Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

20.03.2017.

PAVLOVIĆ BANKA PONOVO NA IVICI AMBISA

NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: "Pavlović banka" ponovo na ivici ambisa


Ukoliko se Banka u veoma kratkom periodu ne dokapitalizuje sa 12 miliona KM, Agencija za bankarstvo RS biće prinuđena da u njoj uvede prinudnu upravu.



NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: 'Pavlović banka' ponovo na ivici ambisa - 2


NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: 'Pavlović banka' ponovo na ivici ambisa - 2

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Piše: Slobodan Vasković

 "Pavlović banka" nalazi se u ogromnim problemima, jer joj je potrebno još 12 miliona KM kapitala da bi mogla normalno da funkcioniše.

Ukoliko se Banka u veoma kratkom periodu ne dokapitalizuje sa 12 miliona KM, Agencija za bankarstvo RS biće prinuđena da u njoj uvede prinudnu upravu.

Interesantno je da je Agencija za bankarstvo RS prije par mjeseci naložila "Pavlović banci" dokapitalizaciju od deset miliona KM, a Slobodan Pavlović, vlasnik Banke, uspio je naći taj novac i dokapitalizovati ovu finansijsku instituciju.

Međutim, ponovna kontrola poslovanja Banke pokazala je da joj nedostaje još 12 miliona KM za dokapitalizaciju, što je za njenog vlansika već "horor verzija".

Ukupni potencijal Banke, na kraju 2016., je 184 miliona, dok je na kraju 2015. godine aktiva iznosila 232 miliona KM, što je evidentan pad.

Banka je u 2016. godini zabilježila gubitak od 17.209.000.

Problem sa "Pavlović bankom" je u lošim plasmanima.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Srđan Kondić, koji je nedavno izabran na tu funkciju, odmah po stupanju na dužnost suočio se sa velikim problemom u "Pavlović banci.

Nije isključeno da Kondić bude "stečajni upravnik" domaćih banaka, koje bi, vrlo lako, mogle popadati "kao zrele kruške", jer se nalaze u velikim finansijskim problemima; Kada je "Pavlović banka" u pitanju čini se gotovo nerješivim.

Tužilaštvo BiH tereti Pavlovića i Milorada Dodika za pranje novca, u visini od 1,5 miliona KM, a taj slučaj još uvijek je u fazi istrage.

/////////////////////////////
/////////////////////////////////////////

DRAMATIČNO NA BANJALUČKOJ ŽELJEZNIČKOJ STANICI: Radnici blokirali prugu!

Radnici Željeznica RS koji štrajkuju glađu i veći broj njihovih kolega koji im daju podršku, blokirali su danas prugu u Banjoj Luci

DRAMATIČNO NA BANJALUČKOJ ŽELJEZNIČKOJ STANICI: Radnici blokirali prugu!

 

Na Željezničkoj stanici u Banjaluci, gdje 12 radnika Željeznica RS štrajkuju glađu, okupilo se oko 200 radnika i građana, a željezničari su odlučili da tijelima blokiraju prolazak vozova, javlja Anadolu Agency.

 

Ispred i na stanici okupljen je veći broj policajaca, a prema nezvaničnim informacijama jedan od direktora Željeznica RS je otišao u Vladu RS po direktive za izlaz iz ove situacije.

 

Prethodno je Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS, danas izjavio da će Vlada u toku dana razmatrati na koji način će dalje rješavati pitanje restrukturisanja Željeznica RS.

 

“Ono što smatram naročito dramatičnim jeste da bilo ko ugrožava i svoje zdravlje štrajkujući glađu. Vlada je posvećena tome, trebamo sjesti i razgovarati, u ovoj sedmici ćemo uvjeren sam isplatiti i određene troškove naknada za topli obrok i prevoz, ali još jednom poziv, apel, molba da ljudi zbog sebe, svog zdravlja i svojih porodica razgovaraju preko svojih ovlaštenih predstavnika sa Vladom i da zajedno tražimo rješenje”, rekao je Kasipović i dodao da je rješenje na tragu onog što preporučuje Svjetska banka.

////////////////////

///////////////////////////

/////////////////

OTKRIVENI SVI RAZBOJNICI SABRIJE AVDAGIĆA: Grupa koja je harala Sarajevom opljačkala oko pola miliona maraka - 1

OTKRIVENI SVI RAZBOJNICI SABRIJE AVDAGIĆA: Grupa koja je ...

////////////////////////////

20.03.2017.

GLAVA JEDNE OD NAJUTICAJNIJIH AMERIČKIH PORODICA : U 102 GODINI UMRO AMERIČKI MILIJARDER DAVID ROCKFELLER

Glava jedne od najuticajnijih američkih porodica : U 102 godini umro američki milijarder David Rockfeller

Mart 20. 2017.


Milijarder i predsjednički savjetnik David Rockefeller umro je u ponedjeljak od zatajenja srca u 102. godini života, objavio je glasnogovornik obitelji Rockefeller.Rockefeller je umro mirno u snu u svojem domu u Pocantico Hillsu, zaseoku u državi New York, rekao je glasnogovornik Fraser Seitel.

U junu bi napunio 102 godine.

David Rockefeller bio je bivši predsjednik i glavni direktor banke Chase Manhattan i glava jedne od najpoznatijih i najutjecajnijih američkih porodica . Bio je sin Johna D. Rockefellera Jr.-a, koji je sagradio newyorški Rockefellerov centar i bio zadnji unuk naftnog magnata Johna D. Rockefellera, osnivača Standard Oila i obiteljske dinastije.

