Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.06.2017.

SUDBINA BHRT: PRVI BANKROT JAVNOG SERVISA U EVROPI ?

Sudbina BHRT: Prvi bankrot javnog servisa u Evropi?


Način stabilnog finansiranja Javnog servisa u BiH ne postoji već gotovo godinu dana. Fotografija: BHRT

Način stabilnog finansiranja Javnog servisa u BiH ne postoji već gotovo godinu dana. Fotografija: BHRT

/////////////////////////////////

BHRT je pred bankrotom i ako se to dopusti, biće to prvi primjer bankrota javnog servisa u Evropi. Stoga su sa međunarodne konferencije "Nacionalni radiotelevizijski servis u BiH" poslani posljednji pozivi za spas javnog servisa BiH.

Neuređen sistem naplate RTV takse, te političke opstrukcije da se donesu adekvatni zakoni doveli su RTV servis na rub propasti, a mnogobrojni učesnici dvodnevne konferencije koja se održava u Sarajevu pokušaće ponuditi rješenja izlaska iz krize.

Način stabilnog finansiranja Javnog servisa u BiH ne postoji već gotovo godinu dana od kada je prestala da važi zakonska obaveza prikupljanja RTV takse putem telekom operatera. Finansijska situacija je trenutno dramatična.

"S obzirom na to da već krajem ovog mjeseca imamo najave da jedan od preostala dva dominantna telekoma koji kako tako prikuplja taksu, a to je M:tel, prestaje s tom praksom. Definitivno su sva zvona za uzbunu upaljena i ova konferencija je zaista posljednji poziv domaćim predstavnicima vlasti da nešto učine kako BiH ne bi postala jedina država u Evropi koja nema svoj javni servis", rekao je generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Belmin Karamehmedović: Definitivno su sva zvona za uzbunu upaljena
Belmin Karamehmedović: Definitivno su sva zvona za uzbunu upaljena

U Parlamentu BiH nisu uspjeli pokušaji da se RTV taksa plaća putem računa za električnu energiju. Odgovornost za loše stanje u kojem se našao BHRT se prebacuje poput loptice sa međunarodne zajednice na političare, a oni, pak na menadžment. Tako se optužuje međunarodna zajednica da je započela reformu, pa je prepustila domaćim vlastima.

Bosanskohercegovačke vlasti, pak, imaju podjeljeno mišljenje o funkcionisanju javnog servisa. Neki bi spasili ovakav servis kakav je trenutno, a drugi bi uveli 'treći kanal'. U svemu tome trpe uposlenici prije svega BHRT-a.

"Radnici rade na tehnološki vrlo zastarjeloj opremi koja datira još iz 1984. godine. Radnici se muče da bi svakodnevno ispunili svoj zadatak, a to jeste profesionalno izvještavanje o bilo kojem događaju. Radi se o više od 850 radnika koji nemaju redovna primanja, nemaju zdravstevno osiguranje, nisu im uplaćeni doprinosi i rade u nevjerovatno teškim uvjetima", objašnjava urednica BH radija 1 Ermina Hrustemović.

Prazne riječi ne pomažu

A baš u vrijeme ' lažnih' vijesti i populizma, kako je rekao, voditelj Odjela za informacijsko društvo Vijeća Evrope Patrick Pennickx, potrebno je da se čuje glas koji je nezavisan, potpuno slobodan od bilo kakvog uplitanja i uticaja vlasti.

"BHRT je na rubu bankrota, biće to prvi slučaj javnog emitera u Evropi da se nađe u ovoj situaciji. BHRT ima pravo da kao takav ostane, ne samo radi prava, već zato što treba da omogući javno emitiranje koje je nepristrasno i slobodno u svakom pogledu. Prazne riječi više ne mogu pomoći, ono što nam je potrebno je djelovanje", smatra Pennicks.

