MARKO MATIĆ: SRBIJA JE UŠLA U NOVU EPOHU

Pozajmljeni intervju

Marko Matić: Srbija je ušla u novu epohu

  
Evropa je jedini racionalni izbor: Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, ruvodeći tandem Vlade Srbije

Evropa je jedini racionalni izbor: Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, ruvodeći tandem Vlade Srbije

Photo: izbornareforma.rs

O karakteru i dometu aktuelnih političkih procesa i promena koji su kulminrali potpisivanjem Briselskog sporazuma, Slobodna Evropa je objavila intervju sa urednikom e-novina Markom Matićem. Razgovor sa našim urednikom vodila je Branka Mihajlović

U poslednje vreme na raznim mestima gde se javlja građanska Srbija, na tribinama, na novim internet portalima, u nekim medijima, vodi se ozbiljna društvena polemika o tome gde je sada i kuda ide Srbija sa novom vlašću. O tome da li je nova vlast uvela Srbiju u novu epohu postnacionalizma i da li je državni nacionalizam projekat prošlosti za RSE govori urednik E-novina, Marko Matić.

Matić: Glavne razlike između dve struje unutar građanske Srbije, nastale su kao posledica različitih tumačenja teksta Nova epoha, koji je objavljen na internet portalu Dvogled.rs. U njemu je grupa autora iznela stav da je nacionalizam, nakon tektonskih političkih promena u Srbiji i potpisivanja Briselskog sporazuma poražen kao politički princip. Da on više neće biti glavna matrica koja će generisati neke političke procese u budućnosti i obrnuto, da iz polja politike više neće biti dominantno generisan velikosrpski nacionalizam jer on, u postojećim okolnostima, više nije upotrebljiv, koliko je ranije bio.

Grupa ljudi je taj tekst protumačila kao objavu kraja nacionalizma kao ideje. To nije bila intencija autora. Mi smo zaključili da je nacionalizam poražen kao politički projekat, da su ključni politički akteri napustili nacionalističku matricu, a da će on, kao ideja, još uvek živeti u nekim društvenim krugovima, pa čak i političkim, ali da više neće biti dominantan u budućnosti.

RSE: Vaš stav je da je Srbija ušla u novu epohu. Ako je ušla, kakva je to nova epoha?

Matić: Srbija je, nakon majskih izbora prošle godine, definitivno ušla u novu epohu svoje političke istorije. Ona za sada ima obeležje oslobađanja polja politike od uticaja velikosrpskog nacionalizma i velikodržavnih projekata, koji su ranije bili dominantni. Da li će nova epoha zaista i postati epoha postnacionalizma, zavisi od načina rešavanja brojnih izazova koji stoje pred Srbijom i pred njenim političkim akterima.

Istorijski trenutak: Ketrin Ešton i Ivica Dačić prilikom parafiranja teksta Briselskog sporazuma

Photo: europa.eu

Srbija se danas dominantno suočava sa ekonomskim problemima. Ukoliko  bude zapadala u periode različitih kriza, ugašene vatre nacionalizma  moći će ponovo da se razbuktaju, jer su upravo to one pogodne okolnosti  gde nacionalizam može doći do izražaja. Pored toga postoje i problemi  Republike Srpske i njenog destruktivnog uticaja na unutrašnje uređenje i  funkcionalnost BiH. Postoje i problemi unutar Srbije sa rešavanjem  nekih manjinskih pitanja, pre svega nacionalnih, ali i drugih društvenih  manjina i marginalnih grupa, kao i pitanje položaja Vojvodine. Sve su  to teme koje će moći da eksploatiše neki budući nacionalizam, ali mislim  da on više neće biti dominantna matrica i da, pre svega, neće imati  logističku podršku od strane države, upravo zato jer je postao  neupotrebljiv i previše skup.

RSE: Nova epoha podrazumeva diskontinuitet u odnosu na raniji period. Da li to znači da su ovi procesi krenuli nakon izbora prošle godine?

Matić: Ne, ti procesi nisu krenuli nakon izbora prošle godine, oni su tada kulminirali. Procesi su započeli paljenjem ambasada i izborima koji su nakon toga usledili, kada su građani na izborima jasno dali prednost evropskoj agendi u odnosu na temu Kosova.

