Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

10.02.2017.

IVICA ĐIKIC, AUTOR KNjIGE "BEARA": "UMRO JE ZLOČINAC KOJI JE OSMISLIO I PREDVODIO GENOCID U SREBRENICI"

IVICA ĐIKIĆ, AUTOR KNJIGE "BEARA": "Umro je zločinac koji je osmislio i predvodio genocid u Srebrenici"

Novinar, pisac i publicist Ivica Đikić, danas novinar tjednika "Novosti", autor dokumentarističkog romana "Beara", povodom smrti glavnog inženjera srebreničkog genocida 1995. godine Ljubiše Beare u Berlinu, poručuje kako je teško komentirati bilo čiju smrt, ali kako je umro čovjek koji je osmislio, organizirao i predvodio genocid u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).



IVICA ĐIKIĆ, AUTOR KNJIGE 'BEARA': 'Umro je zločinac koji je osmislio i predvodio genocid u Srebrenici' - 2

Bivši načelnik bezbjednosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ljubiša Beara preminuo je jučer u zatvoru u Berlinu, tokom izdržavanja doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici. Beara je na izdržavanje kazne u Njemačku prebačen 24. augusta 2015.

 

Prema presudi Haškog tribunala, ali i svjedočanstvu romana Ivice Đikića, Beara je "čovjek koji je osmislio organizirao i predvodio genocid u Srebrenici, koji je u tih četiri-pet dana bio glavni čovjek u masovnom ubijanju preko 8.000 Bošnjaka Srebrenice".

 

"Teško je komentirati kada neko umre, bez obzira o kome se radi", kaže novinar Đikić koji je slučaju Beara posvetio puno novinarskog i spisateljskog rada.

 

"Umro je takav čovjek, što god to značilo i što god to kome predstavljalo, umro je čovjek koji je napravio Srebrenicu, koji je osmislio način na koji će se ubijati, ko će ubijati, gdje će se ubijati, kako će se skrivati tijela. To je bio Ljubiša Beara i danas je umro", izjavio je Đikić.

 

Govoreći o procesima koji se još vode za slučaj Srebrenica, Đikić je izjavio kako se čeka pravomoćna presuda Haškog suda Radovanu Karadžiću, kao i nepravomoćne i pravomoćne presude Ratku Mladiću.

"Što se tiče postupka u kojem je doživotno osuđen Ljubiša Beara, taj postupak je po mom mišljenju u Hagu vođen jako dobro i jako profesionalno. Osim Beare, na doživotnu robiju osuđen je i Vujadin Popović zbog sudjelovanja u Srebrenici. Taj je postupak bio dobro vođen i kazne su bile, po mom mišljenju, primjerene… Ako ijedna kazna koju sud može izreći može biti primjerena u odnosu na ono što su oni učinili", poručio je Đikić.

 

Đikić kaže kako su pravomoćne presude Haškog suda, pa i presuda Ljubiši Beari, potvrdile da se u Srebrenici dogodio genocid. Smatra to neupitnom činjenicom i dodaje kako je sve dalje pitanje političkog procesa u odnosima BiH i Srbije, hoće li BiH imati potraživanja s obzirom na međunarodno priznatu kvalifikaciju srebreničkog zločina kao genocida.

 

Roman "Beara" Ivice Đikića predstavljen je prošle godine uoči godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici. Riječ je o romanu koji koristi arhivske podatke, građu Haškog suda i svjedočanstva o srebreničkom zločinu te ih uobličava kroz romaneskno-dokumentarnu formu u kojoj je glavni lik upravo pukovnik Ljubiša Beara. Ljubiša Beara rođen je u Sarajevu 14. jula 1939. Bio je prijeratni pukovnik Kontraobaveštajne službe (KOS), a kasnije komandant jedinica Vojne policije Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

////////////////
//////////////////////

Izdržavao doživotnu kaznu : Ratni zločinac Ljubiša Beara umro u zatvoru u Berlinu

Februar 10. 2017.



Nekadašnji načelnik bezbjednosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i osuđeni ratni zločinac Ljubiša Beara preminuo je jučer u zatvoru u Berlinu.Beara je u zatvoru u Njemačkoj izdržavao kaznu za genocid u Srebrenici za šta ga je osudio Haški tribunal na doživotnu kaznu zatvora.

