Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

05.08.2017.

KEMAL KURSPAHIĆ: ZAPALJIVE GRANICE

Kemal Kurspahić : Zapaljive granice


August 05. 2017.


Američki potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) je, učestvujući ovih dana u Podgorici  na zasjedanju osam zapadnobalkanskih zemalja okupljenih oko Jadranske povelje, ukazao na riječ koja je oduvijek bila ključ u pitanjima rata i mira u regionu: granice.

Piše : Kemal Kurspahić (RSE)

“Kao što dobro znate, Rusija nastavlja da traži promjene granica silom. I ovdje, na Zapadnom Balkanu, Rusija je radila na destabilizaciji regiona, podrivanju vaših demokratija i da vas podijeli među sobom i od ostatka Evrope”, rekao je.

U tom kontekstu naglasio je američko poštovanje za hrabrost Crne Gore u odbacivanju ruskih pritisaka, i čak sponzoriranja pokušaja državnog udara , u nedavnom pridruženju NATO savezu.

Olako poigravanje granicama, bilo da je dolazilo iznutra – unutar regiona – ili od ponekad i dobronamjernih stranih posrednika koji nisu razumjeli eksplozivni potencijal crtanja novih granica, proizvelo je ratni požar u bivšoj Jugoslaviji devedesetih: akademsko insistiranje na projektu “svi Srbi u jednoj državi” potaklo je zauzimanje i “etničko čišćenje” širokih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine; tajni pregovori predsjednika Srbije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, o prisvajanju dijelova Bosne i Hercegovine za “veliku Srbiju” i “veliku Hrvatsku” bilo je inspiracija “udruženog zločinačkog poduhvata” a svaka nova karta podjele predstavljena u mirovnim pregovorima vodila je novim talasima “etničkog čišćenja” s teritorija namijenjenih jednoj ili drugoj grupi.

Na kraju je pokušaj progona većinskog albanskog stanovništva s Kosova doveo do odlučne međunarodne intervencije kojom je okončana decenija brutalnog nasilja na Balkanu i bar za neko vrijeme stavljena tačka na etno-teritorijalne fantazije.

One se, naime, u nekim oblicima ponovo javljaju u razmišljanjima o budućnosti Zapadnog Balkana. Ta očekivanja kako bi možda ipak moglo doći do popuštanja međunarodnog stava o “punom poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta” postjugoslovenskih država glavni su razlog što Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija do sada nisu znatno više napredovale prema pridruženju Evropskoj Uniji: u Bosni i Hercegovini su proevropske reforme nekako uvijek u drugom planu u odnosu na zapaljive ideje “otcjepljenja” ili “trećeg entiteta”; u Srbiji je prepreka potpunom posvećivanju evropskom projektu očekivanje da bi se svijet mogao predomisliti u vezi s Kosovom čiju je nezavisnost do sada priznalo 114 država i više međunarodnih organizacija; Makedonija je – osim nerješivog problema s imenom  sa Grčkom – izgubila godine u unutrašnjim etničkim sporenjima da bi tek nedavno sa izborom nove demokratske vlasti krenula u nadoknađivanje propuštenog.

Granicama se nerijetko bave i više ili manje dobronamjerni stranci

Granicama se nerijetko bave i više ili manje dobronamjerni stranci

Ali, balkanske igre s granicama nisu samo politički najunosnija opcija lokalnih političara koji, prijeteći novim podjelama ili se predstavljajući kao najveći čuvari postojećih granica, uspijevaju da na tim temama pobjeđuju na izborima i opstaju na vlasti. Prekrajanje ili očuvanje granica u izborima na Balkanu potiskuje u drugi plan sve ostalo: korupciju, pljačku, bogaćenje, nepotizam, klijentelizam.

Granicama se nerijetko bave i više ili manje dobronamjerni stranci.

