Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

23.12.2017.

PROF. DR. NEDZAD MULABEGOVIC : SMATRAMO DA SU ODREDBE POSTOJECEG USTAVA BiH PREVAZIDJENE

Prof. dr. Nedžad Mulabegović : Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BiH prevaziđene





Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) prof.dr. Nedžad Mulabegović je večeras u Sarajevu, na svečanoj akademiji povodom 25. godina od osnivanja VKBI-a, kazao da se Vijeće zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratski uređenu BiH.

 Zemlju u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne.

“Smatramo da su odredbe postojećeg Ustava BiH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BiH neodrživo, da je u suprotonosti s višestoljetnim bićem BiH i ekonomskim i tržišnim zakonitostima i onemogućava uspostavu demokratskih principa, a što je ustanovio i nizom presuda Sud za ljudska prava u Strazburu”, kazao je Mulabegović.

Napomenuo je da će se VKBI zalagati za usklađivanje našeg ustavnog i društvenog uređenja na bazi temeljnih demokratskih principa koji važe i koji se primjenjuju u državama EU.

Dodao je da prvenstevno misle na ravnopravnost svih naroda i građana na teritoriji cijele BiH i na vladavinu prava.

“Vjerujemo da političke odluke ne mogu biti iznad Ustava ili zakona naše države, a kamoli da se ne provode presude najviših sudskih instanci što je, na žalost, postala praksa posebno u entitet Republika Srpska”, istaknuo je Mulabegović.

Potcrtao je da je borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća.

Naglasio je kako vjeruju da je različitost naroda – Bošnjaka, Srba, Hrvata, a zatim i manjina – Jevreja, Roma, Albanaca i svih drugih koji žive u BiH naša komparativna prednost, „ali očigledno ove vrijednosti koje čine BiH društvom zajedničkih vrijednosti nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih evropskih država, odnosno instituicija“.

– Bilo kakve etno-teritorijalne podjele unutar BiH za nas su apsolutno neprihvatljive – istaknuo je Mulabegović.

Dodao je da će u tom kontekstu tražiti podršku i pomoć nadležnih državnih organa i institucija, partnerskih organizacija, da se u narednom periodu jasno i nedvojbeno podrže projekti izrade enciklopedije BiH, koja se treba voditi kroz najvišu akademsku instituciju – Akademiju nauka i umjetnosti, kao i završetak projekta izrade višetomnog riječnika bosanskog jezika.

Mulabegović smatra da bez ovih kapitalnih dijela „teško će nas upoznati i razumjeti u svijetu, jer nas malo ili nedovoljno poznaju, iako mi mislimo drugačije“.

Najavio je će projekti s kojima će Vijeće započeti 2018. godinu biti usmjereni, prije svega na konačno parafiranje zajedničke deklaracije čiji je nacrt verificiran na Bobovcu 25. novembra ove godine, a koja će dati odgovor na pitanje za kakvu BiH se zalažemo.

Napomenuo je da su nacrt deklaracije podržali Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko građansko vijeće, Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, „Preporod“, „Napredak“, La Benevolencija, „Prosvjeta“ i „Merhamet“.

Kazao je da će deklaracija, koja će biti otvorena i za druge organizacije civilnog društva, biti prvi korak ka iznalaženju modela i definiranju odgovarajućih sporazuma o zajedničkoj suradnji pobrojanih organizacija.

Večeras su se prisutni podsjetili ratne 1992. godine, kada je u opkoljenom Sarajevu u hotelu Holiday Inn, u razorenoj međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini, 22. decembra, održana osnivačka Skupština Vijeća Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca, kojoj je prisustvovalo više od 800 delegata i zvanica, politički i vojni vrh Republike BiH, intelektualci, javni, društveni, kulturni i privredni djelatnici iz čitave BiH.

Osnivačkom Skupštinom Vijeća 1992. godine predsjedavao je prof.dr. Enes Pelidija, koji se večeras obrati na svečanoj akadeniji te podsjetio da je on, uime Organizacionog odbora, otvorio Kongres i u uvodnom referatu istakao „da ovaj Kongres treba da ispisuje testament za budućnost naše države i naroda“.