Njemu je 2015. godine potvrđena kazna doživotnog zatvora za genocid nad oko 8.000 muslimana u Srebrenici jula 1995. nakon što je Vojska RS ušla u ovu enklavu koja je tada bila pod zaštitom UN-a.

Srbijanske e-novine objavile su pod naslovom “Monstrum iz Srebrenice” njegobvu kratku biografiju. Tekst prenosimo u cijelosti:

“Ljubiša Beara rođen je 14. jula 1939. u Sarajevu. U maju 1992. imenovan je za načelnika bezbjednosti Glavnog štaba Vojske RS, u isto vrijeme kada je Ratko Mladić postao komandant Glavnog štaba Vojske RS (VRS). Za vrijeme napada VRS na srebreničku enklavu, ubijanja i pogubljenja koja su uslijedila, Beara je imao čin pukovnika i bio načelnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS. Od 13. jula do 16. jula 1995. godine bio je prisutan na područjima Bratunca i Zvornika.

Dužnosti Ljubiše Beare kao načelnika za bezbjednost, koje mu je povjerio njegov komandant i komandant VRS Ratko Mladić i koje su definisane propisima Jugoslovenske narodne armije (JNA) o poslovima bezbjednosti koje je VRS usvojio, bile su da prati neprijateljske aktivnosti unutar jedinica VRS i protiv jedinica VRS, te da svojim pretpostavljenima predlaže mjere kojima će se odgovoriti na ugrožavanje bezbjednosti od strane neprijatelja.

To je uključivalo kako otkrivanje izdajnika i drugih unutrašnjih prijetnji bezbjednosti u jedinicama VRS, tako i osujećivanje neprijateljskih prijetnji izvan VRS, poput diverzija, osmatranja i interventnih aktivnosti neprijatelja. Bio je zadužen za rukovođenje jedinicama Vojne policije Glavnog štaba i za predlaganje načina angažovanja Vojne policije. On je, na opštem nivou, bio zadužen i za koordinaciju s organima Ministarstva unutrašnjih poslova u zonama odgovornosti šest korpusa VRS. Ljubiša Beara je bio odgovoran i za zarobljene bosanske Muslimane iz Srebrenice u periodu od 11. jula 1995. do 1. novembra 1995. godine.

U toku nekoliko dana nakon napada na Srebrenicu, snage VRS su zarobile, pritvorile, po prijekom postupku pogubile i pokopale više od 7.000 muškaraca i mladića, bosanskih Muslimana iz srebreničke enklave, a bosansko-muslimanske žene i djecu Srebrenice prisilno premjestile van enklave. Optužnica navodi da je Ljubiša Beara počinio, planirao, poticao, naredio i na druge načine pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje ovih zločina za koje je okrivljen.

Majstor za ubijanje: Navodi se da je Ljubiša Beara, zajedno sa drugim starješinama i jedinicama VRS i MUP-a imenovanim u ovoj optužnici, bio je član i svjesni učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, zajednički cilj kojeg je bio, između ostalog, da žene i djecu iz srebreničke enklave prisilno premjesti u Kladanj, 12. i 13. jula 1995; te zarobiti, zatočiti, po prijekom postupku strijeljanjem pogubiti, pokopati i nanovo zakopati hiljade bosanskih Muslimana, muškaraca i mladića od 16 do 60 godina iz srebreničke enklave, u periodu od 12. jula 1995. do 19. jula 1995. ili do približno tog datuma.

U optužnici Haškog tribunala Ljubiša Beara se teretio na osnovu individualne krivične odgovornosti po jednoj tački za genocid, po četiri tačke za zločine protiv čovječnosti i po jednoj tački za kršenje zakona i običaja ratovanja. Kad se oktobra 2004. Ljubiša Beara prvi put u sudnici Haaškog tribunala pojavio, zamolio je suca, Britanca Iaina Bonomyja, da uputi jednu kratku poruku:  “Moji ratni drugovi, koji su sada optuženi i u bjekstvu su, ja želim da im poručim da se dobrovoljno i što prije predaju, da se skine kamen oko vrata ovoj našoj zemlji, a i svima drugima u okruženju.”

(Kliker.info- Avaz)

/////////////////////////////
/////////////////////////////////
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
45380695

Powered by Blogger.ba