Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

10.10.2017.

KATALONIJA STOPIRA DEKLARACIJU O NEOVISNOSTI

Katalonija stopira Deklaraciju o neovisnosti


Image result for Katalonski predsjednik Carles Puigdemont

Danas pravimo gest odgovornosti u korist dijaloga: Carles Puigdemont u toku govora u Parlamentu Katalonije

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont je u obraćanju regionalnom parlamentu pozvao na dijalog i smirivanje situacije, te zatražio od Parlamenta da stopira Deklaraciju o neovisnosti, kako bi mogli da otvore pregovore s Madridom.

"Želim da pratim volju naroda Katalonije da postane nezavisna država", kazao je nakon čega se salom prolomio veliki aplauz.

Međutim, kazao je da Vlada želi da odloži bilo kakvu formalnu odluku.

"Predlažem da suspendujemo efekte Deklaracije o neovisnosti, kako bi radili na tome da stavimo u praksu rezultate referenduma. Danas pravimo gest odgovornosti u korist dijaloga", kazao je.

Prethodno je napomenuo da se mora ići naprijed zajedno.

"Svi smo odgovorni za ovo. Moramo da smirimo situaciju, a ne da je hranimo. Obraćam se svima povodom novonastale situacije. Svi smo članovi iste zajednice i moramo da nastavimo da idemo zajedno naprijed. Nećemo se nikada u svemu složiti, ali smo mnogo puta dokazali da je jedini put napred uz demokratiju i mir. Za to je neophodan dijalog", kazao je Puigdemont, koji je objavio odluku nakon održanog referenduma na kojem se 90 posto izašlih na glasačka mjesta opredijelilo za nezavisnost.

Tisuće demonstranata pratilo je govor predsjednika Katalonije na ulici
Tisuće demonstranata pratilo je govor predsjednika Katalonije na ulici

Nakon što je održao govor o istorijskom kontekstu, Puigdemont je sa katalonskog prešao na španjolski jezik te naglasio da Katalonija nije neprijatelj Španije.

"Mi nismo kriminalci, niti luđaci. Mi smo normalan svijet i samo želimo pravo glasa. Nemamo ništa protiv Španije. Želimo bolje razumevanje s Španijom. Taj odnos nije funkcionisao godinama, a sada je neodrživ", kazao je.

Katalonci su u više navrata posljednjih mjesec dana tražili dijalog sa Madridom te pozivali EU da posreduje između dvije strane, što je do sada bilo bez efekta u oba slučaja.

Puigdemont je ponovio da je Katalonija evropsko pitanje.

Iako je najavljeno da će se obratiti javnosti i poslanicima u parlamentu u 18 časova, govor je odložen sat vremena.

Nakon govora predsjednika Katalonije, više hiljada demonstranata, koji su se okupili ispred Parlamenta i preko video bima pratili govor, krenulo je kućama sa, kako javljaju novinari BBC-a, razočaranim licima, komentarišući da ovo nije ono što su htjeli da čuju.

Sigurnosne mjere su tokom dana bile pojačane. Policija je bila pred javnim institucijama, a blokirano je i područje oko samog parlamenta u Barceloni.

Katalonski lideri ponavljaju da je većina od 43 posto onih koji su izašli na referendum bilo za nezavisnost. No, protekloga vikenda stotine tisuća ljudi je prosvjedovalo želeći ostanak Katalonije u Španjolskoj.

Prema katalonskom zakonu o referendumu, koji je Madrid proglasio neustavnim, glasovanje u parlamentu počinje šestomjesečni proces u kojem se predviđaju razgovori o "razvodu" od Španjolske prije regionalnih izbora i konačnog akta o otcjepljenju.

Francuska i Njemačka dale su podrške jedinstvenoj Španjolskoj.

Gradonačelnica Barcelone Ada Colau pozvala je katalonskog lidera i španjolskog premijera da spuste tenzije u nastaloj krizi.

Colau dvojici političara je uputila slijedeću poruku: "Rezultat referenduma ne može biti osnov za proglašavanje nezavisnosti, već šansa da se pokrene dijalog i međunarodno posredovanje. Sada nam trebaju akcije kako bi se na obje strane spustile tenzije od kojih nitko nema koristi. Vrijeme je da gradimo mostove, a ne da ih rušimo".

Ada Colau: Moramo izaći iz rovova
Ada Colau: Moramo izaći iz rovova

Ovako se obratila premijeru Marianu Rajoyu: "Molim vas da isključite primjenu članka 155. i povučete interventnu policiju iz Katalonije, jer su to nezaobilazni koraci za otvaranje dijaloga i vraćanje u institucionalnu normalnost".

"Moramo izaći iz rovova u koje smo se ukopali i suzdržati se od korištenja agresivnog jezika. Vrijeme je da počnemo iskreni dijalog bez uvjetovanja. To žele i građani, ali i Evropa i cijeli svijet", poručila je Ada Colau Rajoyu.

Španjolska vlada prijeti suspendiranjem autonomije regije na sjeveroistoku zemlje.

Rastu i ekonomski pritisci, jer se većina velikih tvrtki seli iz Katalonije.

Španjolska vlada odaslala je oštra upozorenja i ako dođe naredba iz Madrida, tisuće pripadnika španjolske nacionalne policije u Barceloni bi moglo intervenirati.















10.10.2017.

AMERIČKI DIPLOMATA: DENNIS W. HEARNE IMENOVAN NA FUNKCIJU PRVOG ZAMJENIKA VISOKOG PREDSTAVNIKA U BiH

AMERIČKI DIPLOMATA: Dennis W. Hearne imenovan na funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika

Visoki predstavnik Valentin Inzko izrazio je dobrodošlicu američkom diplomati, Dennisu W. Hearneu, koji je preuzeo dužnost novog prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt.

Dennis W. Hearne imenovan na funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko izrazio je dobrodošlicu američkom diplomati, Dennisu W. Hearneu, koji je preuzeo dužnost novog prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt.

 

“Sjedinjene Američke Države su još jednom pokazale i potvrdile svoju odlučnost i neprekidnu podršku implementaciji mira u Bosni i Hercegovini, kao i mom uredu, imenovanjem iskusnog američkog diplomate s izuzetnom karijerom, Dennisa Hearnea. Zadovoljstvo mi je izraziti dobrodošlicu gospodinu Hearneu na poziciju mog prvog zamjenika u OHR-u. Uvjeren sam da ćemo zajednički dati značajan doprinos i pomoći BiH da postigne svoj zacrtani strateški cilj priključenja evroatlantskim integracijama”, rekao je visoki predstavnik.

 

Prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, Hearne je obavljao dužnost zamjenika šefa misije u Američkoj ambasadi u Afganistanu. Prije toga je bio viši savjetnik američkog državnog podsekretara za politička pitanja, ambasadora Thomasa A. Shannona.