Ime obitelji Rockefeller postalo je simbolom nepopularnih američkih bankarskih politika u dužničkim zemljama. Na ljevici je bio prezren zbog suradnje s Augustom Pinochetom i iranskim šahom, dok mu desnica nije odobravala zagovaranje otvaranja trgovine s Kinom i Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata. Trilateralna komisija, koju je osnovao 1973. radi snaženja odnosa između Sjeverne Amerike, Japana i zapadne Europe, postala je česta meta kritika krajnje desnih aktivista i teoretičara zavjere koji je optužuju da želi uspostaviti svjetsku vladu.

Časopis Forbes procijenio je njegovo bogatstvo na 3,3 milijarde dolara. Seitel je rekao da je za života donirao gotovo dvije milijarde dolara, uključujući Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku i Sveučilištu Rockefeller.

Banka Chase Manhattan povećala je svoju vrijednost s 4,8 milijarda dolara koliko je vrijedila kada joj se pridružio 1946. na 76,2 milijarda dolara kada se povukao u aprilu 1981.

Danas je dio banke JP Morgan Chase &Co. David Rockefeller cijeloga je života bio umjereni republikanac.

Diplomirao je na Harvardu 1936. Studirao je englesku povijest i književnost. Poslijediplomski iz ekonomije pohađao je na Harvardu i Londonskoj školi ekonomije, a doktorat iz ekonomije stekao je na Sveučilištu u Chicagu 1940.

Sa suprugom Margaret McGrath imao je šestero djece i desetero unučadi.

(Kliker.info-Hina)















20.03.2017.

SMRTNI UDARCI SVEUČILIŠNOJ AUTONOMIJI

Smrtni udarci sveučilišnoj autonomiji

Slavo Kukić

Autor
20.3.2017. 



Image result for slavo kukić

/////////////////////////////

Izdvajamo

  • Na koncu, da u Neumu nije održan znanstveni nego politički skup, i da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena u najbezobzirnijoj formi, svjedoči i način kako je isti završio. A završio je, pročitah, usvajanjem zaključaka – koji s masom referata, najavljenih u Čovićevu dnevnom biltenu, nemaju ama baš nikakve veze. I ne samo to. Neumski je „znanstveni skup“ valjda jedini za koji znam – a sudjelovao sam na barem dvjestotinjak njih širom svijeta – koji završava zaključcima. Jer, radi onih kojima je to strano, zaključci nigdje u svijetu nisu dio sadržaja znanstvenoga skupa. I, gdje god postoje oni, znanstvenost je farsa – a u prvom planu je sve ostalo.

Image result for kolinda grabar-kitarović i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

 

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos


Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos
Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Zaključcima je u Neum privedenoj znanstvenoj zajednici dano do znanja da se time njezina instrumentalizacija ne okončana. Dapače, istom drilu će biti podvrgnuta i slijedće godine – u vrijeme predizborne kampanje – kada će se, kako se navodi, svi ponovo okupit „u cilju praćenja i provedbi danas usvojenih zaključaka i definiranja pomaka u svim sferama kulturnog, društvenog i političkoga života u BiH“. Hoće li znanstvena zajednica pristati na još jedno ponižavanje? Sačekajmo – no, ako je temeljem današnjega stanja stvari suditi, ni to ne treba isključiti.

prof.dr. Slavo Kukić

Da sveučilišna autonomija nije ljepši dio ružne nam ukupne stvarnosti, nego također demagoško prodavanje magle, desetljećima dugo nije nikakva tajna. Ali, da politički moćnici ne prežu ni od najotvorenijeg jurišanja na nju, e to je već iskustvo novijeg datuma.

O srednjovjekovlju najvećeg bosanskohercegovačkog sveučilišta, Univerziteta u Sarajevu, u vezi s iskazanom brigom o „religijskim pravima“ njegovih studenata i djelatnika, na tanane sam pisao i do sada. I stoga mi se ne čini potrebnim tome detaljnije vraćati. Ali ukratko, čisto podsjećanja radi, senatori sarajevskog sveučilišta odbiju a onda, k tome još i jednoglasno, usvoje inicijativu tamošnjega Studentskog parlamenta i članicama Univerziteta preporuče da u pripremi akademskog kalendara vode računa da u vrijeme džume oslobode od bilo kakvih obveza i studente i nastavnike – jer eto, ne žele ih dovoditi u poziciju da biraju „između obavljanja vjerske obveze i obrazovanja zbog kojega su i upisali fakultet“.

Nastranu što ta odluka udaljava sarajevsko sveučilište od evropske i svjetske akademske prakse – i što daje za pravo onima koji o islamizaciji glavnog grada svakodnevno zbore. No, zašto umni ljudi, a u senatu ove sveučilišne asocijacije ima ih i umnih i s evropskim mentalnim kodom, tako nisko padoše? Ne znam, ali ne treba isključiti i mogućnost da im, barem dobrom dijelu njih, odluka nije plod ni individualnih, ni kolektivnog uvjerenja – i da bi ona mogla biti također rezultat političkog pritiska kojem su bili izloženi. Jer, prisjetimo se, pohvale odluci Senata dođoše po principu brže-bolje – od muftije sarajevskog, a potom i kantonalnog ministra obrazovanja. Tko kaže da joj, po istom principu, i s istih adresa, nisu prethodili i pritisci, pa i prijetnje.

