Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

15.03.2017.

ŠJORA FILE GRE U ZAGREB TRAŽIT KOLINDU GRABAR-KITAREVIĆ

ŠJORA FILE GRE U ZAGREB TRAŽIT KOLINDU


Marin Jurjević

Autor
14.3.2017. 



ŠJORA FILE GRE U ZAGREB TRAŽIT KOLINDU

////////////////////////

Ma ko može toj dvojici  i njima slišnima objasnit da se Rvacka sad, kad je stigla ova tužba za odštetu žrtvama ustaškog terora, službeno vadi na to da današnja Rvacka nije slidnica NDH ni ustaša nego partizana i antifašista. Ka ča je i živa istina. Sada prid svitom priznajedu da je Rvacka slidnica Antifašističkog, partizanskog  ZAVNOH-a. Sad jin to odgvara i triba pa napokon spominjedu istinu, spominjedu antifašiste i partizane ka prave povisne utemeljitelje današnje Rvacke. Ali ča tu istinu ne provodidu i doma onda kad triba skinit ustaška javna obilježja, kad triba obnovit partizanske spomenike i vratit oduzeto dostojanstvo antifašistiman, vratit in imena ulica, škola i trgova? A to ne gre, nikako ne gre…”

Taman san se bija diga iz postelje, umija se i tija skuvat čaj i štogod bacit u kljun kad neko zazvoni na vrata o stana. “Asti ga Mande, ma ko je sad ovako rano”, pomislin ja u sebi, na brzinu malo prstima prođen kroz kosu da ne bi bija onako raščupan i oprezno otvorin vrata.  Kad ono isprid vrata stoji šjora File, naša susida koja nan je s godinama postala ka nika vrsta vanjskega člana familje. Ona je šoltanka, gospoja u kasnim godinama života, ma vitalna i puno dobra a i da ne spominjem koliko je  pametna, pravi Salamun, ali uvik nekako malo na svoju, žestoka oli, za bolje reč, paprena.

“A kojin dobron Vi ovako rano, šjora File?”, začudin se ja. “Aj, pusti me s milin Bogon, ti i tvoje dobro. Ma koje dobro? Sva san se infotala, dobro me nije kolpalo kad mi je mali sinoć reka nike stvari koje bi tila s tebon raspravit, da mi ji objaniš ako moreš a i da mi ništo pomogneš…jer mi je pun kufer vas političara!” izgovori ona udah gledajući me drito svojin orlovskin očima i ka da me nekako s tin pogledom striljala i probijala. “Ajde, samo se komodajte šjora File. Ulizite, ajde sidte…. odanite bokun, vidin da ste se puno uznemirili, daću van čašu vode i cukra da dojdete sebi…”, odgovorin joj ja mičući se u stranu i puštajući je unutra. “Kvragu ti i vodi ti skupa s  cukron”, odgovori  mi ona sidajući nervozno za stol. “Daj mi mali bćerin prošeka, ako jemaš. Onega hvarskega. Ako nemaš onda ništa. Znaš ti dobro ča ja volin i ne zajebaji me s ton vodon. Ionako je ovi dana voda u Splitu mutna i puna zemje. Oli ti ne čitaš foje?”….poklopi me ona gledajući me upitno.

“Može, može, kako ne može” skočin se ja, “Evo ga na, odma, letin”, odgovorim i izvadin iz veltrine bocu načetoga prošeka i jedan bićerin. Odmah joj ga nalijem. “A, oli mi neš činit društvo?”, podigne ona upitno svoje guste side obrve. “Ma di ću vako rano poć pit? Joooj ne mogu šjora File moja!”, opravdavan se ja dok je ona već strusila oni prošek u svoje grlo, pinku protresla glavon zatvorenih očiju komentirajući: “A je dobar! Ali, nema više pravi judi na ovemu svitu, nema! Nemaš s kin ni bićerin prošeka oopit.”

