Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

26.11.2012.

PLATITI ODŠTETU ZA SRUŠENE DžAMIJE

Islamska zajednica BiH

Srpska mora platiti odštetu za srušene džamije

 
Photo: Stock

Rušenje banjalučkih džamija na dijelu teritorije gdje nema ratnih dejstava, gdje se pokazalo da je rušenje provedeno sistematski i organizirano, jeste ratni zločin

Advokat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Esad Hrvačić izjavio je za agenciju Anadolija (AA) da slučaj rušenja 16 banjalučkih džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, među kojima i čuvene Fehradije, ne može zastarjeti, a na čemu uporno insistira pravosuđe Republike Srpske (RS).

Ustavni sud Bosne i Hercegovine trebao bi uskoro donijeti presudu po apelaciji pravnih zastupnika Islamske zajednice u BiH (IZBiH) na odluku Vrhovnog suda RS prema kojoj su taj entitet i Grad Banja Luka zbog zastare oslobođeni plaćanja odštete u iznosu od 64,7 miliona KM (33,2 miliona eura) za rušenje 16 banjalučkih džamija.

Vrhovni sud Republike Srpske je u februaru ove godine potvrdio presudu Okružnoga suda u Banjoj Luci, koji je ukinuo presudu Osnovnoga suda tog grada iz 2009. godine. Ranijom presudom bilo je, naime,  naloženo RS-u da IZBiH isplati odštetu za porušene muslimanske bogomolje. Vrhovni sud RS je donio spornu presudu, iako su čak i u Pravobranilaštvu RS tvrdili da odgovornost tuženih, to jeste Republike Srpske i Grada Banje Luke, nije upitna.

"Mi Ustavnom sudu BiH svakodnevno pišemo urgencije. Očekujemo da Ustavni sud u narednih mjesec ili dva maksimalno donese konačnu odluku o našoj apelaciji. Prvostepena presuda je donesena u korist Islamske zajednice u BiH. Kasnije je Okružni sud Banja Luka važio žalbu Pravobranilaštva RS, a naš zahtjev je odbačen. Mi smo uložili reviziju Vrhovnom sudu RS, koja je, također, odbačena.  Stav Vrhovnog suda RS jeste da je nastupila zastara. U svim drugim segmentima naši tužbeni zahtjevi okarakterizirani su kao osnovani", kazao je Hrvačić za AA.

Međutim, Hrvačić vjeruje da će Ustavni sud BiH donijeti pozitivnu presudu u ovom slučaju, te da će RS i Grad Banja Luka morati platiti odštetu za rušenje džamija.

Photo: antikorupcija-savet.gov.rs

"Praksa Ustavnog suda BiH je da nema zastare u djelima koja su nastupila iz okvira djela ratnog zločina, odnosno člana 3. Statuta Haškog tribunala. A rušenje banjalučkih džamija na dijelu teritorije gdje nema ratnih dejstava, gdje se pokazalo da je rušenje provedeno sistematski i organizirano, da objekti nisu zaštićeni od organa RS, jeste ratni zločin. Mi smatramo da su to djela iz okvira ratnog zločina. To je bilo ciljano uništavanje spomenika kulture, i tu, naravno, nema zastare. Očekujemo da će Ustavni sud BiH uvažiti našu apelaciju i potvrditi prvostepenu presudu iz Banje Luke", izjavio je Hrvačić.

Prema ranijim tvrdnjama iz Pravobranilaštva RS, ukupna vrijednost spora je 128 miliona KM, jer se 64, 7 miliona odnosi na glavnicu, a ostatak na kamate.

Slučaj Begove džamije

Uporedo s ovim procesom, na Općinskom sudu Sarajevo je održano pripremno ročište i zakazana glavna rasprava po tužbi Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu protiv RS.

"Očekujemo postupak vještačenja i donošenje konačne presude. Smatramo da, s obzirom na dokaze, neće biti upitna pozitivna presuda. Očekujemo do marta mjeseca odluku i po tom pitanju", rekao je Hrvačić.

Tokom agresije na BiH uništeno je ili oštećeno 921 džamija, 259 mesdžida, 87 mekteba, devet tekija, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

 

26.11.2012.

MILORAD DODIK, POLITIČKI AMATER

Vojna neutralnost Srbije i demilitarizacija BiH

Milorad Dodik, politički amater

 
Photo: www.maketarstvo.net

Ovako koncipirani odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine opterećuju region, a pritom i velike sile imaju i jasno definisane i izražene interese u pogledu takvog bilateralnog odnosa. Imajući te činjenice u vidu, u Bosni i Hercegovini se nedavno javila inicijativa o demilitarizaciji BiH koju su podržali i neki stručnjaci u zemlji i u regionu (Miroslav Lazanski). Glavni protagonista ove inicijative je Milorad Dodik, kontroverzni predsjednik RS-a, koji je u demilitarizaciji Bosne i Hercegovine vidio priliku da svoj izborni poraz iz 2012. godine ublaži nastavljajući političku strategiju dovođenja u pitanje uopšte postojanje države Bosne i Hercegovine

Tačku na i o učešću Republike Srbije u kolektivnim strukturama sigurnosti Zapada stavio je ministar odbrane Aleksandar Vučić, koji je tokom posjete Norveškoj, izjavio da „Srbija neće ući u članstvo NATO-a niti bilo kojeg drugog vojnog saveza“.

To znači da je zvanični Beograd svoju politiku prema kolektivnim sistemima sigurnosti odlučio graditi na principu neutralnosti, po ugledu na nekadašnju SFRJ. Naime, prema pisanju srpskih medija, političke strukture u Srbiji su pod velikim pritiskom i Moskve i Washingtona u pogledu pristupanja NATO-u, odnosno Ruskoj Organizaciji dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB). Srbija je kako sada stvari stoje i dalje u NATO-vom programu “Partnerstvo za mir” gdje preuzima pozitivne prakse vojne službe zemalja članica ove Zapadne alijanse, a status posmatrača Srbiji nudi i Rusija u okviru ODKB-a. Srbija sa druge strane ima deklaraciju Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti, što je u mnogome ograničavajući faktor za srbijanske političare i aktuelnu vlast koja ne krije svoju naklonost prema Rusiji. Prema medijskim špekulacijama Putin je nakon pobjede njemu naklonjenog predsjednika Nikolića, Srbiji obećao investicije u vrijednosti od 800 miliona dolara pod uslovom da zadrži neutralnost i ostane van NATO saveza. Ova medijska spekulacija nije nimalo nemogućam, uzme li se u obzir nastojanje Moskve da sprijeći širenje NATO-a i postavljanje famoznog antiraketnog štita u Evropi.

Photo: EPA/YVES BOUCAU

Program “antiraketnog štita” predstavlja najveći problem u odnosima Moskva – Washington, a započinje intencijom predsjednika Busha da zaštiti evropske saveznike i SAD zvanično pokrećući 2006. godine program “antiraketnog štita” s ciljem zaštite od eventualnih napada iranskih i sjevernokorejskih raketa srednjeg dometa, sa planom razmještanja njegovih instalacija u Evropi. To je naljutilo Rusiju koja o ovome nije bila obavještena, pa je stoga smatrala da je prava svrha programa da bude protivteža njenim interkontinentalnim balističkim raketama i da osujeti njen program odvraćanja nuklearnog napada. Posebno zahlađenje odnosa između nekadašnjih ljutih rivala desio se kada su programu “antiraketnog štita” htjele pristupiti Češka, Poljska, Rumunija i Turska koje bi dale svoju teritoriju za instalaciju sistema “antiraketnog štita”. Administracija predsjednika Obame je pokazala mnogo više odgovornosti po ovom pitanju i započela je pregovore sa Rusijom oko razmještanja antiraketnih instalacija u Evropi koji sa manjim i većim prekidima i dalje traju. Nakon ovog reaktiviranja “hladnog rata” Rusija pod Putinom je rehabilitovala agresivan pristup rješavanju sporova i povukla prvi radikalni potez u novoj šahovskoj partiji sa Zapadom. Naime, Rusija je izazvala vještačku političku krizu u Gruziji 2008. godine, koju je kasnije izravno i napala upravo iz nastojanja ove države da pristupi NATO savezu. Sa druge strane sva dešavanja u zemljama Magreba i Bliskog Istoka u sklopu “Arapskog proljeća” pokazala su da su SAD ozbiljno shvatile situaciju i povećavale ulog, te vezanim šahovskim potezima, i to iz pozicije posmatrača, stvorile nove uslove za raspodjelu interesnih sfera potvrđujući status velike sile. U toj novonastaloj situaciji Rusija je šahovski rečeno “dala kraljicu za pijuna”, odnosno izgubila svoje tradicionalne saveznike na Bliskom Istoku, a samim tim i najbolje mušterije za svoju namjensku industriju od čijeg prihoda u mnogome zavisi razvoj njene ekonomije. Razbuktavanje građanskog rata u Siriji i sadašnje zaoštravanje situacije u Pojasu Gazetreba shvatiti kao pokušaj Rusije da se vrati u šahovsku partiju i razigra svoje kombinacije s ciljem očajničkog zadržavanja interesnih sfera u ovom dijelu svijeta. Imajući u vidu sva ta dešavanja, Balkan je za sada pošteđen, ali se tenzije drže na nivou sa kojeg vrlo lako može doći do nove krize posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Photo: wordpress.com

Kada se sva navedena dešavanja svedu u kontekst naših uskih balkanskih prostora, računica oko vojne neutralnosti Srbije postaje bolno jednostavna. Ukoliko Srbija pristupi NATO-u moraće se u odreći prava na Kosovo, što je sa aspekta vjerske, intelektualne i aktuelne političke elite u Srbiji neprihvatljivo. Zato treba da se zadrži vojna neutralnost kako prema Zapadu tako i prema Rusiji, kako se ne bi dao argument zapadnim silama da završe proces priznanja Kosova. U tom smislu vojna neutralnost Srbije ima dvije dimenzije. Prva je da Kosovo mora biti vraćeno u ustavno-pravni okvir države Srbije na miran način ili vojnim putem za šta, ukoliko se na to i odluči, Srbiji članstvo u nekom vojnom savezu, a posebno NATO-u, može biti samo prepreka. Kao druga dimenzija vojne neutralnosti u smislu vraćanja Kosova, od 2006. godine javlja se primjetno političko i diplomatsko kalkulisanje Beograda sa Republikom Srpskom čiji političari očigledno po jasnim instrukcijama rade na destabilizaciji države Bosne i Hercegovine. Strategija destabilizacije BiH se sastoji u vidu osporavanja suvereniteta BiH kroz latentnu prijetnju unilateralnim odvajanjem RS-a od BiH, što nažalost predstavlja temelj dobijanja i zadržavanja vlasti u ovom dijelu naše države. U skladu sa pomenutim međunarodnim interesima i kretanjima ovome treba dodati i snažno podupiranje Moskve intencijama Srbije da zadrži Kosovo, koje se bazira na nepovredivosti državnog suvereniteta kao temelju međunarodnog prava. Nažalost, niti Rusija, a još manje Srbija nemaju iste kriterijume kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, naprotiv njihov skoro pa zajednički stav po pitanju Bosne i Hercegovine se svodi na ukazivanje problema u vezi sa statusom Kosova unutar Srbije u smislu - kako Kosovo može biti suverena država, a drugi ne.

