoidni prijedlog Izbornog zakona





Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović prilikom posjete Republici Turskoj razgovarat će sa turskim predsjednikom Redžepom Taipom Erdoganom, a jedna od glavnih tema bit će politička situacija u BiH, pri čemu će Grabar Kitarović lobirati za izmjene Izbornog zakona, javlja Dnevnik.hr.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, navedeno tumači kao pokušaj pritisaka i ucjena na bosanskohercegovačke političke strukture sa ciljem izmjena Izbornog zakona na slabije, odnosno s ciljem donošenja izbornog zakon koji je u mnogo čemu diskriminatoran, čak i fašistoidan.

U zemljama ozbiljne demokracije nikada se ne vrše izmjene izbornog zakona u izbornoj godini, jer je izborni zakon poslije ustava najvažniji pravni akt, napominje Bećirović u izjavi za Vijesti.ba.

„Ovdje prije svega vidim odgovornost na bosanskohercegovačkim političkim strukturama da li će podleći raznim pritiscima i/ili ucjenama i mijenjati izborni zakon na slabije, čak staviše donositi izborni zakon koji je u mnogo čemu diskriminatoran, čak i fašistoidan.  Grabar-Kitarović i Erdogan nalaze se u jednoj vrsti političke izolacije, imaju dovoljno svojih problema i onda je najbolje da rješavaju svoje probleme, a ne da izvoze svoje probleme u Bosnu i Hercegovinu preko postojećih ili čak novih  eksponenata njihovih politika u BiH“, dodaje Bećirović .

On smatra da Republika Hrvatska i njena predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imaju brojne unutrašnje probleme i probleme sa susjedstvom. U sličnoj situaciji je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. I naravno u takvoj situaciji, jedno od rješenja koje je postalo praksa je da izvozite te svoje probleme – navodi Bećirović.

„Hrvatska je osnivanjem Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Hrvatske i poslije osnivanjem ekspoziture za BiH nazvanu HDZBiH pokazala da ona želi voditi politiku u BiH i onemogućivala je bilo kakvo autohtono političko organiziranje bosanskohercegovačkih Hrvata, a da ne govorimo da je na svaki način sudjelovanje Hrvata u strankama građanske provenijencije označavala veleizdajstvom“, kazao je Bećirović .

(Kliker.info-Vijesti)

08.01.2018.

CEMU SE NADAJU MLADI BALKANA U NOVOJ GODINI?

Čemu se nadaju mladi Balkana u Novoj godini?



Šta poželjeti da se promjeni - pitali smo mlade Zapadnog Balkana



Čemu se nadaju mladi Balkana u Novoj godini?


/////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Ponedjeljak/ponedeljak, 8. januar/siječanj 2018.

 

Učitajte više sadržaja...

08.01.2018.

JOS IM SAMO RS TREBA: VUCIC, BRNABIC I DACIC NE DOLAZE NA OBILJEZAVANJE 9. JANUARA, ALI ZATO DOLAZI TOMA GROBAR

JOŠ IM SAMO RS TREBA: Vučić, Brnabić i Dačić ne dolaze na obilježavanje 9. januara, ali zato dolazi Toma Grobar

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće prisustvovati obilježavanju Dana Republike Srpske koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim; ova informacija potvrđena je za N1 u Predsjedništvu Srbije, a na svečanost neće ići ni premijerka Srbije Ana Brnabić, kao ni ministar vanjskih poslova Ivica Dačić



JOŠ IM SAMO RS TREBA: Vučić, Brnabić i Dačić ne dolaze na obilježavanje 9. januara, ali zato dolazi Toma Grobar - 1

Image result for TOMISLAV NIKOLIC U RATU 1992 U BiH



To je druga godina kako Vučić ne prisustvuje obilježavanju Dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Vučić je na obilježavanju Dana RS bio 9. januara 2016., tada kao predsjednik Vlade.

 

U Banjoj Luci sutra neće biti ni predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić. Odlučeno je da u ime Vlade u Banju Luku ide potpredsjednik i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

 

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić potvrdio je za N1 da neće u Banju Luku zbog, kako je naveo, obaveza u Beogradu. Inače, za sutra je zakazan sastanak šefova diplomatija Italije, Albanije i Srbije u Beogradu.

 

Obilježavanju Dana RS, kao i prošle godine, prisustvovaće Tomislav Nikolić, poznat i kao Toma Grobar, ali sada kao predsjednik Nacionalnog savjeta za koordinaciju saradnje sa Rusijom i Kinom.

 

U kabinetu ministra odbrane Aleksandra Vulina potvrđeno je da će sutra u Banjoj Luci prisustvovati obilježavanju dana RS.

 

Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine utvrdio da je neustavan 9. januar kao dan RS, a Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.