Ili, dobar dio prošle godine javnost je zabavljana događanjima i na Univerzitetu u Bihaću. Nauživala se otvorenih pisama, poziva u pomoć zbog spašavanja sveučilišne autonomije, upozorenja kako su tamo prisiljeni živjeti u uvjetima odbijanja svakog prava na slobodnu misao itd. No, prvi put je bila u prilici uvjeriti se na što su sve politički moćnici spremni kako bi visokom obrazovanju nametnuli svoja, kadrovska i ina rješenja. Na odluke senata i upravnog odbora, kojima se razrješava rektora, kantonalni ministar obrazovanja reagira na način da ih proglašava nevažećima, uvodi prinudnu upravu, ali i mijenja zakon o visokom obrazovanju tako da funkcije rektora i predsjednika senata spaja u jednu.

I ne samo to. Kako bi se u izboru novog rektora osigurao prolaz svojim ljudima, isto ministarstvo organima upravljanja šalje okružnicu s imenima profesora koji, jer se javno suprotstaviše ataku na sveučilišnu autonomiju, ne mogu biti birani nigdje – kako na mjesto rektora, prorektora, dekana i prodekana, tako ni na sve druge izborne pozicije ovog sveučilišta. I upozori ih, dogodi li se to, gospodin ministar će postupiti kao i u slučaju ranije smjene njegova rektora – takve odluke i izbore svojim aktom proglasiti ništavnima.

Slična priča se prethodnih dana i tjedana ponavlja i na Univerzitetu u Tuzli. Tamošnji kantonalni premijer, naime, nije mogao prihvatiti da, njegova partija i on posebice, ne ureduju u životu i sveučilišne zajednice. A budući im to, bar u mjeri na kojoj su istrajavali, nije omogućavano, zaludu što je vojnik iste te partije i siroti rektor, premijer se odlučuje na ono što isključuje svaku neizvjesnost – preuzimanje kontrole nad Univerzitetom u vlastite ruke. Skupština tuzlanskog kantona, i to na hitno sazvanom zasjedanju, mijenja Zakon o visokom obrazovanju – a po usvojenim izmjenama rektoru, prorektorima i upravnom odboru prestaje mandat, dok istodobno nadzor nad radom Univerziteta, koji uključuje i postavljanje vršitelja dužnosti rektora, preuzima kantonalna skupština.

Nije uopće sporno da je time sveučilišna autonomija pogažena na najuvjerljiviji mogući način. Pitanje je samo što bi se u budućnosti još moglo događati. A objektivno, može svašta. Isključiti ne treba ni najizravniji juriš na nepodobne. Uostalom, glave dvojice uglednih profesora, Begića i Delića, tražene su i prije odstrela donedavnog rektora – a budući on na to nije bio spreman, sada je, skidanjem njegova skalpa, teren i u vezi s tim očišćen.

Bio bi, na koncu, grijeh zaobići i silovanje kojemu je izloženo i sveučilište na kojem provedoh radni vijek. I da budem jasan, nije to nešto što se događa samo danas. Uostalom, politički juriš sam, prije pet godina, na vlastitim plećima i sam osjetio. Zbog nemogućnosti da se fakultetu, na kojemu obavljah dužnost prodekana, nametne politička volja, urađeno je nešto što neodoljivo podsjeća na ono u Tuzli i Bihaću – ili pak, iz čega su u Bihaću i Tuzli mogli i „učiti“. Upravno vijeće oduzima mandat svim dekanima i prodekanima, a potom ih ga i vraća, osim ljudima na Ekonomskom fakultetu. Jer, oni nisu bili spremni izvršiti ono što se od njih tražilo – i što je suprotno etici akademske zajednice. I morali su ići.

Ono, međutim, što je učinjeno ovih dana, još veći je udar na dostojanstvo – i Sveučilišta i njegovih djelatnika. U Neumu je, naime, održan skup  „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti“. Lider HDZ-a uvjerava javnost kako je to bio isključivo znanstveni skup. I da se njime, k’o biva, htjelo dobiti mišljenje znanstvene zajednice o položaju Hrvata, ali i pravcima razvoja BiH koji osiguravaju njihovu jednakopravnost. Nažalost, sve upućuje da neumska maskarada sa znanošću i nije imala neke veze. I da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena na najružniji mogući način. Iako, ne treba zaboraviti i još nešto – da je nekolicina članova te iste zajednice i sama dio osmišljavanja i realizacije neumskog udara na akademsku čast i intelektualni integritet kolega sveučilištaraca.

No, zanemarimo to – i vratimo se sudu kako je neumsko sijelo klasično političko. Na to, uostalom, upućuje masa detalja. Iz medija, recimo, saznah da je istinski organizator skupa, zapravo, lider HDZ-a osobno – istina, u kapacitetu člana državnog predsjedništva. Iz njegova mostarskog ureda su, pročitah, slane pozivnice za dostavljanje referata za neumski skup – a već ta činjenica otvara prostor spekulacijama. Jer, kakve veze ima politički ured i znanost? Svugdje u svijetu – nikakve. No, tko zna, možda smo ovdje i po tome drugačiji od svijeta.

U Neumu se, potom, zahvaljujući medijima, moglo vidjeti i kome su pozivnice za referate poslane. Ukratko, tamo se redom, od prvog do zadnjeg, nađoše dužnosnici Čovićeve partije, od općinske do državne razine – koji sa znanošću, u pravilu, imaju veze koliko i Marko Kraljević, onaj iz narodnih pjesama, s internetom.

