Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

07.03.2017.

ZAŠTO BI MAKEDONSKO BURE BARUTA MOGLO PONOVO ZAPALITI BALKAN?

Zašto bi makedonsko bure baruta moglo ponovo zapaliti Balkan?





Druga sedmica protesta inicijative 'Za zajedničku Makedoniju'

/////////////////////////

Autor: Zoran Kuka

Pogledajte ove dvije riječi – bure baruta - (na latinici ili na ćirilici) na Googlu i naći ćete beskrajan niz novinskih tekstova, dramskih djela i filmova, prema kojim je Balkanski poluotok evropsko bure baruta, a Makedonija balkansko. Bez obzira da li su izvori makedonski, balkanski ili internacionalni mediji i autori, svi sadrže duboku istorijsku dimenziju koja sugeriše da Makedonija još uvijek može zapaliti bure baruta, sa nepredvidivim posljedicama po evropsku sigurnost.

Istorijska frustracija

Sa svojim čuvenim imenom i smještena u srcu Balkana, ova zemlja kroz istoriju je bila cilj mnogih, pa i vlasništvo nekih. Njeno ime osporava jedan susjed - Grčka, a njen identitet drugi susjed - Bugarska.

Izraz "balkansko bure baruta" datira od početka 20. vijeka, kada su balkanske zemlje Srbija, Bugarska i Grčka vodile ratove protiv Osmanskog carstva i proširile svoje teritorije na štetu Makedonije, koja je ostala u okviru Turske. Tokom tog perioda Makedonija je podijeljena, što je izazvalo najveći egzodus Makedonaca do tada. Njihov identitet osporili su im susjedi zbog interesa da vladaju tim područjem kroz koje prolaze glavne saobraćajnice ka sjeveru, jugu, istoku i zapadu.

Tako je Makedonija postala "balkansko bure baruta"- izraz koji je ostao relevantan do danas. Makedonci, ili barem neki od njih, na tom malom parčetu zemlje i dalje osjećaju ostatke prošlosti, podsvjesno osjećajući i prijetnje susjednih zemalja, pa čak i unutrašnjih susjeda – Albanaca koji žive u Makedoniji i koji osjećaju želju da oduzmu parče teritorije na kojem žive. Tu, dakle, leže strahovi, pritisnuti aktuelnim problemima koji prijete eksplozijom "balkanskog bureta baruta". Ali, da rezimiramo ovu istorijsku priču, o kojoj svaka balkanska zemlja ima svoju istinu, i da se vratimo u sadašnjost.

Zašto Mogerini govori o geopolitičkom konfliktu?

Pa zbog toga što je vladajuća stranka VMRO-DPMNE, kao što su politički analitičari rekli za RSE, uspjela zloupotrijebiti takozvanu "dvojezičnost" ili širu upotrebu albanskog jezika kako bi stvorili strah među Makedoncima da će izgubiti državu. Ovo može dovesti do međuetničkih tenzija i sukoba, a kada je u Makedoniji nestabilno susjedi ne sjede skrštenih ruku. Ovo potvrđuju izjave kosovskog i albanskog premijera Hašima Tačija i Edija Rame. Tači je upozorio makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova da Albanci mogu uzeti svoja prava "u svoje ruke". Mnogi analitičari će reći će da bi ako bi se Kosovo i Albanija uključili u slučaju entičkih sukoba u Makedoniji, u pokušaju da pomognu Albancima u Makedoniji, to izazvalo sličnu reakciju Srbije, Bugarske, a moguće da bi reagovale i Grčka i Turska.

Sukob u Makedoniji bio bi gori od onog što se desilo u Bosni, kaže Denko Maleski. Na fotografiji Kumanovo nakon policijske akcije protiv naoružane grupe Albanaca, kasnije optužene za terorizam

Sukob u Makedoniji bio bi gori od onog što se desilo u Bosni, kaže Denko Maleski. Na fotografiji Kumanovo nakon policijske akcije protiv naoružane grupe Albanaca, kasnije optužene za terorizam

Prema ocjeni bivšeg ministra vanjskih poslova i univerzitetskog profesora Denka Maleskog, jasno je još od jugoslovenskih ratova da je Makedonija u nesigurnom položaju i da postoji realna mogućnost da se eventualni unutrašnji etnički konfikti i sukobi prošire na susjedne zemlje, te da njihovim miješanjem eruptira geopolitički sukob na Balkanu i u Evropi.