 

Gospodin Hearne ima bogato iskustvo na području zapadnog Balkana, gdje je u periodu između 1993. i 1996. godine radio u Hrvatskoj i BiH. Nakon toga je u periodu od 1996. do 1998. godine radio za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

 

U diplomatsku službu stupio je 1985. godine, a radio je u Brazilu, Portugalu, te imao nekoliko mandata u okviru Ureda za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta i Ureda za političko-vojna pitanja.

Dennis W. Hearne porijeklom je iz Sjeverne Karoline. Na Nacionalnom vojnom koledžu stekao je magisterij iz nacionalne sigurnosne strategije, a diplomirao je na Wake Forest univerzitetu. Govori portugalski i učio je službene jezike zastupljene u Bosni i Hercegovini. Sedam puta je bio dobitnik nagrade za vrhunske počasti State Departmenta, a američka vojska dodijelila mu je medalju za izuzetnu civilnu službu, saopćeno je iz OHR-a.

 

 

(SB/Fena)

////////////////////////////
/////////////////////

GRADONAČELNICI BIJELJINE, BRČKOG I TUZLE SLOŽNI: 'Autoput Beograd – Sarajevo da ide preko...'

GRADONAČELNICI BIJELJINE, BRČKOG I TUZLE SLOŽNI: 'Autoput ...

//////////////////////

SVETLANA CENIĆ: 'Urednik portala napravio mi je katastrofu od života'

SVETLANA CENIĆ: 'Urednik portala napravio mi je katastrofu od života'

10.10.2017.

OBJAVLJENI ZVANIČNI PODACI: BiH NAJMANJE ZADUŽENA ZEMLJA U REGIJI!

OBJAVLJENI ZVANIČNI PODACI: BiH najmanje zadužena zemlja u regiji!

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o fiskalnoj održivosti BiH u kojoj se navodi da je Bosna i Hercegovina na nivou manje zaduženih tranzicijskih zemalja centralne i istočne Evrope, te je najmanje zadužena zemlja regiona bivše Jugoslavije.

Zaduženost sektora opće vlade u 2016. godini iznosila je 42,5 posto BDP-a i uključuje procjenu zakonskih obaveza poput stare devizne štednje i ratnih obaveza, dok je stvarna zaduženost zasnovana na verificiranim obavezama iznosila 39,8 posto BDP-a. Zaduženost je značajno smanjena u posljednje dvije godine u odnosu na 2014. godinu, kada je iznosila rekordnih 45 posto BDP-a.

 

Međutim, zaduženost Republike Srpske u 2016. godini je iznosila 57,5 posto entitetskog BDP-a, dok je zaduženost Federacije BiH u prošloj godini iznosila 35,4 posto BDP-a ovog entiteta, navodi se, između ostalog, u Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

 

RAST STRANIH INVESTICIJA

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom o stanju u oblasti direktnih stranih investicija koju je pripremila Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH  u skladu sa zaključkom 17. sjednice Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

 

Na sjednici je naglašeno da su strane investicije u prvih pet mjeseci ove godine iznosile 386,7 miliona i veće su za 66,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, čime je nastavljen trend njihovog rasta iz prvog kvartala  ove godine.

 

Strane investicije u prva tri mjeseca ove godine iznosile su 211 miliona KM i porasle su za 74 miliona KM u odnosu na isti period 2015. godine, kada su iznosile 137 miliona KM.     

 

Direktne strane investicije u BiH u prošloj godini iznosile su 536,3 miliona KM, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

 

DEBLOKADA IZVOZA 

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2012. – 2016. godinе u kojoj se navodi da domaća proizvodnja u petogodišnjem periodu zadržava stabilnost proizvodnje i ostvaruje blagi porast.

 

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2016. godini je u poređenju s izvozom iz prethodne godine veći za 11 posto.   

 

Uz povećanje otkupa svježeg mlijeka, mljekarska industrija sve više radi na proizvodnji proizvoda visoke tržišne vrijednosti kao što su sirevi, pavlaka, jogurt i ostali fermentisani proizvodi, čija se proizvodnja kontinuirano povećava.

 

Gubitak hrvatskog tržišta polovinom 2013. godine je kompenziran plasmanom mlijeka i mliječnih proizvoda na domaće tržište i povećanjem izvoza u zemlje članice CEFTA Sporazuma.

 

Početkom 2016. godine je potvrđena ispunjenost uslova za nastavak izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina na evropsko tržište, a lista izvoznika proširena je i novim mljekarama, čime je ostvaren najznačajniji napredak u poljoprivrednom sektoru u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina.

 

Daljnji razvoj mljekarskog sektora u BiH veoma je značajan jer konkurencija u regionu raste nakon vidljivog oporavka ovog sektora u Republici Srbiji koji  je rezultirao povećanjem proizvodnje mlijeka i tržišnosti mliječnih proizvoda.    

 

Stoga će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nastavit pratiti stanje u ovoj oblasti i jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara.

 

POVEĆAN GRANT ZA POVRATNIKE

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana na Sporazum o grantu između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim stambenim programom i u vezi sa drugim potprojektom u okviru Programa stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini.

 

Praktično se zbog povećanja broja korisnika za jedan milion eura povećava vrijednost odobrenog granta, koji sada iznosi oko 13,6 miliona eura, te se produžava provođenje ovog sporazuma do februara 2018. godine.   

 

Sredstva granta namijenjena su finansiranju potprojekta u okviru državnog projekta stambenog zbrinjavanja pod nazivom ,,Osiguranje stambenih rješenja za 780 domaćinstava za povratak, reintegraciju i lokalnu integraciju“.

 

Bosna i Hercegovina je zajedno sa zemljama u regiji ranije potpisala Okvirni sporazum sa Razvojnom bankom Vijeća Evrope u cilju rješavanja stambenog pitanja za 5.400 domaćinstava i oko 14.000 ljudi u ukupnoj vrijednosti  većoj od 101 milion eura.

 

Prijedlog amandmana sa Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar finansija i trezora, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

 

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom Direkcije za evropske integracije o trenutnim i narednim aktivnostima na pripremi odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije.

 

Prema Informaciji, proces tehničke finalizacije odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije je u završnoj fazi i očekuje se da 143 prevodioca iz svih dijelova BiH, koji su odabrani putem javnog poziva, započnu proces prevođenja odgovora na engleski jezik.  

 

Informacija je razmatrana u sklopu kontinuiranog izvještavanja Vijeća ministara BiH o procesu evropskih integracija.  

 

SMANJENA VANJSKA ZADUŽENOST

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je i uputit će Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH  Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2017. godine, koja iznosi oko 11,7 milijardi KM i manja je za 389,25 miliona KM u odnosu na kraj 2016. godine.  

 

Vanjski dug iznosi oko 8,07 milijardi KM ili 68,98 posto, a unutrašnji  dug oko 3,63 milijarde KM ili 31,02 posto ukupnog javnog duga. Vanjski dug u prvih šest mjeseci ove godine smanjen je za 471,70 miliona KM u odnosu na 31. 12. 2016. godine, dok je unutrašnji dug povećan za 82,45 miliona KM.  

 

Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 36,74 posto.

