Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.05.2017.

DAN BIJELIH TRAKA

Dan Bijelih traka : U Prijedoru protestna šetnja s bijelim trakama i 102 ruže za ubijenu djecu

Maj 31. 2017.



Noseći transparente s porukama “Ne poriči, jer nas se tiče”, “Solidarnost je naše oružje”, “Pravo na sjećanje 102”, “Nema puta ka miru, mir je put”, aktivisti Inicijative “Jer me se tiče” danas su se u Prijedoru još jednom prisjetili zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom Prijedora te odali počast nevinim žrtvama.

Obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka u Prijedoru započelo je okupljanjem na početku glavne šetnice, a nastavilo se protestnom šetnjom do glavnog gradskog trga, gdje je održan kraći javni skup s obraćanjima i polaganjem 102 ruže u znak sjećanja na 102-oje djece koji su ubijeni u Prijedoru.

– Ove godine s bijelim trakama smo prošli kroz cijelu glavnu pješaku zonu. Na glavnom trgu smo imali jednu manju umjetničku instalaciju gdje su ostavljeni tragovi u boji, ispisan je broj 102 i tragovi djece, odnosno cipelica s brojem 102 kao pomen na ubijenu djecu – kazao je Feni aktivista Incijative “Jer me se tiče” Edin Ramulić.

Obilježenju “Dana bijelih traka” prisustvovalo je oko 600-800 ljudi, a Ramulić izražava zadovoljstvo što je sjednica Skupštine grada Prijedora, koja je bila zakazana za danas, odgođena da bi odbornici koji žele prisustvovali obilježavanju “Dana bijelih traka” u tom gradu.

– Skupština grada Prijedora, koja je ključna za podršku inicijativi za izgradnju spomenika ubijenoj djeci, nije danas održala sjednicu u znak poštovanja tog događaja i solidarnosti s porodicama ubijene djece. Mislimo da je veliki napredak time postignut i da je pozitivno da su se i oni na taj način institucijalno pridružili obilježavanju “Dana bijelih traka”, odnosno dali podršku i roditeljima ubijene djece na taj način, to je ove godine veliki pomak – ocijenio je Ramulić.

Po njegovim riječima, porodice ubijene djece su pripremile 102 dosjea koja su danas predata na protokol Gradu Prijedoru za gradonačelnika i za 31 odbornika u prijedorskog gradskoj skupštini.

Krizni štab bosanskih Srba općine Prijedor putem lokalne radiostanice 31. maja 1992. godine izdao je naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima.

U Prijedoru, ali i u cijeloj BiH te regiji, danas se obilježava “Dan bijelih traka” u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i njegove okoline.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru  su ubijena 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora.  Od kraja maja do kraja augusta 1992. godine u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena.

(Klker.info-Fena)

///////////////////////////////////////////////////


31.05.2017.

DAN BIJELIH TRAKA: NA DANAŠNjI DAN BOŠNjACIMA U PRIJEDORU NAREĐENO DA NOSE BIJELE TRAKE, TO JE BIO POČETAK NEZAPAMĆENOG POKOLjA

DAN BIJELIH TRAKA: Na današnji dan Bošnjacima u Prijedoru naređeno da nose bijele trake, to je bio početak nezapamćenog pokolja

Tog je dana počela kampanja sustavnog počinjenja zločina u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije opštine Prijedor.









Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima.

 

Na današnji dan, prije 25 godina, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su, a kasnije i u nekim drugim mjestima, izdale zapovijed putem lokalnog radija kojom se zahtijeva od nesrpskog stanovništva da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

 

 “Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice”. Ovako je zvučala propagandni poziv prosrpskih medija 31. maja 1992 godine na Radiju Prijedor. To je bio početak nezapamćenog pokolja koji je rezultirao ubijanjem 3.173 nevina civila i zatvaranjem 31.000 osoba u logore.

 

Tog je dana počela kampanja sustavnog počinjenja zločina u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije opštine Prijedor.

 

Mnogi Prijedorčani koji su čuli ovaj poziv na radiju, pronađeni su u oktobru 2013. godine u selu Tomašica, najvećoj masovnoj grobnici koju svijet još nije vidio.

 

– Stojite na mjestu jedne od najvećih grobnica u BiH. Ova zemlja pokriva ostatke bošnjačkih i hrvatskih civila koji su ubijeni od srpskih snaga u toku etničkog čišćenja u ljeto 1992. godine. Molimo vas da poštujete sjećanje na žrtve – napisano je na tabli postavljenoj na Tomašici.

 

Preživjelim žrtvama je danas zabranjeno sjećanje. Tek u posljednjih nekoliko godina javnost se podsjeća na strašni zločin nad nesrpskim stanovništvom ovog grada i kraja. Među njima je i 102 nevine djece koja nemaju svoj spomenik, jer gradske vlasti to ne dozvoljavaju.

 

Ni bivši logoraši Keraterma, Omarske i Manjače nemaju svoja prava jer ih zakon ne prepoznaje kao žrtve. Nasuprot tome, podignute su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda, kaže, tu nema mjesta.