“Nego, šta ste Vi ono tili?” zapitam je ja. “Evo vako”, nalakti se ona na stol i počme svoju litaniju: “Sinoć mi je unuk čita u foje da kako ćedu u skule počet predavat generali, oli ča ti ga ja znan ko, branitelji iz ovega nesriknjega zanjega rata. Da ćedu borci penšjunati sad našoj dici poč predavat zanamisto meštri i meštrovic u skulama, zanamisto profešuri i doturi o nauke, zanamisto akademici i naučnici, o domovinskomen ratu. Da čedu oni sad bit ka niki meštri u skule… a more bit i na fakultete da čedu držat predavanja jerbo da i študenti ništa ne znaju o temu ratu!?”, zastane ona da uhvati malo zraka  upitno me gledajući otvorenih usta i ka nikako spremna da odma skoći na me. Bar se meni tako parilo u temu trenutku. “Je li to istina?”…ponovi ona, sad nikako ka već strašnin glasom. “A ne znan Vam ja…di ću ja to znat. Eto se prića, piše se i govori po televiziji ali to su još ka samo niki predlozi, indeje… Bog bi Van zna šta će bit od tega?” Ona se nasmije ali stisnutih zubiji: “Aj, ne palamudi ti meni ovde. Znan te ja, merlo moje…Pivaj! Ti se od te sorte političara. Znaš ti ali neš da mi kažeš!” opet ka da zapriti ona. “Ma oli ste, Bože prosti, išenpjali jutros, ma di ću ja to znat? Pa oli ne vidite šta Kolinda govori, oli ne čujete Stiera, Đakića, Plenkovića… pa niste ni Vi ni gluvi ni slipi. A bome, do jučer ste bili i zdrave pameti… pa sami zaključite!”, branim se ja. “Ma znan ja sve, nego ti ne znaš ni po mise, golube moj. Osta si tuntle tuntlavi naka si u guzicu uvatija više od šesdeset godišć i završija toke skule. Još ti je pamet ka u bambina, ka u pilića. Sve ja znan, ali oču da mi ti to potvrdiš  jerbo san, tico moja,  ja ovako stara odlučila otić  drito u Zagreb i uvatit onu Kolindu pa joj sve sasut u čunku ča jeman za reč. Eto to ja oću!” završi ona nekako borbeno  a ja joj brže bolje nalijen i drugi bićerin prošeka da ne bi mora ništa govorit. Ona me pogleda iskosa pa mi reče: “A oli bi me tija napit, a? Lijo jedna. Pa si mene doša mantat? Mogu ja popit sto tih tvojih bićerini prošeka ma mi iz glave neće ništa izlapit. Tako da znaš mišu moj”, osmjehne se ona i hop….klizne i drugi bićerin niz njezino grlo. “A znaš li ti Marinko moj da će oti novi prvoborci predavat i turističkin vodičiman da se ne bi Japanci slučajno vratili doma u Japan a da ne naučidu sve o ovemu našemu zanjemu ratu? More bit da će i na granicu branitelji obuć uniforme o carinika pa će turisti prvo morat polagat prijemni ispit o našen domovinskome ratu, e a da bi mogli ulist u Rvacku. Morat ćedu bidni po godine prije odlaska u turizam u Našu Lipu bubat doma gradivo o temu ratu, pa ako nauče… nek izvole, mogu uć priko granice, dobrodošli su, a ako ne polože prijemni, a Bog jin da sriću… neka boje nauće gradivo pa nek se vrate i pokušaju uć u Rvacku dogodine. Nek vazmu repeticije ako triba. Pa nek lipo uče ako se oče kupat u našemu lipemu moru. Jemadu oni love pa nek plaćaju branitelje da jih pripremaju za oti ispit na granici. A tako bi smo bome, mogli rišit i ovu našu prokletu nezaposlenost i male penzije, jel tako Marinko moj šesni, jeli me ti razumiš… Jeman li ja prav?!”, opet će šjora File ka da san ja kriv za sve to i ka da san ja vlast. A ja bidan, ni kriv ni dužan, sidin priko puta nje ka nika stvar na optuženičkoj klup baš ka da san na sudu prid najstaršnijim sucem na cilemu ovemu svitu. Atroke Roy Bean!

“Ti gori u Zagreb znaš i đavla i Pavla paš mi lipo sredit da me Kolinda primi, jesi li me čuja!” autorativno će i bespogovornim glasom ona. “Ma diću ja..?” pokušah se nekako izvuć, “Aj muči, neću da te čujen. Ja ću Kolindi  kazat sve ča je gre. Zna li ona da je moja Šolta bilo pod Kraljevinom Italijon za vrime onih nesriknjih ustaša. Pa i tvoj Split je bija“, ka upitno konstatira ona. “A kada ja to ne znam!”, izvlačin se ja iako ništa nisam kriv. “Pa ako znaš ča onda mučiš. Po Splita je bilo vezano za partizane. Po Splita”, gotovo zaviće ona opasno se počevši nervirat. “To je bija najantifašističkiji grad na cilemu svitu. Na cilemu svitu. A njezin Grobnik su isto čapali Talijanci. Da joj ga je oni Pavelić  pa je ona lani, sićaš li se, kovala u zvizde pokojnega antifašistu Ljubomira Drndića, tamo u Pazinu. Dala mu je njegovoj ćeri, jerbo čovik više ni živ, orden Stipana Radića. Joli si ti to zaboravija? Još se i falila rvackin antifašizmon. Kako to piše i u našemu Ustavu a onda joj danas ploča s onin “Za dom spremni” ne smeta usrid Jasenovca! Bože oslobodi!” nastavi ona križajući se jer je moja šjora File bila jedna bogobojazna žena. “Još je rekla kako vridni istrani svakodnevno i danas žividu antifašizam a onda joj oni u crnin uniformama šetaju po Zagrebu i deru se na cili glas ustaškin pozdravima. Zato mi mrak padne na oči kad kuje u nebo Tuđmana, partizanskog generala, pa onda miče Titovu bistu iz njegove sobe… koju on ni da nikome ni taknit, pa ma kakvi bija da bija i ko ga volija a ko mrzija!”…zadihano iznenada zastane ona a ja se skočin da joj malo pomognem ako zatriba. Vidim da se sva uzbudila. “Aj sidi tu i slušaj me, mandrlo splitsko jedno, jemaćeš ča čut od mene!”