 

(SB/N1)

 

///////////////////////////////////

Tužilaštvo BiH : U Minhenu uhapšen Milorad Obradović zbog ratnih zločina u Prijedoru


Postupajući na temelju međunarodne potjernice raspisane na zahtjev Tužilaštva  BiH, policijski organi SR Njemačke, na području Minhena, identifikovali  su i lišili slobode osumnjičenog Obradović Milorada zv.“Stiven“ rođenog 06.1.1967. godine u Prijedoru.

Osumnjičeni Milorad Obradović je pod istragom Tužilaštva BiH  i osumnjičen je da je u mjesecu julu 1992. godine učestvovao u nezakonitom lišenju slobode oko 120 civila bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Miska Glava, općina Prijedor, koju su nakon toga sprovedeni u zarobljeništvo te strijeljani i ubijeni na lokalitetu Kipe-Ljubija.

Također, osumnjičeni se tereti da je lično i direktno, pucajući iz vatrenog oružja na stadionu  F.K. Rudar, ubio tri civila bošnjačke nacionalnosti.

Pravosudni organi Njemačke već su pokrenuli  ekstradicionu proceduru za izručenje osumnjičenog i u narednom periodu očekuje se njegovo izručenje pravosuđu BiH, radi procesuiranja za navedeni ratni zločin.

Pravosuđe BiH, za navedenim osumnjičenim je tragalo više mjeseci, a postojala su operativna saznanja, da se nalazi u inostranstvu. U okviru istog predmeta, jedan osumnjičeni nedavno je lišen slobode na području Crne Gore.

Zbog navedenog ratnog zločina, u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH, vodi se postupak u predmetu protiv Slobodana Taranjca i dr.

Tužilaštvo BiH, skupa sa partnerskim agencijama u BiH, zemljama regiona i diljem svijeta, poduzima aktivnosti na lociranju, lišenju slobode i izručenju Bosni i Hercegovini, osumnjičenih za ratne zločine koji se nalaze u inozemstvu.

(Kliker.info-NAP)

08.01.2018.

ANDREA MAMMONE : EVROPA SE VRACA NACIONALIZMU I KSENOFOBIJI


Andrea Mammone : Evropa se vraća nacionalizmu i ksenofobiji


Centralna Evropa, područje koje se proteže od Sjevernog i Baltičkog mora do nekih dijelova Jadranskog mora, predstavljalo je evropski „multietnički san“ u 19. i početkom 20. stoljeća. Obuhvata je multikulturalne gradove kakvi su Trst, Bratislava i Prag, i bila je dom dinamičnog intelektualnog miljea koji je redovno davao pionire kakvi su Sigmund Freud i Italo Svevo. Beč je bio prirodna prijestolnica ovog dinamičnog, kulturnog pejzaža.

Piše : Andrea Mammone (Aljazeera)

No, sve se to srušilo pod pepelom Prvog svjetskog rata i katastrofa koje su uslijedile i pratile napredak autoritarnih i fašističkih režima u regiji. Proces evropske integracije i ukidanja granica koji je započeo krajem Hladnog rata nakratko je revitalizirao ovo geografsko područje, ali nedavni razvoj političkih događaja pokazuje da centralna Evropa ponovo pokazuje manje pouzdano i usko nacionalističko lice.

Na scenu ponovo stupa desničarska ksenofobija

Petnaestog decembra, dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora, austrijska ultradesničarska Stranka slobode (FPO) postigla je petogodišnji sporazum sa većom, konzervativnom Narodnom strankom (OVP) i zvanično je postala dio nove državne koalicione vlade.

Nakon formiranja vlade, novi austrijski konzervativni kancelar Sebastian Kurz, ubrzo je jasno dao do znanja da ne planira odustati od podržavanja desničarskih, antiimigrantskih planova koji su mu donijeli pobjedu na izborima. Krajem prošlog mjeseca, austrijski kancelar je zatražio od Evropske unije da razmotri opciju uspostavljanja „sigurnih područja“ u domovinama izbjeglica kako bi se zaustavila imigracija u Evropu, i kazao je da Brisel ne samo da bi trebao organizovati ovaj poduhvat već ga „podržati i vojno“. Očekuje se da će Kurz sprovesti u djelo još nekoliko strogih mjera u predstojećim danima kako bi ograničio prava izbjeglica, i moguće, muslimana koji žive u Austriji.

Trećeg januara, tokom sastanka sa poljskim kolegom Mateuszem Morawieckim, mađarski premijer Viktor Orban rekao je „da je demokratija ponovo uspostavljena u Austriji jer su Austrijanci koji odbijaju imigraciju izabrali vladu koja također ne želi imigraciju.“

No, dešavanja u Austriji nisu izolovan primjer.