Apeli za spas BHRT stižu već mjesecima i iz Evropske radiodifuzne unije (EBU), koja je od polovine decembra prošle godine odredila sankcije BHRT-u zbog dugova koje je akumilirao u iznosu od 6,4 miliona eura u proteklih 12 godina.

Ingrid Deltenre: Svi mediji trebaju sarađivati na održanju javnog servisa
Ingrid Deltenre: Svi mediji trebaju sarađivati na održanju javnog servisa

Generalna direktorica EBU-a Ingrid Deltenre uputila je i danas apel bh. politčarima da se osigura stabilan sistem finansiranja BHRT-a.

"Apsurd je možda reći da ovaj sistem koji je trenutno u kolapsu, jeste jedna od najskupljih sistema javne radiodifuzije u Evropi i kao takav nije uspio da se održi, zato je potrebna hitna reforma javnog sistema u BiH, a cjelokupno društvo i svi mediji trebali raditi na tome, da sarađuju na održanju javnog servisa", kaže Deltenre.

Reformu bi trebali da podrže svi. Bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović smatra da je uloga Javnog servisa drugačija od komercijalnih medija.

"Naravno da javni sistem ima potpuno drugu ulogu i da ta uloga treba da bude prepoznata od kompletnog društva u Bosni i Hercegovini što trenutno nije slučaj. Način na koji gledamo servis je nešto što ima ulogu i mnogi ljudi govore da ne plaćaju zato što im se ne sviđa program. To je pogrešno. Mi moramo prije svega uspostaviti sistem koji će odgovoriti zahtjevima društva koje je vrlo kompleksno, a mi ovdje cijelo vrijemo govorimo o tri konstitutivna naroda", kaže Mijatović.

Uz uvjeravanje da je Ministarstvo prometa i komunikacija BIH pratner BHRT-u, ministar Ismir Jusko očekuje od odbora sistema da što prije počne reviziju postojećeg zakona.

"Ministarstvo je donijelo određene odluke kojima je finansijski data podrška Javnom servisu, ali to je samo gašenje požara. Promjena zakona, donošenje rješenja kojima će se stabilizirati naplata RTV taksi je jedini mogući način da se riješi problem", rekao je Jusko.


///////////////////////////////////
14.06.2017.

'BERLIN PLUS' UBRZAVA BiH

'Berlin plus' ubrzava BiH






Međunarodnim inicijativama proteklih godina, kojim se BiH nastojala učvrstiti na "evropskom putu", priduržila se i nova, potekla iz SR Njemačke, koja se odnosi na cijeli Zapadni Balkan, kako bi postao atraktivno ekonomsko područje. U BiH nema zvaničnih reakcija, dok analitičari vide prednosti ove inicijative jedino ako domaći "igrači" shvate važnost signala koji im šalju Njmačka i druge članice EU.

Naziv inicijative "Berlin plus" za političkog analitičara Adnana Huskića nije adekvatan termin, jer kako navodi, već postoji Sporazum sa istim nazivom koji regulira potpuno drugačiju materiju - odnos NATO i EU. Huskić kaže kako je to ustvari ​"nastavak Berlinskog procesa, pokrenutog prije četiri godine, kako bi se region što prije približio punopravnom članstvu EU".

"Radi se o pokušaju da se sada ovaj proces fokusira i prebaci na nekoliko nivoa. Njemački ministar vanjskih poslova Zigmar Gabriel je u svom govoru u Aspenu analitički prezentirao probleme koji postoje u regiji, ali i to sa kakvim se problemima suočava EU. Pritom je ministar naglasio potrebu da se članice EU fokusiraju na Zapadni Balkan, a ukoliko to izostane, posljedice bi mogle biti dalekosežne i negativne i za samu EU. Loši su odnosi u regiji, ekonomski problemi su nagomilani, i u svemu tome, privlačnost EU nije dovoljna da proces drži u pokretu", kaže Huskić.