Uto mi se doma vratila i ćer koja je bila malo prošetat oko kuće Lilu koja je odma još isprid vrata počela na cili šuc lajat jer je nikako nanjušila da je niko furešt u kući. “Ajme meni, evo onega ludega pasa” uvati se svojim tankim rukama za glavu šjora File. “Ajde neka ga mala odma zatvori u sobu jer će mi dat na živce pa ću ga kolpat nogon, aj molin te Mrinko..” A Lilu se ionako panično strašila šjore File pa čim uđe u kuću i ugleda šjoru Filu za stolom šmugne pristrašeno u sobu sve trčeći i malko ka cvileći. “A koji joj je sad vrag?” začudi se moja susida. “A ništa, ništa.. ko će znat šta je pasu u glavu?”, odlagah joj ja jer sam zna da se Lilu usrala o straja čim ju je ugledala. “Nego di san ono stala, a”, nastavi ona: “Dakle, ta žena ništa ne razumi. Samo mlije i na ništa ča je pitaju ne odgovara. Samo mlije po svoju. A uvik na kraju rečenice pokazuje bile zube ka da reklamira Kalodont smijući  se bez ikakve potribe i razloga. Ka da je na reklamu. A bogami i je cila ka nikakva reklama! Ma ne znam za šta ni čija?” nastavi ona razmišljati  na glas i počme se polako dizat s katrige. “Tiš mi dat njezin indiric, jesi li me tazumija”…reče mi ona. “Pa šta će Van adresa o nje. Prvo pišite na Pantovčak. Svi znaju di je to. I tražite da Vas primi. Ionako ona stalno govori da oće bit s narodon pa eno stalno seljaka svoj ured i gre okolo po Rvackoj u gostovanja po par dana ka nika estradna zvizda. Ka cirkus” objašnjavam joj ja. “A daću joj ja njezinu zvizdu, ne boj se” odgovori mi šjora Fle onako s nogu. “I zvizdu bidu luđaci tili zabranit. Ka da smo mi izgubili drugi svitski rat a dobili ga fašisti i ustaše! Pa žele izjednačit ono ono fašističko U i našu partizansku zvizdu pod kojon smo pobidili fašiste. Pa je li čula ona za Drugu Dalmatinsku Proletersku Udarnu Brigadu? Je li zna da je najviše Dalmatinaca izginilo na Sutjesci ratujući prije toga na Neretvi. Sa zvizdon petkokrakom na kapi. A tu su razbili četnika zanavik, tukli se s fašistima i njemačkim  okupatorima, svima. Zna li ona da nan je ta zvizda vratila njezin Grobnik, Riku, Dalmaciju, Istru, otoke, Split, Zadar, Međimurje, Barjana u Rvacku…a da su sve to baš ustaše  s onin njihovin U na kapaman dali Talijanima i Mađarima ka cinu svoje izdaje i svoga sluganstva njemačkim, talijanskim i mađarskim fašistima? Je li ona zna ko je pobidija u temu velikom svitskom ratu? Zna li ona išta? A i oni Plemković..fin i naš  čovik s Hvara. I on zamuckuje kad triba pravu rič kazat o temu. Mulja…a iz naše je familje, znan ja…! Pa i Sanader je eno stalno po sudovima i može bit svakakvi, o temu neću sad, ali nije da da mu stavljadu ploče s ustaškin pozdravima po Rvackoj ka šta su danas one u Jasenovcu niti da mu se deru s ustaškin pozdraviman po ulicama. Triba i to pošteno reć i priznat mu! Jel tako?” Ja brže bolje odgovorim: “Je, je..šjora File moja. Svaka Van piva. Govorite ka da čitate Sveto Pismo. Pa ja san dva metrina brata, dva moja ujca, Mira i Antu, izgubija na Sutjesci. Bili su u drugoj Dalmatinskoj. Nisu imali ni dvadeset  godin kad su poginili. Jednoga su mi didu Nijemci streljali a babu poslali u internaciju a Talijani su mi drugega didu i babu zatvotili u pržun jerbo nisu tili potpisat prisegu za njih… Pa znadete Vi od kojih sam ja. Mater mi je četrnajst godin otišla u Mosorski Partizanski Odred a ujac Tomislav s petnajst godin. Ne bojte se. Raspitat ću se ja kako ćete  Vi Kolindu najlakše uvatit!”

“Aj, držin te za rič”, reče mi ona gledajući me fišo u oči. “Ako me zajebeš, znaš daš žestoko platit, jesi li me razumija?!” “Ma jesan, jesan, kako nisam” panično odgovorim ja sve je vodeći polako šotobraco  prima vratima. Kad ujedanput Lilu počme lajat iz sobe. “A ti tamo u sobi da si kuco!” gotovo krikne šjora File a Lilu odma umukne. Virovatno  se bidna kujica o straja odma  izvrnila i pala u niku pasju nesvist. Kad san već  otvorija vrata o stana ona otvori svoj veliki crni boršin i iz njega izvadi veliku čokoladu: “Evo, ovoš dat svojoj maloj unuci. I da je nisi ti pojija, žderonjo jedan!” “Ma di bi ja…Oli ste poludili?!” “Aj muči, znan te ja tico!” završi ona i izađe u hodnik o portuna…a onda se okrene pa me zapita ujedno sama odgovarajući onako glasno da je sve odzvanjalo cilin portunom; “Ma moš li ti zamislit onega generala Glasnovića ka profešura? Onega ča bi pendrecima mlatija študente po škini na zagrebačkoj filozofiji jerbo su za njega  sve to partizanska i udbaška dica, jugoslavenčine i mrzitelji Rvacke, onega koji još ne zna da su ustaše izgubili a partizani dobili zanji svitski rat od prije sedamdeset i toko godišć? Onega ča arlauče po zagrebačkim trgovima da tribamo svi bit Za Dom Spremni!? Joli, moš li ti zamislit ka profešura onega Culeja..? Ma moš li  zamislit  ta dva pedagoga i intelektualca  da oni dičicu i u pučkoj skuli uče bilo ča, bilo ča na ovemu bilemu svitu? Govorin ti o onemu Culeju  ča se prid kamerama bija pedagoški mašija rukon na bidnega Pernara. Jemaš li sinko toliko mašte da takve moš zamislit  u skuli ka profešure? Ja ji jedino, a i to jako teško, mogu zamislit  samo ka učenike i to one u najprvon razredu o pučke skule. One u zanjim klupama o razreda di sididu i učidu sve od početka svih početaka  ne bi li štogod uspili nikako utirat u svoje glave. Ali i to mi, priznajen ti sinko moj, nije lako zamislit jer ipak skula nije za svakoga pa makar tili bit i samo obišni đaci prvaci. Ma ko može toj dvojici  i njima slišnima objasnit da se Rvacka sad, kad je stigla ova tužba za odštetu žrtvama ustaškog terora, službeno vadi na to da današnja Rvacka nije slidnica NDH ni ustaša nego partizana i antifašista. Ka ča je i živa istina. Sada prid svitom priznajedu da je Rvacka slidnica Antifašističkog, partizanskog  ZAVNOH-a. Sad jin to odgvara i triba pa napokon spominjedu istinu, spominjedu antifašiste i partizane ka prave povisne utemeljitelje današnje Rvacke. Ali ča tu istinu ne provodidu i doma onda kad triba skinit ustaška javna obilježja, kad triba obnovit partizanske spomenike i vratit oduzeto dostojanstvo antifašistiman, vratit in imena ulica, škola i trgova? A to ne gre, nikako ne gre…”  To reče i ode a ja ostanem na vratima zamišljen i začujem Lilu kako hrabro počinje lajati jer je vajda nekim svojim pasjim  tajnim instiktom  shvatila da je šjora File otišla i da je opasnost prošla. Bar  zasad!