Na neki način, cijela centralna Evropa se vraća u klimu nacionalizma i ksenofobije koja je vladala pred 1945. Stranke protiv establišmenta, demagozi mainstream nacionalisti i antiimigrantski ultradesničari već monopoliziraju politiku u centralnoevropskim državama kao što su Češka i Poljska. Sjeverno od austrijske granice, izborni uspjeh Alternative za Njemačku (AfD) pokazuje da čak ni najjača ekonomija eurozone nije imuna na znatan preporod desno orijentisane ksenofobije u centralnoj Evropi. To se podudarilo sa brojnim ksenofobnim i antisemitskim okupljanjima širom regije – kao što su demonstracije bijelaca u Varšavi na kojima se okupilo 60 000 nacionalista, a koje je poljski ministar vanjskih poslova opisao kao „veliko patriotsko slavlje“.

Da li je došao kraj multikulturalizmu?

Formiranje desničarske koalicione vlade u Austriji bilo je posebno indikativno u pogledu trenutnog stanja politike i mišljenja javnosti u zapadnom svijetu. Prije nekoliko godina, kada je FPO ušao u koalicionu vladu u Austriji prvi put, to je izazvalo metež među evropskim i izraelskim elitama. Danas te iste sfere medija i javnosti na neki način prihvataju desničarski ekstremizam FPO-a.

To dolazi u paketu sa prećutnim odobravanjem antimuslimanskog i antiimigrantskog sentimenta. Ovo odobravanje je ukorijenjeno u iracionalnoj ideji da imigracija i globalizacija predstavljaju izazov za nacionalne/evropske tradicije kao i za identitet evropskih građana.

Danas, glavni razlog zabrinutosti u mnogim sferama Evropske unije nije glasno austrijsko odbijanje izbjegličkih kvota ili stajanje u odbranu kršćanskih konotacija u vezi starog kontinenta. Brinu se zapravo da li će novi austrijski premijer i njegova vlada održati proevropski stav.

Tridesetak godina nakon pada Berlinskog zida, i u eri obilježenoj strahom od migracija, sve ovo dodiruje, zapravo, unutrašnju dušu zapadnih demokratija: Jesu li godine multikulturalizma prošle? I, iznad svega, vraćaju li se fašizam i diktatura? U ubrzanom svijetu, oblikovanom promjenjivim licima politike, utjecaj lažnih vijesti i sve većih nejednakosti, ovo su razumna, ali, ponekad, ne dobro postavljena pitanja.

Nacionalizam na djelu

Nema mnogo smisla pričati o povratku 1930-ih, niti sugerisati da će FPO ili AfD jednoga dana uspostaviti fašističku diktaturu. Ali ova nova, beskompromisna, desničarska Austrija može ojačati postojeće protivljenje centralne Evrope nekim politikama Evropske unije. To će dodatno ugroziti pokušaje Evropske komisije da zaustavi antiliberalni zaokret Mađarske i Poljske.

Austrijska vlada je zaista već počela pokazivati kako izgleda „nacionalizam na djelu“. Predlaže da se dodjeli austrijsko državljanstvo Talijanima koji govore njemački i koji su nastanjeni u pograničnim regijama Južnog Tirola. Ova prijedlog, jasan primjer politike zasnovane na etničkoj pripadnosti skrivene iza umjerenih lica i izraza, proizvodi tenziju između Italije i Austrije.

Kurz je sugerisao da oni naprosto poštuju volju naroda iz Južnog Tirola. Tvrdio je da će sve biti urađeno u dogovoru sa talijanskom vladom, i paradoksalno je tvrdio da je njihov prijedlog osmišljen tako da učvrsti „saradnju među evropskim državama“.

Žalosna istina je da je ovo naprosto bilo jedno od predizbornih obećanja FPO-a, stranke čiji je cilj da zaštiti njemačke manjine u svim teritorijama koje su nekada pripadale Austro-Ugarskom carstvu. U 21. stoljeću, ovo je bizaran i zastarjeli pokušaj vraćanja etno-imperijalnom nacionalizmu. Ako EU, lobističke grupe i evropski liberali imaju za cilj odbraniti nadnacionalnu uniju i sačuvati bogatstvo multikulturalnih društava, trebali bi se pobrinuti da države članice budu odgovorne za nepoštivanje nekih od suštinskih vrijednosti Evropske unije. Zakonske odredbe već postoje, i sporazumi Evropske unije zabranjuju diskriminaciju i podržavaju „društvo u kojem pluralizam…tolerancija…solidarnost i ravnopravnost…preovladavaju.“ Prije bilo kakve kulturne revolucije i dugoročnih investicija u obrazovanje ili preraspodjelu bogatstva, ovo bi bila prva, praktična polazna tačka za demokratsku borbu.

 (Andrea Mammone je historičar na londonskom Univerzitetu Kingston. Također, bio je politički komentator za Al Jazeeru, BBC, Sky News, Voice of America, The Independent, Foreign Affairs i International Herald Tribune. Njegova knjiga “Transnacionalni neofašizam u Francuskoj i Italiji” bit će objavljena kasnije ove godine.)


////////////////////////////////////////////////

Intervjui

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56660104

Powered by Blogger.ba