Photo: www.irancartoon.com

Ovako koncipirani odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine opterećuju region, a pritom i velike sile imaju i jasno definisane i izražene interese u pogledu takvog bilateralnog odnosa. Imajući te činjenice u vidu, u Bosni i Hercegovini se nedavno javila inicijativa o demilitarizaciji BiH koju su podržali i neki stručnjaci u zemlji i u regionu (Miroslav Lazanski). Glavni protagonista ove inicijative je Milorad Dodik, kontroverzni predsjednik RS-a, koji je u demilitarizaciji Bosne i Hercegovine vidio priliku da svoj izborni poraz iz 2012. godine ublaži nastavljajući političku strategiju dovođenja u pitanje uopšte postojanje države Bosne i Hercegovine. Međutim, sa demilitarizacijom BiH stvari stoje puno, puno ozbiljnije. Bosna i Hercegovina kao međunarodni subjekt potpisnica je tzv. Bečkog sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja kojim se ograničavaju vojni potencijali u regionu. Svaka unilateralna promjena ovog sporazuma, bilo da se radi o demilitarizaciji ili o povećanju vojnih kapaciteta, dovodi u pitanje mir i stabilnost Balkana u cjelini. Sa druge strane, poseban aspekt inicijative o demilitarizaciji BiH predstavljaju oružane snage BiH koje bi u skladu s tim trebale biti ukinute. Pokušaj anuliranja oružanih snaga kao legalnog faktora sile jedne međunarodno priznate države, koje su kao i u svakoj zemlji garant odbrane suvereniteta, sa aspekta trenutno zaoštrenih odnosa na relaciji Moskva – Washington, može biti shvaćeno kao bacanje rukavice u lice. Ukoliko je to tako, Dodik kao i Republika Srpska naprasno će izgubiti i politički integritet i adiminstrativni kredibilitet unutar države Bosne i Hercegovine. Naprosto velika šahovska igra između velikih sila ne trpi politički amaterizam, što je nebrojeno puta viđeno u zadnjih 60-ak godina, a Dodik je dokazani i prvorazredni politički amater.

Mišljenja sam da u tom ozračju treba promatrati i neka zadnja dešavanja u regionu u koje spada izvještaj Vijeću Sigurnosti OUN-a od strane Valentina Inzka, Visokog predstavnika u BiH o stanju u našoj zemlji, oslobađanje hrvatskih generala Gotovine i Markača i već spomenutu izjavu Aleksandra Vučića, ministra odbrane Republike Srbije. U svakom slučaju vrijeme će pokazati koliko je Balkan uopšte važan u odnosima Rusije, SAD-a pa i Kine, a naše balkanoidne i malograđanske tendencije ka prekrajanju granica na bazi velikodržavnih programa nacionalne kohezije su u tom smislu apsolutno nevažne.

*Autor je profesor odbrane i sigurnosti

 

26.11.2012.

"PROLAZNI POLITIČARI NE MOGU DOVESTI U PITANjE ZEMlJU KOJA TRAJE HILjADU GODINA"

"Prolazni političari ne mogu dovesti u pitanje zemlju koja traje hiljadu godina"

imageŽeljko Komšić i Bakir Izetbegović

..............................................................

SARAJEVO - Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Željko Komšić organizirali su večeras u zgradi državnog Predsjedništva prijem povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH, kojem su prisustvovalu brojne zvanice. Članovi Predsjedništva u prigodnim govorima podsjetili su na značaj ...

... ovog datuma kada su udareni temelji moderne države naglašavajući da niko to ne treba stavljati pod znak pitanja.

Komšić je kazao da su kontroverze oko značaja ovog dana, te pitanja o tome da li je to praznik cijele BiH i zašto se ne obilježava u cijeloj BiH prisutne i ove godine, a dodao je da se ništa novo o toj temi nema za reći.

“Činjenica je da ovo pitanje u u političkoj i društvenoj te javnoj percepciji izgubilo ideološku crtu, a činjenica je i da se odnos prema 25. novembru posmatra kao odnos prema trenutnom stanju u zemlji te sudbini i budućnosti BiH”, naglasio je Komšić.

U svom govoru je podsjetio da su teme ZAVNOBiH-a 1943. godine nadišle ideološka pitanja o zemlji i njenoj budućnosti, te bi u tom smislu trebalo zahvaliti što su tada članovi ZAVNOBiH-a shvatali da je pitanje državnosti BiH u okvirima Jugoslavije, te pitanje antifašizma i jednakosti sastavni dio ideologije, a i danas su ista ta pitanja od iznimne važnosti za BiH.

"O državnosti govorimo kada se pojavljuju zlokobne najave raspada BiH, o antifašizmu govorimo kada fašisti otvoreno počnu istupati s fašističkim idejama, a o pitanju ravnopravnost konstantno vodimo raspravu na nepošten i neiskren način, a ponajprije to rade političke elite uključujući i predstavnike međunarodne zajednice", podcrtao je Komšić.

Da je sve iskreno, zapitao je Komšić, da li bismo danas u 21. stoljeću u Evropi i BiH godinama vodili rasprave o normalnim, pravno notornim činjenicama da se svi ljudi rađaju slobodni i isti te da svaka demokratija polazi od te činjenice da svi imamo jednaka prava barem formalno.

Na kraju je zamolio za oprost u nekim ličnim stavovima u svom govoru, jer ga je pisao vođen nečim što ga muči i što ne može da prihvati, ali je dodao da je jedno sigurno, a to je "da ne mogu da shvatim da u BiH u ovom vremenu nećemo da su svi ljudi u ovoj zemlji isti".

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da se danas sjećamo generacije koja je u sudbonosnom vremenu stajala na pravoj strani i koja je udarila temelje neupitne trajnosti i opstojnosti BiH, a deklaracija usvojena na zasjedanju ZAVNOBiH-a u punoj je saglasnosti sa savremenim evropskim standardima o zaštiti sloboda.

“Potvrda kontinuiteta, trajanja zemlje i države, potvrda jedankosti ljudi koji u njoj žive su duh i slovo ZAVNOBiH-a. Međutim 17 godina nakon sukoba u BiH neki nisu spremni doći i zajedno s nama potvrditi te temelje”, kazao je Izetbegović.

Istaknuo je da političari koji će trajati desetak godina misle da mogu dovesti u pitanje državu koja traje već hiljadu godina, a njihova nervoza, kaže Izetbegović, jasan su znak slabosti i svijesti o vlastitoj prolaznosti, jer znaju da će BiH biti s njima ili bez njih.

“Mir i teritorijalni integritet BiH garantiraju velesile potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, institucije države, ali i sve veća masa građana u svakom dijelu BiH. Vrijeme nije na strani kočničara i rušitelja, a mi koji gradimo BiH se nećemo umoriti”, kazao je on.

Večerašnjem prijemu prisustvovao je veliki broj zvanica iz društvenog, akademskog, diplomatskog, vojnog, kulturnog, političkog i vjerskog života u BiH.


(Vijesti.ba/Fena)

................................................

...........................................................

ZAVNOBiH

VIJEĆNICI ZAVNOBIH-a:
...................................................................
    
Kuća u kojoj je održano prvo zasjedanje
Dom ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:

Prvo zasjedanje

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

 

26.11.2012.

VALENTIN INZKO ĆE POTVRDITI SA SU VRATA EU ZA BiH OTVORENA

Visoki predstavnik o posjeti evropskog komesara za proširenje
Inzko: Füle će potvrditi da su vrata EU za BiH otvorena
FOTO: Arhiv
Inzko: Füle će potvrditi da su vrata EU za BiH otvorena

 

INZKO: EVROPSKI KOMESAR ĆE POTVRDITI DA SU VRATA EU ZA BiH OTVORENA
SARAJEVO, 26. novembra (FENA) - Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kazao je večeras u Sarajevu u izjavi za Agenciju FENA da će evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle koji dolazi u BiH potvrditi još jednom da su vrata EU za BiH otvorena.
Po njegovom mišljenju Füle će podcrtati da BiH mora djelovati više samostalno na putu ka Evropskoj uniji.
Dužnosnik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić kazao je za Fenu da misli da je od zadane Mape puta iz juna napravljeno malo onoga što je obećano.
On ističe da će se dolazak Fülea iskoristit da se potvrdi da je Vijeće ministara BiH kompletirano izborom novog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića, ministra odbrane Zekerijaha Osmića te Edite Đapo, zamjenice ministra finansija i trezora BiH.
“Ova državna vlada preuzela je odgovornost za stanje u državi, a postoje i rješenja šest političkih lidera za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci' s rokovima. Vjerujem da će komesaru sve to biti predočeno", smatra Škaljić.
Napomenuo je i da će uskoro biti završena rekonstrukcija Federalne vlade kako bi se komplementirao segment vlasti koja preuzima odgovornost za stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da je 2013. godina u ekonomskom smislu složena godina.
Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle trebao bi tokom svoje posjete BiH razgovarati s bh. političkim liderima o ispunjenju uvjeta iz Mape puta za priključenje BiH Evropskoj uniji.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kazao je večeras u Sarajevu u izjavi za Fenu da će evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle koji dolazi u BiH potvrditi još jednom da su vrata EU za BiH otvorena.

Po njegovom mišljenju Füle će podcrtati da BiH mora djelovati više samostalno na putu ka Evropskoj uniji.