Kazao je kako je također istaknuo da su prisutni svjesni da se na ovom Kongresu ne mogu dati svi odgovori na brojna pitanja, „međutim, Kongres je dužan da kaže koja su to pitanja oko kojih se ni sa kim i ni po koju cijenu ne želimo pogađati“.

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća prof.dr. Enver Imamović, koji je otvorio večerašnju svečanu akademiju, je kazao da bi „čovjek rekao da 25 godina nije dugo vrijeme“.

“Međutim, s obzirom na to kada je stvoreno ovo Vijeće, u kojim okolnostima, a to je najteže razdoblje naše historije, to je jako dugo”, kazao je on.

Naveo je kako vjeruje da će doći vrijeme i da će Vijeće bošnjačkih intelektualaca biti vijeće bosanskih intelektualaca „gdje će svi rodoljubi naše zemlje, bez obzira na nacionalnost i vjeru biti ujedinjeni s istom borbom za svoju domovinu, za BiH“.

Na svečanoj Akademiji dodijeljena se priznanja Vijeća: Zahvalnice, Plakete i Povelje, čije je laureate odredio Upravni odbor Vijeća, na prijedlog i uz konsultacije sa predsjednikom Vijeća.

Akademiju, kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, javnog i kulturnog života, svojim doprinosom uveličali su Nedžad Neno Murić s pratećim vokalima i glumac Adnan Hasković, prijatelji Vijeća.

(Kliker.info-Fena)

23.12.2017.

KEMAL KURSPAHIC: DECENIJE VLADAVINE 'MARGINALACA'

Kurspahić: Decenije vladavine 'marginalaca'


Članovi bh. Predsjedništva Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović i predsjedavajući Dragan Čović na konferenciji za medije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem



Članovi bh. Predsjedništva Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović i predsjedavajući Dragan Čović na konferenciji za medije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem

/////////////////////////////

Nakon nedavnog susreta s američkim državnim sekretarom Reksom Tilersonom (Rex Tillerson) šef diplomatije Srbije Ivica Dačić razglasio je posredstvom Tanjuga kako je rekao Tilersonu da se „moraju napraviti neki strateški aranžmani“ i kako je „Srbija spremna za dijalog s novom američkom administracijom“. Tu potrebu za „strateškim dijalogom“ potcrtao je insistiranjem kako pripadnici „starog poretka“ – u Americi – nisu sposobni za takvo šta jer oni „brane svoju politiku iz devedesetih“.

Takva interpretacija susreta na marginama ministarskog zasjedanja OSCE u Beču namijenjena je i dostupna samo javnosti osuđenoj da o aktivnostima svojih visokih zvaničnika saznaje samo posredstvom državnih medija. O tom susretu naravno nije bilo ni riječi u američkoj javnosti jer su razgovori na marginama službenih sastanaka ili kurtoazni, šta ima-šta nema; ili povjerljivi ili privatni i kao takvi nikoga pristojnog i ne zanimaju.

Dvije-tri rečenice iz saopštenja o bečkom susretu primjer su kako se kompromituje i sama ideja „strateškog partnerstva“.

Najuticajniji američki mediji pisali su o Tilersonu (na fotografiji) kao o „mrtvacu koji hoda“
Najuticajniji američki mediji pisali su o Tilersonu (na fotografiji) kao o „mrtvacu koji hoda“

Prvo: pokušaj da se dijalog uspostavlja kritikom „bivših“ i njihove „politike iz devedesetih“ predstavlja nepozvano miješanje u američki politički proces i odnose i počiva na pretpostavci kako bi Amerika mogla da odbaci vrijednosti kojima se vodila njena politika u prošlosti. Drugo: prizivanje „strateškog dijaloga“ počiva na šta-je-babi-milo-to-joj-se-i-snilo očekivanju da bi Srbija dugoročno mogla da bude prihvaćena kao partner sa svim prtljagom dubokih nesporazuma s Evropom i Amerikom: u vezi s Kosovom; u vezi s NATO-m; u vezi s Rusijom; u vezi s iskrenim doprinosom regionalnom pomirenju koje uključuje – kao bitan prvi korak – poštovanje za žrtve genocida. I treće: nastojanje da se partnerstvo gradi na poticanju i produbljivanju jaza između „bivših“ i „sadašnjih“ zanemaruje činjenicu da u doba trampizma i „sadašnji“ preko noći postaju „bivši“: upravo dok mu je šef diplomatije Srbije nudio nove „strateške“ – što će reći: dugoročne – aranžmane najuticajniji američki mediji pisali su o Tilersonu kao o „mrtvacu koji hoda“ i najavljivali njegovu skoru smjenu.

