Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

05.04.2017.

NENAD ČANAK: "AKO SMO BORBU PROTIV RATA U BOSNI IZGUBILI, BITKU PROTIV ZABORAVA NA TAJ STRAŠNI SUKOB NE SMIJEMO"

NENAD ČANAK: "Ako smo borbu protiv rata u Bosni izgubili, bitku protiv zaborava na taj strašni sukob ne smijemo"

Liga socijademokrata Vojvodine (LSV) podsjetila je da se sutra, 6. aprila, navršava 25 godina od početka krvavog rata u Bosni i Hercegovini, uz konstataciju da Dejtonski sporazum nije adekvatan okvir za izgradnju mira u BiH.



NENAD ČANAK: 'Ako smo borbu protiv rata u Bosni izgubili, bitku protiv zaborava na taj strašni sukob ne smijemo'

U saopćenju koje je potpisao lider LSV Nenad Čanak navodi se da je, nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 6. aprila 1992, Sarajevo stavljeno pod opsadu "u kojoj će živeti i umirati", granatirano svakog narednog dana. Navodi se da je opsada Sarajeva trajala 1.475 dana, što je čini jednom od najdužih u modernoj istoriji, te podsjeća da je tokom opsade Sarajeva ubijeno više od 11.000 osoba i 1.601 dijete.

 

-U cijeloj BiH ubijeno je tokom rata oko 100.000 osoba, a oko dva miliona raseljeno iz svojih domova. Dejtonski sporazum zaustavio je 1995. rat koji je kulminirao genocidom u Srebrenici u julu iste godine. Ipak, pokazaće se da Dejtonski sporazum nije i adekvatan okvir za izgradnju mira u BiH. Nefunkcionalnost države uz neskrivene separatističke težnje Milorada Dodika, čine Bosnu do danas najosjetljivijim dijelom Balkana i mogućim izvorištem novog sukoba - navodi Čanak.

 

On dodaje da je Srbija, u vrijeme početka rata u BiH, pod vlašću Slobodana Miloševića "dala odlučujući doprinos sukobima".

 

-Nesumnjive teritorijalne pretenzije velikog dijela intelektualne, a onda i političke elite Srbije prema Bosni, u to vrijeme nisu prikrivane. Učešće Srbije u ratu u BiH bilo je medijsko, finansijsko, logističko i vojno. Rat u Bosni i Hercegovini, kao jezgru Miloševićevog velikodržavnog projekta, rezultirao je time da je Srbija osuđena pred stalnim Međunarodnim sudom zbog nesprečavanja i nekažnjavanja genocida. Uprkos svemu tome, naše društvo i vladajuća politika do danas nisu raskinuli sa nacionalističkom idejom koja je prije četvrt vijeka i dovela do najvećeg ratnog sukoba u Evropi poslije Drugog svjetskog rata - upozorio je predsednik LSV.

 

Čanak je dodao da će se LSV, kao stranka izrasla na antiratnom pokretu, beskompromisno i u budućnosti boriti protiv svih onih koji šire mržnju i podstiču nove sukobe na Balkanu. Ali jednakom snagom će se zalagati i za njegovanje kulture sjećanja na ratove iz devedesetih godina, "čiji smo svjedoci i često nijemi saučesnici i sami bili".

 

-Ako smo borbu protiv rata u Bosni izgubili, bitku protiv zaborava na taj strašni sukob ne smijemo - zaključio je Čanak.


Image result for covic i dodik karikature


//////////////////////

'KO NIJE S MLADIMA NA ULICI, NE ZASLUŽUJE NI SVOJU DECU, NI SRBIJU': Ovako Branislav Lečić podržava studentske proteste širom Srbije! - 3

'KO NIJE S MLADIMA NA ULICI, NE ZASLUŽUJE NI SVOJU DECU, NI ...






05.04.2017.

PRVO DIJETE ŽRTVA OPSADE: OTAC ČUVA JEDINU FOTOGRAFIJU SVOJE KĆERKE AIDE I 'NADA SE DA ĆE SE JEDNOM OPET SRESTI'

Prvo dijete žrtva opsade: Otac čuva jedinu fotografiju svoje kćerke Aide i ‘nada se da će se jednom opet sresti’

April 05. 2017.


Doček Nove 1992. godine u Sarajevu – plavokosa djevojčica, tek napunila pet godina, stoji nasmijana na stolu pored okićene jelke dok je otac drži.To je jedina fotografija kćerke koja je danas ostala Fahrudinu Kučuku. Četiri mjeseca nakon što je snimljena, Aidu Kučuk, dok je spavala u stanu u sarajevskom naselju Grbavica, pogodio je geler. Bila je prvo dijete žrtva opsade grada.