 

Servis vanjskog duga u prvoj polovini 2017. godine iznosio je 446,54 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 384,51 mil. KM ili 86,11 posto, a na kamatu 62,03 mil. KM ili 13,89 posto.

 

NACRT ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITA I IZMJENE ZAKONA O RADU

 

Vijeće ministara BiH na jednoj od narednih sjednica izjasnit će se o Nacrtu zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine, nakon što Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita razmotri sugestije ministara i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH sa današnje sjednice.

 

Vijeće ministara BiH  u narednih 15 dana  izjasnit će se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a nakon što se  u tekst zakona ugrade pisane sugestije ministara.   

 

ODMAH REALIZIRATI KONAČNU ODLUKU ARBITRAŽNOG SUDA U HAGU

Ministarstvo finansija i trezora će u saradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa i Pravobranilaštvom Bosne i Hercegovine realizirati Konačnu odluke Stalnog arbitražnog suda u Hagu, od 24. jula ove godine, donesenu u arbitražnom postupku po tužbi tužioca Strabag AG protiv Ministarstva komunikacija i prometa BiH, u dijelu glavnog duga i kamata.

 

Ovaj zaključak donijet je nakon što je Vijeće ministara BiH upoznato s informacijom i stavom Pravobranilaštva  o konačnosti ove odluke.

 

Konačna odluka arbitra pojedinca od 24. 7. 2017. godine u dijelu koji se odnosi na troškove arbitražnog postupka bit će realizirana nakon donošenja odluke arbitra pojedinca o troškovima po zahtjevu Strabag AG kojim je tražena ispravka odluke.

 

Konačnom odlukom Stalnog arbitražnog suda u Hagu Ministarstvo komunikacija i prometa obavezano je da firmi Strabag AG plati  910.846,68 eura uz dnevnu kamatu od 193,52 eura do dana isplate. Istovremeno je tuženom naloženo da plati tužiocu 360,185,61 eura na ime pravnih i drugih troškova i iznosa koji je tužilac avansno uplatio u postupku.

 

Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je da Vijeću ministara dostavi potpuni izvještaj o sastanku koji je održan s predstavnicima Strabaga u cilju postizanja dogovora o mirnom rješavanju ovog spora.    

 

Podsjećamo da je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH  još u februaru 2016. godine ovlastio Pravobranilaštvo i Ministarstvo komunikacija i prometa da preduzmu sve radnje i mjere za mirno rješavanje ovog spora, uključujući i eventualno sklapanja vansudske nagodbe, ali, uprkos održanom sastanku, dogovor nije postignut.

 

Ranije je Vijeće ministara zaključilo da Pravobranilaštvo BiH Informaciju sa svim prilozima vezanim za arbitražni postupak dostavi Tužilaštvu BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) koju će sada Pravobranilaštvo dopuniti i kompletiranu informaciju, uključujući i zahtjev za regresiranje sredstava, dostaviti Tužilaštvu BiH.   

 

Strabag je tužio BiH zbog toga što nije uveden u posao gradnje mosta na Svilaju koji je dobio na konkursu 2011. godine.  

 

VOJNA POMOĆ KINE ZA MODERNIZACIJU OSBiH

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva narodne odbrane Narodne Republike Kine o vojnoj pomoći za Bosnu i Hercegovinu, vrijedan više od 2,5 miliona KM.

 

Potpisivanjem ovog sporazuma unapređuje se odbrambena saradnja s Narodnom Republikom Kinom i doprinosi modernizaciji i operativnosti Oružanih snaga BiH.

 

Ministarstvo odbrane će dostaviti Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za bh. potpisnika odredi ministrica odbrane.

 

Istovremeno je Predsjedništvu BiH predloženo da odobri privremenu primjenu ovog sporazuma do njegove ratifikacije.

 

PROVODI SE AKCIONI PLAN ZA REALIZACIJU PRIORITETA  IZ IZVJEŠTAJA EK ZA 2016.

Vijeće ministara BiH usvojilo je drugi kvartalni izvještaj o provedbi mjera iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu, koju će Direkcija za evropske integracije dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

 

Od planirane 84 mjere u periodu april - juni ove godine realizirano je njih 37, u toku je realizacija četiri mjere, a 43 mjere nisu realizirane. U ovom periodu realizirano je još 18 od 35 nerealiziranih mjera iz prethodnog perioda, tako da su ukupno u prva dva kvartala realizirane 84 mjere od planiranih 156, a u toku je realizacija šest mjera. Ukupno je 58 posto mjera realizirano ili je u realizaciji, dok 42 posto mjera nije realizirano.

 

Dodatno je realizirano još sedam mjera planiranih za realizaciju izvan izvještajnog perioda, te su pokrenute aktivnosti za realizaciju još 200 mjera, koje su planirane za realizaciju u narednom periodu.

 

Akcionim planom planirana je ukupno 631 mjera koje bi trebale realizirati institucije na državnom, entitetskom te nivou Brčko Distrikta BiH i kantona u skladu s ustavnim nadležnostima u  2017. i prva dva mjeseca 2018. godine.

 

NAPREDAK U PROVOĐENJU REFORME JAVNE UPRAVE   

Vijeće ministara BiH usvojilo je  Izvještaj Ureda koordinatora za reformu javne uprave o napretku (praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini) za period januar – juni 2017. godine.

 

U prvom polugodištu ove godine realizirano je 69 posto ciljeva iz Revidiranog akcijskog plana 1, što je za jedan posto više u odnosu na prethodnu godinu, a najveći napredak od dva posto zabilježen je na državnom nivou.

 

Najviše ciljeva ukupno, gledajući po reformskim oblastima iz Revidiranog akcijskog plana 1, ostvareno je u oblasti Institucionalna komunikacija, i to 79 posto, a najveći postotak realizacije ciljeva u ovoj oblasti ima državni nivo, i to 85 posto. Najmanja realizacija ciljeva je u  oblasti  e-Uprava, i iznosi 50 posto. Najveći polugodišnji porast u ispunjenju ciljeva je zabilježen u oblastima Strateško planiranje, koordinacija i izrada politika i Upravljanje ljudskim potencijalima.

 

Gledajući ukupno ostvarenje ciljeva iz  RAP1,  najveći  postotak, i to 75 posto realizacije, i dalje bilježi  uprava  Republike  Srpske,  dok  je najmanji postotak realizacije ostvaren  u  Brčko  Distriktu  BiH  i  u  Federaciji  BiH,  gdje  je ispunjeno 64 posto ciljeva iz RAP1, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.











10.10.2017.

TURSKI PREDSJEDNIK REDžEP TAJIP ERDOGAN U POSJETI SRBIJI

PUSTO TURSKO: Vučić Erdoganu pokazao sve građevine turske imperije u Beogradu (FOTO)

Dvojica državnika otišli su na večeru koju je organizovao Aleksandar Vučić, a čija lokacija se drži u strogoj tajnosti.