Slušao sam, recimo, ovih dana razgovor dugogodišnjih američkih eksperata za balkanska pitanja o tome – kuda ide region. Neki od njih tome pristupaju gotovo “jugonostalgičarski” sjećajući se kako je u njihovoj akademskoj mladosti Jugoslavija – s nepokolebljivom nezavisnošću od Sovjetskog Saveza – bila i najbliža osmatračnica za zbivanja iza “željezne zavjese” i za njih su postjugoslovenske države nikad potpuno prihvaćena realnost a njihove granice “administrativne i proizvoljne” pa tako podložne i mogućim preispitivanjima i promjenama: zašto ne dozvoliti i “samoopredjeljenje” Republike Srpske i neku “konsolidaciju” većinskih hrvatskih područja pa eto i malu muslimansku državu u Bosni i Hercegovini i zašto ne podržati sporazumijevanje Beograda i Prištine o razmjeni opština i teritorija?

Njima se – iz drugačijih motiva – pridružuju i oni koji su proteklih godina navikli da simpatije za nacionalistički avanturizam naplaćuju bilo u vidu savjetničkih naknada ili akademskog, autorskog i političkog uvažavanja na čestim gostovanjima uz najviše počasti u područjima u kojima su ideje podjele politički unosne.

U rijetkim razgovorima o Balkanu u Vašingtonu učestvuju, naravno, i oni koji su diplomatski ili vojno doprinosili postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na pitanja zašto misle kako Sjedinjene Države, ni Evropska Unija, nikad neće dozvoliti podjelu, njihov odgovor je jednodušan: jedno – za Zapad je danas još više nego što je to bilo u Dejtonu neprihvatljivo “rješenje” koje bi vodilo stvaranju ekskluzivno muslimanske države građana nezadovoljnih podjelom; i drugo – ne možete imati demokratski referendum na područjima sa kojih su “etnički očišćeni” svi koji bi glasali protiv.

Tako euroatlantske integracije, ispunjavanje uslova za pridruženje Evropskoj Uniji i onih koji to žele NATO-u, ostaju jedino prihvatljiva perspektiva dugoročne stabilnosti i bezbjednosti regiona. To je i okvir u kojem svi Srbi, istina, neće živjeti u jednoj državi ali će živjeti po istim standardima vladavine zakona kao i svi njihovi sunarodnici. I svi susjedi.

////////////////////////

Godišnjica zločina u jami Hrastova glavica : Sjećanje na 124 ubijena prijedorska logoraša

August 05. 2017.



Prirodna jama Hrastova glavica kod Sanskog Mosta je 6. avgusta 1992. godine bila mjesto likvidacije i masovna grobnica, gdje su u jamu duboku 25 metara bačena tijela 124 ubijena logoraša iz logora „Keraterm“ i „Omarska“.

U znak sjećanja na stradale u ovom zločinu, koje su počinile srpske paravojne formacije, ubijenim logorašima danas je proučena Fatiha, a na otvor jame je položeno cvijeće.

Enisi Suhonjić je suprug, koji je tada imao 40 godina, ubijen i bačen u jamu. Odveden je kako kaže 23. jula iz kuće, navodno u policiju da da izjavu, ali je preko prijatelja saznala da je u logoru ”Keraterm”. Ona ga je zadnji put vidjela ispred tog logora 1. augusta, kada mu je donijela nešto hrane. Muž joj je radio kao vozač u Nacionalnom parku „Kozara“, a bio je i poznati prijedorski muzičar.

„Petog augusta su odvedeni iz logora i pobijeni su ovdje na Hrastovoj glavici. Od policije u Sanskom Mostu sam dobila informaciju da mi je muž pronađen i išla sam sa dvije kćerke, svekrom i svekrvom da ga identifikujemo u Šejkovači. Prepoznali smo ga po zubima. Strašno je bilo, na podu je ležalo 124 skeleta, ali našli smo ga i sahranili, mada smo opet poslije par godina morali dati krv da bi se uradila DNK analiza. Međutim, prije četiri godina su među masom kostiju pronašli jednu njegovu kost, pa smo supruga ponovo morali otkopati, a o stresu i bolu da i ne govorimo“, kaže Enisa.