RSE: Mislite na 2008. godinu?

Matić: Da, mislim na izbore iz 2008. godine. Tada su ključni akteri, koji su zastupali tezu da je Kosovo važnije od EU, poraženi. Nakon toga oni su morali da transformišu neke svoje političke pozicije. To se pre svega ogleda u prelasku Ivice Dačića u proevropski blok i ulazak u koaliciju sa DS. Što je još važnije, došlo je do cepanja Srpske radikalne stranke, gde je tri četvrtine te stranke prešlo na proevropske pozicije. Taj proces se nastavio i kasnije. Prošle godine, na izborima je trijumfovala ta reformisana opcija, odnosno  snage koje su ranije zastupale nacionalističku opciju, ali su sada trijumfovale sa potpuno drugačijom politikom. Oni su na vlast došli sa potpuno različitih pozicija u odnosu na one koje su ranije zastupali.

RSE: Da li mislite da je ovo sve što se događa, vezano za Kosovo i za evropski put Srbije, dokaz ozbiljnog ideološkog zaokreta nove vlasti, bivših Šešeljevaca i Miloševićevaca, ili smatrate da je to znak pragmatične politike i  shvatanja da samo na greškama prethodne vlasti može da se učvrsti nova?

Matić: Čak i da uzmemo da su motivi Aleksandra Vučića i Ivice Dačića bili krajnje pragmatični i sebični u političkom smislu, da je njihov proevropski put bio kalkulantski proračunat, oni su sada toliko zagazili u tu politiku da više nema povratka nazad. To je ostala njihova jedina opcija, tako da su njihovi prvobitni motivi sada potpuno irelevantni. Mislim da su oni sada ubeđeniji u evropski put od mnogih perjanica proevropske Srbije, koji su u poslednjih 20 godina pokušavali da promovišu kao ideju.

Anesteziranje razočaranih nacionalista: Tomislav Nikolić, zadužen za folklornu nacionalističku retoriku

Photo: Stock

RSE: Da li to znači da ne razumete skepticizam jednog dela javnosti koja ne  veruje u preobražaj bivših radikala i socijalista, koji se pribojavaju  da će prvom prilikom pokazati svoje pravo lice?

Matić: U potpunosti razumem ljude koji su skeptični, ali taj njihov strah ne  delim. Ne zato što imam veliko poverenje u iskrenost Vučića i Dačića,  već zato što posmatram neke procese i uviđam nužnost da se ide putem  koji su oni izabrali jer ne postoji drugu put. Mislim da je ovo stvar  istorijske nužnosti, a ne njihove slobodne odluke, koju oni mogu u  jednom trenutku da promene, kada im to bude odgovaralo.

RSE: Vi ste mlad čovek. Da li je vama bilo lako da prepoznate šta će doneti smena prošlogodišnje vlasti?

Matić: To naravno nije bilo lako, ali u kontekstu tadašnje vladavine Borisa Tadića i DS i svega onoga što su oni radili, kao i činjenice da su oni zaista izneverili evropski put, ozbiljno ga kompromitovali, da su narušili kredibilitet proevropskih pozicija Srbije u međunarodnoj zajednici i domaćoj javnosti, bilo je jasno da su neke promene neophodne. Zašto se nismo toliko bojali reformisanih radikala? Bilo je jasno da postoje neki čvrsti zaštitni mehanizmi koje je međunarodna zajednica postavila prema Srbiji, ali da postoji i jedna egzistencijalna nužnost da se greške iz prošlosti ne ponove.

RSE: Ima upozorenja da se u Srbiji stvara kult ličnosti, misli se na Aleksandra Vučića, da to treba na vreme prepoznati. Da li su to političke smicalice protivnika ili ovo upozorenje ima smisla?

