Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

06.05.2017.

KRAH I PEPEO

Krah i pepeo


Viktor Ivančić

Autor
6.5.2017. 


Image result for viktor ivančić

////////////////////////////////////

Izdvajamo

  • Dovodeći dakle u pitanje jedinstvo oligarhije, Most je, ponesen gardom borbene promidžbe, dirnuo u sam temelj hrvatske kapitalističke državnosti. Jer slavom opjevano ‘hrvatsko državotvorstvo’ nije bilo ništa drugo do instaliranje najodvratnije kapitalističke eksploatacije i njeno podlo umatanje u šareni staniol nacionalne mitologije, u ideološki kič zbog kojeg je, prema službenim uputama, vrijedilo žrtvovati život. Opskrbljujući ih etničkim neprijateljima i sablasnim domovinskim dramama, prvoborci toga pokreta vodili su – i još uvijek vode – sustavni rat protiv hrvatskih građana.
.......................
..............................

Kratki opis uzroka raskola hrvatske vlasti stoga može glasiti i ovako: Mostu je, čini se, fašizam nešto bliži od kapitalizma, a HDZ ne pravi razliku

Dan nakon što je Andrej Plenković na sjednici Vlade efektnim potezom obrva odrubio glave trojici Mostovih ministara, jedan je dnevni list osvanuo s naslovnicom na kojoj je, uz krupni portret premijera mesijanski zagledanog u prazninu, vrištala poruka ‘Dobili smo lidera!’ Ostali vodeći mediji – poglavito oni iz sastava Hanza divizije – nisu bili do te mjere eksplicitni, ali su odaslali naslovne parole vrlo slična sadržaja.

U prvome momentu euforije, dakle, mediji su se prepustili ekstatičnome slavljenu autoritarnih simplifikacija. Jer taj ‘Dobili smo lidera!’ nije ništa drugo nego liberalno-demokratska zamjena za sjevernokorejski ‘Živio Veliki vođa!’ ili – ispričavam se na vulgarnosti – drevnonacistički ‘Heil Hitler!’ Tehnički izbrušen žargon suvremene politike (‘lider’ umjesto satrapa i sl.) ne pomaže mnogo: korice dnevnih novina, kako god ih okreneš, svjedoče o tome koliko je totalitarne čežnje upisano u današnji demokratski folklor.

Daleko od toga da se radi tek o medijskoj opsesiji. Prije će biti da je silna težnja ka ‘odlučnome liderstvu’, ‘uvođenju reda’, ‘odgovornom državništvu’ i drugim zanosnim efektima što se oslobađaju nakon udarca šakom o stol jedan od važnijih motora nečega što zovemo predstavničkom demokracijom, promašujući – uzgred budi rečeno – i pridjev i imenicu.

Stvarna informacija što nam je preko novinske naslovnica plasirana glasi: ono što najviše volimo u demokraciji je čvrsta ruka! Trajna strateško-taktička dilema je pak sljedeća: kakvim demokratskim procedurama iznjedriti garnituru koja će imati snagu da u odsudnim trenucima demokraciju stornira? I dalje: kako ‘odsudne trenutke’ približiti vječnosti?

Iz perspektive nižih demokratskih bića – onih koji jednom u četiri godine pristupaju biralištima i koriste svoje ‘pravo glasa’, da bi u međuvremenu bili izuzeti iz svih sfera političkog odlučivanja – stvari izgledaju prilično jednostavno. Ako je riječ o izboru, onda je to izbor marke revolvera kojim ćeš biti odstrijeljen i odložen u mrtvu masu pod nazivom ‘narod’, odnosno – u nešto širem rakursu – o demokratskom legitimiranju političke formacije koja će, s alibijem da to čini ‘u naše ime’, demokraciju sabotirati.

Nekada takva stremljenja znaju biti formalizirana do bizarnih razmjera. Andrej Nikolaidis je to nazvao ‘cinizmom Istoka’ (ne pridajući manji značaj ‘cinizmu Zapada’), ilustrirajući ga primjerom nedavno održanoga narodnog izjašnjavanja u Turskoj, kada su tamošnji građani odlučili proceduru u kojoj se vrhuni demokracija – referendum – iskoristiti za javno pogubljenje demokracije u svojoj zemlji. Želeći si osigurati apsolutnu vlast, Recep Tayyip Erdogan poslužio se ‘demokratski izraženom voljom turskog naroda’ da bi turskome narodu uskratio pravo na demokratsko izražavanje volje.

