Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

24.02.2017.

DAVID SCHAFFER, AUTOR ZAHTJEVA ZA REVIZIJU: "VJERUJEMO DA IMAMO DOKAZE ZA GENOCID, KLjUČNI DOGAĐAJI IZ 1992. GODINE"

DAVID SCHAFFER, AUTOR ZAHTJEVA ZA REVIZIJU: "Vjerujemo da imamo dokaze za genocid, ključni događaji iz 1992. godine"

- Fokusiramo se na dokazivanje genocida u napadima na šest bh. općina 1992. godine. Prije deset godina je Sud smatrao da nisu imali dovoljno dokaza o postojanju genocidne namjere. Vjerujemo da sada imamo dokaze za to – kazao je član bh. tima i autor zahtjeva za reviziju David Scheffer, a prenosi New York Times.



DAVID SCHAFFER, AUTOR ZAHTJEVA ZA REVIZIJU: 'Vjerujemo da imamo dokaze za genocid, ključni događaji iz 1992. godine'

Nakon što je agent BiH Sakib Softić predao zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije, ovaj slučaj konačno poprima isključivo pravne dimenzije. Odluka o prihvatanju aplikacije je isključivo u rukama ove pravosudne institucije, a ne u rukama bilo kojeg bh. zvaničnika.

 

S tim u vezi je besmisleno svako pismo koje Mladen Ivanić ili Igor Crnadak pošalju u Hag, a još besmislenije je blokiranje institucija BiH kako bi se zaustavio legalni i legitimni pravni postupak započet još 20. marta 1993. godine. O detaljima iz sadržaja zahtjeva za reviziju bh. pravni tim nije mnogo govorio, izuzev od ranije poznatih konstatacija o značaju dokaza iznesenih na suđenju Ratku Mladiću.

 

- Fokusiramo se na dokazivanje genocida u napadima na šest bh. općina 1992. godine. Prije deset godina je Sud smatrao da nisu imali dovoljno dokaza o postojanju genocidne namjere. Vjerujemo da sada imamo dokaze za to – kazao je član bh. tima i autor zahtjeva za reviziju David Scheffer, a prenosi New York Times.

//////////////////////////////
///////////////////////////////////////////

PROF. NEVENKA TROMP: "Genocid počeo u Prijedoru '92., završio u Srebrenici, svaki sudija će ovu aplikaciju shvatiti ozbiljno"

"Transkripti razgovora Miloševića i Mladića bi mogli biti novi dokazi. Mislim da nema potrebe za obehsrabrenjem i u slučaju revizije za zločin genocida, sud i svaki sudija će ovu aplikaciju shvatiti ozbiljno. To nisu zločini kojima se ovaj sud često bavi i sa strane sudija će postojati odgovornost da se ovo ozbiljno tretira".


PROF. NEVENKA TROMP:  'Genocid počeo u Prijedoru '92., završio u Srebrenici, svaki sudija će ovu aplikaciju shvatiti ozbiljno' - 2

Dr. Nevenka Tromp, profesorica na Univerzitetu u Amsterdamu, u periodu od 2000. do 2012. godine radila je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju političkog i vojnog rukovodstva. 

 

"Vrlo je važno kako će se zaprimiti taj podnesak na ovom sudu, da li će Sud odlučiti da su svi usovi ispoštovani. Naredni korak je perspektiva daleke budućnosti. Mislim da se mora ići korak po korak. Meni je teško govoriti o novim činjenicama, pošto niti ja niti bosanska javnost nismo upoznati sa sadržajem ove aplikacije", kazala je Tromp za N1.

 

Rekla je da u slučaju genocida nikada ne može biti samo jedna činjenica i jedan dokaz.

 

"U javnosti se stvara slika o tome kako bi trebalo i šta bi trebalo biti. U slučaju genocida nikad ne može biti jedna činjenica i jedan dokaz. Pravni tim ovdje će imati puno prostora za kreativnost i rad", istakla je.