15.03.2017.

BiH BEZ REAKCIJE NA OKUPLjANjE ČETNIČKOG POKRETA U VIŠEGRADU

BiH bez reakcija na okupljanje četničkog pokreta u Višegradu


Ovo je na neki način samit Ravnogorskog pokreta cijelog Balkana: Bilal Memišević

Ovo je na neki način samit Ravnogorskog pokreta cijelog Balkana: Bilal Memišević

////////////////////////////

Nema zvaničnih reakcija ili stavova državnih institucija BiH nakon okupljanja pripadnika ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu, u ponedjeljak 13. marta, povodom 71. godišnjice hapšenja Draže Mihailovića, četničkog komandanta i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata.

Od malobrojnih komentara iz političkih stranaka, izdvajamo stav predsjednika Naše stranke, Predraga Kojovića koji je izjavio da slavljenje fašista, kvislinga i ratnih zločinaca ne smije biti tolerisano od strane državnih organa.

„Zločini Draže Mihailovića su pravna istina kao što je i Holokaust. Propagandne mašine nacionalističkih politika i ideologija su kao jedan od najvažnijih ciljeva odredile relativizaciju užasa fašizma i zločina njegovih sljedbenika – naprimjer, sudskom rehabilitacijom Mihailovića u Srbiji“, poručio je Kojović

Uzeir Živojević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde, naglašava da antifašistima svih nacionalnosti ovakva okupljanja smetaju, zato što znaju razmjere zločina koje je, posebno u Podrinju, tokom Drugog svjetskog rata, počinila vojska pod komandom Draže Mihailovića.

"Mihailović je bio saradnik okupatora u toku Drugog svjetskog rata. Uspio je da Istočnu Bosnu praktično 'očisti' od Muslimana, današnjih Bošnjaka“, kaže Živojević.

Povratnici u Istočnu Bosnu smatraju da je okupljanje pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta, prijetnja njihovoj sigurnosti i zastrašivanje svih u namjeri da se vrate. Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad, Bilal Memišević kaže:

„Zbog ovakvih ljudi trpi cijeli Višegrad, zbog ovakvih ljudi trpi cijeli region. Ovo je na neki način samit Ravnogorskog pokreta cijelog Balkana. Naravno da se sa nivoa Vijeća ministara, sa nivoa države, trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi se ovome stalo u kraj.“

Već godinama Ravnogorski pokret organizuje pomen i parastos povodom godišnjice Mihailovićevog hapšenja, 13. marta 1946. godine. Ovog 13. marta, brojni sljedbenici četničkog vođe iz Republike Srpske, kojim su se pridružili istomišljenici iz Srbije, Crne Gore i sa Kosova nastavili su ovu tradiciju.

Sedamdeset prva godišnjica je protekla u postrojavanju jedinica odjevenih u crne četničke odore na Trgu palih boraca u Višegradu, gdje su položili cvijeće pred spomenik borcima Vojske RS, a nakon toga je u zaseoku Draževina, nedaleko od Višegrada, izvršeno postrojavanje pred spomen bistom Mihailoviću.

S obzirom na prošlogodišnje napade na novinare N1 televizije, ovogodišnji skup obezbjeđivao je veći broj policajaca i pripadnika specijalne jedinice MUP-a RS.

Već godinama Ravnogorski pokret organizuje pomen i parastos povodom godišnjice Mihailovićevog hapšenja

Već godinama Ravnogorski pokret organizuje pomen i parastos povodom godišnjice Mihailovićevog hapšenja

Nakon što je predsjednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske Dušan Sladojević predao raport Slavku Aleksiću, jedinom živom četničkom vojvodi, služen je pomen. Sladojević je najveću odgovornost za hapšenje Draže Mihailovića i pogibiju njegovih pratilaca, 1946. godine, pripisao UDBI, te istakao da državnim institucijama u Srbiji ni danas ne ide na ruku otkrivanje istine o mjestu Mihailovićevog groba.

Na pitanje novinara da li okupljanje uniformisanih lica pod četničkim oznakama predstavlja opasnost za mir, a posebno za povratnike, Sladojević je odgovorio:

„Apsolutno ne. Vi znate da je pod komandom Ravnogorskog pokreta bilo ljudi koji su ostali odani kralju i otadžbini iz muslimanskog naroda, iz hrvatskog naroda. Svi časni i čestiti ljudi ovdje su danas dobrodošli. Mi poštujemo, volimo, cijenimo i čuvamo svoju tradiciju, ali isto tako poštujemo tradiciju drugih ljudi, poštujemo njihovo obilježavanje i nama to ne smeta. Ne znam zašto njima smeta ovo naše okupljanje.“

Iz Saveza udruženja boraca, SABNOAR-a BiH poručuju da Ravnogorski pokret predstavlja sigurnosnu prijetnju. Podjećaju da Ravnogorski pokret ima direktnu podršku iz Srbije, obzirom da je ova država rehabilitirala komandanta četničkog pokreta Dražu Mihailovića.

„Samim tim, to je jedna dodatna snaga onim koji su u BiH pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta, da nesmetano djeluju“, poručio je dr Bakir Nakaš, predsjednik SABNOAR-a.

Uzeir Živojević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde kaže da bi bez sljedbenika koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze iz Srbije, pa i sa Kosova, broj učesnika ovakvih skupova bio mnogo manji.