Nastojanja balkanskih i svakako drugih interesnih lobista da se približe „novima“ u američkoj politici nisu, naravno, ništa novo – tako je bilo u svi smjenama administracija – ali je u prvoj godini Trampovog predsjednikovanja poprimilo razmjere potpune nepredvidivosti. Tako se približavanje srpskih lobista Majklu Flinu (Michael Flynn) kao Trampovom savjetniku za nacionalnu bezbjednost zalijevalo kao obećanje novog početka, kako bi rekao Dačić – novih „strateških aranžmana“ - da bi on taj posao u Bijeloj kući izgubio nakon samo 24 dana.

Iako Balkan i „devedesete“ odavno nisu ni blizu prioritetima američke spoljne politike, upravo je Tilerson – u obraćanju spoljnopolitičkim znalcima u Vudro Vilson (Woodraw Wilson) Centru u Vašingtonu – u samo nekoliko rečenica potvrdio kontinuitet američke politike na Balkanu kad je rekao:

„Sjedinjene Države uvažavaju osjetljivost Balkana i nastaviće da rade s partnerima u Evropskoj uniji da donesu stabilnost, prosperitet i demokratiju u region. Narodima balkanskih zemalja kažemo: 'Odbacite animozitete tako da mir može postati trajan. Vi imate šansu da istoriju usmjerite u novom pravcu. Krv više ne može da obilježava linije sukoba. Sjedinjene Države i svijet žele da vide novu generaciju Srba, Hrvata, Albanaca, Bosanaca, Kosovara i ostalih koji će oprostiti prošlost iako je nikada ne mogu zaboraviti'“.

To je – uprkos svim domaćim razlikama pa i političkim sukobima „bivših“ i „sadašnjih“ – konstanta američke spoljne politike pred kojom ponuda „strateškog partnerstva“ s Amerikom dobija karikaturalne razmjere u ovonedjeljnoj predstavi, uz učešće i Vučića i Dačića, vječite zahvalnosti Rusiji što je uložila veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti o osudi genocida u Srebrenici čiji je jedan od glavnih sponzora bila Amerika.

Politika „sjedenja na dvije stolice“, i Zapad-i Rusija, ima ograničen rok trajanja

Politika „sjedenja na dvije stolice“, i Zapad-i Rusija, ima ograničen rok trajanja. Tilerson je – u već spomenutom izlaganju u Vudro Vilson Centru – ukazao na agresivno ponašanje Rusije prema regionalnim susjedima; prijetnju koju Rusija predstavlja Evropi uz poruku u vezi s Ukrajinom kakva se dugo nije čula ni od „bivših“: „Svaki ishod rata koji ne podrazumijeva potpuno nezavisnu, suverenu i teritorijalno cijelu Ukrajinu je neprihvatljiv“.

A da to nije tek verbalno „vježbanje strogoće“, administracija je pokazala i kad je zatražila 4,8 milijardi dolara iz budžeta za evropsku odbrambenu inicijativu – 1,4 milijardu više nego prošle godine – za jačanje američke odbrambene moći i jačanje snaga u Evropi (taj iznos uključuje i 150 miliona dolara pomoći Ukrajini da ojača kapacitet za odbranu svog teritorijalnog integriteta.)

Nastojanja da se na margini političkih okupljanja nude i najavljuju „strateške inicijative“ nisu, naravno, tek izum aktuelne srpske politike. Predsjednica Hrvatske je, koristeći novostečeni status svoje zemlje kao članice i Evropske unije i NATO-a, na marginama međunarodnih zasjedanja nudila „emancipatorsku“ ulogu u Bosni i Hercegovini na način koji vrijeđa evropske ideale suvereniteta i integriteta.

Bosanskohercegovački političari ne mogu se optužiti za tu zloupotrebu međunarodnih kontakata: njih niko i ne pripušta na mjesta na kojima se razgovara i odlučuje o politici. Oni su za Evropu – pred neispunjenim upitnikom.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56264983

Powered by Blogger.ba