Andrej Plenković zasad ne ide tako daleko. Hrvatska parlamentarna lakrdija u svome jeku postavlja drugačije pitanje – Da li pad Vlade nužno rezultira gubitkom političke vlasti? – i izgleda nudi negativan odgovor. Upravo dok nastaje ovaj tekst slušam HDZ-ova zastupnika Željka Reinera kako govori da ‘u ovome trenutku nije bitno ima li HDZ većinu u Saboru’. Premijer je, ispada, srušio svoju vladu, razvrgnuo vladajuću koaliciju i lišio se većinske podrške u parlamentu zato da bi ostao na vlasti.

Je li dakle Vlada pala ili nije? Tko zna, možda će Plenković, u čvrstoj namjeri da to jednom za svagda ustanovi, formirati kakvu komisiju sastavljenu od renomiranih nezavisnih stručnjaka, koja će kroz nekoliko godina sročiti jasan odgovor, osuđujući usput ‘oba totalitarizma’. Ako već ne pada fašistička ploča u Jasenovcu, zašto bi padala Vlada koja je svojim djelovanjem pridržava?

Ono što sada gledamo je predstava o suvišnosti hrvatskih glasača, bez obzira na to hoće li uskoro biti aranžirani novi izbori ili ne. Bilo bi, međutim, neodgovorno konstatirati da su tekućom uzurpacijom vlasti tek izdana načela predstavničke demokracije, jer je farsa ipak nešto obuhvatnija, naime – sama predstavnička demokracija predstavlja izdaju načela demokracije.

Kada je, kao u hrvatskome slučaju, demokratski život zemlje sveden na parlamentarni, na svečana nadjebavanja i sklapanja kupoprodajnih ugovora u predstavničkom tijelu, ‘demokraciju’ – a navodnici ovdje znače upravljanje beznaroda – konzumira samo oligarhija: njezino državno-političko krilo koje nas ideološki tiranizira, te ono ekonomsko koje nas izrabljuje.

U taj neprovjetreni prostor, gdje se miješaju moć države i moć bogatstva, uletio je Most, ponašajući se poput slona u staklenim odajama vlasti, k tome naoružan temeljitim nepoznavanjem gradiva. No čak i oni koji ne mogu smisliti ovu udrugu političkih voluntarista – a sam spadam među takve, štoviše, njihov lažni moralizam, patos hinjene principijelnosti, šovensku gorljivost i vjernost idealima katoličkog mračnjaštva iskreno prezirem – teško će moći ustvrditi da su kroz postupak vlastitoga razvlaštenja zarili zube u pogrešnu temu.

Falanga sastavljena od provincijskih proroka bez sumnje nije umjela svoje populističke nagone utrnuti kada se vlasti napokon dokopala. Ipak, ukoliko je u krvavome srazu s HDZ-om refleks Mosta zaista bio populistički – i pritom još neprincipijelan, ucjenjivački, tendenciozan, a dobrim dijelom valjda i nehotičan – taj je populizam ukazao na najdublju hrvatsku političku istinu: na kriminalni savez države i krupnog kapitala, na četvrt stoljeća vladavine sustava koji bez milosti proizvodi i privilegira žderače javnoga dobra, predatore poput Kutle, Čermaka ili Todorića, u konačnici na izostanak svake smislene razlike između hrvatskoga državotvornog projekta i organizirane pljačke hrvatskih državljana.

Ostrvivši se na prvo lice hrvatske tajkunerije, i to s pozicije državne vlasti, prešli su granicu dobroga ukusa što ju je HDZ davnih godina povukao. Zašto bi glavni organizator razbojstva tolerirao lov na lopove, ako nije sasvim sigurno da će operacija završiti praznom propagandnom pozom?

Osnovni grijeh Mosta leži u tome što je – makar su ga do uloge šerifa u hrvatskoj posttranzicijskoj kaubojštini doveli motivi patološke prirode, makar ga više zanimaju scenski efekti s pucanjem i razbijanjem inventara od ‘konačne pobjede pravde’ – pokušao pokidati vezu između političkoga i ekonomskog dijela oligarhije, ne shvaćajući da je ta oligarhijska čelična ploha odavno jedna te ista, da nema tako sporednoga i podatnog šava na kojemu će načiniti pukotinu i oskvrnuti njezinu kompaktnost.