Predstavnici udruženja žrtava iz proteklog rata su u nekoliko navrata tražili zabranu postrojavanja pripadnika Ravnogorskog-četničkog pokreta u RS, ali zvanične reakcije do sada nije bilo.

Treba podsjetiti da BiH nikada nije donijela zakon o zabrani osnivanja i djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija. Prije nekoliko godina Parlamentu BiH upućen je prijedlog takvog zakona, ali nije bilo dovoljno glasova poslanika za njegovo usvajanje, prije svega zbog protivljenja poslanika iz Republike Srpske.

U tom prijedlogu je stajalo da se zabranjuje osnivanje i djelovanje „svih četničkih, ustaških i organizacija koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije“.


///////////////////////

/////////////////////////////////////////

Srijeda/sreda, 15. mart/ožujak 2017.

////////////////////

Karikature Predraga Koraksića Coraxa - Radio Slobodna Evropa



//////////////////////////////////////////
Image result for Retke fotografije poslednje ruske carske porodice

Retke fotografije poslednje ruske carske porodice

carske porodice prokrijumčarena je iz Rusije.
15.03.2017.

NIKADA RAZBIJAČI BOSNE I HERCEGOVINE NEĆE NADJAČATI BH. PATRIOTE

SDA ODGOVORILA DODIKU I ČOVIĆU: "Nikada razbijači BiH neće nadjačati bh. patriote"

Stranka demokratske akcije (SDA) s gnušanjem odbacuje jučerašnje optužbe upućene sa banjalučkog sastanka Milorada Dodika i Dragana Čovića.


Image result for karikature dodik covic

Image result for karikature dodik covic
Image result for karikature dodik covic



Image result for karikature dodik covic


Image result for dragan covic milorad dodikImage result for karikature dodik covic

Image result for dragan covic i milorad dodik karikatureImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covic

Image result for dragan covic i milorad dodik karikatureImage result for karikature dodik covic

Image result for dragan covic i milorad dodik karikatureImage result for karikature dodik covic

Image result for dragan covic i milorad dodik karikaturevImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covic

Image result for milorad dodik i dragan covic u karikaturi downloadImage result for karikature dodik covic

Image result for milorad dodik i dragan covic u karikaturi downloadImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covicImage result for karikature dodik covic

Image result for milorad dodik i dragan covic u karikaturi download

Image result for milorad dodik i dragan covic u karikaturi download

Image result for milorad dodik i dragan covic u karikaturi download

Image result for karikature dodik covic

Image result for karikature dodik covic


- Radi se o drskoj zamjeni teza, jer su upravo Dodik i Čović odgovorni za trenutnu situaciju u BiH, sa svojim zahtjevima za dodatne etničke podjele u BiH, pokušajima rušenja Ustavnog suda BiH, nepoštivanjem njegovih odluka, protuustavnim referendumima koji destabiliziraju državu - saopćila je danas SDA.

 

Iz te stranke navode da se SDA i predsjednik Bakir Izetbegović bore protiv takvih pokušaja i da "izgleda da je upravo to naša krivica o kojoj Dragan Čović govori".

 

- Prihvatamo takvu krivicu i sasvim sigurno ćemo nastaviti da takve pokušaje sprečavamo. Suprotstavljat ćemo se podjelama, diskriminaciji, segregaciji, secesiji, smanjivanju kapaciteta države BiH i svakom i svačijem djelovanju na štetu BiH – naglašava SDA.

 

Upravo te i takve političke snage, SDA smatra odgovornim za krizu, uključujući i one koji su onemogućili primjenu principa pravnog kontinuiteta odluke Predsjedništva BiH iz 2002. i sprečavali podnošenje zahtjeva BiH za reviziju presude iz 2007. po tužbi protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

 

- Borit ćemo se svim snagama i svim sredstvima da očuvamo Bosnu i Hercegovinu, i nikad nećemo dozvoliti da oni koji razbijaju Bosnu i Hercegovinu nadjačaju – naglašava se u saopćenju Službe za odnose s javnošću SDA.

/////////////////////////
///////////////////////////////////////////

DUDAKOVIĆ O KRIVIČNOJ PRIJAVI ZA RATNE ZLOČINE: "Šta je Hrvatska čekala do sada?!"

"Nedavno sam prošao kroz Hrvatsku. Mislim da je sve to politiziranje. Samo oni znaju zašto sada potenciraju tu priču. Možda je to zbog one grupe iz Orašja, jer od tada je krenula ta “halabuka“ – kazao je Dudaković

DUDAKOVIĆ O KRIVIČNOJ PRIJAVI ZA RATNE ZLOČINE: 'Šta je Hrvatska čekala do sada?!'

Bivši komandant Petog korpusa Armije RBiH Atif Dudaković je kazao kako se ne opterećuje informacijama o navodnoj krivičnoj prijavi koja je podnesena protiv njega Državnom odvjetništvu Hrvatske.

 

Prema navodima pojedinih medija u Hrvatskoj, u krivičnoj prijavi mu se stavlja na teret učešće u uništavanju Zadra, ali i navodni ratni zločini protiv civila srpske nacionalnosti na teritoriji Hrvatske i to u mjestima Dvor na Uni, Rakovica, Plitvice i Glina.

 

- To je već stara priča. Mi smo njima po potrebi saveznici, a po potrebi neprijatelji. Osim toga, od tog perioda koji se spominje prošlo je 22 godine. Pitam onda šta se čekalo do sada? Kako to protumačiti? Ja se lično time ne opterećujem. Nedavno sam prošao kroz Hrvatsku. Mislim da je sve to politiziranje. Samo oni znaju zašto sada potenciraju tu priču. Možda je to zbog one grupe iz Orašja (bivši oficiri HVO-a koje je Tužilaštvo BiH optužilo za ratne zločine op.a.), jer od tada je krenula ta “halabuka“ – kazao je Dudaković za Faktor.