 

 "Ja mislim da je ovo proširenje geografskog prostora gdje ima i gdje se trebaju tražiti novi dokazi, a to su zemlje koje su bile uključene u aktivnosti međunarodne zajednice za vrijeme rata", smatra Tromp.

 

Još je dodala da bi novi dokazi mogli ležati u transkriptima razgovora Miloševića i Mladića.

 

"Transkripti razgovora Miloševića i Mladića bi mogli biti novi dokazi. Mislim da nema potrebe za obehsrabrenjem i u slučaju revizije za zločin genocida, sud i svaki sudija će ovu aplikaciju shvatiti ozbiljno. To nisu zločini kojima se ovaj sud često bavi i sa strane sudija će postojati odgovornost da se ovo ozbiljno tretira".

 

Nevenka Tromp je za kraj razgovora poručila da je proces genocida počeo u aprilu '92. godine.

 

"Proces genocida je počeo od aprila '92 godine. Prijedor i općine oko Prijedora predstavljaju simbolički početak genocida koji se završava u Srebrenici 1995. godine".








24.02.2017.

SRAMOTAN ČIN U MOSTARU: ZAPALjENA ZASTAVA BiH ISPRED DRŽAVNIH INSTITUCIJA U ZGRADI "ORCA"

Sramotan čin u Mostaru : Zapaljena zastava BiH ispred državnih institucija u zgradi “Orca”

Februar 24. 2017.



Državna zastava Bosne i Hercegovine, koja je jučer postavljena ispred institucija BiH u zgradi “Orca“ u Mostaru jutros je u prijepodnevnim satima zapaljena!Potvrđeno nam je to u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona, čiji su pripadnici odmah po prijavi u 10 sati u Policijsku upravu Mostar, izašli na lice mjesta i obavili uviđaj.

Kako nam je rečeno, izdata je naredba za izuzimanje snimaka s videonadzora s okolnih zgrada te se nadaju da će počinitelji ubrzo biti pronađeni.Na licu mjesta smo saznali da je, inače, tek jučer postavljen fasadni nosač za zastavu, koja je osvanula ispred ulaza s bočne strane zgrade „Orca“ gdje su i smještene institucije BiH.

U toj zgradi su smještene: Agencija za sigurnost hrane, Služba za zajedničke poslove institucija BiH, Centar za informiranje i priznavanje iz oblasti visokog obrazovanja, Konkurencijsko vijeće BiH, Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, Agencija za unaprjeđenje stranih investicija u BiH, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Institucija obdusmena za ljudska prava BiH i Centar za uklanjanje mina u BiH.

Podsjetimo, u nekoliko navrata u posljednje vrijeme dio ovih institucija našao se na meti lopova, a frapantan je podatak da unutar objekta nema videonadzora, kao ni fizičke zaštite.

(Kliker.info-Avaz)
















24.02.2017.

KEMAL KURSPAHIĆ: DAN POSLIJE ODLUKE O REVIZIJI PRESUDE BiH PROTIV SRBIJE

Kurspahić: Dan poslije odluke o reviziji


Image result for bascarsija

Baščaršija u Sarajevu
/////////////////////////

Podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije u četvrtak u Hagu izazvalo je predvidljive – i najavljene – još „nesagledive posljedice“ po odnose i unutar države i u njenim odnosima sa Srbijom.

Srpski prvaci, sa obje strane Drine, osuđuju zahtjev za reviziju kao jednostran potez bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića; okrivljuju ga da je na ovaj način izmjestio odlučivanje o državnim stvarima izvan institucija sistema; jednodušno poručuju da je on izazvao „duboku političku krizu“ a srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić kaže da stvari više ne mogu biti kao da ništa nije bilo i ostavlja Izetbegoviću da on predloži šta i kako dalje.

Bez značajnijih izjava o bošnjačko - srpskom sporu: Dragan Čović

Bez značajnijih izjava o bošnjačko - srpskom sporu: Dragan Čović


Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović, valjda da ne ugrozi očekivanu srpsku podršku za svoj projekt formiranja trećeg entiteta, odnosno međunarodnopravno osuđene „herceg-bosanske“ paradržave, nije se značajnije oglašavao u ovom bošnjačko-srpskom sporu.