Ali, zato nije bilo onih koji bi tamo, da se radilo o znanstvenom skupu, trebali biti. O evropskim vrijednostima su, recimo, da im je to bio cilj, u Neumu mogli čuti od profesora, i to ne bilo čijeg nego profesora mostarskoga sveučilišta, više nego od svih dolje okupljenih skupa – a u prilog čemu govori i petnaestak njegovih knjiga, i to baš o Evropi i evropskim vrijednostima. A pročitah, nije ga bilo. Poziv za neumsko sijelo, potom, ne dobih ni sam – iako, 28 mojih knjiga, među kojima ih je barem polovica posvećena analizi BiH kao države i društva, sugeriraju da bih im, gledajući ih u oči, mogao naći stotinu razloga zašto ono što čine s evropskim vrijednostima baš i nema neke veze. Na koncu, pročitah, tamo nije bilo mjesta ni za najznačajnije hrvatske institucije i intelektualce Hrvate iz Bosne. Nigdje ni Napretka, ni Hrvatskog narodnog vijeća, ni predstavnika Crkve, ni mnogih uglednih intelektualaca.

I naravno da sve to tjera na pitanje – zašto? Zašto su, ako se radi o tako važnom „znanstvenom skupu“, zaobiđeni svi oni – i pojedinci i institucije? Nije vrag da o tome meritornije mogu zboriti oni koji završiše studije a da ne znaju nikoga iz svoje generacije – ili, pak, oni kojima čak ni to nije pošlo za rukom? Ili je, što je puno vjerojatnije, po srijedi nešto posve drugo – da je trebalo zaobići sve koji bi mogli narušiti dojam o svenacionalnom, u ovom slučaju „znanstvenom“ konsenzusu u vezi s onim što je dio Njegove volje.

Da neumsko „umovanje“ nema specijalne veze sa znanošću svjedoči i još jedan detalj – o njemu, niti jednom rječju, javnost nije izvijestio nitko iz znanstvene zajednice. Evo uostalom, tko je od uglednih znanstvenika bio dolje? I gdje ste to pročitali? Nigdje. Ali, zato ste za skup saznali iz javnih istupa političara – što s ovu, što s onu stranu državne međe. No, i to je činjeno na način koji Hrvatima ove zemlje može samo zadati nove muke. Jer, o tome kako BiH treba urediti lekciju drže, ne političari ove nego druge zemlje. U to se uvjeriti mogao svatko tko je iole pažljivije pratio medijske izvještaje. Ovdje dođu i lekciju drže predsjednica i ministar vanjskih poslova druge države. A to je moguće shvatiti samo na dva načina – ili da i sami vjeruju kako su Hrvati BiH nedozreli i kako im treba tutor, ili da su im se pojavili apetiti koje je u prvoj polovici devedesetih imao i njihov politički uzor.

Na koncu, da u Neumu nije održan znanstveni nego politički skup, i da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena u najbezobzirnijoj formi, svjedoči i način kako je isti završio. A završio je, pročitah, usvajanjem zaključaka – koji s masom referata, najavljenih u Čovićevu dnevnom biltenu, nemaju ama baš nikakve veze. I ne samo to. Neumski je „znanstveni skup“ valjda jedini za koji znam – a sudjelovao sam na barem dvjestotinjak njih širom svijeta – koji završava zaključcima. Jer, radi onih kojima je to strano, zaključci nigdje u svijetu nisu dio sadržaja znanstvenoga skupa. I, gdje god postoje oni, znanstvenost je farsa – a u prvom planu je sve ostalo.

Na koncu, zaključcima je u Neum privedenoj znanstvenoj zajednici dano do znanja da se time njezina instrumentalizacija ne okončana. Dapače, istom drilu će biti podvrgnuta i slijedće godine – u vrijeme predizborne kampanje – kada će se, kako se navodi, svi ponovo okupit „u cilju praćenja i provedbi danas usvojenih zaključaka i definiranja pomaka u svim sferama kulturnog, društvenog i političkoga života u BiH“. Hoće li znanstvena zajednica pristati na još jedno ponižavanje? Sačekajmo – no, ako je temeljem današnjega stanja stvari suditi, ni to ne treba isključiti.

 






20.03.2017.

HAG: ŽALBENI POSTUPAK NA SUĐENjU ZVANIČNICIMA "HERCEG-BOSNE"

Hag: Žalbeni postupak na suđenju zvaničnicima 'Herceg-Bosne'


Image result for celnici herceg-bosne fotos

/////////////////////////////////

/////////////////////////

Pred Tribunalom u Hagu počeo je žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi u konačnici bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Žalbeni postupak trajaće do 28. marta.

Otpočevši žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog učešća u Udruženom zločinačkom poduhvatu, predsjedavajući sudija Carmel Agius, podsjetio je na osnovne elemente prvostepene presude:

“Raspravno vijeće utvrdilo je da je najkasnije siječnja 1993. počeo postojati udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, čime bi se omogućila reunifikacija hrvatskog naroda. Po riječima Raspravnog vijeća, taj udruženi zločinački poduhvat imao je za svoj zajednički zločinački cilj 'dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg Bosne putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva'. Raspravno vijeće zaključilo je da su sva šestorica žalitelja bili sudionici u tom udruženom zločinačkom poduhvatu.”

Visoki zvaničnici nekadašnje Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić imaće šest dana za iznošenje žalbenih elemenata na presudu Pretresnog vijeća. Svaki dan obraća se po jedan osuđeni, dok će posljednjeg dana uslijediti žalba Tužilaštva.