Dovodeći dakle u pitanje jedinstvo oligarhije, Most je, ponesen gardom borbene promidžbe, dirnuo u sam temelj hrvatske kapitalističke državnosti. Jer slavom opjevano ‘hrvatsko državotvorstvo’ nije bilo ništa drugo do instaliranje najodvratnije kapitalističke eksploatacije i njeno podlo umatanje u šareni staniol nacionalne mitologije, u ideološki kič zbog kojeg je, prema službenim uputama, vrijedilo žrtvovati život. Opskrbljujući ih etničkim neprijateljima i sablasnim domovinskim dramama, prvoborci toga pokreta vodili su – i još uvijek vode – sustavni rat protiv hrvatskih građana.

Priznajem da mi se utoliko tragikomičnom čini spremnost znatnoga dijela opozicije (HNS, IDS) da podupre HDZ-ov manevar i sruši predsjednika Sabora, i to zato jer je ovaj podupro prijedlog opozicije da se sruši Agrokorov agent u Vladi. Umjesto da pasivnim aplauzom pozdravi spektakl samodestrukcije i pusti vladajuću hordu da se uzajamno potamani, vižljasti oporbeni um – iznalazeći ‘načelne’ razloge zbog kojih im je Gordan Jandroković prihvatljiviji od Bože Petrova – samo potvrđuje da bježi od izbora kao vrag od tamjana.

Most, dakako, ne zaslužuje ni zrno milosti, jer ne pokazuje ni zrno vjerodostojnosti. Da ga u njegovoj misiji rukovode istinski principi, tada bi, na primjer, s istom ‘protufeudalnom’ energijom kakvom nasrće na Ivicu Todorića, nastupao protiv Katoličke crkve koja je – zahvaljujući Vatikanskim ugovorima sklopljenim s državom – bez konkurencije najmoćniji feudalac u Hrvatskoj, institucionalni monstrum što se bahati i bogati na grbači hrvatskoga naroda, a pritom taj narod neumorno doji sočnim klerofašističkim narativima, liturgijskom prozom koja, kako se pokazalo, iznimno prija Mostovim konzervativcima i lijepo ulazi u velike proustaške uši zastupnika Bulja.

Kratki opis uzroka raskola hrvatske vlasti stoga može glasiti i ovako: Mostu je, čini se, fašizam nešto bliži od kapitalizma, a HDZ ne pravi razliku.

Novosti

06.05.2017.

FERID MUHIĆ: RAT U MAKEDONIJI NIJE ISKLjUČEN

Ferid Muhić: Rat u Makedoniji nije isključen

Maj 06. 2017.


Akademik Ferid Muhić, nezavisni poslanik u Skupštini (Sobranje) Makedonije, te univerzitetski profesor u Skoplju, smatra da je cilj napada demonstranata na poslanike u Sobranju bio da se u toj zemlji uvede vanredno stanje, za koje je već bio pripremljen scenario.

Muhić je za vrijeme napada predsjedavao sjednicom Sobranja kao najstariji poslanik. Na toj sjednici je poslanik albanske stranke DUI Talat Xhaferi izabran za predsjedavajućeg parlamenta, a u srijedu je zvanično počeo obavljati svoju dužnost.

Makedoniju mjesecima potresa politička kriza koja je rezultirala upadom maskiranih ljudi u Sobranje prošle sedmice, pri čemu je povrijeđeno 109 ljudi, među kojima Zoran Zaev te drugi poslanici.

Kriza u Makedoniji, trenutna politička situaciji na Balkanu, zainteresiranost EU-a za ovaj prostor i utjecaj Rusije su neke od tema o kojima Muhić govori za Al Jazeeru.

  • Bili ste u Sobranju kada se desio upad demonstranata na sjednicu i napad na poslanike u kojem je povrijeđeno 109 ljudi, među kojim Zoran Zaev i poslanik Alijanse za Albance Zijadin Sela, koji je najteže povrijeđen. Sada, nekoliko dana nakon napada, kako gledate na dešavanja u i izvan Sobranja tu noć?