Enisin bol dijeli i Vezira Bašić iz Hambarina, čiji je muž ubijen na Hrastovoj glavici. Sin je ubijen u Rizvanovićima.

„Muž mi je bio u logorima ‘Keraterm’ i ‘Omarska’ i ovdje je ubijen. Saznala sam za to 1998. godine i prepoznala sam ga po odjeći. Sin mi je nađen u Tomašici 2014. godine. Svi smo ožalošćeni. Svi. U mojoj familiji više nema muška. Boli ovo, itekako boli. Muž je nakon sahrane ponovo ekshumiran i sad se nalaze kosti u hali Šejkovača, jer se čeka na DNK analizu“, pričala je Vezira za Anadolu Agency (AA).

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regija Banjaluka i bivših logoraša ”Keraterma”, ”Omarske” i ”Trnopolja” rekao je da su iz logora ”Omarska” i ”Keraterm” 124 logoraša odvedeni na razmjenu koja nije uspjela, a potom dovedeni na Hrastovu glavicu gdje su monstruozno ubijeni, a potom pobacani u jamu.

„U Prijedoru tragamo još za 673 lica, određen broj se nalazi u hali Šejkovača u Sanskom Mostu, gdje se čeka na identifikaciju“, rekao je Duratović i napomenuo da nalogodavci i izvršioci zločina na Hrastovoj glavici još uvijek nisu odgovarali pred licem pravde te napomenuo da Tužilaštvo BiH i Okružno tužilaštvo Banjaluka ukoliko nastave raditi po staroj praksi zločince vjerovatno nikad neće ni stići ruka pravde:

„Direktni nalogodavci i izvršioci nisu procesuirani, niti je otvoren poseban predmet kada su u pitanju masovne grobnice Tomašica, Hrastova glavica, ni Starih Kevljana, niti jame Lisac, osim Korićanskih stijena gdje je predmet dobio svoj konačni epilog iako su imena zločinaca dobro poznata tužilaštvu. Zna se da je Ibrahim Ferhatović iz Hambarina jedini preživio strijeljanje, a zahvaljujući njemu došlo se do istine. Nažalost on je kasnije poginuo od minobacačke granate“.

Načelnik opštine Sanski Most Faris Selimbegović se danas obratio prisutnima na Hrastovoj glavici, te istakao da je poslao poruke da fašizam nikad ne miruje, a najbitnije je da svi lideri u BiH prihvate činjenicu da se protiv fašizma mora boriti istinom i pohvalio je sve one koji su spremni na pomirenje.

„To je jedini put da se na ovim prostorima prevaziđe sve, a rekao sam da u proteklih 25 godina nije bilo pomaka koliko je bilo posljednjih godinu dana koje je pokazao gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković i gradska uprava u Prijedoru. To su još uvijek mali koraci, ali Bošnjacima su itekako značajni, jer samo ako se Bošnjak osjeća slobodno u Prijedoru, na taj način živi i radi i isto tako Srbin u Sanskom Mostu, onda možemo pričati o suživotu“, kaže Selimbegović.

Među ubijenima na Hrastovoj glavici je bio i poznati prijedorski ljekar i ekspert Ujedinjenih nacija Esad Sadiković, a u Pozorištu Prijedor će večeras biti organizovano „Veče sjećanja na dr. Esu Sadikovića“.

Ekshumacija jame Hrastova glavica je izvršena 1998. godine, a na tom mjestu su pored posmrtnih ostataka logoraša pronađena i dva skeletna ostatka Sanjanina, ubijena tokom Drugog svjetskog rata.