PUSTO TURSKO: Vučić Erdoganu pokazao sve građevine turske imperije u Beogradu (FOTO)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je bio domaćin predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu u obilasku Kalemegdana.

 

Vučić i Erdogan šetnju Kalemegdanom, u popodnevnim satima, počeli su od Prirodnjačkog muzeja, a sa njima u šetnji je bio i gradonačelnik Beograda Siniša Mali.

 

Dvojica predsjednika prošli su zatim kroz Stambol kapiju i na platou Gornjeg grada obišli Damad Ali-pašino turbe, jedan od sačuvanih spomenika islamske arhitekture u Beogradu.

 

Vučić i Erdogan slikali su se na jednom od bedema iznad ušća Save u Dunav, prvo sami, a zatim im se pridružila i Erdoganova supruga Emina.

 

Kod Pobjednika su ih građani pozdravili aplauzom, rukovali se i porazgovarali sa njima.

 

Među njima, predsjednicima su prišla dva studenta iz Srbije, koji su studirali u Turskoj i zahvalili im se na tome što dvije države sarađuju i što je omogućilo da odu u Tursku na usavršavanje. 

 

Obišli su i štandove sa suvenirima na Kalemegdanu, a zatim je predsjednik Srbije svog gosta ispratio dok se sam zadržao u kratkom razgovoru sa građanima. 

 

Posjetili su i turski lanac pekarskih proizvoda

 

Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan su nakon posjete Kalemegdanu posjetili turski lanac pekarskih proizvoda Simit Saraji u Bulevaru Kralja Aleksandra

 

Prijatno osoblje ih je ponudilo turskim specijalitetima. Inače, Simit Saraji pored Beograda ima lokale u Londonu, New Yorku, Amsterdamu, Berlinu, Frankfurtu, Minhenu, Roterdamu, Bakuu.. a u ovim objektima služe se turske poslastice.

 

Nakon toga dvojica državnika otišli su na večeru koju je organizovao Aleksandar Vučić, a čija lokacija se drži u strogoj tajnosti. 

 

 Foto: Tanjug/ Dragan KujundžićFoto: Tanjug/ Dragan Kujundžić    

 

 

Vučić i Erdogan na večeri 

 

















10.10.2017.

ENES RATKUŠIĆ: JOVANKA BROZ SA SMAKNUĆEM DžEMALA BIJEDIĆA NEMA NIŠTA

Enes Ratkušić : Jovanka s Bijedićevim smaknućem nema ništa

Oktobar 10. 2017.


Mediji u posljednje vrijeme, posebno nakon objavljivanja monografske studije prof. dr. Husnije Kamberovića, veoma često tematiziraju pogibiju Džemala Bijedića, nekadašnjeg državnog premijera bivše Jugoslavije i bliskog saradnika maršala Tita.

Piše : Enes Ratkušić (Stav)

Sam je Kamberović, iznošenjem velikog broja činjenica, napravio važan korak u pogledu osporavanja same kvalifikacije njegove pogibije koja se zvanično tretirala nesrećom uzrokovanom proceduralnom greškom pilota.

Više činjenica, pogotovo tehničke prirode, kao i od strane više svjedoka potvrđenih dokaza da je jedan od tadašnjih šefova UDBE, kasnije presuđeni ratni zločinac, Jovica Stanišić sve nadležne koji su uočili niz sumnjivih “detalja” rastjerao s mjesta nesreće, jasno ukazuju da je Bijedić likvidiran, odnosno da nije riječ o avionskoj nesreći zbog proceduralne greške pilota u kojoj su, pored predsjednika tadašnjeg predsjednika SIV-a, stradali i njegova supruga Razija, šef kabineta Smajo Hrle te ostali članovi posade koju su činili piloti JNA, pukovnici Stevan Leka i Murat Hanić, Džemin pratitelj Zijo Alikalfić i kućna pomoćnica Anđelka Muzička.

“Nove” činjenice, koje su u javnost procurile zahvaljujući iskazima najupućenijih u slučaj, pukovnika Laze Vukosavljevića, nekadašnjeg zapovjednika helikopterskog voda u Jasenicama kod Mostara, i Edhema Taćija, stručnjaka iz oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva, nisu, međutim, podstakle ono što bi svakako trebalo biti najvažnije – identificiranje ubica, planera i izvršilaca zločina. One su samo otvorile mogućnost za nove ideološke manipulacije cijelim slučajem i to, što je indikativno, u najvećoj mjeri s ciljem da se samim kvalifikacijama ni u kom slučaju ne dovedi u pitanje “savršeni politički sistem”, pojedinci i institucije društva pod čijim se pokroviteljstvom sve i odigralo.

Ekskomunikacija Jovanke Broz iz političkog života i bilo kakvih pojavljivanja u javnosti, koja je uslijedila neposredno nakon Bijedićeve pogibije, najveći broj onih koji su promišljali o mogućim “krivcima”, iako je službeno pogibija okvalificirana avionskom nesrećom, usmjeravala i ohrabrivala je u pravcu njene krivice.

Šta je maršal Josip Broz tim činom htio postići, udaljiti “glavnog krivca” kako bi preduprijedio njene opasne planove, ili zaštititi prave krivce, njegove najbliže saradnike, generala Nikolu Ljubičića, načelnika Generalštaba JNA, i nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Petra Gračanina i generala Blagoja Adžića, koje je Bahrudin Bijedić svojevremeno nazvao glavnim egzekutorima.

No, kako je zbog uništenih ili sklonjenih dokaza, sasvim svejedno, bilo kakvu novu istragu slučaja više nego iluzorno očekivati, istraživači bi se morali malo više potruditi u pogledu reagiranja na spomenute dileme prvenstveno ideološke naravi. Najveći broj reagiranja više je nego apsurdan, s obzirom na to da se optužbe uglavnom adresiraju na Brozovu suprugu Jovanku kao glavnog krivca za Džeminu smrt. Zbog čega su takve kvalifikacije apsurdne i nesuvisle? Među znanstvenicima nema spora oko načina izvođenja objektivnijih zaključaka ukoliko su uskraćeni za činjenice. Tamo gdje nedostaju činjenice, arbitrira logika. Ona nadomješta njihov nedostatak.

U pogledu Bijedićeve pogibije logika, međutim, nikako ne može biti na strani napadno u javnom diskursu prisutne teze o Jovankinoj odgovornosti?! Zaključak se nameće sam po sebi. Da je Jovanka Broz kojim slučajem bila mozak navedene operacije Bijedićevog smaknuća, Miloševićev režim promovirao bi je zasigurno u nacionalnu heroinu, a ne bi je doveo do prosjačkog štapa.

Slijedeći temeljne principe logike kao predvorja svake znanosti, daleko je priličnije zaključiti da je Maršalova supruga više nego očito žrtvovana, naprasno diskvalificirana iz javnog života, kako bi se od javnosti što bolje mogli sakriti stvarni Bijedićevi egzekutori, ali i na duže vrijeme pjevati ode o nepogrješivosti i svetosti vođa socijalističke revolucije.