Advokati odbrane traže da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata i o učešću osuđenih oni oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. U krajnjoj varijanti traže smanjenje izrečenih kazni.

Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski

Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski

S druge strane, Tužilaštvo traži veće kazne od izrečenih, a koje se kreću u rasponu od 10 do 25 godina zatvora s obrazloženjem da prvostepeno vijeće nije na „odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima”. Također traže i da se proglase krivima i za one tačke optužnice za koje su oslobođeni prvostepenom presudom uključujući i komandnu odgovornost.

Ono što je jedna od osnovnih teza koje su okarakterisale ovaj proces jeste kvalifikacija da je u sukobu Armije BiH i HVO-a postojao međunarodni oružani sukob u koji je umiješana Hrvatska. Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski. No, okosnicu odbrane, kako smatra novinar Balkanske istraživačke mreže, Denis Džidić, činiće upravo kvalifikacije presude koje se tiču učešća Hrvatske:

„To će zaista biti jedan značajan segment ovih žalbi, zato što će odbrana iinsistirati na tome da taj dio skine, jer bi skidanjem udruženog zločinačkog poduhvata spao i veliki broj zločina i odgovornosti sa optuženika. Vidjeli smo i da je Hrvatska u proteklom periodu insistirala i da bude uključena u žalbeni postupak kao prijatelj suda, ali da je to odbijeno. Za očekivati je da neke od odbrana koje, da tako kažem, simpatišu te hrvatske stavove će svakakao insistirati na tome i dio argumantacije i dokaza koje je Hrvatska pripremala svakako iznijeti.“

Predmet po kojem je donesena prvostepena presuda je bio dobro pripremljen, smatra direktor Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača.

„Ako bi se držali argumenata, činjenica, dokaza i svega onoga što je izneseno u prethodnom postupku, ne vidim nikakav razlog da se prvobitna presuda mijenja. Dakle, učešće Hrvatske u prvim godinama rata, krajem '92. i '93. godine je nedvosmisleno dokazano. Radi se o međunarodnom oružanom sukobu u kom je učestvovala i ta grupa kao agenti hrvatske vojske. Prema tome, nije trebalo ni velike pameti, zapravo je dovoljno bilo pogledati knjigu 'Sve moje bitke' generala Bobetka i vidjeti o čemu se tu radi.

Naravno, bilo je tu i obilje drugih dokaza koji su van svake razumne sumnje pokazali šta se desilo. Ali, iskustva koja imamo sa međunarodnom pravdom je za nas gotovo pogubno i nama ostaje samo da se nadamo da će se Sud držati nekih stvari, kriterija i činjenica koje su u prvom postupku dokazane i da će presuda za udruženi zločinački poduhvat i za učešće Hrvatske biti potvrđena“, kaže Tokača.

Ovo je jedan od najdužih predmeta vođenih pred Tribunalom, a Tužilaštvo je svoje navode dokazivalo i kroz izjave 249 svjedoka, a odbrana ih je izvela 77. Presuda pretresnog vijeća donesena je maja 2013. godine. Konačna presuda, kako je to najavio i predsjedavajući sudija Žalbenog vijeća, Carmel Agius, očekuje se krajem ove godine.












20.03.2017.

ANTO NOBILO : DOKAZ DA SE HVO BORIO ZA VELIKU HRVATSKU SU MIROVINE KOJE IM HRVATSKA DAJE

Anto Nobilo : Dokaz da se HVO borio za Hrvatsku i njene interese su mirovine koje im Hrvatske daje


Mart 20, 2017.


Planovi su ovisili od okolnosti ali da je Herceg Bosna obnašala određenu vlast na teritoriju za koji su smatrali da im pripada, te da su imali svoju vojsku i državni aparat, da je sve to bilo finansirano do Republike Hrvatske ali i upravljano sa njene strane to je nesporno. Sada naknadno stižu priznanja iz Hrvatske prema vojnicima HVO-a. Ja smatram da je to pošteno jer su se ti vojnici HVO-a borili za hrvatske državne interese, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, advokat Anto Nobilo.

VIJESTI.BA: Počeo je žalbeni postupak u slučaju “Jadranko Prlić i ostali”. Haška šestorka postavila je kao glavni cilj obaranje teze o udruženom zločinakom poduhvatu. Šta se može očekivati krajem ove godine kada drugostepene presuda bude izrečena?

NOBILO: Treba prepustitit Sudu da oni donesu odluku, međutim vezano za to mogu reći da je to jedna situacija koja ima i određene politilčke reperkusije i na Republiku Hrvatsku i to ne samo udruženi zločinački poduhvat nego i međunarodni oružani sukob jer je kvalificirano da su ta kaznena djela počinjena u okviru međunarodnog oružanog sukoba gdje su HVO i HZ BH bili produžena ruka hrvatske politike i hrvatske države. I jedna i druga kvalifikacija su vrlo neugodne, pogotovo prva jer to bi značilo da je hrvatski državni vrh, dakle Franjo Tuđman, bio umiješan u izvršenje kaznenih djela. U jednom povijesnom i političkom smislu to je za Hrvatsku izuzetno važno i to je ono što bi moglo izazvati jači potres, dok individualna sudbina okrivljenika, niko to u Hrvatskoj precizno nije pratio i to jednostavno ne mogu komentirati a i nije primjereno neka Sud zauzme svoj stav.