 

Prema navodima hrvatskih medija, udruženja branitelja Domovinskog rata iz BiH navodno su podnijeli veći broj krivičnih prijava Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv bivših viših oficira Armije RBiH. U ovim prijavama oni se terete za ratne zločine u Hrvatskoj koje su navodno počinili kao pripadnici JNA, ili protiv Hrvata u BiH kao pripadnici Armije RBiH. S obzirom na to da DORH nije saopćio zvanične informacije o ovim prijavama u medijima se navode različite liste oficira koji se sumnjiče za ratne zločine, a njihov broj se kreće između 15 i 30.


//////////////////////


VUČIĆ U SARAJEVU, DODIK NA APARATIMA: Zašto predsjednik RS pokušava minirati balkanski samit?!?

VUČIĆ U SARAJEVU, DODIK NA APARATIMA: Zašto predsjednik RS ...

//////////////////////////

//////////////////////////

 

////////////////////////

15.03.2017.

U RATU ŽRTVE SILOVANjA, DANAS ŽRTVE SISTEMA

U ratu žrtve silovanja, danas žrtve sistema


Iz magazina TV Liberty, februar 2015.

Iz magazina TV Liberty, februar 2015.

///////////////////////////

Organizacija Amnesty International (AI) podnijela je žalbu Ujedinjenim nacijama (UN) zbog toga što vlasti u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno uradile kako bi dugotrajno riješile status osoba silovanih u ratu. U dokumentu koji je dostavljen Odboru za ljudska prava UN-a navodi se da bh. vlasti nisu uspjele da usvoje i provedu pravno-politički okvir kako bi se osigurao puni i djelotvoran pristup pravdi i istini, te reparacija za žrtve.

AI navodi da više od dvije decenije vlasti u Bosni i Hercegovini ne uspijevaju da obezbijede prava za osobe seksualno zlostavljane u ratu. Naknade koje se isplaćuju ili bi se trebale isplaćivati žrtvama nisu usklađene na teritoriji cijele države, tako da su žrtve silovanja diskriminirane i na osnovu mjesta u kom žive.

Situacija u Federaciji BiH bolja je nego u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj (RS).

Žrtva ratnog silovanja ​Enisa Salčinović kaže da su neka prava ženama silovanim u ratu, a koje žive u Federaciji BiH, obezbijeđena, poput prava na zdravstvenu zaštitu ili stanovanje. No, sve to je nedovoljno.

"Dobili smo i nešto stanova za te silovane žene, dobila se i ta reparacija, mada, sve u svemu, nismo zadovoljne, može mnogo bolje, kad pogledate koliki je lični dohodak jednog ministra ili onih na višim pozicijama, a koliko su dali za jednu silovanu ženu, to je mizerija", objašnjava Salčinović.

U izvještaju koji je AI proslijedio Komitetu za ljudska prava UN-a, posebno se ukazuje na nespremnost vlasti u RS-u da učestvuju u stvaranju državnog zakona koji bi riješio probleme i ujednačio prava žrtvama. Umjesto toga, vlasti u tom entitetu pripremaju svoje zakonodavstvo koje AI, ali i druge nevladine organizacije u BiH, ocjenjuju kao pretjerano restriktivno. O tome svjedoči i primjer žene žrtve ratnog silovanja koja živi u RS-u, bez elementarnih životnih uslova i bilo kakvih primanja.

"Znate od čega živim, roditelji imaju socijalnu pomoć, tata ima penziju 96 maraka (oko 49 eura) i ovih 160 maraka (neznatno više od 80 eura) socijalne pomoći. Liječim se kao i svi drugi, imam knjižicu s biroa. Što se plaća – plaća se, kad mogu – mogu, kad ne mogu – ne mogu i tako to ide", kaže ona.

Počinioce silovanja ova žena je tužila. Čeka se okončanje sudskog postupka i njen identitet poznat je redakciji.

Više od 20 godina bh. vlasti ne uspijevaju obezbijediti prava za seksualno zlostavljane osobe

Više od 20 godina bh. vlasti ne uspijevaju obezbijediti prava za seksualno zlostavljane osobe


Dragiša Andrić, koji je radio na osnivanju sekcije žena logorašica iz RS-a, kaže da se žene silovane u ratu koje žive u ovom bh. entitetu, suočavaju sa velikim problemima.

"Čim niste u zakonu, onda ste N.N. osoba. Iako imate ime i prezime, to vam ništa ne znači - žrtve torture - pogotovo žene žrtve seksualnog nasilja. Znači, u ratu su bile žrtve zločina i zločinaca, danas su žrtve sistema, pogotovo u Republici Srpskoj", dodaje Andrić.

Neispunjavanje međunarodnih obaveza

Jedan od ključnih problema je činjenica da ne postoji zakon na državnom nivou koji bi regulisao ovu oblast.

"Zakonsko rješenje na državnom nivou bi bilo idealno rješenje. Kada usvojite zakon na državnom nivou, vi osiguravate ono što se stalno i iznova godinama unatrag zahtijeva od BiH, a to je da ona osigura svim građanima jednak pristup pravima koja njima pripadaju u skladu sa međunarodnim standardima", navodi Adrijana Hanušić Bećirović iz Švajcarske asocijacije protiv nekažnjivosti TRIAL​.

Poseban problem je i to što Bosna i Hercegovina nije osigurala naknadu štete žrtvama ratnog silovanja. Ne postoji državni fond za naknadu u slučaju da tu štetu počinitelji sami ne mogu platiti.