Način njenog života, koji je u vrijeme Miloševićevog režima bio više nego turoban, isuviše je nepodesan okvir da bi se je moglo povezati sa smaknućem jednog Bošnjaka koji, obavljajući jednu od najvažnijih političkih funkcija u tadašnjoj državi, zasigurno bezrazložno ostavku na mjesto državnog premijera nije podnosio čak četiri puta.

Zbog navedenog statusa, Jovanka Broz još manje može personificirati srpskog nacionalistu jer Miloševićev režim bio je najpogodnija prilika da je kao takvu promovira, a ne nastavi s diskreditacijom koju je ozvaničio njen zakoniti muž.















10.10.2017.

NEČUVEN I NEDOPUSTIV PRITISAK NA PRAVOSUDNI SISTEM BiH OD VELIKI NEPRIJATELJA BiH

SDA ODGOVORILA NA DODIKOVE PRIJETNJE: "Nečuven i nedopustiv pritisak na pravosudni sistem BiH"

SDA najoštrije osuđuje poziv zvaničnika iz entiteta RS na čelu sa Miloradom Dodikom da se kadrovi sprskog naroda povuku iz pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

Image result for slobodan milosevic i milorad dodik fotos

 Image result for slobodan milosevic i milorad dodik fotos

Image result for slobodan milosevic i milorad dodik fotos

Image result for slobodan milosevic i milorad dodik fotos

Image result for slobodan milosevic i milorad dodik fotos

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for slobodan milosevic, ratko mladic i radovan karadzic na sudjenju u hagu

Image result for uhapsen ratko mladic

Image result for uhapsen ratko mladic

Image result for uhapsen ratko mladic

Image result for  ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for  ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for  ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for ratko mladic na sudjenju u hagu

Image result for aleksandar vucic i milorad dodik karikature


Image result for karikature milorad dodik

-Ovo je poziv na flagrantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i svjesnu destabilizaciju prilika u zemlji. Toga moraju biti svjesni i zvaničnici koji daju takve izjave, jer ako dođe u pitanje Dejtonski mirovni sporazum onda će biti dovedeno u pitanje sve što je njime prihvaćeno, uključujući i entitete koji su nastali u Dejtonu - navode iz SDA.

 

Dodaju da Sud i Tužilaštvo BiH, kao i ostale pravosudne institucije u BiH, moraju raditi svoj posao isključivo na osnovu ustava i zakona, na bazi utvrđenih činjenica i provedenih dokaza.

 

-Svako ko je počinio ratni zločin mora odgovarati bez izuzetka. Nije moguće na osnovu političke, medijske i svake druge harange izdejstvovati sudsku presudu za ratne zločine. Nije moguće praviti vještačke balanse u suđenjima za ratne zločine, jer nije bilo balansa ni u izvršenju ratnih zločina. Snage koje su vršile agresiju na međunarodno priznatu državu diljem Bosne i Hercegovine su sistematski počinile masovne zločine i genocid i to je bio metod u izvršenju agresije. Armija RBiH je branila BiH od agresije i sistematski je sprečavala i sankcionisala zločine - istakli iz SDA.

 

Navode da su jučerašnje izjave zvaničnika entiteta RS i Srbije manifestacija politike koja ima za cilj da se izjednači agresor i žrtva i revidiraju historijske činjenice, unatoč brojnim rezolucijama UN-a i presudama Međunarodnog suda pravde, Haškog krivičnog tribunala i Suda BiH.

 

-Takvi pokušaji nikada neće proći. Jedino se istinom i pravdom i suočavanjem sa činjenicama o ratu u BiH može izgrađivati povjerenje i napredak BiH i cijelog regiona - zaključuje se u saopćenju.

 

Podsjećamo, jučer je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik povodom izricanja oslobađajuće presude Naseru Oriću rekao da će predložiti mjere kojima bi bio suspendiran rad Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji tog bh. entiteta.

 

Najavio je da će o tim mjerama, koje je nazvao rigoroznim, razgovarati sa svim srpskim političkim predstavnicima.

 

-Te mjere će biti rigorozne nakon današnje oslobađajuće presude Suda BiH Naseru Oriću - ustvrdio je Dodik nakon sastanka s predsjednikom DNS-a Markom Pavićem danas na Mrakovici.

 

Dodik je ponovo kritikovao rad Suda BiH, jer je usmjeren, kako kaže, protiv srpskog naroda.

 

- Odbacujemo rad Suda i Tužilaštva BiH – dodao je Dodik.

 
















10.10.2017.

SA ZAKAŠNJENJEM KS BiH ODRŽAO PRIJEM ZA MUJANOVIĆ RAZIJU, NOVU ČLANICU KUĆE SLAVNIH

KS BiH ODRŽAO PRIJEM ZA RAZIJU, NOVU ČLANICU KUĆE SLAVNIH: „Dosad me niko nije zvao da se uključim u rad Saveza“ (FOTO)

Malo mi je žao što je čestitka stigla kasno, jer sam u Ženevi predstavljala BiH i Košarkaški savez BiH. Ipak, nikada nije kasno, istakla je Razija Mujanović, proslavljena bivša bh. košarkašica, koja je nedavno primljena u Kuću slavnih FIBA svijeta.

KS BiH ODRŽAO PRIJEM ZA RAZIJU, NOVU ČLANICU KUĆE SLAVNIH: 'Dosad me niko nije zvao da se uključim u rad Saveza' (FOTO) - 3

Jedna od najvećih sportistkinja koju je BiH ikada imala već godinama nije uključena u rad KS BiH, niti bilo kojeg košarkaškog kolektiva.

...............................

Ubuduće bi trebali praviti nove pozitivne priče i zaboraviti sve što je bilo i prošlo. Trebamo se okrenuti prema budućnosti košarke BiH. Želim da se sve ovo smiri. Uvijek sam bila na raspolaganju da pomognem razvoju košarke u BiH, pogotovo ženske. Nikada nisam bila protiv toga, jer je moja igračka karijera završena. Drago bi mi bilo da se pojavi neka nova Raza i da rezultati budu na nivou na koji sam navikla“, kazala je Mujanović pred prijem koji je upriličio KS BiH povodom njenog ulaska u Kuću slavnih.

 

Dodala je da je u posljednje vrijeme daleko od košarke, te da živi u Sarajevu.

Jednostavno, nikada me niko nije kontaktirao da pomognem na bilo koji način, na klupskom nivou ili u KS BiH. Nisam osoba koja se nameće i ostala sam po strani, tako je kako je“, naglasila je Mujanović.

 

U ime KS BiH proslavljenoj bh. košarkašici na prijemu u Kuću slavnih čestitali su potpredsjednik Sejo Bukva i Mirsad Đonlagić, član Upravnog odbora KS BiH i Boarda FIBA Evrope.

 

Ovo je zaista veliko priznanje i čast za KS BiH, a o dimenziji nivoa časti kada je riječ o Raziji Mujanović teško je i govoriti. Biti član Kuće slavnih FIBA svijeta ne može se ni opisati kakva je to veličina i doseg takvog priznanja. Žao nam je što Raza ne može i dalje da igra i pomogne reprezentaciji“, kazao je Đonlagić.