"Ovo bi bilo gore od onog što se desilo u Bosni, koja je na neki način smatrana izolovanom u srcu bivše federacije i zato je bilo manje vjerovatno da se konflikt raširi na veći geopolitički prostor, gdje se sukobljavaju interesi različitih država", smatra profesor Maleski, koji je bio ministar vanjskih poslova Makedonije devedesetih godina, kada je država bila na putu ka međunarodnom priznanju.

SAD, NATO, OSCE i EU reagovali su sa velikom zabrinutošću, pozivajući na brzo formiranje vlade u Makedoniji. U međuvremenu, 2. marta, tokom posjete Skoplju, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Federika Mogerini upozorila je na geopolitički konfikt.

"Ovo je komplikovana država u komplikovanom region. Ne trebamo gorivo jer već imamo vatru", rekla je Mogerini.

Moskva takođe ne stoji po strani. Od počekta takozvane "Šarene revolucije" u Makedoniji, Kremlj i ruska ambasada u Skoplju daje redovne izjave, optužujući Zapad za miješanje u makedonske unutrašnje poslove i pokušaje da se VMRO-DPMNE ukloni s vlasti.

Zašto je tu još jedna politička kriza?

Prema mišljenju mnogih političkih analitičara, vladajuća VMRO-DPMNE vješto manipuliše makedonskim patriotskim osjećanjima. Politički sporazum albanskih političkih partija, potpisan u glavnom gradu susjedne Albanije, Tirani, u prisustvu albanskog premijera Edija Rame, dobro je došla stranci VMRO-DPMNE. Poslužila je kao izgovor predsjedniku Đorđu Ivanovu da odbije dati mandat za formiranje nove vlade lideru Socijaldemokratske unije (SDSM) Zoranu Zaevu. Prema tvrdnjava Ivanova, koji je postao predsjednik uz podršku VMRO-DPMNE, bilo ko ko pregovara o sporazumu zaključenom u drugoj državi je prijetnja makedonskim nacionalnim interesima. Ali Ahmeti, lider albanske partije DUI, koja se složila da formira koaliciju sa SDSM, objasnio je da to nije bio sporazum, nego izjava napisana u Skoplju, a ne u Tirani.

Da li je upotreba albanskog jezika vještački nametnuta tema?

"Da, to je vještački nametnuta tema", kaže izvršni direktor makedonskog Centra za međunarodnu saradnju Aleksander Kržalovski.

Prema njegovom mišljenju, kao i stavu mnogih drugih analitičara, to je jednostavan pravni akt, donesen okvirom Ohridskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat albanskih pobunjenika i makedonskih snaga sigurnosti 2001. godine. Prema tvrdnjama albanskih političkih partija i SDSM-a, ovaj zakon neće dovesti do izmjena državnog ustava.

Tako je VMRO-DPMNE uspio da izvede na ulice hiljade Makedonaca. Prošle sedmice protestovali su svake noći u Skoplju i drugim gradovima, uvjereni da je suverentitet Makedonije ugrožen.

Tako je VMRO-DPMNE uspio da izvede na ulice hiljade Makedonaca. Prošle sedmice protestovali su svake noći u Skoplju i drugim gradovima, uvjereni da je suverentitet Makedonije ugrožen.

Albanske partije navode da su se u inicijalnim pregovorima o koalicionoj vladi sa VMRO-DPMNE složili oko ovog istog zakona, ali da VMRO-DPMNE sada protestuje i izaziva problem jer ne želi da DUI formira koalicionu vladu sa SDSM. Strah VMRO-DPMNE da formira koaliciju sa opozicionom strankom proizlazi iz činjenice da bi se zvaničnici iz vrha te stranke mogli suočiti sa sudskim postupcima, ali više o tome kasnije.

U međuvremenu, javnosti nije predočen sporazum o novom zakonu, koji su sklopile albanske stranke i SDSM, što je ostavilo prostora za VMRO-DPMNE da manipulište javnim mišljenjem.

Tako je VMRO-DPMNE uspio da izvede na ulice hiljade Makedonaca. Prošle sedmice protestovali su svake noći u Skoplju i drugim gradovima, uvjereni da je suverentitet Makedonije ugrožen.

Koji su stvarni motivi VMRO-DPMNE?