– Kao nezavisni poslanik u koaliciji sa SDSM-om bio sam u Sobranju svih osam časova, do jedan poslije ponoći, kada su nas konvojem blindiranih vozila specijalci evakuisali u kasarnu u jednom od predgrađa Skoplja. Kao najstariji poslanik, prihvatio sam čast i obavezu da predsjedavam sjednicom na kojoj je parlamentarna većina, u skladu sa zakonom, izabrala novog predsjednika Parlamenta. Vidio sam kada masa pristalica VMRO-DPMNE-a puštena u zgradu Sobranja, a pustila ih je nekolicina pripadnika obezbjeđenja i poslanika ove partije.

Cilj je očigledno bio ubistvo dva ili tri poslanika, prije svega Zorana Zaeva, Zijadina Sele i još jednog-dvojice nasilnika, da osiguraju izbijanje velikog sukoba i omoguće uvođenje vanrednog stanja, za koje je već bio pripremljen scenario.

  • Kriza u Makedoniji ne jenjava, a traje već poprilično dugo. Sve je kulminiralo napadom na poslanike, a mnogi analitičari se pribojavaju da to nije kraj te da krizni period u Makedoniji zadugo neće prestati. U tom kontekstu se čak spominje i rat . Može li do toga doći i koji je izlaz iz ove situacije?

– Malo vjerovatno, ali nije sasvim isključeno. Malo vjerovatno zato što je novi predsjednik Parlamenta Talat Xhaferi iz partije DUI (BDI), oficijalno preuzeo sva ovlašćenja od dosadašnjeg vršioca dužnosti predsjedavajućeg Trajka Veljanovskog iz redova VMRO-DPMNE-a, što je veoma bitan, rekao bih, odlučujući korak ka stabilizaciji. Drugo, zato što su građani koji podržavaju smjenu vlasti, i koji su velika većina, ostali mirni, i to kako Makedonci tako i etnički Albanci, čiji poslanici su bili najteže povrijeđeni. Ipak, ova vlast je spremna bukvalno na sve, a sve bitne poluge vlasti, još uvijek su djelomice pod njihovom kontrolom.

Opcija izazivanja nereda vjerovatno se razgleda ozbiljno sa njihove strane, mada je neuspjeh ovog prvog i ključnog udara sigurno u velikoj mjeri nepovoljno uticao na njihovu spremnost da preduzmu ovakve očajničke korake i svakako, bitno im reducirao manevarski prostor. Moram istaći da je VMRO-DPMNE trenutno parlamentarna manjina sa 51 naspram 69 poslanika, i da svim sredstvima nastoji blokirati legalnu smjenu vlasti da bi izbjegli odgovornost pred Specijalnim javnim tužilaštvom.

  • Postoji i strah da bi se sukobi u Makedoniji mogli preliti i u druge zemlje Zapadnog Balkana, a Srbija je zbog toga čak podigla svoju borbenu gotovost. Da li su ti strahovi, po Vama, opravdani?

– Teorija o domino-efektu, koja se sistematski promoviše, teorijski je neodrživa. Ljudi nisu domine, njihovo djelovanje nije određeno determinizmom koji reguliše ponašanje fizičkih objekata, nego svjesnim ciljevima, motivima, strateškim programima… U suštini, ova teorija je alibi za prikrivanje unaprijed pripremljenih strateških projekata. Ovakvi projekti su uvijek u igri, nekada otvoreno, nekada pak latentno, tako da i u ovoj situaciji ostaju jedna od opcija ključnih igrača zainteresiranih za ovaj region. Ipak, ne vidim šta bi se moglo bitno postići ratom što ti isti igrači ne mogu ostvariti i drugim, ‘mekšim’ sredstvima. Rat je i za njih uvijek krajnja opcija, skopčana sa dosta rizika koji se ne može do kraja kalkulisati. Utoliko, mislim da je to samo teorijska mogućnost koja nema realne pretpostavke.

  • Nakon što je zastupnik Alijanse za Albance Zijadin Sela teško povrijeđen prilikom nereda u Sobranju, iz nekih krugova stigle su prijetnje da će se zaratiti ukoliko on podlegne. Plašite li se takvog scenarija?

– Posjetio sam gospodina Selu u bolnici odmah sutradan poslije krvničkog napada. Hvala Bogu, njegovo stanje je stabilno. On je odlučno protiv bilo kakvog zaoštravanja, smiruje građane i utoliko predstavlja ključnu garanciju mirnog raspleta. Čim je došao svijesti, odmah kritične noći je apelirao da se ne preduzima nikakva kontra-akcija i da se situacija održi pod kontrolom snaga zaduženih za red i mir u državi.