Na lokalitetu Hrastova glavica je izgrađeno Spomen-obilježje, a autor idejnog projekta je sanski arhitekta Haris Zulić. Spomen-obilježje je izgrađeno u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame, u koju su bacana tijela ubijenih logoraša. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na zločin koji se desio prije 25 godina.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava iz posljednjeg rata. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati pronađeni su na više od 450 lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. Na području Prijedora, ali i u drugim gradovima: Sanskom Mostu, Bosanskoj Gradišci, Bosanskom Novom, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskoj Krupi, Vukosavlju, Banjaluci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima…

Današnjem sjećanju na žrtve zločina na Hrastovoj glavici, kojeg su organizovali Udruženja logoraša iz USK-a, Udruženju logoraša Prijedora, Kozarca i Sanskog Mosta, te Fondacije „Idriz Jakupović“, prisustvovali su članovi porodica ubijenih žrtava, predstavnici društveno-političkog života i brojni građani iz Kozarca, Prijedora i Sanskog Mosta.

(Kliker.info-AA)

05.08.2017.

IZGRADNJOM PELJEŠKOG MOSTA BiH BI BILA KOPNENA DRŽAVA

HALID GENJAC: "Izgradnjom Pelješkog mosta BiH bi bila kopnena država"

"BiH ima svoje teritorijalne vode i u skladu sa UN konvencijom o pravima mora ima pravo na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenih mora"



Image result for halid genjac fotos

Na današnjoj vanrednoj press konferenciji SDA javnosti se obratio predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac o temi "Izgradnja Pelješkog mosta".

 

Genjac je istakao kako Predsjedništvo BiH nikada nije dalo saglasnost da se potpiše bilo kakav dokument u vezi Pelješkog mosta.

 

"BiH ima svoje teritorijalne vode i u skladu sa UN konvencijom o pravima mora ima pravo na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenih mora.

 

Taj priključni koridor podliježe apsolutnoj slobodi komunikacije i na njemu je zabranjena gradnja vještačkih otoka ili bilo kakvih drugih građevina.

 

Da je to koridor, utvrdiće se nakon razgraničenja prava na more između BiH i Hrvatske. Prije toga, nisu moguće nikakve aktivnosti, jer kao što vidite prvo treba utvrditi pitanje priključnog koridora i onda tretirati taj priključni koridor u skladu sa konvencijamama", naglasio je Genjac.

 

Kazao je i kako Hrvatska tretira teritorijalne vode BiH i njeno pravo na priključni koridor suprotno UN konvenciji o pravima mora i da tu imamo spor.

 

"Netačne su tvrdnje da Hrvatska gradi most na svom teritoriju. Nedopustivom gradnjom mosta bi se blokirala ta jedina pomorska veza za ostalim državama svijeta i tako bi se BiH pretvorila u kopnenu državu a odsijecanje od međunarodnih voda, država bi se spriječila da ostvaruje prava koja joj pripadaju kao pomorskoj državi", dodao je.

 

Naglasio je i kako uprskos svemu navedenom, Hrvatska insistira na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu i da pri tome Hrvatska obmanjuje i javnost i institucije UN-a, navodeći kako ima saglasnost BiH, što su neistinite tvrdnje.

 

"Stranka SDA je potpuno opredijeljena za dobrosusjedske saradnje između BiH i Hrvatske i podržaćemo sve institucije da rade na razvijanju dobrih odnosa, međutim dobra susjedska saradnja i dobri odnosi su mogući isključivo uz međusobno poštovanje prava obje države.

 

Imajući sve navedeno u vidu, želim da vas obavijestim da će stranka SDA u pismu koje je pripremljeno sve evropske parlamentarce upoznati sa navedenim činjenicama, a zamolićemo za podršku i pomoć pri revidiranju odluke o dodjeli sredstava jer smatramo da se desio neobjašnjivi previd, tu odluku treba revidirati", naglasio je predsjednik Glavnog odbora SDA.

 

Naveo je i kako je problem shvaćen na vrijeme, ali da je bilo potrebno vremena da se izvrši prikupljanje svih materijala, da se ustanove relevantne činjenice.