Oglasili su se i ambasadori zemalja članica Savjeta za provođenje mira u Bosni i Hercegovini sa „zabrinutošću zbog ozbiljne političke situacije“ – koju oni pripisuju inicijativi za reviziju presude – i „zbog mogućih posljedica koje bi to moglo ostaviti na funkcionisanje Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća Ministara BiH“, pozivajući na poboljšanje političke atmosfere i uzdržavanje od jednostranih poteza“.

Tom izbalansiranom saopštenju, u kojem se spominje još i saosjećanje sa žrtvama genocida i ratnih zločina, malo se šta može zamjeriti osim da ono polazi od pretpostavke da kriza započinje sa podnošenjem zahtjeva za reviziju presude: kao da Bosnu i Hercegovinu u svim postdejtonskim godinama ne potresa uporna i permanentna kriza.

Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde

Njene manifesticije samo u novije vrijeme uključuju: na bošnjačkoj strani – neiskrenu, međusobno nepomirljivo posvađanu koaliciju, koju održava na okupu jedino zajednički interes za ovladavanje preostalim društvenim vrijednostima i uhljebljivanje partijski i rodbinski najbližih u javne institucije dok su njeni praktični efekti mahom zanemarljivi; na srpskoj – uporno potezanje prijetnje osamostaljenjem i otcjepljenjem; agitovanje, uz svestranu podršku srbijanske diplomatije, protiv rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i slavljene ruskog veta na tu rezoluciju kao „velike pobjede“ i, najnovije, potpuno nepoštovanje odluke državnog Ustavnog suda o neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske; na hrvatskoj – guranje, uz svesrdnu potporu hrvatskih predstavnika u evropskim institucijama, zna se-HDZ, izborne jedinice i „trećeg entiteta“.

Tome se, automatskim svrstavanjem iza „interesa svog naroda“ i potezanjem navodne uloge „čuvara Dejtonskog sporazuma“, pridružuju i susjedne Srbija i Hrvatska, nastojeći da pred međunarodnim sagovornicima pokažu „poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, da bi – u svakoj novoj krizi – bespogovorno stali iza onoga što zahtijevaju njihova etnička braća.

Kako se, u okolnostima najaktuelnije „krize nesagledivih posljedica“, nositi s dva njena najkritičnije aspekta: samom obnovom postupka pred Međunarodnim sudom pravde i pozivanjem iz međunarodnih institucija za novu mobilizaciju u provođenju proevropskih reformi.

Nepotrebna politizacija postupka za reviziju presude (na fotografiji ukop žrtava genocida u Srebrenici)

Nepotrebna politizacija postupka za reviziju presude (na fotografiji ukop žrtava genocida u Srebrenici)


Da nije nepotrebno ispolitiziran, kao i sve u poratnoj Bosni i Hercegovini, zahtjev za reviziju presude bio bi to što on – nasuprot svim dozivanjima blokade držanih institucija zapravo jeste: međunarodnopravni postupak koji podrazumijeva i taj desetogodišnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju koji je mogao da se nastavi ili obustavi bez miješanja i prijetnji političkih prvaka. To što je kriza buknula tek koji dan prije isteka roka, izaziva i ozbiljne sumnje da li je za deset godina od donošenja presude sistematski rađeno na traženju i dokumentovanju novih dokaza, Prigovor kako zahtjev za reviziju presude temeljito narušava odnose i saradnju u regionu pati od nerazumijevanja kako je istina o devedesetima, sama suština – i nipošto prepreka – pomirenju i kako su postupci pred međunarodnim sudovima vitalan dio tog procesa. Da na tom poslu, uspostavljanja i njegovanja kulture sjećanja i bespogovornog poštovanja za žrtve na svim stranama, ima još puno da se poradi pokazuju i herojski dočeci haških osuđenika na povratku sa izdržavanja kazne, odlikovanja koja im se uručuju, nazivanje javnih ustanova po njihovom imenu. Kako zahtjev za reviziju, osim ako bude odbačen zbog kakve manjkavosti, podrazumijeva višegodišnji postupak – dugoročna kriza nije prihvatljiva opcija,