Matić: Činjenica je da je Aleksandar Vučić preko noći postao najpopularniji političar u zemlji. Činjenica je da se njegovim potezima, pa čak i retorici, može naći jako malo zamerki. Ono što još uvek i postoji kao deo folklorne nacionalističke retorike, to je rezervisano za Tomislava Nikolića koji kao predsednik ima jako malo ovlašćenja da bilo šta od toga realizuje. Aleksandar Vučić kao da je izabran unutar te njihove unutar-partijske podele poslova, da sprovede reforme i zaokret koji su oni predvideli.

Da li postoji opasnost od izgradnje kulta ličnosti? Mislim da ne. Nakon slučaja Slobodana Miloševića koji je na kraju izgubio podrsku, došao je Vojislav Koštunica koji je preko noći postao najpopularniji političar u zemlji i isto tako je preko noći nestao sa političke scene. Imali smo isti slučaj sa Borisom Tadićem. Sada već više nije pogodan istorijski trenutak za izgradnju kulta ličnosti. Naročito mislim da nisu odgovarajuće paralele koje se povlače sa Vladimirom Putinom u Rusiji. Postoje sličnosti, ali možda samo u hapšenju najbogatijeg Rusa Hodorkovskog i najbogatijeg Srbina, Miroslava Miškovića, ali to su dva potpuno različita slučaja. Mislim da Vučić nije iz ličnih motiva ušao u obračuna sa Miškovićem, kao što je to Putin uradio u Rusiji. Vučić ne gradi u javnosti imidž koji gradi Vladimir Putin. Putin roni, jaše konje, ide na borilačke veštine. Kod Vučića toga nema. Mislim da su pomenuta strahovanja preterana.

Pravi istorijski zaokret nakon suočavanja sa prošlošću

RSE: Sa vrha vlasti je, kao nikada do sada, poručeno crkvi, povodom njenog mešanja u dnevne političke stvari, da joj pripada crkveno, a državi svetovno. Da li mislite da su u političkom smislu zaista marginalizovane SPC i Srpska akademija nauka i umetnosti?

Skupo i beskorisno: Manifestacije preostalih zagovornika nacionalizma

Photo: TANJUG

Matić: To su dva različita slučaja. SPC svoj uticaj ostvaruje preko uticaja na veliki deo vernika, dok je uticaj Srpske akademije nauka i umetnosti manje vidljiv, ali mislim da je znatno dublji u ideološkom polju. U poslednje vreme zaista je došlo do nekih javnih sukoba između predstavnika vlasti i crkve. Čini mi se da i u samoj crkvi postoje dve struje. Očigledno je da se crkva ne snalazi baš najbolje i da nema odgovore na neka savremena pitanja. Mislim da će njen uticaj upravo zbog toga biti sve manji, bez obzira na želju nekih političara da iskoriste njen uticaj kako bi pojačali svoje pozicije među glasačima.

RSE: Na talasu građanske Srbije su nastali novi zanimljivi portali. Jedan od njih je Dvogled. Oni su okupili, ne samo poznate polemičare, već i grupu mlađih ljudi koji promišljaju šta se događa. Da li su mediji danas otvoreni za ove teme?

Matić: Naravno da nisu svi. Deo medija, naročito onih iz žute zone, je promenio svoje gazde preko noći. Oni su od prethodne vlasti, kojoj su bezgranično služili, jako brzo pretrčali u redove sluga nove vlasti kojoj svakodnevno pišu hvalospeve. Pojavio se i čitav niz novih tabloida. S druge strane, deo nekih mejnstrim medija je zaista pokazao veću otvorenost za nove teme, naročito nakon nestanka stega koje su postojale od strane bivše vlasti. Nažalost, neki mediji nisu spremni da izađu iz ranijih matrica i okvira, iz takozvane kutije 90-tih godina. Takav je Peščanik, koji se previše zadržao u toj matrici zbog čega ne prepoznaje savremeni trenutak i nije u stanju da ga proceni na pravi način.

RSE: Da li sam dobro razumela da mislite da su mediji nezavisniji i slobodniji, nego što su bili?

Matić: To se vidi. Aktualna vlast manje utiče na medije i to se radi na manje sistematičan način od bivše vlasti.

RSE: Da li mislite da je društveno veoma značajno suočavanje sa prošlošću ili je ideološka promena boje sadašnje vlasti, a bivših glavnih aktera u 90-tim, dovoljna da se kaže – to više nije važno?