 

Naglasio je i kako je ovo pitanje moguće riješiti dogovorom na način da se poštuju konvencije, prava i uzajamni i međusobni suverenitet, a ako ne bude moguće na taj način, kako je istakao, sasvim je moguće da BiH poduzme korake na relevatnim sudskim instancama.

 

Rekao je i kako je Hrvatska odbijala rješenje koje uvažava obavezujuće međunarodni pravni poredak i da je zbog toga prošlo 9 godina.

 

Po završetku press konferencije, Genjac je ponovio kako je jednoglasan stav Predsjedništva BiH, a to je da se ne dozvoljava gradnja mosta dok se ne riješi definisanje crte graničenja između Hrvatske i BiH i da je taj stav važeći i nije promijenjen.

 

(N1)

///////////////////////////////////

NASLOV U JUTARNJEM LISTU: "Hrvatska pred novim međunarodnim sporom - Izetbegović želi srušiti projekt Pelješkog mosta"

Današnja press konferencija predsjednika GO SDA, Halida Genjca, na kojoj je problematizirao izgradnju Pelješkog mosta, privukla je značajnu pažnju medija u Hrvatskoj koji naglašavaju važnu činjenicu da BiH nikada nije dala suglasnost za izgradnju ovog mosta te izražavaju bojazan da bi spor mogao okončati na međunarodnom arbitražnom sudu.



NASLOV U JUTARNJEM LISTU: 'Hrvatska pred novim međunarodnim sporom - Izetbegović želi srušiti projekt Pelješkog mosta'

Kako Hina piše, spor oko gradnje Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali, a vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) pridružit će se zahtjevu kojeg je u parlamentu BiH pokrenula grupa parlamentaraca da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva, najavio je u subotu predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

 

"Na izvanrednoj stranačkoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu Genjac je ustvrdio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta kao i da ne stoje argumenti da bi se on gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procijenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru", piše Hina.

 

"BiH nikada nije dala suglasnost na gradnju Pelješkog mosta. Bez toga ona je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnih konvencija, a posebice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora", kazao je Genjac.

 

"Pritom se kao na konačno i obvezujuće pozvao na stajalište Predsjedništva BiH koje je na sjednici održanoj 17. listopada 2007. godine zaključilo kako je BiH protiv gradnje Pelješkog mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za rješavanje morske granične crte između dvije države", piše Hina.

 

Predsjedništvo BiH tada je pozvalo Hrvatsku da ne poduzima nikakve "jednostrane radove" na gradnji mosta.

 

Hina citira Genjca koji je kazao kako je o svemu tome 23. aprila 2009. tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upoznao hrvatski državni vrh, a Predsjedništvo BiH nakon toga nikada nije usvojilo bilo kakve zaključke kojima bi izmijenio stajališta u odnosu na gradnju Pelješkog mosta.

 

To što su u međuvremenu razgovarali predstavnici vlada dvije zemlje i članovi stručnih radnih skupina dogovorivši pritom i izmjene u prvobitnom projektu mosta po Genjčevu sudu nema nikakvu posebnu težinu jer su konačne odluke o suglasnosti isključivo u rukama Predsjedništva BiH, a ono nikome nije dalo suglasnost da potpiše bilo kakav međudržavni sporazum o tome.

 

Predsjednik Glavnog odbora SDA ističe kako je jasno da pitanje razgraničenja na moru nije riješeno, a nema ni suglasnosti iz BiH za gradnju mosta pa mu je nejasno kako je Europska komisija mogla odobriti sredstva za gradnju mosta "koja je ilegalna".

 

Konvencija UN-a o pravu mora, kako to tumače u SDA, jasno precizira pravo BiH na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora, a on pak podliježe režimu slobodne plovidbe bez ikakvih ograničenja što uključuje zabranu gradnje umjetnih objekata na takvom plovnom putu.