Dužnosnik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić kazao je za Fenu da misli da je od zadane Mape puta iz juna napravljeno malo onoga što je obećano.

On ističe da će se dolazak Fülea iskoristit da se potvrdi da je Vijeće ministara BiH kompletirano izborom novog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića, ministra odbrane Zekerijaha Osmića te Edite Đapo, zamjenice ministra finansija i trezora BiH.

“Ova državna vlada preuzela je odgovornost za stanje u državi, a postoje i rješenja šest političkih lidera za implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci' s rokovima. Vjerujem da će komesaru sve to biti predočeno", smatra Škaljić.

Napomenuo je i da će uskoro biti završena rekonstrukcija Federalne vlade kako bi se komplementirao segment vlasti koja preuzima odgovornost za stanje u BiH, a posebno zbog činjenice da je 2013. godina u ekonomskom smislu složena godina.

Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle trebao bi tokom svoje posjete BiH razgovarati s bh. političkim liderima o ispunjenju uvjeta iz Mape puta za priključenje BiH Evropskoj uniji.

 

26.11.2012.

NATO POZVAO BH. VLASTI DA ISPUNE USLOVE IZ TALINA

Punopravni članovi u periodu između tri i sedam godina
NATO pozvao bh. vlasti da ispune uslove iz Talina
FOTO: Ilustracija
NATO pozvao bh. vlasti da ispune uslove iz Talina

 

POZIV VLASTIMA DA ISPUNE USLOV IZ TALINA
BRISEL, 26. NOVEMBRA /SRNA/ – NATO je pozvao vlasti u BiH da ispune uslov koji je postavljen na Samitu 2010. godine u Talinu, koji se odnosi na pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine, kako bi se otvorila mogućnost aktivacije Akcionog plana za članstvo /MAP/.
Portparol NATO–a Karmen Romero je tokom brifinga za grupu novinara iz BiH, čiju je posjetu sjedištu Alijanse u Briselu organizovao NATO štab Sarajevo, podsjetila da već postoji politički okvir za rješavanje ovog pitanja u vidu dogovora političkih lidera iz marta ove godine.
"BiH je bitan partner za Alijansu. Posebno bih zahvalila za doprinos BiH misiji ISAF u Avganistanu. To nam pokazuje da BiH može biti zemlja koja daje doprinos u mirovnim misijama", rekla je Romerova.
Na pitanje koliko bi BiH morala da čeka na punopravno članstvo kada se aktivira MAP, Romerova je rekla da bi to moglo da bude između tri i sedam godina.
"Pozitivno iskustvo sa Crnom Gorom pokazuje nam da zemlja u kojoj postoji politička volja može da napravi veliki naredak za tri godine. Istovremeno, imamo i primjer sa Bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom, koja je već 14 godina u statusu MAP", dodala je Romerova.
Ona je naglasila da BiH može očekivati, ukoliko se stvari budu pozitivno razvijale, da u MAP-u provede između tri i sedam godina, koliko je trebalo Hrvatskoj da postane punopravna članica.
Govoreći o predstojećem sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica NATO-a u decembru, Romerova je rekla da neće biti konkretne rasprave o BiH, ali da će jedna od tema sigurno biti zemlje zapadnog Balkana.
Kada je riječ o odnosima Srbije i NATO, Romerova je rekla da ova zemlja nije zainteresovana za članstvo, ali da je, takođe, veoma bitan partner u regionu.
"Nama je veoma bitno da imamo otvoren dijalog sa Srbijom", naglasila je Romerova.
Ona je istakla da se NATO u ovom trenutku posebno usredsredio na pitanje okončanja borbene misije u Avganistanu 2014. godine i pokretanja misije pomoći i obuke avganistanskim Oružanim snagama od 2015. godine, kao i pružanja podrške Turskoj, članici Alijanse koja graniči sa sukobima zahvaćenom Sirijom.
"Zvaničnici NATO-a po hitnom postupku razmatraju zahtjev Turske za raspoređivanje raketnog sistema `patriot` za čisto odbrambene svrhe. Ovi raketni sistemi nemaju nikakve veze sa nadgledanjem zone zabrane letova", dodala je Romerova.
Novinare iz BiH primio je i šef Misije BiH pri NATO-u Branimir Jukić, koji je istakao da su zemlje članice Alijanse veoma prijateljski raspoložene prema BiH.
"Zemlje članice NATO-a spremne su da pomognu na putu BiH u Alijansu ekspertizama, ali i finansijski kroz različite fondove", dodao je Jukić.
On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici medija iz BiH posjetili Misiju, jer su NATO integracijski procesi sve manje u fokusu javnosti.
Grupa novinara iz BiH sutra će posjetiti Zajedničku komandu savezničkih snaga za Evropu /SHAPE/. /kraj/bm/mđ/foto

 

NATO je pozvao vlasti u BiH da ispune uslov koji je postavljen na Samitu 2010. godine u Talinu, koji se odnosi na pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine, kako bi se otvorila mogućnost aktivacije Akcionog plana za članstvo /MAP/.

 

Portparol NATO–a Karmen Romero je tokom brifinga za grupu novinara iz BiH, čiju je posjetu sjedištu Alijanse u Briselu organizovao NATO štab Sarajevo, podsjetila da već postoji politički okvir za rješavanje ovog pitanja u vidu dogovora političkih lidera iz marta ove godine.

"BiH je bitan partner za Alijansu. Posebno bih zahvalila za doprinos BiH misiji ISAF u Afganistanu. To nam pokazuje da BiH može biti zemlja koja daje doprinos u mirovnim misijama", rekla je Romero.

Na pitanje koliko bi BiH morala da čeka na punopravno članstvo kada se aktivira MAP, Romerova je rekla da bi to moglo da bude između tri i sedam godina.

"Pozitivno iskustvo sa Crnom Gorom pokazuje nam da zemlja u kojoj postoji politička volja može da napravi veliki naredak za tri godine. Istovremeno, imamo i primjer sa Makedonijom, koja je već 14 godina u statusu MAP", dodala je Romero.

Ona je naglasila da BiH može očekivati, ukoliko se stvari budu pozitivno razvijale, da u MAP-u provede između tri i sedam godina, koliko je trebalo Hrvatskoj da postane punopravna članica.

Govoreći o predstojećem sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica NATO-a u decembru, Romero je rekla da neće biti konkretne rasprave o BiH, ali da će jedna od tema sigurno biti zemlje zapadnog Balkana.

Kada je riječ o odnosima Srbije i NATO, Romerova je rekla da ova zemlja nije zainteresovana za članstvo, ali da je, takođe, veoma bitan partner u regionu.

"Nama je veoma bitno da imamo otvoren dijalog sa Srbijom", naglasila je Romero.

Ona je istakla da se NATO u ovom trenutku posebno usredsredio na pitanje okončanja borbene misije u Afganistanu 2014. godine i pokretanja misije pomoći i obuke avganistanskim Oružanim snagama od 2015. godine, kao i pružanja podrške Turskoj, članici Alijanse koja graniči sa sukobima zahvaćenom Sirijom.

"Zvaničnici NATO-a po hitnom postupku razmatraju zahtjev Turske za raspoređivanje raketnog sistema `patriot` za čisto odbrambene svrhe. Ovi raketni sistemi nemaju nikakve veze sa nadgledanjem zone zabrane letova", dodala je Romero.

Novinare iz BiH primio je i šef Misije BiH pri NATO-u Branimir Jukić, koji je istakao da su zemlje članice Alijanse veoma prijateljski raspoložene prema BiH.

"Zemlje članice NATO-a spremne su da pomognu na putu BiH u Alijansu ekspertizama, ali i finansijski kroz različite fondove", dodao je Jukić.

On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici medija iz BiH posjetili Misiju, jer su NATO integracijski procesi sve manje u fokusu javnosti.

Grupa novinara iz BiH sutra će posjetiti Zajedničku komandu savezničkih snaga za Evropu /SHAPE/.

 

26.11.2012.

PRIJEM U PREDSJEDNIŠTVU BiH POVODOM DANA DRŽAVNOSTI

Prisustvovao veliki broj zvanica iz društveno-političkog života BiH
Prijem u Predsjedništvu BiH povodom Dana državnosti

.................
26.11.2012.
...................


Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Željko Komšić organizirali su večeras u zgradi državnog Predsjedništva prijem povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH.

Prijemu prisustvuje veliki broj zvanica iz društvenog, akademskog, diplomatskog, vojno-diplomatskog i vjerskog života BiH, a događaj prate i brojne novinarske ekipe.

Kao i ranijih godina, prijemu ne prisustvuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović koji je ranije naglašavao da BiH još nema zakona o praznicima.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 25. novembra jer su na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, udareni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar Jugoslavije.

Odbornici su tada usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu ubuduće mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska.

.........................................

...................................................................

Prigodan program u Narodnom pozorištu
Održana svečana akademija povodom Dana državnosti BiH
FOTO: Arhiva
Održana svečana akademija povodom Dana državnosti BiH

Fond memorijala Kantona Sarajevo organizirao je danas u Narodnom pozorištu u Sarajevu akademiju u povodu 25. novembra, Dana državnosti BiH.

Prigodnim govorom obratio se direktor Fonda Nurudin Džiho koji je prisutne informirao o toku manifestacije "Odbrana BiH-Igman 2012.", koja je zvanično počela 1. marta 2012., a završava  danas.

Džiho je istakao da je manifestacija prošla kroz "turbulentna vremena uzrokovana smjenama u kantonalnoj vladi".

Naime, članovi Organizacionog odbora su, između ostalih, i kantonalni ministri te je, kazao je Džiho, bilo vrlo teško realizirati ovu manifestaciju.

- Zahvaljujemo bivšem premijeru KS-a Fikretu Musiću, koji je ujedno bio i predsjednik Organizacionog odbora, na svesrdnoj podršci tokom organiziranja manifestacije, kazao je Džiho.

Akademija koju je Fond održao danas započela je prigodnim recitalima, a nastavljena govorom novoizabranog premijera KS-a Suada Zeljkovića koji je govorio o značaju Dana državnosti.

U izjavi  za medije, uoči akademije, Zeljković je istakao da je bilo vrlo važno proglasiti današnji dan neradnim danom.