VIJESTI.BA: Vi ste nedavno naveli da je ponašanje Dragana Čovića u slučaju revizije presude BiH protiv Srbije bilo shvatljivo upravo iz razloga što bi eventualnim donošenjem presude za udruženi zločinaki poduhvat, postojala mogućnost da BiH tuži Hrvatsku.

NOBILO: Da, to je ustvari ako bi precizirali, žrtve, građani Bosne i Hercegovine koji su ovim kaznenim djelima oštećeni imali bi mogućnost podizanja tužbe, ali ne samo ako postoji udruženi zločinački poduhvat. Ako se on ne utvrdi ali ostane da su se ti događaji dešavali u okviru oružanog međunarodnog sukoba a to znači da je HVO bio eksponent hrvatske države, opet bi građani BiH imali pravo naknade štete od hrvatske države.

Što se tiče Bosne i Hercegovine kao države, kad god vam neko nanese štetu, generalno imate pravo da tražiti odštetu. Mi znamo da se su de odštete plaćale nakon velikih ratova ali u pravilu kada bi došlo do okupacije jedne države. U sadašnjim okolnostima i političkim odnosima između Hrvatske i BiH, to je malo komplicirano. Dakle BiH bi mogla tužiti ali samo u Hrvatskoj pred hrvatskim sudom. Kakav bi bio izgled za uspjeh malo mi je teško reći, ja sumnjam. Sa druge strane treba uzeti ukupne odnose jer rat u BiH je imao različite faze. U nekim fazama Hrvatska vojska i ABiH su bili apsolutni saveznici, u nekim fazama nijedan metak nije prošao do ABiH da nije prošao, kopneni, morski ili zračni prostor Hrvatske. Ranjenici ABiH su ovdje liječeni, izbjeglice su zbrinute.

VIJESTI.BA: Postoji u toku rata poprilično ambivalentan odnos.

NOBILO: Nije crno- bijeli. Bile su različite faze u toku rata, ali da Bošnjaci i oni koji su oštećeni tim kaznenim djelima ako dođe do pravomoćne presude po meni bi svi oni imali pravo da naplate štetu od Hrvatske kao što hrvatski civili mogu da naplate štetu od Hrvatske a u pravli su o hrvatski Srbi i njihove obitelji, po istom principu bi i Bošnjaci mogli podizati tužbe.

VIJESTI.BA: Prlić je danas u svome izlaganju rekao nešto zanimljivo. Naime kazao je da je Herceg Bosna imala svoj privremeni karakter te da se i sama tada zvanično smatrala privremenom. Vi stojite na stanovištu da je to bila paradržava. U kakvoj je onda korelaciji su ovo: “paradržava” i “privremeni karakter”?

NOBILO: I Republika Srpska je nastala tako, samo ne privremeno nego je i ostala. HZ HB u svom prvom začetku je stvorena kao mreža hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koja je trebasla pomoći odbranu teritorija gdje žive Hrvati. U tome momentu njenog nastajanja nije imala karakter države. Međutim kada je donijeta odluka da će se u općinama u kojima misle da u u relativnoj ili apsolutnoj većini preuzeti vlast i uvesti vlast Herceg Bosne, tada je ta mreža hrvatskog naroda dobila svoj teritorij. Na tome teritoriju su obnašali vlast i to je element države, odnosno paradržave jer nije bila međunarodno priznata. Tuđman je uvijek govorio; “zadržat ćemo ono što hrvatski vojnik sa svojom čizmom zauzme”. Dakle pokušavao se stvoriti jedan teritorij, kompaktan, pod vladavinom Hrvata u BiH uz pomoć Hrvatske i u daljim okolnostima to se moglo otcijepiti, bila je i ta ideja,kako bi se obnovila Banovina Hrvatska, a ako to ne ide, onda barem da se unutar BiH, Hrvati jače pozicioniraju. Ti planovi ovisili su od okolnosti ali da je Herceg Bosna obnašala određenu vlast na teritoriju za koji su smatrali da im pripada, te da su imali svoju vojsku i državni aparat, da je sve to bilo finansirano do Republike Hrvatske ali i upravljano sa njene strane to je nesporno.

Sada naknadno stižu priznanja iz Hrvatske prema vojnicima HVO-a. Ja smatram da je to pošteno jer su se ti vojnici HVO-a borili za hrvatske državne interese.

VIJESTI.BA: Nije li kontradiktorno davati mirovine vojnicima HVO-a a negirati učešće u ratu?

NOBILO: Jeste, i po meni je to najveći dokaz da su se ti ljudi borili za Hrvatsku. I sada im se daju mirovine. Ako pogledate oficire, časnike HVO-a, svi su oni došli iz Hrvatske vojske, svi su zadržali plaće, tako da vidi da je HVO bio integralni dio Hrvatske vojske. Sam Mate Boban je puno puta rekao da on nema nikakve svoje politike nego provodi politiku Dr. Tuđmana. Ako ćemo pošteno, stvari su potpuno jasne.

VIJESTI.BA: Kako gledate na najave hapšenja generala ABIH koje dolatze iz Hrvatske? Danas je uhapšen jedna od generala JNA. Da li je to najava mogućeg hapašnje bh, generala?

NOBILO: General koji je danas uhapšen bio je pripadnik JNA i djelovao je prema Šibeniku, dakle to je čisti hrvatski rat sa JNA i nema veze sa BiH, a što se tiče bh.generala teško mi je to reći jer imate isto tako kontra najave hapšenja hrvatskih generala iz BiH ili hrvatskih generala iz Hrvatske od strane BiH. Dakle, može se primjetiti da se na neki način zloupotrebljavaju ti kazneni postupci u političke svrhe a po meni bi te postupke trebalo koliko je god moguće  odmaknuti od trenutne politike inače nećemo dobiti poštna suđenja.