  • Je li sukob u Makedoniji, po Vašem mišljenju i saznanju, isključivo lokalni ili je, pak, proizvod ukupne loše situacije na Balkanu, a pogotovo sve jasnije borbe za prevlast između Rusije i Amerike?

– I jedno i drugo. Ipak, mnogo manje ovo drugo, jer Rusija nema strateške interese na Balkanu. Održavanje napetosti na Balkanu jeste u interesu Rusije, ali samo kao sredstvo da se pomogne ostvarivanje glavnog cilja: sprečavanja Ukrajine da pristupi NATO paktu.

  • Jezik se u zemljama regije često manifestira kao predmet neslaganja, pa tako su i u Makedoniji zahtjev za uvođenje albanskog kao službenog jezika neki okaratkerizirali kao pokušaj razbijanja zemlje. Jezik je, između ostalog, dio tzv. ‘Tiranske platforme’ koju su tri albanske parlamentarne stranke u Makedoniji usvojile početkom godine kao zajedničku platformu za pregovore o formiranju makedonske vlade. Šta se krije iza te platforme?

– Ne postoji nikakva ‘Tiranska platforma’; riječ je o ‘Deklaraciji partija Albanaca iz Makedonije’ koja između ostalog insistira na razgovorima o realizaciji jezičkih prava koja su već garantovana i Ustavom Republike Makedonije i Zakonom o jezicima, koji su odobreni upravo od VMRO-DPMNE-a prije desetak godina. Za ilustraciju, Aneks 5 Ustava Republike Makedonije eksplicite definiše albanski jezik i njegovo pismo kao službeni jezik na cijeloj teritoriji Republike Makedonije. Svi ostali zahtjevi ove deklaracije su navedeni kao teme koje Albanci u Makedoniji vide kao probleme o kojima treba povesti perlamentarnu debatu i tako potražiti kompromisno rješenje, a ne kao ultimatum – kako ih namjerno iskrivljeno i netačno, predstavljaju građanima Makedonije čelnici VMRO-DPMNE-a.

  • Jesu li eurointergacije neka vrsta spasa za trusno balkansko tlo i ima li, zapravo, EU i dalje interesa za ovaj dio Evrope?

– Sasvim sigurno da jesu. Unija je itekako zainteresirana za ovaj dio Evrope, koji je za nju od ključnog značaja, pogotovo nakon Brexita, koji je pred EU nametnuo imperativ snažnije integracije i proširenja na što veći dio evropskog kontinenta.

  • Možete li pojasniti šta ste mislili kada ste kazali da ništa ne gura Balkan u sukob, što bi bilo objektivno neizbježno, ali da ih guraju određene procjene nekih vodećih faktora, koji trebaju realizovati i svoje i ciljeve nekih drugih. Naveli ste da iza toga stoji jedan scenarij, koji je prisutan i u BiH. Spominjete i retoriku ujedinjenja Albanije i Kosova u tom kontekstu. Na koje faktore mislite?

 Smatram da je riječ je o pokušaju pojednostavljenja političke konstelacije na Balkanu, koja je rezultat velike rascjepkanosti regiona na male države. Scenario koji se nazire, očigledno smatra da je previše igrača za jednim tako malim stolom, i da će se igra lakše kontrolisati ako se neki od njih odstrane sa političke karte – misli se na BiH, Makedoniju i Kosovo. Inače, kao što je poznato, špekulacije o planovima za ujedinjenje Albanije i Kosova, potekle su iz upravo ovih neidentifikovanih izvora, kao probni balon, a ne iz oficijelnih krugova ove dvije države. Ipak, lično smatram da je ovaj scenario objektivno najtamnija sjenka nad mirnijom budućnosti Balkana.

  • Ugledni američki diplomata i profesor s Univerziteta Kolumbija David Phillips u svojoj kolumni za Huffington Post piše da Vladimir Putin na Balkanu priprema liniju fronta protiv Zapada. Koliko je utjecaj Rusije bitan faktor na Balkanu?