- Nije riječ o neradnom danu, već o našoj odlučnosti i poštovanju nečega što se zove rođendan BiH, kazao je Zeljković.

Zeljković će biti novi predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Odbrana BiH-Igman 2012." te je istakao da će podržavati događaje koje organizira Fond memorijala.

- Mi u BiH vrlo malo baštinimo stvari od značaja. Ljudski život je prolazna kategorija, a država BiH je trajna, rekao je Zeljković.

U toku manifestacije "Odbrana BiH - Igman 2012." održan je niz okruglih stolova, kulturno-umjetničkih programa, predavanja, itd.

Ovogodišnja manifestacija koštala je 92.000 KM, a organizatori su naglasili da nisu izmirili sve troškove jer im i pored potpisanih odluka sredstva iz nekih ministarstava i od pojedinih sponzora nisu uplaćena na račun.

 

 

26.11.2012.

SNIMAK EKSPLOZIJE BREIVIKOVE BOMBE TEŠKE JEDNU TONU OBJAVLjEN U JAVNOSTI

Snimak eksplozije Breivikove bombe teške jednu tonu objavljen u javnosti
FOTO: Screenshott
Snimak eksplozije Breivikove bombe teške jednu tonu objavljen u javnosti

.......................................................

OSLO - Norveška javna televizija NRK objavila je u ponedjeljak prvi put video snimku koja prikazuje krajnjeg desničara Andersa Behringa Breivika kako parkira kamionet-bombu u čijoj je eksploziji poginulo osam osoba u Oslu 22. srpnja 2011.

Snimljeni kamerama za video nadzor, prizori pokazuju bijeli kamionet kako se parkira u podnožju zgrade u kojoj se nalaze premijerovi uredi te vozača, odjevena u uniformu, kako se udaljuje krupnim koracima.

Video snimka koju komentira službenik sigurnosti dežuran toga dana, prikazuje pod raznim kutovima eksploziju bombe od gotovo tone u kojoj je poginulo osam soba, a ozlijeđeno je više desetaka.

Vidi se i Breivik kako odlazi drugim vozilom, sivim Fiatom, s kojim će potom krenuti na otok Utoeya. Ondje će otvoriti vatru na skup mladih laburista, pri čemu će pasti novih 69 žrtava.

Prizori atentata već su emitirani tijekom suđenja, ali ih prvi put vidi široka javnost.

Breivik je 24. kolovoza osuđen na maksimalnu kaznu od 21 godine zatvora koja se može unedogled produžavati, dok god ga se bude smatralo opasnim.

 

26.11.2012.

SBB BiH OSUĐUJE SASLUŠANjE EMIRA SULjAGIĆA

Stranačko saopćenje
SBB BiH osuđuje saslušanje Emira Suljagića
Emir Suljagić
FOTO: Arhiva
SBB BiH osuđuje saslušanje Emira Suljagića

Povodom saslušanja Emira Suljagića, aktiviste kampanje "Glasaću za  Srebrenicu", koje je obavilo Okružno tužilaštvo u Bijeljini po naredbi  tužitelja Ranka Kerovića, SBB BiH oštro osuđuje taj čin i smatra ga  političkom zloupotrebom tužilaštva i još jedno maltretiranje  Srebreničana i pripadnika naroda nad kojim je počinjen genocid.

SBB BiH također osuđuje sve pokušaje da se ponište legitimni i legalni  izbori u Srebrenici i njihov rezultat, te poziva disciplinskog tužitelja i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) da sankcioniraju nedopustivo  politikanstvo i zloupotrebu pravosuđa koje je počinio tužilac Ranko  Kerović.

........................................................

.RS-a JE CRNA RUPA U BiH I EU

Manji bh. entitetet nazvao "crnom rupom"
Tokić: Ispitivanje Suljagića pokazuje politički uticaj na tužilaštvo
Sejfudin Tokić
FOTO: Arhiva
Tokić: Ispitivanje Suljagića pokazuje politički uticaj na tužilaštvo

Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić, povodom aktivnosti Okružnog tužilaštva Bijeljine  i ispitivanja Emira Suljagića o aktivnostima Građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu", ocijenio je danas da političko vodstvo Republike Srpske, predvođeno Miloradom Dodikom, na sve načine pokušava spriječiti sve oblike društvene i političke aktivnosti pripadnika bošnjačkog naroda u ovom entitetu te taj dio BiH proglasiti isključivim vlasništvom srpskog naroda.

Tokić naglašava da se protivno Ustavu BiH i Republike Srpske prava pripadnika bošnjačkog naroda u strukturama entitetske i općinske uprave, javnih preduzeća, obrazovanju, zdravstvu i drugim oblastima, sistematski negiraju.

"Ispitivanje Emira Suljagića u Tužilaštvu Bijeljine  pokazuje ovisnost Tužilaštva o političkoj volji aktuelne vlasti manjeg entiteta te očitu činjenicu da Republika Srpska nije u mogućnosti osigurati  poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda u skladu s međunarodnim standardima", ističe Tokić.

Smatra da ovaj entitet, više nego očigledno, predstavlja "crnu rupu" u BiH i ukupnoj Evropi po zaštiti demokratskih sloboda i ljudskih prava, o čemu svjedoči i ovaj "slučaj pokušaja politiziranog progona Emira Suljagića".

Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda traži od institucija vlasti BiH, OHR-a i međunarodne zajednice da oštro reagira protiv sistematskog obespravljivanja nesrpskog stanovništva u RS-u, saopćeno je iz tog pokreta

 

26.11.2012.

BH. LIDERI SUTRA SA ŠTEFANOM FULEOM

Bh. lideri sutra sa Štefanom Fuleom

imageŠtefan Füle

SARAJEVO - Evropski komesar za proširenje Štefan Fule doputovat će sutra u BiH gdje će s bh. političkim liderima održati sastanak u okviru druge runde visokog dijaloga u vezi s ispunjenjem uvjeta za priključenje BiH Evropskoj uniji, potvrdio je ranije za Agenciju Fena portparol Štefana Fulea Peter Stano.

Stano je istakao da će razgovor ići u smjeru analize ispunjenja rokova koje je BiH preuzela na prvom sastanku na visokom nivou koji je u junu održan u Briselu.

"Fokus će biti na uvjetima iz Mape puta te će biti razgovarano o načinima na koji BiH može ubrzati napredak na putu ka integraciji u Evropsku uniju", kazao je Stano.

Stano je podsjetio na nedavni boravak visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton te istakao da njena poruka jasno ocrtava odlučnost i namjere EU spram BiH.

Ashton je ponovila čvrstu opredijeljenost svih 27 zemalja članica EU da prihvate BiH u svoju zajednicu. Istakla je da je budućnost BiH u EU te da bh. politički lideri moraju preduzeti sve neophodne korake da EU postane realnost za bh. građane inače će ova zemlja zaostati za zemljama u regionu.

Ashton je kazala da nema vremena za trošenje na neproduktivne razgovore te podsjetila da BiH mora implementirati presudu Suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju-SSP stupio na snagu.

Brisel od bh. političara očekuje dogovore o konkretnim rješenjima za dva glavna uvjeta iz Mape puta, a to su okvir zakonskog rješenja u vezi s implementacijom presude u slučaju "Sejdić-Finci" te zajednički prijedlog svih nivoa vlasti u vezi s učinkovitim mehanizmom koordinacije.

Prije sastanka na visokom nivou Fülea će primiti predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda koji će ga upoznati o trenutnoj političkoj situaciji u BiH i ciljevima Vijeća ministara u narednom periodu.

(Vijesti.ba)

 

26.11.2012.

SDA POZIVA OHR DA ZAŠTITI IZBORNI PROCES U SREBRENICI

SDA poziva OHR da zaštiti izborni proces u Srebrenici

imageSDA

SARAJEVO - SDA oštro osuđuje zloupotrebu položaja okružnog tužioca u Bijeljini u vezi sa Građanskom inicijativom „Glasaću za Srebrenicu“. "Smatramo da je to direktno uplitanje u izborni proces u Srebrenici što predstavlja krivično djelo.

Zahtijevamo od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da sankcionira zloupotrebu i suspendira tužioca koji je pokrenuo ovaj postupak.

Također, tražimo od državnog tužilaštva da okonča proces protiv zloupotrebe položaja, te ispita zakonitost i odgovornost onih koji su izdali lična dokumenta i upisali u birački spisak u Srebrenici oko dvije hiljade osoba koje žive u Srbiji a ne u Srebrenici.

To je, uostalom, bio predmet istrage SIPA-e ne samo za Srebrenicu nego i ostala mjesta u RS-u.

SDA smatra da je ovo još jedan u nizu pritisaka na Centralnu izbornu komisiju kako bi se poništili izbori u Srebrenici.

Imajući u vidu da su već neki članovi podlegli pritisku , pozivamo Ured visokog predstavnika da iskoristi svoja ovlaštenja i spriječi nezakonito djelovanje", stoji u saopćenju SDA.

(vijesti.ba/Fena)

Otvoreni napad na ljudska prava i slobode nesrba u RS-u, bez presedana

imageEmir Suljagić

SARAJEVO - Okružno tužilaštvo u Bijeljini po naredbi tužioca Ranka Kerovića jutros je pozvalo Emira Suljagića, Zekerijaha Hadžića i Almira Slihovića da daju odgovore na pitanja koja se odnose isključivo na Građansku inicijativu "Glasaću za Srebrenicu".

„Ovo je otvoreni napad na ljudska prava i slobode nesrba u Republici Srpskoj, bez presedana. Drago mi je da se ovo događa danas kada u Banjoj Luci boravi Stefan Feller, koji će s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom da nas povede u blistavu postgenocidnu budućnost“, rekao je za Agenciju FENA Emir Suljagić, aktivist kampanje "Glasaću za Srebrenicu".

Ovom prilikom pozvao je ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića da poduzme sve što je u njegovoj nadležnosti da osigura da položaj Bošnjaka u Srebrenici ne bude onakav kakav je bio 1992. godine.

„Istraga koju je poveo Ranko Kerović je sigurno jedan veliki korak u tom smjeru“, kaže Suljagić.