"Pristup naknadi štete u suštini bi trebao da bude osiguran kroz usvajanje tog nekog zakonskog okvira na državnom nivou ili na entitetskim nivoima, ali da to bude ujednačeno, da imamo dva zakona koji će na ujednačen način i u Federaciji BiH i u RS-u predvidjeti ovo pravo na naknadu štete i to bi trebalo da se učini, u idealnom slučaju, na način da se uspostavi jedan kolektivni administrativni mehanizam iz kojeg bi se isplaćivala ta naknada štete, na način da žrtva podnese zahtjev u nekom upravnom postupku i da joj onda, u skladu sa nekim ujednačenim kriterijima, bude isplaćena ta naknada", riječi su Adrijane Hanušić Bećirović.

Adrijana Hanušić Bećirović: Idealno bi bilo zakonsko rješenje na nivou države

Adrijana Hanušić Bećirović: Idealno bi bilo zakonsko rješenje na nivou države


Uprkos višegodišnjim naporima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva pravosuđa da se obezbijedi pravo na državnom nivou za besplatnu pravnu pomoć za preživjele seksualnog nasilja u ratu, zemlja još zaostaje u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza – navodi se u izvještaju.

Također se ističe da Zakon o pravima žrtava torture nema potrebnu političku potporu kako bi bio usvojen.

Procjene o broju silovanih žena u ratu u Bosni i Hercegovini variraju. Neke organizacije kažu da je oko 20.000 žena preživjelo različite oblike seksualnog zlostavljanja. Podaci Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice navode brojku od 12.000 osoba koje su u ratu silovane.

///////////////////////////////////
////////////////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Srijeda/sreda, 15. mart/ožujak 2017.

15.03.2017.

JUDAH: MAKEDONSKA 'IGRA ČEKANjA'

Judah: Makedonska 'igra čekanja'



Protest za "jedinstvenu" Makedoniju u Skopju 13. marta.

Protest za "jedinstvenu" Makedoniju u Skopju 13. marta.

//////////////////////////////////

Dopisnik londonskog ‘Economista’ za Istočnu Evropu Tim Judah za "Zašto?" analizira uticaj makedonske krize na političku i sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu.

  • Pasivnost međunarodne zajednice?

Mnogi misle da je Makedonija test za Evropsku uniju, NATO i općenito Zapad.

Evropska unija je uložila određene napore u toku nekoliko posljednjih godina da pomogne makedonskim političarima da dođu do dogovora i da krenu putem EU integracija.

Zato je Brisel, u kojem su zauzeti mnogim drugim stvarima, zasićen Makedonijom.

Pored toga, imamo i pitanje imena koje je u korijenu mnogih problema i niko to nije uspio riješiti.

Može se kriviti i EU za probleme u Makedoniji - postoji njihova uloga u ovome - ali je to ipak pitanje Makedonaca i makedonskih problema.

  • Uloga Evropske unije?

(Komesar za proširenje Johannes) Hann je nedavno dolazio, (šefica evropske diplomatije Federica) Mogherini je nedavno dolazila, regionalni samit će biti održan u Sarajevu u četvrtak i mislim da će biti više uključeni.

Nije da se dosad nisu trudili i mislim da će nastaviti da se trude.

Ali, ipak ne mogu okupirati zemlju ako predsjednik ne želi dati mandate vođama (opozicionog bloka Zoranu) Zaevu i (Aliju) Ahmetiju.

  • Produžavanje krize i region?

Zavisi na šta mislite kada kažete “produžavanje makedonske krize”. Ako mislite na povratak u konfliktnu situaciju sličnu onoj iz 2001. godine, to je jedna stvar.

Ali ako mislite na trajnu ustavnu krizu i politička prepucavanja, ona će manje uticati na region nego što ljudi misle.

Mislim da će i ljudima u ostatku regije dosaditi makedonski problem i da to neće uticati na region kao cjelinu.

Uticati na region može jedino transformacija onog što je u suštini politički problem - u međuetnički problem, i to bi, naravno, imalo veliki uticaj na sve.

Ali do toga dosad nije došlo, iako neki ljudi kažu da dešavanja u Makedoniji imaju etničku pozadinu. I ako imaju, većina ljudi je mirna i zasad ih doživljava kao političke, a ne etničke nesuglasice.

  • Mađarsko-poljski anti-EU model?

To se već dešava, sa strane VMRO-a.

Ali s druge strane, vlade u tim zemljama koje to ohrabruju su čvrsto na vlasti, dok se u Makedoniji ta retorika koristi da bi se ostalo na vlasti i nisam siguran da će to biti slučaj.

Mislim da bi se prvo desili drugi scenariji, pogotovo tzv. “Plan B” o kojem su govorili vođama Zaev i Ahmeti, a to je formiranje vlasti kroz parlament ignorišući predsjednika.

To mi se čini više vjerovatno nego da će (Nikola) Gruevski ostati na vlasti jer on naprosto ne može ostati na vlasti.

  • Produšavanje i sukobi?

Mislim da je već u pitanju igra čekanja i to opasno produžavanje može prerasti u međuetnički problem, ali to se dosad nije desilo.

Moram reći da sam ostao prilično iznenađen za vrijeme mog nedavnog putovanja tamo, jer sam vidio da su političari više mirni, više trezveni i više proračunati nego što sam očekivao.

Kad stvari posmatrate izvana steknete utisak da su svi histerični i da će se desiti nešto strašno.

To može postati realnost, ali situacija još nije takva. Stanje je loše, ali ne toliko haotično.















15.03.2017.

POLITIČKI MOTIVIRANA I PRAVNO POTPUNO NEUTEMELjENA DISKREDITACIJA BRANITELjA BOSNE I HERCEGOVINE OD STRANE HRVATSKE

SDA USTALA U ZAŠTITU OPTUŽENIH OFICIRA: "Optužnice su pravno neutemeljene i politički motivirane"


Stranka demokratske akcije najoštrije osuđuje politikantski pokušaj nekolicine udruga Domovinskog rata iz BiH, čiji su predsjednici iskoristili činjenicu da su ujedno i državljani Republike Hrvatske te početkom marta podnijeli Glavnom državnom odvjetniku RH Dinku Cvitanu prijavu protiv 16 uglednih oficira Armije Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju ove stranke.