– Mislim da je ta ocjena kolege Phillipsa namjerno amplificirala, prenaglasila realne mogućnosti uticaja Rusije na Balkan. Čini mi se da njegove ambicije ne idu dalje od nastojanja da se pazari sa Zapadom (SAD, EU), oko odustajanja od uvlačenja Ukrajine u NATO, u zamjenu za njegovo ostavljanje Balkana na miru. Objektivno, mogućnosti Rusije za ozbiljnije prisustvo na Balkanu limitirane su činjenicom da su Rumunija, Bugarska i Grčka članice EU-a, da je Crna Gora već pristupila NATO-u, kao i velikim vojnim bazama SAD-a u region.

  • Promjenama u Ustavu 2001. godine, prihvaćen je naziv Bošnjak, tako da su Bošnjaci postali ustavotvoran narod u Makedoniji. Međutim, Bošnjaci u Makedoniji nisu toliko brojni kao, primjerice, Albanci i Turci, a kao problem za njihovo koordinirano političko i društveno djelovanja se navodi i to što se i dalje svi Bošnjaci ne izjašnjavaju kao Bošnjaci. Kako gledate na položaj Bošnjaka u Makedoniji i njihovu organizaciju unutar države?

– Iako je potrajalo, vrijeme dilema oko prihvatanja nacionalnog imena za Bošnjake u Makedoniji je prošlost. Iako njihov broj nije veliki (oko 1,5 posto stanovništva Makedonije, odnosno oko 35.000 ljudi), Bošnjaci su već dvadesetak godina aktivni faktor unutrašnje politike države, sa svojim predstavnicima u Parlamentu. Razumije se, poželjan je i potreban veći stepen njihove integracije, ali se i u tom području dešavaju promjene, tako da je tendencija jedinstva Bošnjaka u snažnom porastu.

  • Da li su Bošnjaci u Makedoniji dovoljno predstavljeni na državnom nivou s obzirom na postojeći izborni sistem i uzimajući u obzir i činjenicu da Bošnjaci, kao manja etnička zajednica, nisu u mogućnosti da samostalno nastupe?

– Sadašnji izborni sistem i realni broj Bošnjaka u Makedoniji ne omogućavaju značajniji broj njihovih predstavnika u Parlamentu. Ipak, tokom minule dvije decenije Bošnjaci su imali sedam poslanika, računajući i dvojicu u sadašnjem sastavu, što je s obzirom na navedene okolnosti, respektabilna brojka.

  • Postoji i ideja o stvaranju bošnjačke općine u Makedoniji, kako bi se prikazao multietnički karakter makedonskog društva. Šta mislite o toj ideji?

– To je svakako cilj kom treba težiti u budućnosti. Ipak, smatram da je potrebno prethodno realizovati određeni broj neophodnih pretpostavki, kako ekonomskih i političkih, tako i onih koje su povezane sa sadašnjom teritorijalnom podjelom Republike Makedonije.

  • Nedavno ste kazali da treba razmotriti opciju uspostave bošnjačke države na dijelu teritorija BiH. Kazali ste da pitanje “fildžan države” koja bi pripala Bošnjacima treba ispitati. Na čemu temeljite ta razmišljanja?

– Lično, uvijek mi je bilo neoprihvatljivo rješenje koje političari nameću kao ‘jedinu alternativu’. Najprije, ‘jedina alternativa’ je logički oksimoron, jer alternative upravo znače da osim jednog rješenja postoji i drugo – alternativno. Nas Bošnjake predugo drže u psihozi ili, još tačnije, u sindromu ‘jedine alternative’.

Jeste li ikada čuli da neka uistinu samostalna i jaka država, da ne govorimo o supersilama, pribjegava džokeru zvanom ‘jedina alternativa’. Niste, naravno, jer se taj džoker ostavlja za one manje i slabije, da bi se obeshrabrili i odustali čak od hipotetičke analize u koordinatima sopstvenog slobodnog izbora.

Mogućnost odvajanja RS-a, makar kao hipotezu, ne treba isključiti, posebno u svjetlu činjenice koliko je sve država propalo u novije vrijeme i koliko je novih država stvoreno upravo na tlu Evrope i na samom Balkanu!