Protiv Kerovića GI "Glasaću za Srebrenicu" podnijet će krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja, a o kakvoj se tačno zloupotrebi položaja i zastrašivanju radi može se naslutiti  iz slijedećih pitanja koje je Kerović danas postavio Suljagiću:  

Ko je inicirao uspostavu GI "Glasaću za Srebrenicu" ?, Koja je tvoja uloga u Inicijativi?, Da li si/od koga bio plaćen i koje je određivao visinu nadoknade?, Na koji način je vršen prijem radnika u GI "Glasaću za Srebrenicu" ?, Na koji način su isplaćivani građani, odnosno plaćani troškovi za prijavu prebivališta i vađenja ličnih dokumenata?, Da li nam možete navesti s kojim materijalno-tehničkim sredstvima raspolaže Inicijativa?, Da li postoji finansijski izvještaj Inicijative?, Da li će GI "Glasaću za Srebrenicu" nastaviti s radom i da li ćete u budućnosti formirati neko novo udruženje?.

„Moj odgovor na svako od ovih pitanja je bio, da s obzirom na to da svako pitanje zadire u domen ustavnog načela slobode organizovanja, ne želim da odgovorim ukoliko ne postoji krivično djelo kojem sam svjedok“, istakao je Suljagić.

Ubijeđen je da se ovdje očigledno radi „o političkom progonu prvog reda“, navodeći da je ovo i najbolja poruka nesrbima u Republici Srpskoj „da naprosto ne možete našminkati genocid  i da genocid ne može imati ljudsko lice makar se to lice zvalo Igor Radojičić ili Željka Cvijanović.

Ovim povodom pozdravio je Delegaciju Evropske komisije u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena, želeći da danas tokom posjete Stefana Fellera BiH jasno kažu o tome šta misle o ovoj vrsti političkog progona nesrba u Republici Srpskoj i šta to tačno govori o budućnosti BiH.

Građanska inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" tokom proteklih mjeseci organiziranim akcijama animirala je hiljade preživjelih Srebreničana rasutih širom BiH, ali i ljude koji nisu iz Srebrenice, da se prijave u ovom gradu i glasaju.

(Vijesti.ba)

 

26.11.2012.

STO TEŠKIH SANDžAČKIH GODINA

Sto teških sandžačkih godina

 

26.11.2012.

 

 

Muhamed Filipović 

..........................................

Interesantno je da u Sarajevu nijedna znanstvena institucija nije organizirala bilo kakav naučni skup koji bi bio posvećen utjecaju balkanskih ratova na kasniji opći historijski, državnopravni i politički razvoj na našem historijskom prostoru. A upravo su ti ratovi otvorili neksus zbivanja koja su dovela do radikalnih promjena političke i društvene mape tog prostora, do stvaranja novih državnih cjelina i novih odnosa između naroda koji su ga naseljavali.

Znam da je takav skup planiran u Banjoj Luci i da će biti održan pod auspicijom najviših organa vlasti u tom entitetu i pod naučnim pokroviteljstvom tamošnje Akademije nauka.

Stara matrica

Sasvim mi je razumljivo zbog čega se takav skup organizira u Banjoj Luci. Balkanski ratovi su bili način širenja teritorija tadašnje Srbije i bili su, u biti, osvajački, jer su ratne operacije vršene na teritorijima na kojima su stoljećima živjeli drugi narodi kao što su Albanci, Makedonci i Bošnjaci.

Razlog za posebnu pažnju Banje Luke za te događaje sastoji se u stvaranju i obnovi važenja razloga zbog kojih su nastali balkanski ratovi, a to je pravo širenja srpskih teritorija i pravo stvaranja novih srpskih državnopravnih entiteta i njihovog uključenja u sastav srpske države. Na takvoj matrici nastala je, uostalom, i Republika Srpska. Upravo je to pravi razlog za ovaj interes.

Osim likvidacije osmanskih posjeda na Balkanu, a ta imperija se ionako povlačila sa svih izvanturskih nacionalnih teritorija, ti ratovi nisu donijeli ništa dobrog nikome. Njihovi efekti su bili kratkotrajni, a kao i svaki osvajački rat koji su, u ovom slučaju, vodile četiri države, završen je sukobom jedno vrijeme združenih saveznika zbog podjele plijena.

Na prostorima koji su bili predmet srpskih osvajanja nastale su, u kasnijem historijskom procesu, dvije nesrpske države, od kojih je jedna Makedonija, a druga Kosovo. Preostao je jedino teritorij Sandžaka kao onaj koji je još pod okriljem srpske države, a s kojim ta država ima velike probleme zbog tradicionalno negativnog odnosa srpske politike prema tamošnjim Bošnjacima.

Okupaciona era

Povodom rečene godišnjice održan je 20. i 21. novembra skup u Novom Pazaru: "Sandžak između 1912-2012. godine - Emancipacija ili okupacija". Skup je bio veoma dostojanstven, bez ikakvih političkih invektiva, optužbi naroda i država ili bilo kakvog politikantstva. Naglašen je težnjom da se svi stavovi i zaključci izvode i donose na temelju provjerljivih činjenica i argumenata izvedenih iz njih.

Skup je donio niz neoborivih dokaza, utemeljenih na mnoštvu činjenica i dokumenata iz zvaničnih srpskih izvora o postupcima srpskih vlasti i cjelokupnoj politici koju su one provodile u Sandžaku. A mogu se, sasvim mirno, kvalificirati kao mjere okupacionog karaktera, tj. mjere usmjerene na osnovna vjerska, običajna, duhovna, kulturna, jezička i obrazovna, a posebno na politička i ekonomska prava Bošnjaka Sandžaka.

Ono što opravdava da se ovaj stogodišnji period okvalificira, u određenoj mjeri, kao period okupacije je i činjenica da se te mjere permanentno ponavljaju i da nisu bile privremene i ograničene na sam neposredni akt okupacije. Takve mjere SU doprinijele velikom broju emigranata i, uopće, svim procesima koji su dovodili do naglog siromašenja i denacionalizacije Bošnjaka. Oni su, dekretima srpskih vlasti, bili imenovani za Srbe muslimanske ili muhamedanske vjere.

Interesantno je da učesnici skupa nisu uopće insistirali na najdrastičnijim oblicima represije i terora, kao što su brojna nasilna ubistva civila u godinama 1912., 1913., 1918. i 1924. i kasnije (četnička istrebljivanja Bošnjaka iz doline rijeke Lima), kao ni na obimne mjere prozelitizma. Do njih je masovno dolazilo u Plavu, Gusinju i okolnim krajevima Crne Gore, kada su muslimani, pod prijetnjom smrti, prevođeni na pravoslavnu vjeru.

Pažnja skupa bila je najviše koncentrirana na procese emancipacije Bošnjaka u Sandžaku do koje je dolazilo pod veoma teškim općim prilikama. Ona se izražavala u činjenicama uspješnog održavanja vjerskog, duhovnog i kulturnog identiteta naroda i njegove odanosti demokratskim pokretima, politikama i procesima.

Uopće, ovaj skup je, po utisku koji sam o njemu stekao, slušajući sve referate i učestvujući i sam u njemu, bio veoma kvalitetan i dostojanstven. To govori o pozitivnom efektu nastanka modernih visokoškolskih institucija u Novom Pazaru.

Također, skup je pokazao da je u Sandžaku nastala jedna brojna generacija ozbiljnih i dobro školovanih naučnih radnika, i to posebno mladih. To pokazuje koliko je bila ispravna orijentacija na stvaranje vlastitih naučnih, kulturnih, duhovnih i obrazovnih institucija kao temelja svakog mogućeg napretka u ovom kraju.

 

26.11.2012.

"BORCI ZA BiH MORAJU BITI BUDNI"

"Borci za BiH moraju biti budni"

image

Obilježavanje 25. novembra u Istanbulu

.........................................................

ISTANBUL - U organizaciji “Asocijacije Bošnjačke omladine İstanbul”, sinoć je na Bosforu u prisustvu Prof. Dr. Husnije Kamberovića, obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine i Dan Sandžaka.

U historijskoj atmosferi Kompleksa princa Mehmeda koji je svojevremeno gradio čuveni arhitekta Mimar Sinan, u prisustvu mnogih zvanica iz javnog života R. Turske, obilježen je jedan od najbitnijih datuma u višestoljetnoj historiji Bosne i Hercegovine.

Nakon intoniranja himni BiH i Republike Turske, uvodni govor ispred Asocijacije je održao Vedad Halilović, predsjednik. On je rekao: “Danas se Dan državnosti obilježava u jednom bh. entitetu, u drugom entitetu je to običan nedjeljni dan. Zbog toga što nije službeni praznik na nivou cijele nam Domovine, ambasada i generalni konzulat ne obilježavaju današnji dan. Slična situacija je i za Sandžak. Ali tu smo mi, mlade snage naše Domovine koje se sjećaju ovog praznika i u budućnosti će ga se sjecati.  Najnovija dešavanja u Gazzi su opomena za čovječanstvo: “Praznik znači slavljenje  i nije vrijeme za priče o ratu, ali naša djetinjstva su obilježena četverogodisnjom opsadom. Danas dok slavimo, djeca u Arakanu, Siriji i Gazzi proživljavaju ono sto smo mi već osjetili. Ako postoji neko ko ih razumije onda smo to mi”, naglasio je Halilović.

Kratak čas historije od predosmanske Bosne i Hercegovine do Sarajevskog atentata su održali studenti historije sa univerziteta u Istanbulu.

Nakon toga se publici obratio Direktor instituta za historiju Bosne i Hercegovine Prof. Dr. Husnija Kamberovic koji je objasnio neke važne događaje vezane za Bosnu i Hercegovinu i Sandžak u XX. vijeku. Profesor Kamberović je pojasnio  ulazak BiH u sastav Jugoslavije 1918: “da je ona ušla u Jugoslaviju posredno, a ne izravnim priključenjem Srbiji”. Profesor je na kraju dodao kako mi svi možemo da doprinesemo svojoj domovini time što će studenti biti dobri studenti, političari dobri političari, novinari dobri novinari itd. i da time neposredno osnažujemo državu.

“Ne postoje neuništiva carstva, zbog neodgovornih političara/vođa su sa geografskih karata nestajale mnoge države. Borci za Bosni i Hercegovinu moraju biti budni”, istakao je prof. Kamberović.

Na kraju programa su uručene plakete i počasna članstva u Asocijaciji te je druženje nastavljeno uz prigodan koktel.

(Vijesti.ba)

 

26.11.2012.