 

Bukva je naglasio da BiH nema puno sportskih veličina kakva je Razija Mujanović, te joj još jednom čestitao na prijemu u Kuću u slavnih.

Trebamo svi biti ponosni što imamo jednu ovakvu veličinu u Kući slavnih. Možda smo malo i zakasnili sa čestitkom, ali samo je trebalo uskladiti naše i obaveze Mujanović, kako bismo organizovali jedan prijem i zahvalili joj se u ime KS BiH. Želim joj da bude dio naše priče i da nastavimo pozitivnu priču i atmosferu, kako bi na osnovu ovoga dobili nove Razije. Došla si tamo gdje ti je i mjesto. Nemamo puno ovakvih veličina kao što je Mujanović. Znate u kakvoj je situaciji KS BiH. Po meni, ko god želi i može da pomogne, vrata su mu otvorena u bilo kojoj funkciji“, rekao je Bukva.

 

Obojica predstavnika KS BiH istakla su da je Raziji Mujanović mjesto u bh. kući košarke u bilo kakvom svojstvu, jer je neosporno da bi mogla pomoći. Bukva je dodao i da će sljedeće sedmice razgovarati sa Mujanović o tome na koji bi način mogla da se angažuje u KS BiH.

 

(SB / N1 / AA)


















10.10.2017.

PROF. ESAD BAJTAL: NEPRIJATELJIMA BiH, MILORADU DODIKU I ALEKSANDRU VUČIĆU, ODGOVARA PRESUDA NASERU ORIĆU

Prof.Esad Bajtal tvrdi : Neprijateljima BiH, Dodiku i Vučiću, odgovara presuda Naseru Oriću

Oktobar 10. 2017.


Orić je za Dodika  od jutros, slamka za koju se on grčevito drži. Oni koji rade protiv ove zemlje, njima sve odgovara, šta god uradite. Ako se branite, onda kažu vi nas napadate, sad ćemo biti još gori, a ako pustite da ostvaruju svoje ciljeve onda nema potrebe da mijenjaju išta.

Neće da prihvate ovu zemlju, izuzev verbalno i retorički a sve praktično rade protiv nje. Šta god uradite idete im na ruku. Ali ja se tome ne čudim. Rade šta rade, a politika trpi sve, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba profesor Esad Bajtal.


Image result for dragan covic i milorad dodik karikature

Image result for dragan covic i milorad dodik karikature



Image result for aleksandar vucic u ratu od 1992 do 1995 u bih


Image result for aleksandar vucic u ratu od 1992 do 1995 u bih


Image result for aleksandar vucic u ratu od 1992 do 1995 u bih


Image result for aleksandar vucic u ratu od 1992 do 1995 u bih

VIJESTI.BA: Nakon današnjeg sastanka u Banjaluci između lidera SNSD-a i HDZ-a, Dodik je poručio da iako nije za NATO integracije a HDZ jeste, da to ne predstavlja smetnju u odnosima. Obzirom na to da Čović stalno ističe potrebu NATO integracija kako gledate na ovo otvoreno blokiranje NATO puta BiH?

BAJTAL: Ništa ne može biti smetnja u njihovoj saradnji jer je cilj zajednički samo što to jedni rade sofisticirano a drugi otvoreno. Cilj je dezintegracija i disfunkcionalizacija ove zemlje i onemogućavanje da se bilo koji problem riješi. Stalno pravite probleme a onda se retroaktivno na probleme koje ste sami svjesno napravili pozivate kao na činjenicu i dokaz da ovo ne može da funkcioniše. Dakle sve učiniš da ne funkcioniše a onda kažeš – evo vidite da ne funkcioniše a mi bi da funkcioniše. Priča o NATO-u će biti onakva kakva će biti i o tome će odlučivati neko mnogo veći od njih dvojice, ali oni imaju samo jedan i to zajednički zadatak a to je disfunkcionalizacija BiH i u konačnici njena dezintegracija u skladu sa velikodržavnim ideologijama devedesetih godina. Korak više ka tome da se u miru napravi ono što nije moglo ratom. To ko ne vidi, ili neće da vidi ili sa njim nešto nije uredu.

VIJESTI.BA: Kako komentirate ovu dvostruku igru Čovića koji poziva na smirivanje političkih tenzija a onda netom što Dodik pokrene priče o mirnim razlazima, odlaskom kod Dodika na neki način i legitimira te poruke?

BAJTAL: To je njegov politički stil skrivanja iza kravate i odjela, igrati licemjernu igru, pokušati se prikazati kao hladan tip koji to misli, međutim on je u političkom polju licemjeran. Politika je sama po sebi licemjerna ali postoje neke granice i nešto što ni politika ne podnosi. Međutim on ide do kraja, izabrao je te dvostruke aršine i igra na tu kartu, dok drugi igra sasvim otvoreno.

Ako se sjetimo Jugoslavije, vidimo da je Milošević igrao igru koju sada igra Čović, tobože branio Jugoslaviju a sve činio da se ona raspadne  a Tuđman je bio onaj koji je otvoreno rušio Jugoslaviju. Sada imate da Dodik otvoreno ruši Bosnu i Hercegovinu a Čović se poziva na nju kao što se Milošević pozivao na Jugoslaviju i čini sve da ona nestane kao što je Milošević činio da Jugoslavija nestane.

Ovo što oni rade zapravo stavlja na ispit Međunarodnu zajednicu sa stanovištva provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ili njegove eliminacije i zamjene za nešto bolje a sa druge strane je stavlja i na moralni ispit, da im otvoreno kažu do kada će ovo više gledati. Međunarodna zajednica vidi više od nas. Imaju podatke i sve ono što mi kao građani BiH nemamo, ali dovoljno vidimo da možemo zaključiti o čemu se radi. Dakle, oni su na potezu, hoće li ih smirivati brutalnim metodama ili će to uraditi diplomatski, to ne znam, ali sve ovo je poziva na odgovornost. Odgovornost i prema svojim građanima a ne samo prema nama u BiH jer svoju politiku šutnje na neki način moraju da opravdaju.

VIJESTI.BA: Dodik je danas nakon oslobađajuće presude Naseru Oriću pozvao Srbe da napuste institucije BiH, Sud i Tužilaštvo. Koliko bi to napuštanje obzirom na određene konskevence moglo da bude pogubno po RS a koliko Dodik tek s tim blefira?

BAJTAL: On igra svoju igru i on je u pitanju a na RS, i to vrlo dobro zna. Jedina karta je očuvati sebe i zato povlači takve iracionalne poteze i pod svaku cijenu, po logici, cilj opravdava sredstvo, i to je njegov blef, jer je izgubio poziciju. Već je propali političar i nikome ništa ne znači ni regionalno a kamoli šire. Toga je svjestan a zna da mora ostati na vlasti da bi sačuvao sebe od istraga i svega onog što jednog dana mora doći na red. Prema tome, igra na zadnju kartu, vadi taj džoker paradoksa i igra potpuno iracionalno. Do kada će to trajati, to je pitanje, ali utopljenik se hvata za slamku. Nijedan s njom nije spasio ali je svaki vjerovao da to može biti spasenje. Orić je njemu, jutros, ta slamka za koju se on grčevito drži.