Šta preostaje Bošnjacima ako se RS izdvoji? To pitanje je apsolutno legitimno i od njega se ne smije bježati i slijepo vjerovati da se to nikako ne može desiti. Razuman čovjek zna i da mu je smrt bliža od košulje i ne zatvara oči ni pred tom mogućnošću, iako ga ona ne smije obeshrabiriti ni paralisati da živi normalno. Ja ne isključujem ni varijantu da se Sandžak jednom priključi Bosni – koliko god i to bila samo hipotetička mogućnost. Dakle, šta ako se RS izdvoji? Kraj svijeta za Bošnjake!? Naravno da su to gluposti – opstali bi sasvim sigurno bez njih, kad smo opstali s njima! Opstanak naroda je uslov postojanja države, a ne obratno: najvažnije je da shvatimo da će Bošnjaci opstati kao narod u svakoj varijanti koliko god bila nepovoljna.

Harun Cero ( Aljazeera)

////////////////////
//////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Subota, 6. maj/svibanj 2017.

//////////////////////////

Image result for emmanuel macron

Kampanja Emmanuela Macrona bila meta napada hakera

///////////////////////

Hamović: Od medija pod fantomkama do društva utvara

/////////////////////

Karup Druško: Upadamo u totalni mrak

Karup Druško: Kakva ironija, Dodik najistureniji igrač u srcu NATO-a

06.05.2017.

HNS KONTRA HNS-a "DRAGAN ČOVIĆ JE ZABORAVIO HRVATE U RS -u"

HNS KONTRA HNS-a: "Čović je zaboravio Hrvate u RS-u"

Hrvatski narodni savez BiH (HNS BiH), kojim predsjedava Krešimir Zubak, oglasio se saopćenjem u kojem ističu da "kao politička stranka i pravni nasljednik HSS-NHI smatraju kako su prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH dostavljeni u parlamantarnu proceduru od strane tzv. Hrvatskog narodnog sabora (čitaj HDZ BiH) u cjelosti protivstavni, suprotni međunarodnim konvencijama i evropskim vrijednostima, poradi kojih je HDZBiH organizirao skup u Neumu".



HNS KONTRA HNS-a: 'Čović je zaboravio Hrvate u RS-u' - 3



Image result for dodik covic karikature

Image result for dodik covic karikature




Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


Image result for dodik covic karikature


- Iz prijedloga promjena izbornih pravila, očigledno je kako neumski skup nije uspio. Naime, prijedlozi dostavljeni u parlamentarnu proceduru o načinu izbora članova Predsjedništva u FBiH direktno su suprotni temeljnoj ljudskoj slobodi izbora, općeg i jednakog biračkog prava čije uživanje se ne može   segregirati ili diskriminirati po bilo kojoj osnovi i okolnosti, pa ni mjestu prebivališta glasača. Federacija BiH je jedna izborna jedinica za izbor članova Predsjedništva BiH sa tog teritorija i nikakva   podjela po tom pitanju, bez ugrožavanja spomenutih ljudskih prava nije moguća – navodi se u saopćenju.

 

Ističu da "što se tiče izbora delegata u Dom naroda FBiH, Ustav FBiH  je jasan i njegove odredbe ne mogu se mijenjati nikakvim zakonom, pa ni Izbornim zakonom BiH".

 

- Odluka Ustavnog suda BiH, upravo nalaže zakonodavcu da Izborni zakon BiH prilagodi Ustavu FBiH, prema kojem u Domu naroda FBiH mora biti najmanje jedan predstavnik konstitutivnih naroda iz   svakog   kantona, ako imaju barem jednog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Hrvatski narodni savez  još jednom izražava  razočarenje i osuđuje totalno  zapostavljanje  nacionalnih interesa  Hrvata  u RS koje tzv. HNS u svojim prijedlozima izmjena  Izbornoga zakona  uopće ne spominje iako  predstavnike Hrvata u tijelima vlasti bira drugi narod, odnosno Dodikov SNSD – zaključuje se u saopćenju.

06.05.2017.