Nihad Hebibovć (Vijesti)

//////////////////
////////////////////////

PRLIĆ: 'Nikad nismo bili za podjelu BiH, moji vojnici ginuli su oko Srebrenice' - 2

PRLIĆ: 'Nikad nismo bili za podjelu BiH, moji vojnici ginuli su oko ...

////////////////////////////

SKRIVENE TAJNE NICEOVOG ANGAŽMANA: Kome je u Sarajevu britanski pravnik obećao plaćati propagandne tekstove? - 3

Kome je u Sarajevu britanski pravnik obećao plaćati propagandne ...

////////////////////////

////////////////////////////

/////////////////////////////////
20.03.2017.

BOSNA I HERCEGOVINA: ODGOVARANjE NA UPITNIK EVROPSKE KOMISIJE KAO ČEKANjE GODOA

BiH: Odgovaranje na Upitnik EK kao čekanje Godoa


Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije.

Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije

.//////////////////////////

Bosna i Hercegovina ima manje od dva mjeseca da dostavi odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, no, s obzirom na dosadašnju dinamiku, uveliko se kasni.

Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije. Ipak, na posljednjoj sjednici Kolegijuma za evropske integracije BiH obećano je da će sav posao biti završen na vrijeme.

BiH je 9. decembra prošle godine uručen Upitnik Evropske komisije čime je zvanično započet proces pripreme mišljenja o Zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Tada je dat rok od šest mjeseci za odgovor na preko tri hiljade pitanja grupisanih u politički i ekonomski kriterij, te 33 poglavlja pravne tekovine EU koji ističe u maju.

Ipak, BiH uveliko kasni jer Direkciji za evropske integracije još nisu dostavljeni svi odgovori kako bi oni bili uvršteni u centralni registar. Iz Direkcije je nekim institucijama traženo da ponove odgovore na pojedina pitanja iz Upitnika, jer nisu ispunjavali kriterije, ali to još nije učinjeno.

Svoje odgovore nije dostavila ni Republika Srpska. Iz Vlade Republike Srpske tvrde da su uradili svoj dio posla, a krivicu za kašnjenje prebacuju na mehanizam koordinacije koji, prema njima, ne funkcioniše, kaže Jasmin Klokić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi Republike Srpske.

Jasmin Klokić: Usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i ministarstvo kojen predvodim ih ih je objedinilo.

Jasmin Klokić: Usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i ministarstvo kojen predvodim ih ih je objedinilo.

„Na zadnjoj sjednici Vlade usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i moje ministarstvo, kao republički koordinator, u proteklom periodu objedinilo je te odgovore. Ističem da ukupni odgovori sadrže preko četiri hiljade stranica, što je jedan veoma obiman dokument i iz tog razloga nismo žurili sa tim procesom jer smo htjeli smo da imamo kvalitetne odgovore iz Republike Srpske. Ipak, ono što je suština i na šta smo mnogo puta ukazivali jeste nedostatak efikasnog mehanizma koordinacije koji je usvojen prošle godine. Dakle nisu formirana sva radna tijela i on još ne funkcioniše u onom kapacitetu u kojem bi trebao˝, kaže Klokić.

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH kaže da se kasni jer nema aktivnosti institucija na državnom nivou.

˝Koliko se god mi trudili da nešto prikažemo dobro, izvršna i zakonodavna vlast nemaju sadržaja, i jednostavno mi čekamo, a ako želimo do kraja godine imati kandidatski status, što smo obećali i gospođi Mogerini kada je bila u posjeti BiH, onda moramo mnogo brže provoditi te stvari i ovaj Upitnik okončati i sve druge stvari˝, kaže Čović

U međuvremenu je održana i sjednice Kolegijuma za evropske integracije BiH, na kojem su sve odluke jednoglasno usvojene, kao i poslovnici o radu Kolegijuma i ministarskih konferencija, a formirana su i stručna tijela za pripremu odgovora na Upitnike Evropske komisije, kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić.

˝Dakle, možemo kazati da su sada sva tijela formirana i ona ulaze u fazu pripreme odgovora i svih drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH i nadamo se da će ljudi koji tamo sjede, a riječ je o ljudima koji dolaze iz institucija sa svih nivoa vlasti i koji su profesionalci, koji imaju veliko radno iskustvom, svoj posao obaviti u narednih par mjeseci, do kada će i dobiti rokove da pripreme odgovore i da nastave raditi na drugim obavezama iz evropske agende BiH˝, kaže Zvizdić.

Denis Zvizdić: Sva tijela formirana i ulaze u fazu pripreme odgovora i drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH.

Denis Zvizdić: Sva tijela formirana i ulaze u fazu pripreme odgovora i drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH.

Sve je to divno i krasno ukoliko je istina, smatra analitičarka Svetlana Cenić, koja kaže da je dovoljno pogledati ko daje odgovore i da vam bude jasno zašto BiH kasni u ovako važnom poslu.

˝Samo treba da sjednete jednom na taj sastanak i da vidite strukturu onih koji o tako važnim stvarima pričaju i odgovore koje daju. Pri tome zaboravljajući da svi ti odgovori koje daju entiteti, kantoni, gdje se svi uključuju, treba da budu nešto sinhronizovano, da nisu u koliziji, da se vidi da ti odgovori na pitanja dolaze iz jedne države. Počesto pitanje i odgovor nemaju veze jedno sa drugim˝, smatra Cenić.