ENTITET REPUBLIKA SRPSKA "CRNA RUPA" U BOSNI I HERCEGOVINI I EVROPI

RS "crna rupa" u BiH i Evropi

imageSejfudin Tokić

SARAJEVO - Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, povodom aktivnosti Okružnog tužilaštva Bijeljina i ispitivanja Emira Suljagića o aktivnostima građanskog udruženja "Glasaću za Srebrenicu", dao je sljedeću izjavu u ime ove organizacije:

Političko vođstvo Republike Srpske, predvođeno Dodikom, na sve načine pokušava spriječiti sve oblike društvene i političke aktivnosti pripadnika bošnjačkog naroda, u ovom entitetu, te ovaj dio Bosne i Hercegovine proglasiti isključivim vlasništvom srpskog naroda.

Protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, prava pripadnika bošnjačkog naroda u strukturama entitetske i općinske uprave, javnih preduzeća, obrazovanju, zdravstvu itd. sistematski se negiraju.

Ispitivanje Emira Suljagića u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini pokazuje ovisnost Tužilaštva o političkoj volji aktuelne vlasti manjeg entiteta te očitu činjenicu da Republika Srpska nije u mogućnosti obezbjediti poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda u skladu sa međunarodnim standardima. Ovaj entitet, više nego očigledno, predstavlja "crnu rupu" u Bosni i Hercegovini i ukupnoj Evropi po zaštiti demokratskih sloboda i ljudskih prava, o čemu svjedoči i ovaj slučaj pokušaja ispolitiziranog progona Emira Suljagića.

Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda traži od institucija vlasti Bosne i Hercegovine, OHR-a i međunarodne zajednice da oštro reaguje protiv sistematskog obespravljivanja nesrpskog stanovništva u RS.

(Vijesti.ba)

Otvoreni napad na ljudska prava i slobode nesrba u RS-u, bez presedana

imageEmir Suljagić

SARAJEVO - Okružno tužilaštvo u Bijeljini po naredbi tužioca Ranka Kerovića jutros je pozvalo Emira Suljagića, Zekerijaha Hadžića i Almira Slihovića da daju odgovore na pitanja koja se odnose isključivo na Građansku inicijativu "Glasaću za Srebrenicu".

„Ovo je otvoreni napad na ljudska prava i slobode nesrba u Republici Srpskoj, bez presedana. Drago mi je da se ovo događa danas kada u Banjoj Luci boravi Stefan Feller, koji će s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom da nas povede u blistavu postgenocidnu budućnost“, rekao je za Agenciju FENA Emir Suljagić, aktivist kampanje "Glasaću za Srebrenicu".

Ovom prilikom pozvao je ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića da poduzme sve što je u njegovoj nadležnosti da osigura da položaj Bošnjaka u Srebrenici ne bude onakav kakav je bio 1992. godine.

„Istraga koju je poveo Ranko Kerović je sigurno jedan veliki korak u tom smjeru“, kaže Suljagić.

Protiv Kerovića GI "Glasaću za Srebrenicu" podnijet će krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja, a o kakvoj se tačno zloupotrebi položaja i zastrašivanju radi može se naslutiti  iz slijedećih pitanja koje je Kerović danas postavio Suljagiću:  

Ko je inicirao uspostavu GI "Glasaću za Srebrenicu" ?, Koja je tvoja uloga u Inicijativi?, Da li si/od koga bio plaćen i koje je određivao visinu nadoknade?, Na koji način je vršen prijem radnika u GI "Glasaću za Srebrenicu" ?, Na koji način su isplaćivani građani, odnosno plaćani troškovi za prijavu prebivališta i vađenja ličnih dokumenata?, Da li nam možete navesti s kojim materijalno-tehničkim sredstvima raspolaže Inicijativa?, Da li postoji finansijski izvještaj Inicijative?, Da li će GI "Glasaću za Srebrenicu" nastaviti s radom i da li ćete u budućnosti formirati neko novo udruženje?.

„Moj odgovor na svako od ovih pitanja je bio, da s obzirom na to da svako pitanje zadire u domen ustavnog načela slobode organizovanja, ne želim da odgovorim ukoliko ne postoji krivično djelo kojem sam svjedok“, istakao je Suljagić.

Ubijeđen je da se ovdje očigledno radi „o političkom progonu prvog reda“, navodeći da je ovo i najbolja poruka nesrbima u Republici Srpskoj „da naprosto ne možete našminkati genocid  i da genocid ne može imati ljudsko lice makar se to lice zvalo Igor Radojičić ili Željka Cvijanović.

Ovim povodom pozdravio je Delegaciju Evropske komisije u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena, želeći da danas tokom posjete Stefana Fellera BiH jasno kažu o tome šta misle o ovoj vrsti političkog progona nesrba u Republici Srpskoj i šta to tačno govori o budućnosti BiH.

Građanska inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" tokom proteklih mjeseci organiziranim akcijama animirala je hiljade preživjelih Srebreničana rasutih širom BiH, ali i ljude koji nisu iz Srebrenice, da se prijave u ovom gradu i glasaju.

(Vijesti.ba)

RS će morati platiti odštetu za rušenje džamija

imageSrušena Ferhadija u Banjaluci / wikimedia

Advokat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Esad Hrvačić izjavio je za agenciju Anadolija (AA) da slučaj rušenja 16 banjalučkih džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, među kojima i čuvene Fehradije, ne može zastarjeti, a na čemu uporno insistira pravosuđe Republike Srpske (RS).

Ustavni sud Bosne i Hercegovine trebao bi uskoro donijeti presudu po apelaciji pravnih zastupnika Islamske zajednice u BiH (IZBiH) na odluku Vrhovnog suda RS prema kojoj su taj entitet i Grad Banja Luka zbog zastare oslobođeni plaćanja odštete u iznosu od 64,7 miliona KM (33,2 miliona eura) za rušenje 16 banjalučkih džamija.

Vrhovni sud Republike Srpsje je u februaru ove godine potvrdio presudu Okružnoga suda u Banjoj Luci, koji je ukinuo presudu Osnovnoga suda tog grada iz 2009. godine. Ranijom presudom bilo je, naime,  naloženo RS-u da IZBiH isplati odštetu za porušene muslimanske bogomolje. Vrhovni sud RS je donio spornu presudu, iako su čak i u Pravobranilaštvu RS tvrdili da odgovornost tuženih, to jeste Republike Srpske i Grada Banje Luke, nije upitna.

"Mi Ustavnom sudu BiH svakodnevno pišemo urgencije. Očekujemo da Ustavni sud u narednih mjesec ili dva maksimalno donese konačnu odluku o našoj apelaciji. Prvostepena presuda je donesena u korist Islamske zajednice u BiH. Kasnije je Okružni sud Banja Luka važio žalbu Pravobranilaštva RS, a naš zahtjev je odbačen. Mi smo uložili reviziju Vrhovnom sudu RS, koja je, također, odbačena.  Stav Vrhovnog suda RS jeste da je nastupila zastara. U svim drugim segmentima naši tužbeni zahtjevi okarakterizirani su kao osnovani", kazao je Hrvačić za AA.

Međutim, Hrvačić vjeruje da će Ustavni sud BiH donijeti pozitivnu presudu u ovom slučaju, te da će RS i Grad Banja Luka morati platiti odštetu za rušenje džamija.

"Praksa Ustavnog suda BiH je da nema zastare u djelima koja su nastupila iz okvira djela ratnog zločina, odnosno člana 3. Statuta Haškog tribunala. A rušenje banjalučkih džamija na dijelu teritorije gdje nema ratnih dejstava, gdje se pokazalo da je rušenje provedeno sistematski i organizirano, da objekti nisu zaštićeni od organa RS, jeste ratni zločin. Mi smatramo da su to djela iz okvira ratnog zločina. To je bilo ciljano uništavanje spomenika kulture, i tu, naravno, nema zastare. Očekujemo da će Ustavni sud BiH uvažiti našu apelaciju i potvrditi prvostepenu presudu iz Banje Luke", izjavio je Hrvačić.

Prema ranijim tvrdnjama iz Pravobranilaštva RS, ukupna vrijednost spora je 128 miliona KM, jer se 64, 7 miliona odnosi na glavnicu, a ostatak na kamate.

Uporedo s ovim procesom, na Općinskom sudu Sarajevo je održano pripremno ročište i zakazana glavna rasprava po tužbi Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu protiv RS.

"Očekujemo postupak vještačenja i donošenje konačne presude. Smatramo da, s obzirom na dokaze, neće biti upitna pozitivna presuda. Očekujemo do marta mjeseca odluku i po tom pitanju", rekao je Hrvačić.

Tokom agresije na BiH uništeno je ili oštećeno 921 džamija, 259 mesdžida, 87 mekteba, devet tekija, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

(Vijesti.ba/AA)

Otkriveni vandali koji su porušili ogradu džamije Ferhadija

image

BANJA LUKA - Banjalučka policija privela je sve tri osobe koje su u noći s 24. na 25. novembar devastirale 29 zaštitnih tabli limene ograde na Ferhadija džamiji u Banjoj Luci. Jedan od vandala, S.R., otkriven je neposredno nakon izvršenja ovog krivičnog djela, a preostala dvojica, S.V. i B.S., oba iz Banje Luke, privedena su jučer, potvrđeno je iz CJB Banja Luka.

Tokom kriminalističke obrade nad S.V. i B.S. utvrđeno je da su spomenute osobe zajedno s S.R. izvršile ovo krivično djelo.

"Nakog završene kriminalističke obrade oni su sinoć u 19 sati pušteni na slobodu i protiv njih će biti podnesen izvještaj Okružnom tužilaštvu Banja Luka za krivično djelo oštećenje tuđe stvari", saopćeno je danas iz CJB Banja Luka.

Iz Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, nakon ovog napada na imovinu Ferhadije, upućen je poziv vlastima RS-a, da osim osude napada, više truda ulože da bi se priveli pravdi počinioci ovog i drugih sličnih slučajeva.

Ukazali su da, iako je pričinjenja materijalna šteta, ona moralna je mnogo veća za Bošnjake u Banjoj Luci.

Ispred Ferhadije, koja je u završnoj fazi obnove, postavljeno je stalno policijsko dežurstvo, ali je policajac, kako je navedeno, bio nemoćan da spriječi vandale u njihovim namjerama.

Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić jučer je obišao mjesto napada.