A šta s proevropskim reformama? I na tom terenu – osim ispunjavanja preliminarnih formalnih uslova kao što su podnošenje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji i prijem upitnika, na koji tek treba odgovoriti, vrlo malo je urađeno. Može li se taj projekt prevesti u praktičan red prioriteta, sa izmjerljivim koracima prema Briselu? Koliko god zvučao odavno već viđen, poziv Savjeta za implementaciju mira kako „svi politički prvaci treba da se uzdrže od jednostranih poteza i vrate principima kompromisa, dijaloga i konsenzusa pri donošenju odluka, kao i poštivanju bh. Ustava, institucija i vladavine prava“ čini se kao razuman početni korak.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa


//////////////////

/////////////////////////////////

///////////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Petak 24 februar/veljača 2017

Učitajte više sadržaja...


/////////////////////////////////////////

OSEBUJNI KONSTANTIN SAVIĆ NAJAVIO KANDIDATURU ZA PREDSJEDNIŠTVO BIH: "Pohapsit ću sve odgovorne!"

Iako nije pobijedio u trci za načelnika svoje opštine, to ga nije pokolebalo

OSEBUJNI KONSTANTIN SAVIĆ NAJAVIO KANDIDATURU ZA PREDSJEDNIŠTVO BIH: 'Pohapsit ću sve odgovorne!'

Konstantin Savić, koji je na prošlogodišnjim lokalnim izborima u BiH bio nezavisni kandidat za načelnika Teslića i zbog svojih izjava stekao popularnost na društvenim mrežama, ne prestaje da intrigira javnost.

 

Iako nije pobijedio u trci za načelnika svoje opštine, to ga nije pokolebalo. Odlučio je da se bori za prvo mjesto u Republici Srpskoj i da bude predsjednik ovog bh. entiteta, a u intervjuu za N1 najavio je i kandidaturu za Predsjedništvo BiH.

 

"Prošao sam dobro na izborima. Osvojio sam ogroman broj glasova domaćinstava u Tesliću. Sada želim da se ponovo kandidujem na entitetskom ili, eventualno, državnom nivou. Izrada zakona je moja specijalnost i smatram da bi dao veliki doprinos u toj oblasti. Pravnik sam po struci i postigao bih pravnu sigurnost", kazao je Savić.

 

Ukoliko bi bio izabran u državno Predsjedništvo, ovaj osebujni Teslićanin povukao bi nekoliko poteza, otkrio je.

 

"Treba mijenjati sve kako bi se napravio jak sistem u kojem bi vladale prave vrijednosti. To znači da se na primjeru običnog radnika poštuje njegova lojalnost i iskustvo. Osnovat ću odbor koji će posebno ispitati sva privredna društva da se vidi da li poštuju obaveze iz ugovora o radu. Pogotovo ću štititi radna prava koja su posebno ugrožena", priznao je Savić te dodao:

 

"Danas je novac najbitnija vrijednost i najviše se cijeni pa ispada da kriminalci, koji imaju mnogo novca, bivaju vrlo cijenjeni. Ja kažem da ne treba cijeniti novac nego vašu vrijednost".

 

Savić je naglasio da se previše vremena gubi na "nebitnim temama" dok bi on, u slučaju da bude izabran, bavio se bitnim, egzistencionalnim stvarima poput zapošljavanja.

 

"Borit ću se protiv kriminala i pohapsit ću sve odgovorne. Sva tužilaštva trebaju se poboljšati kako bi se mogla uspješno suočiti sa privrednim kriminalom, koji je najveća boljka ove zemlje", objasnio je za N1.

24.02.2017.

PROFESOR USTAVNOG PRAVA KASIM TRNKA: NEMJERLjIV ZNAČAJ REFERENDUMA O NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka : Nemjerljiv značaj Referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine


Februar 24. 2017.