Iz Evropske komisije ranije su istakli da nakon odgovora na Upitnik, za BiH tek predstoji pravi posao, jer nakon toga slijede izvještaji eksperata Evropske komisije gdje će BiH morati da odgovori i na njihova pitanja. Za sve ovo smatraju biće potrebno između 12 i 18 mjeseci, kako bi BiH dobila kandidatski status.

Primjera radi, Srbija je na vrijeme poslala odgovore koji su bili doboro urađeni ali je Evropska komisija imala dodatnih 500 pitanja, a, recimo, Albaniji je bilo potrebno tri godine da dobije status kandidata.

Koliko će biti potrebno Bosni i Hercegovini, s obzirom na komplikovano uređenje i nestabilnu političku situaciju, niko ne zna, ali se ne usuđuje ni da prognozira.












20.03.2017.

POSLANIK U SKUPŠTINI ENTITETA RS-a, ADMIR ČAVKA: "ETNIČKO ČIŠĆENjE NASTAVLjA SE PUTEM IZBORNOG ZAKONA"!

POSLANIK U SKUŠPŠTINI RS, ADMIR ČAVKA: "Etničko čišćenje nastavlja se putem Izbornog zakona"!

Poslanik u Narodnoj skupštini RS, Admir Čavka, najavio je da će pokrenuti konkretne korake ka izmjenama Izbornog zakona BiH zbog kršenja prava na proporcionalnu zastupljenost po rezultatima iz 1991. godine što je utvrđeno entitetskim ustavima.



POSLANIK U SKUŠPŠTINI RS, ADMIR ČAVKA: 'Etničko čišćenje nastavlja se putem Izbornog zakona'!

- Ustav entiteta Republika Srpska u članu 97. propisuje da će u javnim institucijama biti osigurana zastupljenost etničkih zajednica proporcionalna rezultatima popisa iz 1991. godine. Isto će važiti do potpune provedbe Aneksa 7 – Sporazuma o povratku. Ovo se odnosi i na lokalnu samoupravu, odnosno na tijela koje biraju skupštine opština. Međutim, Izborni zakon BiH propisuje da je popis koji se uzima u obzir popis iz 2013, a ne onaj iz 1991. godine - kazao je poslanik Čavka.

 

Izborni zakon na ovaj način direktno krši Aneks 7, obeshrabruje političko učešće Bošnjaka, Hrvata i Srba povratnika tamo gdje su oni u manjini. Istovremeno, ovo predstavlja opasnu praksu, budući da pojedini zakoni na državnom nivou poput onog o državnoj službi također propisuju posljednji popis stanovništva kao mjeru, dok oni o policijskoj strukturi propisuju popis iz 1991.

 

Na entitetskom nivou, vlasti RS-a su već napustile praksu navođenja ovog uslova u zakonima. Moramo krenuti u ispitivanje ustavnosti svih propisa koji naizgled neutralnim odredbama ugrožavaju prava konstitutivnih naroda u zajednicama gdje su manjina.

 

Pozivam sve probosanske političke snage da se očituju po ovom pitanju i da zajedno krenemo u borbu protiv ovog skrivenog i trajnog institucionalnog djelovanja na legalizaciji etničkog čišćenja, zaključio je Čavka.

////////////////
////////////////////////////////////////

DODIKOVA POLITIČKA PROPAST: "Ljude koji su ga pratili na pogubnom putu uništavanja, pljačke i korupcije, doveo je do kraja''

"Smatram da Dodik ni Republici Srpskoj, ni BiH, ni užoj ni široj javnosti nema šta da ponudi. On je propala politička priča, koja samo želi da spasi svoju političku kožu", kazao je Vučurević.


DODIKOVA POLITIČKA PROPAST: 'Ljude koji su ga pratili na pogubnom putu uništavanja, pljačke i korupcije, doveo je do kraja''

Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Slavko Vučurević tvrdi da je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik iz političkog straha izgubio kompas, te da je svjestan da će morati položiti račune za svu štetu koji je nanio građanima Republike Srpske.

 

Dodikova izjava, da Republika Srpska i on ne razmišljaju o secesiji pokazuje, kako je rekao, njegovu nedosljednost i neozbiljnost.

''Sve ono što je Dodik godinama pričao s ciljem obmanjivanja javnosti, a radi zaštite svoje zaštite, i ljudi koji su ga pratili na pogubnom putu uništavanja, pljačke i korupcije, doveo je do kraja'', rekao je Vučurević na pres-konferenciji u Trebinju.

Dodik, kako je naveo, "ne zna šta da radi sa socijalnim tenzijama i posrnulom privredom u Republici Srpskoj".

"Međutim, i dalje pokušava da spasi svoju političku kožu. Smatram da Dodik ni Republici Srpskoj, ni BiH, ni užoj ni široj javnosti nema šta da ponudi. On je propala politička priča, koja samo želi da spasi svoju političku kožu- kazao je Vučurević.

Utvrdio je da Dodik molbama određenim političarima, da ga prime na razgovor, dokazuje da je svjestan "svoje duboke političke propasti".

Naravno, svjestan je i onoga što će za njega biti najbolnije – da će morati položiti račune za sve ono što je uradio na štetu građana RS i uopšte njenog napretka, u smislu standarda građana - utvrdio je potpredsjednik PDP-a.


/////////////////////////////
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
45394798

Powered by Blogger.ba