 

U Prijedoru ništa više ne podsjeća na zločine, osim povremeno čitanje imena ubijenih tokom obilježavanja godišnjica zločina.

 

Dan bijelih traka će, također, biti obilježen u i drugim gradovima Bosne i Hercegovine, a sjećanje na zločine počinjene nad nesrbima u Prijedoru 1992. godine bit će obilježeno i u Zagrebu.

 

U glavnom gradu Hrvatske sjećanje na žrtve zločina koji se dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreb.

/////////////////////////////

Institut za istraživanje genocida Kanada : “Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”

Maj 31. 2017.


Povodom 25 godina od početka genocida u Prijedoru i 25 godina od prijedorskih bijelih traka na prijedlog članice Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, gradonačelnik Hamiltona Fred Eisenberger je po drugi put uzastopno uključio Hamilton u kampanju Međunarodnog dana bijelih traka.

Na velikom skupštinskom, elektronskom panou, ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona na dan 31. maj je u znak podržavanja kampanje Međunarodnog dana bijelih traka napisano:

“Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”

Želja nam je da građani Hamiltona i Kanade postanu svjesni u kojim razmjerama se dogodio zločin genocida u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Uspjeli smo skrenuti pažnju javnosti Hamiltona i Kanade na diskriminaciju žrtava u Prijedoru. Naša poruka o činjenicama, o zločinima i kontinuiranoj dehumanizaciji nesrpskog stanovništva u Prijedoru obišla je Kanadu.

Kanada je jedna od rijetkih država čija vlada je podržala kampanju Međunarodni dan bijelih traka. Danas se Međunarodni dan bijelih traka obilježava širom Kanade. Centralna ovogodišnja komemoracija je održana u največem kanadskom gradu, Torontu, na kojoj je više stotina ljudi, žena, djece i preživjelih žrtava genocida učestvovalo u širenju poruke Međunarodnog dana bijelih traka.

Dan bijelih traka je simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode žrtava i svih poniženih, za dostojanstvenu kulturu pamćenja, ne zbog osvete već zbog bolje budućnosti u kojoj će istina i pravda biti put zajedničkog života. Dan bijelih traka je aktivno suprostavljanje diskriminaciji, ponižavanja, dehumanizaciji žrtava i njihovih organizacija, misija borbe za dostojanstvo, slobode  i prava žrtava, borba protiv poricanja genocida u Prijedoru i BiH. Dan bijelih traka je i u funkciji prevencije da se to nikom i nikada više ne ponovi genocid.

Profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, zahvalio se odbornicima Skupštine grada Hamiltona na podržavanju kampanje Međunarodni dan bijelih traka u znak sjećanja na genocid koji se desio u Prijedoru. “Od političkih, akademskih i pravnih pojedinačnih i kolektivnih subjekata u svijetu tražimo da učine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje na istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti svih građana Prijedora i BiH.”, naglasio je Ramić.

Podsjećamo svjetsku javnost da su genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatočeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zločin genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida, masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje, silovanje prije svega, Bošnjaka, a zatim i Hrvata.

Institucionalno uvođenje bijelih traka za nesrpski živalj značilo je, ništa manje no dozvolu za “slobodan lov” na dojučerašnje komšije i prijatelje, a sada odjedanput do dna ponižene ljude, koji su sa tim obilježjem za tu aparthejdsku vlast postali neljudi i koji su na taj način pripremljeni za odstrel. Tako je te ljude svako od tih žestokih fašista mogao hapsiti, proganjati, pljačkati, ubijati i razna zvjerstva činiti jer su ti ljudi bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedočenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione, koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu.

Na isti način kako su taj ojađeni nesrpski živalj stavili van zakona, tako su i njihova vjerska, kulturna i ekonomska dobra takođe bila van zakona, te shodno tome stavljena na raspolaganje rušilačkim strastima kako pojedinaca, tako i institucijama i organina paradržavnih vlasti Prijedora i paradržavne tvorevine Republike Srpske.

Danas se kontinuitet te zločinačke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Dvadeset i pet godina kasnije, u Prijedoru se i dalje negira genocid. Bez suočavanja sa tom strašnom istinom, njegovog priznanja i prihvatanja, Prijedor će i dalje biti bez bolje zajedničke budućnosti.

Podsjećamo vas da je gradonačelnik Eisenberger našoj zemlji čestitao Dan nezavisnosti i Dan državnosti, te odao počast i žrtvama srebreničkog genocida.

(Kliker.info-IGK)

31.05.2017.