Porodica je, pokušavajući spasiti ranjeno dijete, izašla iz stana i nije se više mogla vratiti, ostavljajući iza sebe sve stvari i uspomene, koje su nakon toga spaljene i uništene.

“Prvi maj je bio sunčan, palo je nešto granata, ali bašte po gradu su bile pune”, prisjeća se Kučuk posljednjeg susreta s kćerkom, kojoj je majka preminula četiri mjeseca nakon njenog rođenja.

Stoga su Aidu, kako bi joj pružili lijepo porodično okruženje, objašnjava, zajedno odgajali roditelji supruge i njena sestra, koja je živjela na Grbavici, gdje bi je vodio vikendima.

“Svastika i badžo su je doveli kod mene na posao. Ja sam radio kao poslastičar, a bio sam i borac, ali sam taj dan rekao da više neću dolaziti na posao, jer nema smisla. Zajedno smo proveli dva sata i svastika mi kaže da će se vraćati na Grbavicu, da uzmu neke stvari, i da će otići kod svojih roditelja. Ja sam znao da je to previše sve otišlo, da će najprije odsjeći Grbavicu, jer sam prije toga s kćerkom išao tamo, i znali smo sami biti u trolejbusu. To je kao film kataklizme, neka jeza, ne vidiš ljude na ulici…”

Sljedeći dan je počela jedna od ključnih bitaka za grad, zapaljena je zgrada Pošte, telefonske linije u većini grada više nisu radile, granate su padale po centru Sarajeva, koje će od tada, narednih 1.460 dana, biti pod opsadom, a njegovi građani stalna meta.

“Ja sam se vratio sa linije i s grupom saboraca slušao vijesti. Tranzistor radi, grad gori, ljudi stalno osluškuju vijesti, onaj je skvrčen, drugi je zguren, u njihovim glavama razmišljanja šta će se desiti. To je neopisivo stanje, ta neizvjesnost, negdje pred ludilo”, prisjeća se Kučuk.

‘Tražio sam da i mene nešto pogodi’

U tom momentu sa tranzistora su čuli apel da se puste kola hitne pomoći na Grbavicu, jer je jedno dijete ranjeno.

“Govorili su istu ulicu, broj zgrade i ulaza na kojem je moja kćerka. Ipak, rekli su da se radi o dječaku, i to me malo smirilo. Međutim, ta vijest se stalno ponavljala i već u tom momentu nisam više nagađao, u meni se probudio osjećaj da je u pitanju Aida…”

Kako su mu kasnije ispričali, tog dana ispred zgrade su bili transporteri, koji su međusobno ispaljivali granate. Jedna od njih je udarila u zid zgrade.

“I jedan jedini geler, koji je bio kao igla, prošao je sav taj zid i zabio se u preponsku arteriju dok je spavala. To je matematički nevjerovatno. Niko u stanu to nije mogao pretpostaviti, mislili su da još spava, ali kada su vidjeli da se ne budi, iznijeli su je u osvijetljeni hodnik i vidjeli krv. Tada je uslijedio apel.”

Međutim, i pored toga, kola hitne pomoći nisu propuštena. Aidu je porodica iznijela na rukama i smjestila u transporter. Odvedena je u bolnicu u Lukavicu, ali je bilo kasno.

“Zbog pucanja, dženaza je bila tek nakon pet dana. Kada smo se vratili sa dženaze, ti moraš živjeti dalje. Samo što je to kod mene bilo tako da ja nisam više razmišljao o sebi, bilo mi je svejedno da li će me nešto pogoditi. Kada sam izlazio na liniju više se nisam ni saginjao, skoro sam pa tražio da me pogodi…”

‘Susreti s djecom su za mene lijek’

Nakon rata, nastavlja pričati Kučuk, koji više nije imao djece, unutrašnje nezadovoljstvo natjeralo ga je da se okrene nečemu što je njegovao u djetinjstvu – pisanju. Kako kaže, majka mu je bila veliki narator, pričala je toliko legendi o Sarajevu… Prvu knjigu, Tajna zvjezdane sobe, pisao je rukom, tri dana i tri noći.

Njegovo vrelo se, kaže, tada otvorilo i uslijedilo je nekoliko romana za djecu, slikovnice, zbirke pjesama i priče. Počeo se baviti i lutkarstvom, a rado je prihvatio i poziv da bude Djeda Mraz na sarajevskom novogodišnjem xafsu.