SDA USTALA U ZAŠTITU OPTUŽENIH OFICIRA: 'Optužnice su pravno neutemeljene i politički motivirane'

Ovakva politički motivirana i pravno potpuno neutemeljena diskreditacija branitelja Bosne i Hercegovine nema nikakvo uporište u činjenicama – nisu pripadnici Armije Bosne i Hercegovine ratovali u Hrvatskoj devedesetih. Ako ćemo ulaziti u tu problematiku, otvorit ćemo i pitanje samopozvane unilateralne vojne akcije RH u BiH.

 

Pravni sistem Bosne i Hercegovine je okvir u kojem Hrvati u našoj zemlji itekako mogu tražiti pravdu za svoje žrtve  – i državno ministarstvo pravde, i federalno ministarstvo pravde, pa i vršilac dužnosti Glavnog tužioca dolaze iz reda hrvatskog naroda.

 

Očigledno se ovdje radi o pritisku na institucije Bosne i Hercegovine nakon što je jesenas u Orašju uhapšena grupa pripadnika HVO. BiH ne podliježe pritiscima na svoje pravosudne institucije  - institucije BiH su dužne da procesuiraju svaki zločin počinjen na njenoj teritoriji, bez obzira o kome se radi, ističe se u saopćenju SDA.

////////////////////////////
///////////////////

Novi politički pritisak iz Zagreba : Šta se krije iza navodnih prijava protiv oficira Armije RBiH

Mart 14. 2017.


U javnosti se posljednjih nekoliko dana ponovno aktualizirala priča oko krivičnih prijava podignutih protiv nekadašnjih generala Armije Republike BiH i to u Hrvatskoj zbog navodnih zločina počinjenih protiv Hrvata u BiH i Hrvatskoj. U ovoj zemlji kod službenih institucija potvrda nema, prozvani kažu kako nikakvih zvaničnih poziva nisu imali.

Nije prvi put da se govori o krivičnim prijavama protiv generala Armije Republike BiH. Mostarska HVIDRA prvu prijavu uputila je Hrvatskoj još 1996. godine. Da postoje određene istrage, potvrdio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, a nakon što su u Orašju uhapšeni pripadnici HVO-a među kojima i brigadni general HV, odbivši navode da je riječ o revanšizmu.

Priča je ponovno aktuelizirana nakon što je nedavno zagrebačka Z1 TV objavila i dokument krivične prijave sa spiskom od 16 imena nekadašnjih visokih dužnosnika Armije RBiH, između ostalih, Sefera Halilovića, Atifa Dudakovića, Džeme Merdana, Vahida Karavelića, Jovana Divjaka…

Kontaktirali smo Sefera Halilovića i Jovana Divjaka koji su nam kazali da je ovdje riječ o infromacijama na bazi spekulacija, da ih niko nije kontaktirao u vezi sa ovim.

Zanimljivo ovo je tek jedan u nizu spiskova koji su se pojavili u javnosti. Na drugom se nalazi i ime generala Nedžada Ajnadžića koji za N1 kaže “na jednom spisku me ima, na drugom nema. Molim susjednu prijateljsku Republiku Hrvatsku da mi kaže koji je spisak validan ako je ova informacija tačna, i ako žele razgovarati sa mnom, rado ću im se odazvati”.

Iz Hrvatskog državnog odvjetništva nisu mogli odgovoriti da li postoje eventualne istrage, odnoso da li su prijave uopće zaprimljene “jer informaciju o potvrdi podnošenja kaznene prijave može dati samo podnositelj prijave”, naveli su iz DORH-a za N1.

A podnositelji prijave su, kako doznajemo, Udruženja zarobljenih pripadanika HVO-a i porodice stradalih. Mirko Zelenika je o navedenom, doznao iz medija, no prijavu podržava jer su, kako kaže, u Sudu BiH postoje predmeti za zločine nad Hrvatima koji nikada nisu pokrenuti.

Prema načelu univerzalne jurisdikcije koja vrijedi za predmete ratnog zločina, Hrvatska može pokrenuti istragu i eventualno podići optužnicu i protiv građana druge države za zločine koji nisu počinjeni na njenom teritoriju, no prije toga Tužilaštvo BiH o tome treba obavijestiti i sačekati njihovu reakciju.

U Tužilaštvu BiH potvrdili su da pomoć u istrazi nije zatražena niti bilo kakva razmjena podataka, na pitanje o nadležnosti stigao je odgovor.

“Tužiteljstvo BiH nadležno je za procese za ratne zločine koji su počinjeni u BiH, kada su osumnjičeni ili optuženi državljani BiH i nalaze na teritoriji BiH”, navode iz Tužilaštva BiH.

Podnošnje krivičnih prijava protiv generala Armije BiH, zanimljivo već mjesecima na tribinama i javnim skupovima najavljuje general HVO-a Zlatan Mijo Jelić protiv protiv kojeg je Tužilaštvo BiH krajem 2015. godine podiglo optužnicu za ratne zločine na području Hercegovine, nakon čega je prebjegao u Hrvatsku i do danas je nedostupan za bh. vlasti.

(Kliker.info-N1)

//////////////////

GDJE JE PUNO BABA, KILAVO JE DIJETE: Dodik ima više savjetnika nego sva tri člana Predsjedništva BiH zajedno!

GDJE JE PUNO BABA, KILAVO JE DIJETE: Dodik ima više savjetnika ...

////////////////////

FEDERALNI ZASTUPNICI PODRŽALI ZABRANU PUŠENJA: Usvojen Nacrt zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda

FEDERALNI ZASTUPNICI PODRŽALI ZABRANU PUŠENJA: Usvojen ...

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
44760269

Powered by Blogger.ba