MOSTARSKI ROĐENI ODGOVORILI BLAŽU SLIŠKOVIĆU: ZBOGOM BAKA, LjUBAV NIJE KOCKA

MOSTARSKI ROĐENI ODGOVORILI SLIŠKOVIĆU: Zbogom Baka, ljubav nije kocka

Udruženje građana Mostarski Rođeni poslalo je otvoreno pismo legendi Veleža i treneru velikog rivala Zrinjskog, aktuelnog šampiona Bosne i Hercegovine, pismo prenosimo u cijelosti



MOSTARSKI ROĐENI ODGOVORILI SLIŠKOVIĆU: Zbogom Baka, ljubav nije kocka - 2


MOSTARSKI ROĐENI ODGOVORILI SLIŠKOVIĆU: Zbogom Baka, ljubav nije kocka - 2

Gospodine Slišković,

 

Počinjemo naše obraćanje vama sa ovakvim naslovom jer nema smisla da vas oslovljavamo sa nadimkom koji ste zaradili na našim mostarskim ulicama, jer ste se sudeći po vašem zadnjem intervjuu odrekli onog Mostara koji vam ga je dao. Odrekli ste ga se onog momenta kada ste se upustili u raspravu da li je Velež bošnjački klub ili ne, kao da do sada već svima nije to jasno. Vama kao do juče (još uvijek) legendi našeg Veleža se nije smjelo desiti da u istu rečenicu stavljate ta dva pojma, što je samo po sebi sramotno sa vaše strane pogotovo imajući u vidu posao koji trenutno obavljate.

 

Što se tiče drugog dijela u kojem tvrdite da volite Velež, ali eto Zrinjski volite više, ne možemo se oteti dojmu da je ova izjava jednako humoristična kao vaš pokušaj konverzacije na engleskom jeziku. Simpatije prema klubu koji predstavlja običnog čovjeka, radnika, humanizam, žrtvu i ponos, a u isto vrijeme nešto veće simpatije prema klubu koji uzimajući u obzir naziv HŠK ekskluzivno predstavlja samo jednu etničku grupu i pri tome se ni trunke ne stidi svojih nastupa u Prvenstvu NDH i čiji navijači uz redovno veličanje fašizma ruše spomenilke ovog grada, morate priznati da nema apsolutno nikakvog smisla.

 

Smatramo da nema potrebe za ovakvim izljevima “ljubavi” jer Velež ima i više nego dovoljno onih koji ga istinski vole, a nisu u posljednjim decenijama odustali od onoga što ih je ovaj grad i njihovi roditelji naučili. Upravo tako, ne samo da ste ukaljali svoje ime i prezime, nego ste pljunuli na sve one vrijednosti koje su vas roditelji pokušavali naučiti, a svi znamo koje su to. Vama kao treneru i klubu na čijoj klupi sjedite i koji volite želimo čestitati naslov državnog šampiona. Sigurni smo da u vašem novom klubu ima dovoljno prostora u vitrinama i za ovaj osvojeni pehar, nakon što su svi Veležovi izbačeni na smeće onog momenta kada su ti koje sada volite odlučili da našeg kluba ne treba više da bude.

 

Od srca vam želimo da svaki sljedeći put kada izađete na teren pod Bijelim Brijegom zamislite sliku sabirnog logora gdje su između ostalog zarobljeni bili i članovi familija onih koji su sa vama nekada dijelili svlačionicu, od strane onih koji su taj klub opet osnovali i danas za njega navijaju. Mi kao navijači i simpatizeri okupljeni u UGMR vas molimo da naš klub više ne spominjete u medijskim ili bilo kakvim istupima. Istorija se ne može izbrisati, ali u ovakvim situacijama bilo bi lijepo izbrisati da ste ikada nosili sveti crveni dres. Želimo vam sve najbolje u privatnom i sportskom životu. Mostar u srcu, Velež do groba.

////////////////////////
/////////////////////////////


//////////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////



Image result for vodja podzemlja ljubisa buha cume

Bivši šef beogradskog podzemlja : Ljubiša Buha Čume preuzeo Rudnik boksita Srebrenica

Firma „Lein“ iz Banjaluke, iza koje stoji jedan od bivših šefova beogradskog podzemlja Ljubiša Buha Čume, preuzela je od Fabrike glinice „Birač“ većinsko vlasništvo u Rudniku boksita Srebrenica, saznaje poslovni

////////////////////

Rušenje mesdžida i klanjanje namaza na ulici : Iftarom na Kalemegdanu podržali vjernike u Zemun Polju

Maj 30. 2017.


Ispred Kalemegdana u Beogradu u utorak je organiziran veliki iftar na otvorenom.Iftar je organiziralo Muftijstvo beogradsko, u saradnji s istanbulskom općinom Bajrampaša i Gradom Beogradom, navedeno je iz Islamske zajednice Srbije.

Iz Muftijstva beogradskog Al Jazeeri je rečeno da je ovogodišnji iftar organiziran u znak podrške džematu Zemun Polje, gdje je u petak ujutro srušen mesdžid u izgradnji.

Prošle godine velikom iftaru na otvorenom prisustvovalo je između 1.500 i 2.000 ljudi, koliko se po procjenama okupilo i ove godine.

Na večerašnji iftar pozvani su pripadnici svih beogradskih džemata, kao i predstavnici stranih ambasada u Beogradu.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
46332004

Powered by Blogger.ba