 

Analogiju vide u arbitraži o morskoj crti razgraničenja Hrvatske i Slovenije kojom je Slovenija dobila isti takav koridor.

 

"Netočne su tvrdnje da Hrvatska gradi most u svojim vodama jer je to međunarodni priključni koridor", ustvrdio je Genjac optužujući Hrvatsku da gradnjom Pelješkog mosta ugrožava teritorijalni suverenitet BiH i krši međunarodni pravni poredak.

 

Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta u SDA su predvidjeli slanje pisma zastupnicima u Europskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti potporu za reviziju odluke Europske komisije o dodjeli financijske pomoći Hrvatskoj za gradnju mosta.

 

Od Vijeća ministara BiH kojega vodi SDA-ov Denis Zvizdić u njegovoj stranci očekuju da postupi sukladno zahtjevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. srpnja i uputi prosvjednu notu Hrvatskoj te zatraži prekid svih radova uključujući raspisivanje natječaja za izvođača do rješavanja spornih pitanja.

 

Problem je, konstatirao je Genjac, moguće riješiti dogovorom uz poštivanje međunarodnog prava i suvereniteta BiH.

 

"Ako to ne bude moguće riješiti na taj način sasvim je moguće da BiH poduzme korake u smislu zaštite svojih prava na relevantnim međunarodnim sudskim institucijama", kazao je Genjac podsjećajući kako je mogućnost arbitraže spomenuta i u zaključcima Predsjedništva BiH iz 2007. godine.

 

Pitanje gradnje Pelješkog mosta Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine aktualizirao je početkom srpnja, a na prvoj narednoj sjednici zakazanoj za 6. rujna trebao razmatrati izvješće Vijeća ministara BiH o planovima za njegovu gradnju.

 

Raspravu su inicirali zastupnici oporbene Demokratske fronte (DF) te trojica zastupnika koji su ranije bili članovi SDA a ranije ove godine su iz te stranke isključeni te djeluju unutar kluba nazvanog Nezavisni blok (NB).

 

No, i neki zastupnici SDA poput Šemsudina Mehmedovića izričito se zalažu da parlament BiH poduzme sve kako bi gradnja mosta bila zaustavljena s obrazloženjem kako bi on ugrozio pristup brodova međunarodnim vodama iz Neumskog zaljeva.

 

Mehmedovićevu zahtjevu sada se odlučio priključiti i vrh SDA.

 

Hina piše kako je Hrvatska u proteklim godinama uvažila sve primjedbe što su ih vlasti BiH iznosile u odnosu projekt Pelješkog mosta za koji je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od vjerojatne crte razgraničenja s BiH na moru.

 

Tako je izmijenjen i prvobitni projekt pa je visina tzv. svijetlog otvora mosta povećana na 55 metara, a raspon između stubova na 200 metara što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zaljevu.

 

Hina javlja da su u Predsjedništvu BiH trenutno podijeljena stajališta oko gradnje Pelješkog mosta. Bošnjački član Bakir Izetbegović opetovano je isticao kako BiH mora štititi svoje interese dok je hrvatski član Dragan Čović na stajalištu kako je most koristan za obje države, a za BiH bi bio posebno važan jer bi se eliminirali prometni čepovi kroz Neum.

//////////////////////////

HALID GENJAC: 'Izgradnjom Pelješkog mosta BiH bi bila kopnena država'

HALID GENJAC: "Izgradnjom Pelješkog mosta BiH bi bila kopnena država"

/////////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Subota, 5. avgust/kolovoz 2017.

///////////////////////////////

//////////////////////


Kersten Knipp : Povratak u ruševine – Asadova pobjeda

Asadov režim osvaja od pobunjenika selo po selo, teritoriju po teritoriju. U decembru prošle godine, pobunjenici se povukli u istočni dio Alepa, u martu ove godine su predali svoje bivše [...]

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
47550304

Powered by Blogger.ba