VIJESTI.BA: Vučić je komentarišući isto, u svome stilu pozvao da “Srbi ne kažu nijednu ružnu riječ o Bošnjacima”, a opet između redova kazao isto ono što i Dodik, da je sud protiv Srba, da srpska suza ne vrijedi kao ostale i tome slično. Kako gledate na takav pristup?

BAJTAL: Ovo što je na površini to je upućeno prema međunarodnoj zajednici a ovo što je između redova, što znamo čitati i što znaju čitati njihovi građani, sve se tu razumije i to obje strane razumiju. Prema međunarodnoj zajednici se tako igra javno a ispod toga ćemo govoriti nešto sasvim drugo i zapravo njima ova presuda od jutros savršeno odgovara. Oni koji rade protiv ove zemlje, njima sve odgovara, šta god uradite. Ako se branite, onda kažu vi nas napadate, sad ćemo biti još gori, a ako pustite da ostvaruju svoje ciljeve onda nema potrebe da mijenjaju išta. Neće da prihvate ovu zemlju, izuzev verbalno i retorički a sve praktično rade protiv nje. Šta god uradite idete im na ruku. Ali ja se tome ne čudim. Rade šta rade, a politika trpi sve.

 Nihad Hebibović (Vijesti)



















10.10.2017.

NA LISTI IVICE TODORIĆA SU; ,VLADO ČOVIĆ, NINOSLAV PAVIĆ, NIKICA VALENTIĆ...

TODORIĆ SAM SEBI "POSUDIO" 842 MILIONA: Na njegovoj listi su Čović, Pavić, Valentić...

Od septembra ove godine tvrtka Com Com je u stečaju. Osnovana je 2004., a sve do poslovnog sloma kao jedini osnivač se vodio Ninoslav Pavić. Preko Com Coma Pavić je vladao Europapress Holdingom

TODORIĆ SAM SEBI 'POSUDIO' 842 MILIONA: Na njegovoj listi su Čović, Pavić, Valentić...

Ivica Todorić je sam sebi 'posudio' 842 miliona kuna, a na listi tvrtki koje su dobile izdašne pozajmice je još 14 poduzeća. Među njima su tvrtka Niva Inženjering bivšeg premijera Nikice Valentića, Zagreb Montaža u vlasništvu Vlade Čovića i firma Ninoslava Pavića Com Com koja je od septembra u stečaju.

 

Ukupno je na zajmove zaključno s 2015. otišlo 1,6 milijardi kuna. Umjesto da se ta sredstva prikažu kao pozajmice ona su, pokazala je revizija izvanredne Uprave, u Agrokorovim financijskim knjigama prikazane kao gotov novac.

 

Tim su bile zavarane rejting agencije poput Moody'sa. U svom izvještaju u februaru ove godine Moody's je naveo kako Agrokor ima dostatnu likvidnost (gotovog novca) za otplatu dugova koji dospijevaju 2017. i 2018. Analitičari Moody'sa su na osnovu Agrokorovih izvještaja mislili da koncern Ivice Todorića ima 2,3 milijarde kuna 'keša' dok su kratkoročni dugovi i zajmovi iznosili 2,08 milijardi kuna. U stvarnosti Agrokor je imao samo 573 milijuna kuna gotovine.

 

Najviše novca Todorić je posudio sam sebi, ukupno 842 miliona kuna. Od toga je 650 miliona kuna Agrokor pozajmio Todoriću kao privatnoj osobi, dok je 192 miliona kuna otišlo tvrtki Agrokor Projekti u kojoj je Todorić stopostotni vlasnik.

 

Kompanija Agrokor Projekti je jedini vlasnik nizozemske firme Adria Group Holding B.V. koja ima 95,52 posto udjela u Agrokoru d.d.

 

Turistička kompanija  Adriatica.net dobila je 264 miliona kuna pozajmica. Većinski udio u tvrtki drži Agrokor, ostali suvlasnici su Croatia osiguranje, Hanza media, Slobodna Dalmacija i Emporion ulaganja.

 

Tvrtka Niva Inženjering čiji je vlasnik do odlaska u stečaj bio bivši HDZ-ov premijer Nikica Valentić dobila je od Agrokora 156 miliona kuna pozajmica. Valentić je planirao preko te građevinske firme razviti projekt izgradnje 600 stanova na zagrebačkom Črnomercu, ali nije uspio.

 

Jednoj od najvećih građevinskoj firmi Zagreb Montaža u vlasništvu Vlade Čovića Todorić je posudio 65 miliona kuna. Čović je zajedno s Agrokorom ušao u vlasništvo posrnulog Dalekovoda, a investirao je i u IGH-a. Najveće poslove Zagreb Montaža radi u Njemačkoj.

 

Lipa - Promet dobila je 51 milion kuna. Tvrtka je u vlasništvu Sanje Palić, supruge pokojnog Marijana Palića, osnivača brokerske kuće Auctor koji je poginuo prije tri godine. Palić bio je jedan od glavnih protagonista hrvatske financijske scene sve do tragične pogibije u automobilskoj nesreći.

 

Svom sinu Ivanu Todoriću odnosno njegovoj tvrtki Sun Energy Todorić stariji je posudio 47 miliona kuna. Početkom krize u Agrokoru Todorić mlađi je izišao iz vlasništva Sun Energyja, a zamijenila ga je izvjesna Mara Bekavac. Uz nju kao suvlasnik tvrtke vodi se i Agrofructus na čijem čelu je Denis Matijević. Sun Energy je registriran kao proizvođač električne energije.

 

Zagrepčanin Ante Čule vlasnik je tvrtke Prima Ulaganja kojoj je Todorić pozajmio 39 miliona kuna. Požeško Zvečevo dobilo je 34 miliona kuna, a poliklinika Aviva 33 miliona kuna. Većinski vlasnik Avive je Agrokor, a 30 posto udjela drži akademik Zvonko Kusić,  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izgledno je kako će izvanredni upravitelj Ante Ramljak prodati Agrokorov udio.

 

Zagrebačkoj tvrtki Vetel otišla je pozajmica od 30 miliona kuna. Njezin vlasnik je Ivan Granić koji je od 1997. do 1998. bio predsjednik uprave Tiska, pa se našao, s Miroslavom Kutlom, među dvanaest optuženika u slučaju malverzacija na štetu te tvrtke. Vetel je izgradio sadašnju upravnu zgradu Tiska na Žitnjaku, a ujedno je i upravitelj objekta.

 

Nekretninskoj tvrtki SK-735 Agrokor je posudio 20 miliona kuna. Sve do 2016. vlasnik joj je bio šibenski poduzetnik Josip Stojanović Jolly, a onda ju je preuzeo Konzum i sad je pod upravom Ante Ramljaka.