"Ovo je grozno što sam vidio. Ali s vjerom u Boga i s nadom u uspjeh, posebno u ovim danima kada smo postavili aleme na džamiju i na munaru, ništa nas neće i ne može obeshrabriti i radovi na Ferhadiji se nastavljaju, kao i sve druge aktivnosti u medžlisima i Muftiluku banjalučkom", rekao je muftija banjalučki.

(Vijesti.ba/Fena)

 

26.11.2012.

KEMAL KURSPAHIĆ: ZAŠTO NISMO ŠKOTLANĐANI?

Kurspahić: Zašto nismo Škotlanđani?

Ilustrativna fotografija

............................................................

Iz prošlonedjeljnih nastupa međunarodnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka u Njujorku i Vašingtonu najveću pažnju u javnosti i među diplomatima svakako je privuklo njegovo upozorenje na eskalaciju antidržavne i secesionističke retorike i aktivnosti među političkim prvacima u Republici Srpskoj. Entitetske vođe žestoko su reagovale na njegov izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija optužujući ga da je iznio neistine, da je izvještaj prepisao iz novina i da je alarmirajući ton tog izvještaja sračunat na to da se opravda dalje postojanje funkcije - i implicitno izdašnih privilegija - visokog predstavnika.

Osvrćući se na te kritike, Inzko je u Vašingtonu izjavio: "Niko iz Republike Srpske nije demantovao da je rekao to o čemu sam izvijestio Savjet bezbjednosti".

On je u istupanju u Woodraw Wilson Centru rekao kako je nakon serije sastanaka s najvišim predstavnicima svjetske diplomatije u Sarajevu, od Hillary Clinton i Catherine Ashton do britanskog šefa diplomatije Williama Haguea, uvjeren da se misija visokog predstavnika nastavlja sve dok zemlja ne bude nepovratno na euroatlantskom putu, da nema vraćanja unazad i da postoji puna međunarodna saglasnost o tome da je budućnost Bosne i Hercegovine njena puna integracija u NATO i Evropsku Uniju. To su proteklih nedjelja potvrdile i izjave najviših svjetskih zvaničnika u kojima se nedvosmisleno osuđuju antidržavna retorika i aktivnosti.

To je kontekst u kojem je na razgovoru u Woodraw Wilson Centru iz publike došao komentar kako se stiče utisak da je cjelovitost Bosne i Hercegovine "važnija za svijet nego za samu Bosnu"popraćen i pitanjima kako to svijet misli spriječiti podjelu te zemlje u vrijeme rastućih secesionističkih težnji u evropskim zemljama poput Španije, Škotske i Belgiji koje su to unutrašnje snage koje čuvaju njenu cjelovitost?

Valentin Inzko
​​Pred tim pitanjima Inzko je, odstupajući od pretpostavljene hladne diplomatske "neutralnosti", izložio čitav esej o istorijskim i kulturološkim razlozima zbog kojih Bosna i Hercegovina zaslužuje pažnju i podršku svijeta: podsjetio je kako su Jevreji nakon progona iz Španije prije 600 godina našli svoj novi "mali Jeruzalem" u Sarajevu; naveo je tradicionalnu vrijednost "komšiluka" i kako je u toj bosanskoj tradiciji komšija često važniji od rodbine; naveo je integrativnu funkciju fudbala i kako je Ivica Osim predsjedavao nad njegovim ujedinjenjem; spomenuo i oduševljenje s kojim se u susjednim zemljama dočekuju bosanski pjevači i teatar; postavio je i pitanje - ako se podržava secesija u Bosni i Hercegovini i njena podjela - šta će se desiti s Vojvodinom, Sandžakom i dijelovima Makedonije s albanskom većinom; naveo je primjer vlastite zemlje koja je ne tako davno bila osporavana i nazivana "njemačkom Austrijom" da bi danas imala najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Evropi i nije, naravno, mogao ne spomenuti nezaobilazni primjer tradicije i kulture zajedničkog življenja u vidu bogomolja četiri svjetske religije jedne pored druge u starom Sarajevu.

Lično mi je vrlo bliska ova vrsta argumentacije. Odrastao sam u toj tradiciji i - koliko god ona bila izložena nasilju, sistematski potiskivana i uništavana, osporavana iz perspektive novih realnosti i "vrijednosti" - vjerujem kako je to istorijsko iskustvo vrijednost koju Bosna i Hercegovina može unijeti u zajedničku evropsku kuću.

Inzko se nije detaljnije osvrnuo na secesionističke pokrete i težnje u Španiji, Beligiji i Škotskoj na koje se u opravdavanju nagovještaja referenduma i otcjepljenja pozivaju i nacionalisti u Republici Srpskoj.  A tu postoji dramatična razlika zbog koje je "slučaj Bosne i Hercegovine" neuporediv s bilo kojim od navedena tri slučaja od kojih je svaki poseban i međusobno neuporediv: u Španiji je katalonska težnja za nezavisnošću buknula nakon što im je u decenijama Frankove diktature bila uskraćena autonomija; u Belgiji Flamance i Valonce dijele potpuno različiti jezici i geografski oslonac jednih na Francusku a drugih na Holandiju; Škotska je imala dugu istoriju kao nezavisna država još od srednjeg vijeka do 18. stoljeća. U sva tri slučaja, različita međusobno i bitno drugačija od bosanskohercegovačkog, postoje ozbiljne dileme i upozorenja šta bi eventualno otcjepljenje i nezavisnost mogli da znače recimo u vezi s pripadanjem evropskim integracijama. U katalonskom slučaju - Španija, kao članica Evropske Unije, mogla bi blokirati prijem u članstvo Katalonije, a to bi značilo i carinske i druge prepreke trgovini i biznisu i neke multinacionalne kompanije već najavljuju kako bi u tom slučaju svoja sjedišta i poslovne operacije iz Barcelone premještale prema Madridu.

Ono po čemu se bosanskohercegovački slučaj duboko razlikuje od sva tri navedena jeste to što je za razliku od višestoljetne istorije posebnosti u španskom, belgijskom ili škotskom slučaju ovdje riječ o zahtjevima za otcjepljenje i nezavisnost entiteta u čijem su nastanku prije nepunih 20 godina odlučujuću ulogu imali nasilje i "etničko čišćenje" s kulminacijom u genocidnom zločinu u Srebrenici. Svijet i ne mora učiniti ništa da spriječi eventualnu odluku o otcjepljenju: dovoljno je da je nikada ne prizna i da politički i ekonomski izoluje sve koji bi takvu odluku nesagledivih posljedica donijeli ili podržali.

 

26.11.2012.

BiH UOČI DOLASKA FILEA: DOKLE SE STIGLO SA MAPOM PUTA

BiH uoči dolaska Filea: Dokle se stiglo sa Mapom puta

Zastava EU i zemalja-članica

...............................................

Komesar EU za proširenje Štefan File tokom posjete BiH u utorak, 27. novembra, razgovaraće sa domaćim zvaničnicima o  provođenju Mape puta dogovorene 27. juna u Briselu.

"Svrha posjete je drugi krug dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja EU. Fokus će biti na provođenju Mape puta dogovorene na prvom sastanku održanom 27. juna u Briselu i neophodnim koracima koji treba da uslijede", saopšteno je iz Delegacije EU u BiH. 

O provođenju Mape puta razgovarano je i na sjednici Zajedničke komisije za evropske integracije Skupštine BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda prezentovao je članovima Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH presjek ispunjenih i neispunjenih obaveza iz Mape puta o procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.

Vjekoslav Bevanda
​​Da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji mogao stupiti na snagu, bh. političari moraju ispuniti još dvije bitne stavke iz Mape puta. Prva je definisanje efikasnih mehanizama koordinacije, a druga provedba presude Suda za ljudska prava u Strazburu, u predmetu Sejdić-Finci. Iako su rokovi odavno prošli, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda iznosi optimističan stav.

„Što se tiče presude Suda u Strazburu, moje očekivanje je da će političke stranke i njihovi predstavnici dati puni doprinos i da jednostavno taj nulti prioritet ispunimo. Raduje me drugi dio – izrada efikasnog mehanizma koordinacije. Ja se nadam da će do kraja mjeseca biti prezentiran mehanizam koji će biti efikasan i u korist građana i našeg evropskog puta“, kaže Bevanda.

Mehanizam koordinacije predviđa načine kako da se postignu jedinstvena rješenja u složenoj ustavnoj strukturi Bosne i Hercegovine, kako bi ova zemlja govorila jednim glasom u procesu evropskih integracija. Samo njegovo uspostavljanje neće značiti otklanjanje političkih nesuglasica, smatra predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Halid Genjac.

„Mehanizam koordinacije samo uspostavlja proceduru koja predviđa kako se postupa kad se dođe do problema. Međutim, kada dođe do političkog problema, nije predviđeno šta se radi. Problem tu staje, stavlja se u ladicu i prestaje interes oko tog problema jer niko ne želi da se bavi nečim gdje je nemoguće osigurati nekakav uspjeh“, navodi Genjac.

Delegat u Domu naroda državnog Parlamenta i član Komisije, Stjepan Krešić ističe kako niko u državi ne može biti zadovoljan urađenim poslom kada je u pitanju put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

„Sadašnji problemi su očito političke prirode. Jasno je da Bosna i Hercegovina ima kompliciranu ustavnu strukturu zbog toga što je višenacionalna država. Zbog ovoga se mora mehanizam koordinacije po svim razinama, i vertikalno i vodoravno, usaglasiti da bi se lakše dogovaralo i da se s tim jednim glasom odlazi u Brisel“, ističe Krešić.

Na sjednici Zajedničke komisije za evropske integracije, na kojoj je predstavljeno šta se do sada uradilo po pitanju euroatlantskih integracija, nije prisustvovala polovina članova. Od dvanaest, na sjednicu je došlo šest članova,  koji nisu mogli usvojiti nikakve zaključke jer nije postojao kvorum. Sličnu prezentaciju predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda imaće i pred poslanicima i delegatima državnog Parlamenta, te entitetskim komisijama za evropske integracije.

 

26.11.2012.

STIDI LI SE SRBIJA SVOG ANTIFAŠIZMA

Stidi li se Srbija svog antifašizma

Jedan od antifašističkih skupova u Beogradu, foto: Vesna Anđić

Jedan od antifašističkih skupova u Beogradu, foto: Vesna Anđić

...................................................