Politički analitičar Srećko Latal podsjeća da uz njemačku inicijativu, koja će vjerovatno prerasti u evropsku, i u administraciji SAD-a se intenzivno razmišlja o tome kako pomoći balkanskim zemljama.

"Međutim, ta razmišljanja su dobrim dijelom limitirana ozbiljnim unutrašnjopolitičkim dilemama koje postoje u Americi i jednom totalnom podjelom između Bijele kuće, Stejt Departmenta i ostalih dijelova američke administracije. I pored toga, stanovnici Bosne i Hercegovine i Balkana mogu se nadati boljoj i konkretnijoj podršci prije svega Evropske unije i Amerike, ali na kraju opet ostane ono: 'Uzdaj se u se i u svoje kljuse'. O budućnosti i Bosne i Hercegovine i Balkana će odlučivati ljudi iz Bosne i Hercegovine i sa Balkana, a ne drugi", kaže Latal.

Može li zalaganje SR Njemačke, prije svega za ekonomsko osnaživanje regije, za bolju putnu povezanost među državama, za više saradnje među njima, donijeti vidljive rezultate?

Adnan Huskić: Inicijativa teško da će uticati na ključna politička i bezbjednosna pitanja s kojim se region suočava
Adnan Huskić: Inicijativa teško da će uticati na ključna politička i bezbjednosna pitanja s kojim se region suočava

Adnan Huskić smatra da se brzo ne mogu očekivati drastično bolji rezultati, jer je većina evropskih aktera fokusirana na rastuće probleme na globalnoj sceni, pa problemi u BiH ili na cijelom Balkanu, često odlaze u drugi plan. Ipak, podvlači Huskić, "veoma se značajna nova razmišljanja iz SR Njemačke, koja su fokusirana na ekonomsko jačanje BiH i Balkana, kroz bolju poslovnu saradnju s njemačkom privredom".

"Međutim, ta inicijativa teško da će na bilo koji način uticati na ključna politička i bezbjednosna pitanja s kojim se region suočava. U isto vrijeme imamo razmišljanja o doradama ove inicijative, te, prema nekim informacijama, evropski zvaničnici planiraju angažovati dodatne konsultante, stručnjake, kako bi se probila blokada na ključnim reformama. Pokušaj je osuđen na propast ukoliko se ne shvati da BiH nisu potrebni samo stručnjaci nego politička volja, kako bi se pokrenule reforme i zemlja počela kretati ozbiljnije na putu pristupanja EU", kaže Huskić.

Vraćanje fokusa na ovaj dio Evrope

Smanjenje tenzija, sigurnosna i ekonomska stabilnost regiona je temeljna ideja "mini Maršalovog plana". Njegovi zagovornici računaju na smanjivanje broja onih koji odlaze u zemlje EU u potrazi za poslom, očekujuveće zapošljavanje u privredi u matičnim zemljama.

Bh. situacija govori sasvim suprotno – u ovoj zemlji najprofitabilniji je posao političara. O tome svjedoče i podaci koje je nedavno iznio menadžer nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović.

"U Bosni i Hercegovini ima 6.000 političkih funkcija. Na tri i po miliona stanovnika, mi smo svjetski rekorderi. Nezvanično, u Bosni i Hercegovini postoji 25.000 političkih funkcija, zato što na ovih 6.000 dolazi 19.000 rukovodećih i upravljačkih pozicija u javnom sektoru. Tu mislim na brojne upravne i nadzorne odbore, na direktore i rukovodioce, koji se u pravilu postavljaju i nominiraju stranački.

U 95 posto slučajeva direktori i sastavi upravnih i nadzornih odbora su nominirani stranački i postavljeni stranački. Kada su nominirani i postavljeni stranački, u pravilu odgovaraju stranci. Ne odgovaraju ni Ustavu, ni zakonu, ni građanima, ni javnom interesu. I to je izvor politizacije i velikog broja problema u BiH", upozorava Arapović.