Profesor ustavnog prava Kasim Trnka u razgovoru za Fenu povodom 25. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine istaknuo je nemjerljiv značaj referenduma iz 1992. godine kao legitimnog čina iskazivanja volje bh. građana, koji su se tada izjasnili za nezavisnu, suverenu i međunarodno priznatu državu BiH.

– Taj značaj  ogleda se, prije svega, u afirmaciji pozicije građana, kao pojedinaca koji su nosioci prava, odgovornosti i koji su izvorni nosioci suvereniteta, odnosno oni koji odlučuju o najkrupnijim pitanjima jedne zajednice, a što je zajednička karakterstika svih modernih demokratskih država – precizira Trnka.

Prema egzaktnim pokazateljima, na Referendumu o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 29. februara i 1. marta 1992. godine glasalo je 2.073.568 građana/glasača BiH (izlaznost 63,6 posto), od kojih je 99,7 posto bilo za nezavisnost.

Profesor Trnka, koji je u svojstvu eksperta bio član delegacije BiH tokom cjelokupnog mirovnog procesa, zaključno s Washingtonskim i Daytonskim sporazumom, detaljno je elaborirao pravne i političke implikacije referenduma za nezavisnost BiH, a u kontekstu očuvanja višestoljetnog kontinuiteta države, kao i hronologije dešavanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti BiH.

Pojasnio je da je zahtjev za raspisivanje referenduma o odluci građana – da li žele BiH kao nezavisnu državu potekao od Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju (sastavljena od predsjednika ustavnih sudova Španije, Francuske, Belgije, Njemačke i Italije), koja je, zapravo, bila savjetodavno tijelo tadašnje Konferencije o Jugoslaviji, a koju je Evropska zajednica (EZ), kasnije Evropska unija (EU) formirala u septembru 1991. godine.

– BiH je kao i druge bivše republike SFRJ  do kraja 1991. godine podnijela zahtjev za međunarodno priznanje, a Arbitražna komisija je imala zadatak da procijeni svaki od tih zahtjeva i kada se radi o BiH ova komisija je Mišljenjem br. 4 iz januara 1992.  utvrdila da BiH ispunjava sve uvjete koje je tada EZ tražio od država koje apliciraju za međunarodno priznanje, uz konstataciju da srpski članovi tadašnjeg bh. predsjedništva i vlade nisu podržale taj zahtjev – navodi Trnka.

S obzirom na novonastalu situaciju uslijedio je zahtjev Arbitražne komisije u vezi s održavanjem referenduma građana BiH pod međunarodnim nadzorom da bi se izjasnili o tome da li žele da BiH bude nezavisna i suverena država i kao takva bude priznata od, prije svega, EZ-a i drugih država, dajući na taj način prednost volji građana da se bez diskriminacije i pritisaka izjasne o tom pitanju.

Podsjeća da je Skupština BiH 27. januara 1992., postupajući u skladu s tim zahtjevom, donijela Odluku o raspisivanju referenduma 29. februara i 1. marta 1992. godine s pitanjem koje, zapravo, predstvalja ustavnu definiciju BiH, a koje je glasilo – Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

– Nažalost, srpske političke stranke onda su vršile pritisak na građane da ne izađu na referendum. Ipak, i pored svih pritisaka referendum je održan i njegovi rezultati su proglašeni 1. marta, prema kojima je na referendum izašlo oko 64 posto građana te je više od 99 posto bilo za međunarodno priznanje BiH, a nakon čega je EZ 6. aprila 1992. uime država-članica priznala BiH kao nezavisnu i suverenu državu, a dan kasnije, 7. aprila Sjedinjene Američke Države su ‘u paketu’ priznale Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku – naglašava Trnka.

Istovremeno, smatra potpuno neutemeljenim pokušaje izjednačavanja legalnog i legitimnog referenduma građana BiH  i tzv. ‘plebiscita’ koji  je krajem 1991. organizirao SDS, insistirajući na izjašnjavanju srpskog naroda – da li želi da ostane u sastavu tadašnje Jugoslavije, a koji je proveden bez ikakvog međunarodnog nadzora i prema unaprijed propisanim pravilima.