PREDSJEDNIK HSS-a MARIO KARAMATIĆ OTVORENO GOVORI O STVARANjU HERCEG-BOSNE I VELIKE HRVATSKE

KARAMATIĆ OPET PRIJETI „HERCEG-BOSNOM“: Predsjednik HSS-a BiH najavljuje daljnje korake Čovićevog HNS-a

O tome kakvu Bosnu i Hercegovinu žele Hrvati u emisiji Tema na  TV1 govorili su Mario Karamatić, predsjednik HSS-a,  fra Ivan Šarčević, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu, i Diana Zelenika, zastupnica HDZ 1990 u Parlamentu BiH


Image result for mario karamatic biografija

Image result for dodik i covic karikature

 

Image result for dodik i covic karikature

Image result for draza mihailovic

Image result for draza mihajlovic i cetnicki pokret

Image result for draza mihajlovic i cetnicki pokret

Image result for draza mihajlovic i cetnicki pokret

 

Image result for draza mihajlovic i cetnicki pokret

Image result for draza mihajlovic i cetnicki pokret

 

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature


Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature



Image result for dodik i covic karikature



Image result for ante pavelic



Image result for ante pavelic genocide


Image result for ante pavelic



Image result for ante pavelic


Image result for ante pavelic

Image result for ante pavelic

Image result for ante pavelic

Image result for ante pavelic

U žučnoj raspravi dotaknuli su pitanja o izmjenama Izbornog zakona BiH, Dejtonskom mirovnom sporazumu, položaju Hrvata u RS, Herceg-Bosni, ali i braniteljima i TV kanalu na hrvatskom jeziku.

 

Najglasniji je ipak bio Mario Karamatić, negiravši tvrdnje da aktualna hrvatska politika brine o Hrvatima od Livna do Mostara, ustvrdivši da je politika HNS-a zaštita hrvatskog naroda na bilo kojem prostoru. 

 

On smatra da su svi problemi u BiH prouzrokovani nametnutim odlukama visokog predstavnika, čime su politička prava Hrvata grubo devastirana. 

 

"Neophodne su dvije stvari. Prvo, dogovor o tome da drugi neće birati političke predstavnike Hrvata u BiH, a drugo je da se prestane sa tvrdnjama da će neko ukinuti RS", smatra Karamatić. 

Prema mišljenju zastupnice Zelenika, odgovor na pitanje kako stvoriti funkcionalnu BiH jeste federalizacija države na cijeloj teritoriji.

 

Karamatić je naglasio da Rezolucija Europskog parlamenta govori o tome da je rješenje federalizacija, jer, kako kaže, sadašnje stanje u FBiH i BiH je dugoročno neodrživo.

 

Osim toga, on smatra da inicijative o ukidanju kantona u FBiH nemaju šanse, jer su kantoni sada jedina mogućnost da Hrvati zaštite svoje interese. 

 

Također je najavio da će HNS uskoro u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o RTV sustavu, te set zakona o braniteljima. Ukoliko sve ove inicijative budu propale i ukoliko ne bude postojala mogućnost dogovora, Karamatić je potvrdio svoj raniji stav o vraćanju Herceg-Bosni.


 
"HSS će, u tom slučaju, na HNS-u iznijeti prijedlog aktiviranja članaka Bečke konvencije koji jasno kažu kako ukoliko je jedna strana grubo oštećena po nekom međunarodnom sporazumu ima se pravo vratiti na početno stanje. U ovom slučaju početno stanje je Hrvatska republika Herceg-Bosna s kojom smo ušli u razgovore i međunarodne sporazume", najavio je Karamatić. 

 

Dodao je da ukoliko bi taj prijedlog prošao u HNS-u, time bi se vratili na Herceg-Bosnu u njenim istorijskim granicama.

 

"Ja sam danas državljanin BiH i državljalnin Hrvatske, a samim tim sam i državljanin EU. Sva ta tri državljanstva dao bih da se vratimo na Herceg-Bosnu. To je jedina država koja je bila moja", poručio je Karamatić.

///////////////////////////
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Brčko: Mario Karamatić izabran za predsjednika HSS-a


Prvi Izborni sabor stranke HSS-a održan je danas (02. rujna 2012.) u Brčkom. 65 delegata iz Posavine, Hercegovine i središnje Bosne jednoglasno su za novog predsjednika HSS-a u BiH izabrali Maria Karamatić iz Posušja


Image result for mario karamatic biografija

Image result for ante pavelic genocide

Image result for ante pavelic genocide

Image result for ante pavelic genocide






Image result for ante pavelic

Image result for ante pavelic

Image result for ante pavelic genocide



Image result for mario karamatic biografija


Image result for mario karamatic biografija

Image result for mario karamatic biografija

Image result for mario karamatic biografija










Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
49628007

Powered by Blogger.ba