VMRO-DPMNE na vlasti je jedanaest godina. Oni su započeli takozvanu "antikvizaciju" makedonske nacije. Lansirali su projekat "Skoplje 2014", gradeći veliki broj spomenika koji slave ne samo "antičku istoriju" Makedonije nego i onu skoriju. Kako god, centralni dio projekta je statua Aleksandra Velikog. Ovaj projekat, koji je potpalio strasti i kontroverze u Makedoniji, u ostatku svijeta izazvao je prvenstveno podsmijeh. Skoplje je upoređivano sa Diznilendom.

Ovaj projekat opozicija i mnoge nevladine organizacije smatraju navjećim vladinim korupcijskim projektom. Albanska partija DUI koja je deset godina bila u koaliciji sa VMRO-DPMNE, a sada želi formirati vladu sa SDSM, o tom pitanju šuti jer su dobili vlastite spomenike i trg nazvan "Skenderbeg". VMRO-DPMNE i DUI ustvrdili su da sve rade "u ime naroda" i nazvani su "korupcijskom tender koalicijom". Godinama EU, SAD i međunarodne nevladine organizacije, poput Fridom Hausa, upiru prst u njih, optužujući ih za kontrolu pravosuđa i rušenje slobodnih medija.

Ilegalni snimci su doveli do ogorčenja i naljutili dio nacije, što je preraslo u "Šarenu revoluciju"

Ilegalni snimci su doveli do ogorčenja i naljutili dio nacije, što je preraslo u "Šarenu revoluciju"

Prije tri godine opozicija je objavila ilegalno snimljene razgovore, za koje tvrde da ih je snimio odjel za sigurnost (UBK), poznat kao "tajna policija". Ilegalno priskuškivanje 20.000 građana, političara, novinara i intelektualaca šokiralo je ovu malu balkansku naciju od dva miliona ljudi i dovelo do ogromnih protesta. Neki od tih razgovora bili su navodno između ministara, predstavnika vlade i čak bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Ovi snimci, objavljeni u javnosti, navodno su pokazali umiješanost visoko rangiranih zvaničnika u korupcijske dogovore, izborne prevare i čak naručivanje nasilnih djela protiv načelnika skopske Opštine Centar.

Na osnovu ovih razgovora mnogi zvaničnici VMRO-DPMNE su optuženi za kriminal, korupciju i izborne prevare, kao dio zločinačkog udruživanja. Vlada VMRO-DPMNE i bivši premijer Nikola Gurevski negiraju da su snimali razgovore i tvrde da su operaciju naručile strane sile u pokušaju da na vlast dovedu opozciju, kojoj je navodno rečeno da federalizuje Makedoniju i promijeni joj ime. Snimci su doveli do ogorčenja i naljutili dio nacije, što je preraslo u "Šarenu revoluciju". Za VMRO-DPMNE ovo je postao "ukrajinski scenario" koji je vodio padu njihove vlade. Tada je iznenada Moskva na sve obratila pažnju. Stav ruskog Ministarstva vanjskih poslova isti je kao i stav VMRO-DPMNE.

Kako god, jednomjesečni cjelodnevni protesti "šarenih revolucionara" u Skoplju i drugim gradovima Makedonije doveli su do novog političkog sporazuma uz posredovanje SAD i EU, poznatog kao "Sporazum iz Pržina".

Prema ovom sporazumu, formirana je privremena vlada koja je provela izbore, čiji su rezultati bili manje vođstvo VMRO-DPMNE. Dobili su samo dva poslanička mjesta više od opozicione SDSM, koja je osvojila značajan broj glasova Albanaca, prevashodno zbog njene politike koja je uključivala i albancima bitna pitanja.

Ključni dio ovog sporazuma je formiranje Specijalnog javnog tužilaštva koje treba da istraži kriminalne aktivnosti otkrivene ilegalnim snimcima. Članovi VMRO-DPMNE su stavljeni pod istragu, ali je partija optužila Specijalno javno tužilaštvo da služi interesima opozicije i stranih sila. Problemi u Makedoniji rezultirali su strahom lidera VMRO-DPMNE da će se suočiti sa sudskim postupcima na koje neće moći uticati, niti ih kontrolisati.

Prema ocjeni bivšeg vladinog zvaničnika Pere Dimšovskog, pozivi na zaštitu suvereniteta Makedonije su pokušaj VMRO-DPMNE da preokrene političku u građansku krizu kako bi se zaštitili od krivičnih postupaka.

"Iznenada su skočili da brane nacionalne interese i pričaju o federalzaciji, pitanjima koja nemaju veze sa aktuelnom političkom situacijom", rekao je Dimšovski za RSE.













Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
49656348

Powered by Blogger.ba