U osvrtu na aktuelno stanje i ulogu međunarodne zajednice u svim ovim procesima, Trnka je stava da su u tom pogledu prisutne velike oscilacije u odnosu na BiH, te da je angažman EZ-a po izbijanju rata, odnosno agresije na BiH bio u znaku triju neuspjelih mirovnih planova (Kutiljerov, Vens-Ovenov i Oven-Stoltenbergov), nakon čega su se početkom 1994.  u proces uključile Sjedinjene Američke Države i dovele do zaustavljanja rata u BiH putem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

– Jedno vrijeme SAD i ostatak međunarodne zajednice su pomagali na stabilizaciji prilika u BiH i može se reći da je njihova uloga bila primjetna do 2006.. Nažalost, a vjerovatno zbog pomicanja fokusa međunarodnih interesa s Balkana na neka druga područja, interes za BiH je opao i danas su prisutne posljedice izostanka njihovog značajnijeg utjecaja na procese u BiH – ističe Trnka, navodeći da je taj utjecaj i dalje potreban, „iako bi bilo bolje da BiH može funkcionirati bez međunarodne zajednice“.

Dodao je da sistem ustanovljen u BiH ima mnogo mogućnosti blokada/opstrukcija od političkih snaga koje ne žele BiH, te da je, generalno, posmatrano jedini izlaz u pristupu BiH evropskim integracijajma i ispunjavanju kriterija za ulazak u EU, uključujući i promjene Ustava BiH provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima „Sejdić-Finci“, „Pilav“ i drugima, a potom i temeljitije ustavne reforme kojom bi bili uspostavljeni demokratski mehanizmi otklanjanja blokada.

Kada se radi o aktuelnom trenutku kroz koji BiH 25 godina od stjecanja nezavisnosti prolazi, Trnka smatra da BiH mora raditi sve na vlastitoj stabilizaciji, pri čemu je nužna ozbiljna podrška međunarodne zajednice, uključujući prijem BiH u evropske integracije, odnosno otvaranje procesa pregovaranja o ispunjavanju kriterija, čime bi se poboljšavali uvjeti i stvorio ambijent za neophodni napredak u funkcioniranju i kreiranju demokratskog ustavnog poretka.

U kontekstu odnosa građanskog i nacionalnog principa u BiH, Trnka apostrofira da je svugdje u demokratskom svijetu građanski princip temeljni, te da pritom u BiH treba maksimalnu pažnju posvetiti pitanju nacionalne ravnopravnosti, ali ne samo sva tri konstitutivna naroda, nego i svih onih koji predstavljaju nacionalne manjine i koji se nacionalno ne izjašnjavaju.

– Treba stvoriti institucionalne pretpostavke, a ne teritorijalizaciju nacionalnog interesa. Te pretpostavke podrazumijevaju osiguranje pune ravnopravnosti svakom narodu, uz ostvarivanje optimalnog balansa između građanskog i nacionalnog. Dakle, da se u pitanjima koja se tiču isključivo nacionalnog identiteta, kulture, tradicije, jezika, običaja…osigura puna zaštita tog nacionalnog interesa, a da se o svim pitanjima koja se tiču interesa svakog građanina, na jednak način odlučuje po principu građanskog odlučivanja – zaključio je profesor Kasim Trnka u razgovoru za Fenu.

(Kliker.info-Fena)

//////////////////
//////////////////////

ŠAROVIĆ TVRDI DA NEĆE BITI BLOKADE: 'Savez za promjene neće bježati iz institucija BiH'

Šarović tvrdi da neće biti blokade: Savez za promjene neće bježati iz ...

////////////////////////////

////////////////////////

Prisjećanje : Šta je kazao Silajdžić nakon što je izrečena presuda 2007.?

Haag, desetak godina ranije, dan u kojem je izrečena presuda Međunarodnog suda pravde i podrška bh. timu u nastojanju da se Srbija označi odgovornom za genocid u BiH.  Presudom je utvrđeno: 1. [...