“Kada sma objavio knjigu Patuljak Dado iz Popovog gaja, nakon nekoliko mjeseci dobio sam pismo. Vidim ja da je to dječiji rukopis, uđem u lift i zakočim ga da pročitam pismo. Ja sam se toliko isplakao, jer je dječak iz Visokog uz pomoć mame napisao pismo, došao je do te knjige i naučio čitati tečno uz nju. Pitao je postoji li mogućnost da se upoznamo. Sretnem se s Tarikom, dječak kao lutka, i njegova majka govori da je rođen 18. maja, istog dana kao ja. Onda shvatiš da je život magija, da ima nešto, da ništa nije slučajno…”

Ove godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine nominirala je Kučuka za najveću svjetsku nagradu za dječiju i književnost za mlade, koja nosi naziv “Astrid Lindgren”, po autorici knjiga o Pipi Dugoj Čarapi.

“Barem 90 posto motivacije za pisanje je odlazak mog djeteta sa ovog svijeta. Iz najgoreg momenta sam izvukao, barem mislim, ono najbolje. Susreti s djecom su za mene jedan prirodni ventil, lijek.”

Zajedno s kolegama, pokrenuo je i Festival dječije umjetnosti, koji je prošle godine okupio 250 gostiju iz regije. Uvijek počinje 2. maja – dana kada je njegova kćerka poginula. Specijalna nagrada za dijete koje napiše najljepšu bajku nosi ime Aida.

‘Nada da ćemo se jednom opet sresti’

Aida bi danas imala 30 godina. Njen otac, kaže, tačno prepozna to godište i pita se šta bi ona bila i koliko bi dao da postane dobra osoba s puno ljubavi u sebi. Susret s njom zamislio je u nagrađenoj priči Šareni svijet.

“U toj priči koristim imaginaciju i stvarnost, u finom spoju, prepoznavanje glasa, svega što je ona, izgovara mi ime, ali slika blijedi i ja želim da idem za njom, ali onda ona govori ‘ti trebaš još dosta toga da ispišeš’.”

Fahrudin Kučuk se iskreno nada da postoji taj susret, jer bi ga, kaže, ubilo da razmišlja drugačije.

“Da ćemo se jednom sresti, da me gleda, da je zadovoljna sa mnom…”, govori dok gleda u jedinu fotografiju svoje kćerke.

Vedrana Maglajlija (Aljazeera)

/////////////////////
///////////////////////////////////////////
05.04.2017.

LIDERI OKUPLjENI U MOSTARU ŠALjU PORUKE O VAŽNOSTI SARADNjE I STABILNOSTI

Lideri okupljeni u Mostaru šalju poruke o važnosti saradnje i stabilnosti





Brojni zvaničnici Zapadnog Balkana na Sajmu privrede u Mostaru

//////////////////////

Jubilarni 20. međunarodni sajam privrede – Mostar 2017. svečano je danas otvorio predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i tom prilikom potcrtao značaj privredne saradnje dvije zemlje.

Plenković je istakao da je Bosna i Hercegovina Hrvatskoj bila šesti trgovinski partner u 2016. godini, a Hrvatska Bosni i Hercegovini prvi.

"Smatramo da ta razmjena, koja sada ima 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu daljnjeg dinamiziranja. Također, drago mi je da je Hrvatska u proteklim godinama sa milijardu eura nastupila kao ulagač u BiH. To je skoro 20 posto od naših ukupnih inozemnih ulaganja – dovoljan signal koliko nam je BiH važna u našim nastojanjima da unaprijedimo suradnju, i u području energetike, prometne povezanosti, telekomunikacija, graditeljstva, i mnogih drugih", izjavio je na ceremoniji otvaranja Plenković, ponovo naglašavajući podršku Hrvatske Bosni i Hercegovini, u njenom procesu integrisanja.

Zahvaljujući održavanju međunarodnog sajma gospodarstva, Mostar je juče i danas bio političko sjedište regije, ocjena je nakon niza bilateralnih i zajedničkih sastanaka predsjednika i premijera četiri zemlje regiona uoči i tokom održavanja mostarskog sajma.

U Mostaru, pored Plenkovića, borave i premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Zvanice na otvaranju 20. međunarodnog sajma privrede – Mostar 2017

Zvanice na otvaranju 20. međunarodnog sajma privrede – Mostar 2017

Svi su složni u tome da treba stvarati stabilno okruženje, jer samo u takvoj atmosferi može doći do ekonomskog razvoja i boljeg života za sve stanovnike ovog dijela Evrope.

Međusobna saradnja, održavanje stabilnosti, ekonomski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, glavne su poruke koje su se tokom protekla dva dana mogle čuti u Mostaru od lidera zemalja regiona.

Zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH

Poslije niza bilateralnih i zajedničkih susreta, koji su počeli još juče poslijepodne, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić je po obilasku sajamskih štandova kazao:

“Svima nam je interes da nam privreda bude bolja. Da bi privreda bila bolja, moramo znati šta su problemi privrednika i zato je bilo više nego korisno da je danas toliko političara obišlo ove štandove, porazgovaralo sa ljudima koji stvaraju radna mjesta, koji se bore za tržište i da im sami učinimo da im ambijent bude bolji”.

Premijer Hrvatske, Andrej Plenković najavio je nastavak snažne podrške te zemlje Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, a nakon susreta sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, Denisom Zvizdićem uoči otvaranja mostarskog Sajma, najavio je i skoru zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i bh. Vijeća ministara.

“U ovom trenutku su i na strani BiH i na strani Hrvatske svi resori uključeni u detaljne pripreme i vjerujemo da će se ta sjednica održati negdje u lipnju, dakle otprilike za dva mjeseca od sada, nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj. I siguran sam da ćemo tu dotaknuti sve ono što je bitno za daljnju dinamiku naših odnosa”, izjavio je Plenković.

Andrej Plenković i Denis Zvizdić, Mostar

Andrej Plenković i Denis Zvizdić, Mostar

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić kazao je da se na zajedničkoj sjednici sa Vladom Hrvatske očekuje potpisivanje nekoliko važnih sporazuma.

“Kao i dogovor o projektima koji će, prije svega, značiti unapređenje privredne saradnje, daljnje infrastrukturne povezanosti između BiH i Hrvatske i u svakom slučaju relaksaciju odnosa i na političkom i na ekonomskom, na socijalnom, kulturnom i svakom drugom planu”, naveo je Zvizdić.

Očuvati mir i stabilnost

Poslije niza susreta sa predstavnicima zemalja regiona, premijer Srbije i budući predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić, kazao je da je najviše bilo riječi o evropskom putu svih zemalja regiona, te da su ti susreti pokazali i koliko ima otvorenih i neriješenih pitanja.

“Ono što je važno, to je da svi mislimo da samo na miran način i samo razgovorima problemi mogu da se rešavaju. I to je ono što mislim da je za ljude i u Beogradu i u Mostaru, i u Banja Luci, u Sarajevu, i Zagrebu i Nišu i svakom drugom mestu apsolutno, apsolutno najvažnije”, izjavio je Vučić.

Upravo nakon sastanka sa srbijanskim premijerom, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić je naglasio:

“I ono što, evo, možemo konstatovati jeste da smo sigurni da ćemo u našem regionu, prije svega, očuvati mir i stabilnost, da ćemo nastaviti sa razvojem infrastrukture, a to će biti podloga za ekonomski razvoj i za najvažnije ciljeve ka kojim ide i Bosna i Hercegovina i Srbija, to je otvaranje novih radnih mjesta i novo zapošljavanje, posebno za mlade ljude”.

Aleksa Šantić i Mile Budak

Ipak, da još ima pitanja iz prošlosti na kojima treba raditi, pokazala je i jutrošnja posjeta premijera Srbije Aleksandra Vučića Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu Prosvjeta, koje djeluje u spomen-kući Svetozara Ćorovića, gdje je obišao i radnu sobu velikog pjesnika Alekse Šantića.

Vučić je izrazio žaljenje što mostarska Gimnazija više ne nosi Šantićevo ime, najavio je podršku Vlade Srbije Šantićevom festivalu djece pjesnika, a osvrnuo se i na preimenovanje jedne od mostarskih ulica, koja sada nosi ime po zvaničniku Nezavisne države Hrvatske.

“Posebno mi je žao što je deo ulice Alekse Šantića preimenovan u ulicu Mile Budaka, i uopšte to ne krijem i nije mi teško da to kažem svakome na kugli zemaljskoj, pošto porediti Šantića i Budaka prosto je greh po sebi”, naglasio je Vučić.

Aleksandar Vučić u posjeti Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu Prosvjeta

Aleksandar Vučić u posjeti Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu Prosvjeta

Inače, koliko su se lideri zemalja regiona trudili da relaksiraju odnose, govori i zanimljivost da je premijer Srbije Aleksandar Vučić posjetio štand Privredne komore Srbije i poklonio premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću paket proizvoda kompanije "Pionir" iz Subotice.

Plenković je zahvalio na poklonu, naglasivši da će sa zadovoljstvom probati čokoladice "Pionira".

Takođe, recimo i to da je ovo prvi sajam koji je otvoren dva puta. Naime, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić greškom je proglasio otvorenim 20. Međunarodni sajam privrede u Mostaru koji je, prema zvaničnom protokolu, otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Do 8. aprila do kada će sajam trajati, na 30.000 kvadratnih metara predstaviće se više od 800 izlagača iz oko 30 zemalja.


















Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 04/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
45816334

Powered by Blogger.ba