Matić: Naravno da nije dovoljno. Ovo je samo početak tog procesa. Aleksandar Vučić je uspeo da veliki deo Srbije, koji je bio na nacionalističkim, antievropskim pozicijama, prevede na proevropsku stranu. Razumem da postoji potreba Srpske napredne stranke, kao vodeće stranke nove vlasti, da svojom retorikom donekle anestezira i ublaži taj efekat promene koji je nastao jer mnogi njihovi sledbenici još uvek nisu svesni da su prevedeni na drugu stranu. U tom smislu mislim da je to samo početak, a da će pravi istorijski zaokret Srbije, u društvenim dubinama, nastupiti kada se Srbija zaista bude suočila sa prošlošću. Mislim da će to biti ključni test da li je ova vlast zaista postigla ono što se čini da joj je namera.

RSE: Ko će voditi proces suočavanja sa prošlošću? Kome će biti u interesu da se vrate te teme ponovo?

Novi regionalni odnosi: Alesandar Vučić i Vesna Pusić, prilikom susreta u Zagrebu

Photo: Tanjug

Matić: Mislim da će to biti zadatak neke nove generacije političara. Od dosadašnje vlasti dovoljno je da napravi temelj i da se otvore putevi ka tom procesu. Mislim da će to biti potrebno, kao što se i u Nemačkoj dogodilo. Došla je nova generacija političara koji nisu bili aktivni za vreme strašnih ratnih dešavanja. To će jedino oni moći da iznesu. Inače mislim da ljudi, koji su bili neposredno umešani u tadašnja dešavanja, nisu u stanju da to sagledaju na pravi način.

RSE: Kako će onda proći akteri iz 90-tih?

Matić: To je sada veliko pitanje. Zavisi kakve ćemo još dokaze do tada imati i koliko ćemo duboko shvatati tu njihovu odgovornost.

RSE: Ako bude završen ovaj posao, onako kako izgleda da će biti, da će kosovski problem biti rešen, da će biti otvorena evropska kapija za Srbiju, koga vidite kao motor  demokratskih promena unutar Srbije? Da li to može biti sadašnja vlast?

Matić: Ono što sadašnja vlast radi, predstavlja jednu međufazu. Za proces demokratizacije biće potrebno da stasa nova generacija političara. Mislim da ovu fazu demokratskog razvoja, u kojoj se sada nalazi Srbija, karakteriše neka vrsta prosvećenog apsolutizma, koji je čak i koristan. Upravo on u postojećoj situaciji vodi u pravcu demokratizacije. Kada prevodite veći deo nacionalističke Srbije, koji je do juče bio antidemokratski u svojoj srži, na demokratsku, proevropsku stranu, taj proces ne možete da prepustite stihiji. To vam je kao vaspitavanje deteta. Neka vrsta autoriteta mora da postoji. Do demokratizacije se dolazi postepeno. Demokratija je proces koji se nikada ne završava, koji mora stalno da napreduje. U ovoj fazi mi imamo na čelu države možda jedan, u demokratskom smislu, prosvećeniji deo aktera od postojeće društvene većine. Mislim da je dobro da oni idu za njima. To je za sada samo  međufaza, a šta će se događati dalje zavisi pre svega od toga koliko će Srbija uspeti da se konsoliduje u ekonomskom i vrednosnom smislu.

RSE: Da li to znači da su sve bivše demokratske snage istrošene?

Matić: Ako govorimo o akterima, mislim da jesu.

RSE: Da li mislite da je region prihvatio novu vlast u Srbiji i da joj veruje?

Matić: Mislim da deo regiona jeste, a da onaj drugi deo to radi postepeno. Potpuno razumem ljude iz regiona koji su bili žrtve srpske politike 90-tih godina, što imaju sumnju u pogledu aktera koji su i tada takođe bili aktivni. Mislim da se sumnje u tom smislu polako otklanjaju i kako se situacija bude razvijala dalje, da će se i dalje otklanjati. Jednostavno, to je nepovratan proces.

 

Komentariši