//////////////////////////////////////////

/////////////////////////////

//////////////////////////

24.02.2017.

PRISJEĆANjE: ŠTA JE KAZAO HARIS SILAJDžIĆ NAKON ŠTO JE IZREČENA PRESUDA 2007. ?

Prisjećanje : Šta je kazao Silajdžić nakon što je izrečena presuda 2007.?


Februar 23. 2017.


Haag, desetak godina ranije, dan u kojem je izrečena presuda Međunarodnog suda pravde i podrška bh. timu u nastojanju da se Srbija označi odgovornom za genocid u BiH.

 Presudom je utvrđeno:

1. da je Srbija prekšila obavezu spriječavanja genocida iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima koji su se desili u Srebrenici u julu 1995.godine

2. da je Srbija prekršila obaveze iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije predala Ratka Mladića optuženog za genocid, saučešništvo u genocidu

3. da je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici u julu 1995.godine

4. da mora odmah preduzeti efikasne korake da bi osigurala ispunjenje svojih obaveza prema Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida

5. da ovo nije predmet u kojem bi bilo odgovarajuće narediti plaćanje kompenzacije ili narediti davanje garancija i uvjerenja da se kršenje neće ponoviti

6. presudom je utvrđeno da su bosanski Srbi osmislili i implemantirali genocid u i oko Srebrenice, kao i da je genocid počinjen u ime vlasti Republike Srpske

Podjećamo na izjave Harisa Silajdžića, 2007.godine člana Predsjedništva BiH i Phona van den Biesena iz pravnog tima BiH:

“Očekivali smo punu odgovornost Srbije i Crne Gore, no ipak su krivi. Odgovorni su jer su propustili da kazne one koji su činili zločin genocida. Ovo je prva zemlja u hisitoriji koja je zvanično presuđena da je prekršila obaveze iz Konvencije o genocidu”, naglasio je Silajdžić.

“Međunarodni sud je potvrdio da se genocid desio u Srebrenici, utvrđena je odgovornost Srbije i Crne Gore, odgovornost da se on spriječi”, kazao je Den Biesen.

No ono što BiH nije dokazala, a nastojala je, da su Srbija i Crna Gora saučesnik u genocidu, odnosno da je postojala namjera da se on počini u BiH ili kako je nakon presude izjavio šef pravnog tima Srbije i Crne Gore, Radoslav Stojnović…

“Nisam nezadovoljan, naprotiv. Vrlo sam zadovoljan jer Srbija nije kažnjena zbog zločina genocida, i to je sve što ću reći”.

Uz ostalo, u presudi se navodi kako nije dokazano da je 1.800 oficira 30. Kadrovskog centra u Beogradu, a koji su bili raspoređeni u BiH, bili oficiri SRJ prema njenom unutrašnjem zakonodavstvu.

“…sud prije svega, zapaža da nisu prezentovani nikakvi dokazi o tome da su general Mladić, ili bilo koji drugi oficir čija je personalna pitanja vodio 30. Kadrovski centar, bili oficiri tužene strane u skladu s njenim domaćim zakonom, dakle da nisu bili de jure organi tužene strane”.

Po pitanju Škorpiona koji su bili pripadnici regularnih policijskih snaga Srbije, Sud je zaključio da se

“..ne može može utvrditi da su ‘Škorpioni’ sredinom 1995. godine bili organi tužene strane. Od djela organa koji je država stavila na raspolaganje nekim drugim javnim vlastima, neće se smatrati dijelima te države, ukoliko je taj organ postupao u ime javnih vlasti kojima je bio stavljen na raspolaganje”.

Bosni i Herecgovini je ostavljena mogućnost za pokretanje postupka revizije presude po ranijoj tužbi. Na to se čekalo deset godina. Pravni tim se pokrenuo na insistiranje nevladinih organizacija. U tih deset godina žrtve nisu dobile bilo kakvu satisfakciju, pa ni onu koja koja se odnosi na priznanje odgovornosti Srbije, barem u dijelu kako je to presuđeno. Naprotiv, zločini se negiraju, “potvrđeni” genocid u Srebrenici preispituje se od vlasti iz Republike Srpske, ali i zvaničnog Beograda.