Zemlje regiona bi trebale više raditi na promociji EU, njenih novčanih fondova, pretpristupne pomoći. Treba objašnjavati koje prednosti članstvo donosi, što još uvijek nije urađeno u dovojnoj mjeri. Stoga, Srećko Latal naglašava:

"Važno je stvarati novi narativ o tome šta je Evropska unija, zašto je Evropska unija važna za Zapadni Balkan, zbog čega su zemlje Zapadnog Balkana važne za Evropsku uniju? Mora se ljudima objasniti kakav je trgovinski i ekonomski partner EU za Zapadni Balkan, šta EU predstavlja tim zemljama u regiji i šta punopravno članstvo znači", podcrtava Latal.

Inela Hadžić iz Sarajevskog otvorenog centra očekuje da njemačka inicijativa uskoro postane inicijativa EU, kao što je to bio slučaj i sa britansko - njemačkom inicijativom.

"EU je shvatila da se u BiH ne dešavaju pomaci i da su bh. vlasti s nedovoljno ozbiljnosti pristupile ispunjavanju preuzetih obaveza. U fokusu plana nazvanog Maršalov, ostaće ekonomske reforme, vladavina prava, borba protiv korupcije ali će Njemačka ovaj put instistirati da se stvore jasni pokazatelji na koji način će se mjeriti napredak u pojednim oblastima. To nije loše za BiH s obzirom da se fokus vraća na ovaj dio Evrope i nadam se uskoro da ćemo saznati više informacija o onom što planira Njemačka", kaže Hadžić.

Novi prijedlog Berlina za osnaživanje šest zemalja Zapadnog Balkana uskoro će se naći na dnevnom redu Evropskog vijeća u Briselu, koji bi trebalo da ga odobri i odredi poseban novčani fond za balkanske države.

Prema onom što se do sada zna, novac će osigurati Evropska ekonomska zona (EEA) koju čine sve zemlje članice EU, zatim Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu (EFTA), kojoj, uz navedene države, pripada i Švajcarska.

Iznos još nije poznat, a mediji špekulišu da će biti izdvojene dvije milijarde eura za Balkan kao atraktivno ekonomsko područje.

Njemačka je prije nekoliko godina sa Velikom Britanijom pokrenula inicijativu za BiH, sa privrednim razvojem i većim zapošljavanjem u prvom planu. Nova inicijativa se odnosi na svezemlje Zapadnog Balkana.

///////////////////
////////////////////

POPUŠTA NAPETOST U ZALJEVU: Isključen vojni napad na Katar, ekonomska blokada ostaje do daljnjeg

POPUŠTA NAPETOST U ZALJEVU: Isključen vojni napad na Katar ...

/////////////////////////////////
////////////////////////////////////
/////////////////////////////// /////////////////////////////////////


////////////////////

Utvrđen prijedlog izmjena Krivičnog zakona : Vijeće ministara BiH predložilo kažnjavanje negiranja genocida

ministara Bosne i Hercegovine donijelo je prijedlog izmjena Krvičnog  zakona kojim bi se kažnjavalo negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti, što je često činio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, niječući [...

///////////////////////
više članaka

Dr. Nirvana Pištoljević : BiH je administrativna noćna mora, birokratija a nas spriječava da pomognemo dje

//////////////////////////////////////

Devetnaestogodišnja Aida sa švedskim pasošem i državljanstvom : Vratila sam se u BiH i svoje svijetlo

///////////////////////////////

Institut za istraživanje genocida Kanada : “Hamilton podržava Međunarodni dan

/////////////////////////////////////////
/////////////////////////////

Prof.dr. Mirsad Hadžikadić: Nacionalizam nije put budućnosti, mislim da mora da se probudi svijest

///////////////////////////////////////

DR. Haris Silajdžić : Sa Aloisom Mockom otišao je jedan dobar svijet (VIDEO)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56705036

Powered by Blogger.ba