Od septembra ove godine tvrtka Com Com je u stečaju. Osnovana je 2004., a sve do poslovnog sloma kao jedini osnivač se vodio Ninoslav Pavić. Preko Com Coma Pavić je vladao Europapress Holdingom, sada Hanza media, u većinskom vlasništvu zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Todorić je Com Comu posudio 13 miliona kuna.

 

Firma Dalmarina dobila je pozajmicu od 10 miliona kuna. Njeni vlasnici su Agrokor i Zagreb Montaža Vlade Čovića. Dalmarina ima udio u tvrtki Konsolidator koja je većinski vlasnik građevinske tvrtke Dalekovod.

 

SB/tportal

///////////////////////////

41. GODIŠNJICA TRAGEDIJE: Na današnji dan poginula je legendarna Silvana Armenulić

41. GODIŠNJICA TRAGEDIJE: Na današnji dan poginula je ...

10.10.2017.

POČAST ZA ZLOČINCE

Počasti za zločince



SRPSKI HEROJ KOD KUĆE: General Lazarević se najviše obradovao unucima





Vladimir Lazarević prilikom povratka u Beograd iz Haga, decembar 2015.

Nikakvih objašnjenja niti reakcija aktuelnih vlasti još nema povodom priznanja koja su Aleksandar Vulin i Nikola Selaković, članovi kabineta premijerke i predsednika Srbije, izrekli dvojici haških osuđenika Vladimiru Lazareviću i Nikoli Šainoviću.

Njih dvojica su, proteklog vikenda u Nišu, bili počasni gosti skupa podsećanja na Treću Armiju Vojske Jugoslavije angažovane na Kosovu tokom sukoba 1999. godine iza koje je, prema procenama antiratnih nevladinih organizacija, ostalo trinaest hiljada žrtava i 800.000 raseljenih porodica. Tim povodom iz Inicijative mladih za ljudska prava stigao je poziv premijerki Brnabić i predsedniku Vučiću da se ograde od stavova dvojice državnih zvaničnika i odreknu osuđenih ratnih zločinaca.

„Mislim da ne bi trebalo da se ograde zato što smatram da su general Lazarević i Nikola Šainović neopravdano osuđeni u Haškom tribunalu. Bez činjenica i bez dokaza o njihovom učešću vezano za ratne zločine“, tvrdi Miodrag Linta, poslanik na listi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), partije Aleksandra Vučića, koji je pre toga predvodio Koaliciju udruženja izbeglih u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.

„Zločina je bilo na svim stranama, bilo ih je i na Kosovu. Pojedinci i grupe koje su ih učinile treba da odgovaraju, ali sa tim nikakve veze nema ni Nikola Šainović, tadašnji član Vlade, niti general Lazarević“, mišljenja je Miodrag Linta.

Inače, general Vladimir Lazarević je pred Haškim sudom bio osuđen na 14 godina zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima. Oslobođen je 2015. godine pošto je odslužio dve trećine kazne, a u Srbiji mu je nakon toga upriličen svečani doček kome su prisustvovala čak trojica tadašnjih ministara – među kojima i Nikola Selaković aktuelni generalni sekretar predsednika Srbije.

Nikola Šainović je pak bio osuđen na 18 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na Kosovu. Takođe se, nakon odslužene dve trećine kazne, vratio u Beograd gde je ubrzo postao član Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije (SPS) čiji je istaknuti član bio u vreme vlasti Slobodana Miloševića.

Doček Nikole Šainovića na aerodromu u Beogradu, avgust 2015.
Doček Nikole Šainovića na aerodromu u Beogradu, avgust 2015.

Neke od bivših haških osuđenika predstavnici vlasti nisu samo tretirali sa poštovanjem, već su na tribinama imali prilike da javno iznose svoje stavove. Takav slučaj je bio sa generalom Veselinom Šljivančaninom koji je zbog počinjenih ratnih zločina u Vukovaru u Hrvatskoj odslužio u Hagu deset godina zatvora.

Tribina u mestu Beška u organizaciji Srpske napredne stranke održana januara 2017., jedna od nekoliko na kojima je bivši haški osuđenik bio glavni akter, ostala je upamćena po nemirima nakon kojih su vlasti nevladine aktiviste – uzročnike kratkotrajnog prekida proglasile za naciste.

Takođe, Šljivančanin je nedavno bio među prisutnima tokom otvaranja jedne fabrike što je izazvalo interesovanje novinara, ali i oštru reakciju predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog toga.

„Video sam ga ispred tamo. Slobodan čovek koji je izdržao svoju kaznu. Šta biste da ga uhapsite ili ubijete ponovo? Nije se pojavio na otvaranju fabrike nego se pojavio tamo ispred da bi me pozdravio“, rekao je pre nekoliko dana u Rumi.

Često prisutan u javnosti Veselin Šljivančanin
Često prisutan u javnosti Veselin Šljivančanin

Okupljanje starešina Treće Armije u Nišu i počasti ukazane bivšim haškim osuđenicima izazvali su reakciju aktivista Inicijative mladih za ljudska prava koji su zatražili od funkcionera vrha vlasti da se hitno od toga ograde.

„Ono što uvek treba podcrtati je obaveza ove zemlje i pogotovo ove vlasti prema žrtvama tog rata i osobama koje i dalje trpe posledice sukoba. Ukoliko hoćemo da budemo odgovorno društvo i, na neki način, pređemo preko svega što se desilo u smislu jasnog odnosa prema ratu, moramo da se suočimo sa tim činjenicama i konstantno podsećamo institucije da moraju da se ograde od ratnih zločinaca“, kaže Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Nema nikakvih razloga da se najviši zvaničnici Srbije distanciraju od postupaka koje ako ne neposredno – onda posredno podržavaju, stav je Dejana Anastasijevića dugogodišnjeg novinara koji se, između ostalog, bavio i temom ratnih zločina. Anastasijević ukazuje da su sa subotnjeg skupa u Nišu poslate jasne poruke.

„Tresnuli smo šakom o sto i poručili da su svi drugi zločinci samo mi nismo. Da smo sve što smo radili dobro radili. I da ćemo to ponovo da im radimo, ako dođemo u priliku. To je način da se, na neki način, raskrsti sa prošlošću i da nas se uvuče u neku drugu budućnost. Samo što se bojim da je ta budućnost mračnija od ove koju već imamo“, zaključuje Anastasijević.

Razvoj dobrosusedskih odnosa jedna je od centralnih pozicija aktuelne vlasti u Srbiji, u kojoj vodeće pozicije (izuzev premijerske) zauzimaju nekadašnji desničari iz redova ekstremista partije Vojislava Šešelja. S obzirom na obrt koji su načinili 2008. godine, kada su Šešelju okrenuli leđa, odavanje priznanja onima koji su osuđeni za ratne zločine baca ozbiljnu senku na njihovu regionalnu politiku.










Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
49628110

Powered by Blogger.ba