Tina Jelin-Dizdar (N1)

///////////////////

PorukaČedomira Jovanovića : Molim srpske lidere u BiH da ne brane Srbiju onako kako su to do sada radili

Februar 23. 2017.



Predsjednik Liberalno demokatske partije (LDP) Čedomir Jovanović osvrnuo se na posljednja dešavanja u Bosni i Hercegovini nakon što je odlučeno da BiH pokrene reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije za genocid.

“Postalo je jasno da je Bosna i Hercegovina u ozbiljnoj krizi i da se sada samo traže povodi za međusobne obračune. Ako srpski lideri u BiH misle da brane Srbiju kao što su to već radili, molim ih da to više ne rade. Najveća pomoć nam je mir u Bosni i Hercegovini. Nakon više od dvadeset godina, najbolje bi bilo da makar pokušamo da ponovo budemo normalni”, naveo je Jovanović.

“Nikad nećemo naći dovoljno pravde za sve one koji su stradali u strašnom ratu, i nema te pravde koja bi mogla tu bol da nadoknadi. Ako nema pravde, neka na kraju bude pameti, to je ono što nam je svima potrebno”, poručio je lider LDP-a.

“Revizija postaje samo povod za nove međusobne odnose. Političari ne treba da se bave pravom. Revizija ili traganje za pravdom ne smije biti ni razlog ni opravdanje za neke nove nesporazume ili radikalizaciju odnosa u regionu. Neka se time bave sudije i pravni timovi, ali nema potrebe za radikalizacijom odnosa između Srba i Bošnjaka u samoj Bosni i Hercegovini”, navodi Jovanović.

“Sve ono što je potrebno Srbiji, potrebno je i Srbima i Bošnjacima – a to je mir. Ne smijemo dozvoliti da problemi ugroze krhki mir koji imamo više od dvadeset godina. Ko god se nalazi na vlasti u Sarajevu, u Beogradu ili Banjaluci, on se suočava sa problemom koji razara sve, a to je surova prošlost za koju smo svi zajedno odgovorni”.

“Presudno zavisimo jedni od drugih. Nema normalnog odnosa između Srba i Bošnjaka ukoliko je Bosna i Hercegovina takva kakva je, i to je ono što je kamen spoticanja. Previše dugo nam se glava drži u devedesetim, i kada kao društvo nemamo odgovore na probleme, onda podsećamo ljude na ono što su preživeli i to je dovoljno da proključa krv i da se odlože, za ko zna koliko vremena, u stranu ona pitanja na koja sami nemamo odgovor”, navodi Jovanović.

“Ne smijemo izgubiti ni sekund više u ovako nesigurnom svijetu. Moramo zajedno tražiti odgovor na probleme koji će zajedno polomiti kičmu i Srbiji i Bosni i Hercegovini ukoliko budu ostali previše dugo otvoreni. Moramo da budemo sposobni da razmišljamo o rješenjima za 21. vijek, a ne da se držimo rješenja koja će nas vraćati u ‘95. godinu. To ponekad liderima nije lako da kažu, ali će cijena koja se onda plaća biti samo veća”, stoji na kraju saopštenja predsjednika Liberalno demokatske partije (LDP) Čedomira Jovanovića.

(Kliker.info)

//////////////////

IVANIĆ SPUŠTA LOPTU: 'Neću dolijevati ulje na vatru, neka Izetbegović predloži rješenje'

Ivanić “spušta loptu”: “Neću dolijevati ulje na vatru, neka ... - Bportal

///////////////////////////////////
///////////////////

TURSKI AMBASADOR OBJASNIO ZAŠTO JE IZDVOJIO MIŠLJENJE: Upravni odbor PIC-a ne može utjecati na pravno pitanje kao što je revizija

TURSKI AMBASADOR OBJASNIO ZAŠTO JE IZDVOJIO MIŠLJENJE ...

///////////////////////////////

/////////////////////////////////////

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
58886788

Powered by Blogger.ba