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos Srbije prema Drugom svetskom ratu. Sagovornici su bili beogradski istoričari Dubravka Stojanović, vanredni profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, i Srđan Milošević, saradnik Instituta za noviju istoriju iz Beograda.

Razgovaralo se o motivima revizije istorije Drugog svetskog rata koja u Srbiji traje već više od decenije, zašto se zatiru tragovi partizanske borbe, da li se Srbija odriče vlastitog antifašizma, u kojoj meri je revizija istorije posledica antikomunizma, zašto je savetnik predsednika Tomislava Nikolića rekao da bi za Kraljevinu Jugoslaviju bilo bolje da nije raskinula Trojni pakt sa fašističkom Nemačkom, kakav je odnos premijera Ivice Dačića prema partizanskoj borbi, o rehabilitaciji Draže Mihailovića i četničkog pokreta, o tome kako se u školskim udžbenicima tretiraju četnici a kako partizani, da li se može očekivati rehabilitacija Milana Nedića, zašto se rehabilitacije vrše u sudskim procesima i kakav je njihov značaj za istorijsku nauku, kao i o tome kakve će posledice revizija istorije Drugog svetskog rata imati po evropsku budućnost Srbije.

Omer Karabeg: U Srbiji već više od jedne decenije traje revizija istorije Drugog svetskog rata čiji je cilj da se uloga partizanskog pokreta marginalizuje, pa čak i kriminalizuje, a onima koji su ranije bili smatrani kvislinzima dodeli uloga branilaca srpstva. Da li je ta revizija završena?

Dubravka Stojanović: Revizija ne može da bude završena jer vlast, koja zloupotrebljava istoriju kad god joj to zatreba, neprekidno menja svoj odnos prema prošlosti. I to nema kraja. Recimo, Boris Tadić je nedavno u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da je Draža Mihailović bio kvisling, a dok je bio predsednik, sve je učinjeno da se Mihailović rehabilituje. I nova vlast će imati svoje razloge za zloupotrebu istorije, tako da tu kraj ne vidim.

Srđan Milošević: Mislim da je revizija istorije Drugog svetskog rata u izvesnom smislu završena, budući da je zainteresovani deo javnosti, odnosno onaj deo javnosti koji se o tim pitanjima javno izjašnjava, uglavnom i u najvećoj meri prihvatio osnovne postavke te revizije. Teško je, međutim, proceniti da li je revizija završena u smislu da je većina društva zaista prihvatila tezu da su takozvane nacionalne snage, u koje spadaju svi - od Draže Mihailovića do Nedića i Ljotića, predstavljale ispravnu opciji u ratu.

Omer Karabeg: Šta je bio glavni pokretač te revizije?

Njima se činilo da tog istorijskog oca treba da traže na suprotnoj strani od one gde je bio Tito, a na suprotnoj strani od Tita bio je Draža Mihailović.

Dubravka Stojanović: Mislim da je to bio pokušaj novih vlasti da posle 2002. nađu svoj identitet i svog, da tako kažemo, istorijskog oca. Dakle, da nađu figuru za koju bi se vezali. Njima se činilo da tog istorijskog oca treba da traže na suprotnoj strani od one gde je bio Tito, a na suprotnoj strani od Tita bio je Draža Mihailović. Motiv je, dakle, bio izgradnja sopstvenog identiteta.

Omer Karabeg: Gospođa Stojanović je pomenula 2002. godinu kao početak revizije. Zanimljivo je da je do zvanične revizije došlo tek posle pada Miloševića. Miloševiću nisu smetale kokarde, niti paravojne formacije koje su u nedavnom ratu na prostoru bivše Jugoslavije koristile četnička znamenja, ali u njegovo vreme nije došlo do zvanične revizije. Kako to tumačite?

Srđan Milošević: Milošević i njegov režim su nastojali da na neki način zadrže antifašizam partizana kao deo ideološkog paketa kojim je on svoju vlast legitimisao, ali ne kao neki naročito značajan deo. S druge strane, antifašizam je u to vreme već  bio nacionalizovan isticanjem jedino srpskog činioca u partizanskom pokretu. Devedesetih godina je partizanski antifašizam u toj novoj obradi izgubio svoju ključnu ideologemu, a to je bratstvo i jedinstvo, čime je zapravo bio obesmišljen. U postoktobarskoj Srbiji dominantna percepcija bila je da je padom Miloševića srušen komunizam, što je bilo besmisleno, ali sasvim u skladu sa stavovima glavnine Miloševićevih protivnika.

Dubravka Stojanović: Ja to više vidim kao dve faze srpskog nacionalizma, pri čemu je Milošević držao jednu nogu u prethodnom socijalističkom diskursu, retorici i simbolima zbog čega je imao podršku onih koji su ostali verni starom tumačenju prošlosti, a ne treba nikako zaboraviti da mu je veoma važna bila i JNA, koja je još uvek gledala na partizane kao na svoje duhovne očeve. On je tu komplikovanu igru igrao i na tlu istorije, pa je u udžbenicima istorije pokret Draže Mihailovića bio predstavljen kao antifašistički, što je bilo nezamislivo u prethodnom periodu i što istorijski nije tačno, ali su partizani zadržali prvenstvo.  Prema tome, Miloševićev stav prema Drugom svetskom ratu karakteriše dualizam koji je bio vidljiv u njegovoj politici. Ona se oslanjala na nacionalističku ideologiju, ali je zadržala ostatke stare socijalističke retorike.

Omer Karabeg: Ima li u Srbiji još uvek obeležja koja podsećaju na partizansku borbu ili su svi njeni tragovi uklonjeni. Koliko znam, u Beogradu je nakon 1991. godine 1.500 ulica promenilo ime, partizanski spomenici su ili uklonjeni ili zapušteni, ukinuti su praznici koji podsećaju na antifašističku borbu, a porodice koje su se ponosile svojom partizanskom prošlošću danas je kriju.

Neka od obeležja antifašističke borbe još uvek postoje ali, na žalost, to više nisu mesta sećanja, već su to svedoci zaborava.

Srđan Milošević: Neka od obeležja antifašističke borbe još uvek postoje ali, na žalost, to više nisu mesta sećanja, već su to svedoci zaborava. Oni danas podsećaju na poraz svega onoga što su simbolizovali, pa njihova devastacija ne bi značila ništa i ne bi imala nikakvu simboličku poruku. Naravno, povremeno ih skrnave ekstremisti, ali to malo ko registruje. Ti spomenici su danas samo zapušteni ostaci prošlosti i oni svedoče o potpunom trijumfu nove ideologije.

Dubravka Stojanović: Ponegde je nešto od spomenika ostalo, neki su čak i vraćeni posle prvog talasa rušenja, ali oni zapravo nemaju nikakvu svrhu zato što sam spomenik nema nikakvog smisla ukoliko nije u javnoj vizuri. Oni su potpuno potisnuti iz svesti i postoje samo kao kamen.

Omer Karabeg: Da li je glavna posledica revizije istorije Drugog svetskog rata to da se Srbija danas odriče vlastitog anifašizma, da ga se stidi, kako je neko rekao?

Dubravka Stojanović
​​Dubravka Stojanović: Tu imate vrlo neobične interpretacije. Kada se rehabilituju četnici insistira se na tome da su oni bili antifašistički pokret. To istorijski nije tačno. Oni su od jeseni 1941. godine bili u kolaboraciji sa okupacionim snagama i tako su rat i završili. Tvrdi se, dakle, da su četnici bili antifašiti, pa bi se po tome moglo zaključiti da se Srbija svog antifašizma ne odriče. Međutim, čitav niz drugih stvari - kao što su odnos prema partizanima, rehabilitacija kneza Pavla, pozitivan odnos prema Trojnom paktu, čijenica da Srbija nije poslala svoje predstavnike na proslave kojima je obeležena 60. godišnjica završetka Drugog svetskog rata - govore o tome da se tu antifašizam pojavljuje samo kao neki ukras, da bi se zamaskirala suština koja nije samo u tehničkoj kolaboraciji na terenu tokom rata, već je to dubinski ideološka kolaboracija sa fašizmom.

Srđan Milošević: Reč je, zapravo, o više varijacija nečega što je u biti osporavanje i falsifikovanje antifašizma proglašavanjem da je antifašizam nešto što nije bilo, niti se danas može nazvati antifašizmom. Za antifašizam nije bilo dovoljno samo mrzeti Hitlera i Nemce, čekati u nekoj maloj kolibci, spavati i čuvati kraljeve epolete, kako kaže pesma, uz intenzivne borbe protiv partizana, i to okupatorovim oružjem. Čudno kako su neke elementarne činjenice danas postale gotovo jeretičke teze.

Omer Karabeg: Savetnik predsednika Nikolića, Oliver Antić, nedavno je rekao da bi za Kraljevinu Jugoslaviju bilo bolje da je ostala u Trojnom paktu. On doslovno kaže: “Da nije došlo do puča generala Simovića i izlaska Jugoslavije iz Trojnog pakta, sačuvali bismo nekoliko miliona Srba“.

Dubravka Stojanović: To nije ništa novo. To je je nešto što se moglo čuti poslednjih dvadeset, pa i trideset godina. To je bila jedna od omiljenih tema u „slavskim krugovima“ Beograda. U njihovoj interpretaciji demonstracije i vojni puč 27. marta 1941. godine imali su za posledicu velike srpske žrtve. To je za njih bila velika istorijska greška. Vremenom je takvo tumačenje 27. marta postalo državna politika, što vidimo iz rehabilitacije kneza Pavla i svečane sahrane njegovih posmrtnih ostataka. Rehabilitacija je, zapravo, pobedila.

Ja bih rekao da je rehabilitacija kneza Pavla jedan od najboljih primera pobede antikomunističkog narativa u srpskoj istoriografiji i javnosti.

Srđan Milošević: Ja bih rekao da je rehabilitacija kneza Pavla jedan od najboljih primera pobede antikomunističkog narativa u srpskoj istoriografiji i javnosti. Tu nema nikakvog obzira ni prema činjenicama, ni prema hronologiji, ni prema pravu. Medijski izveštaji o tome bili su groteskni. Mogli smo pročitati da je Trojni pakt potpisan 27. marta, da je knez Pavle uhapšen 28. marta, da je pakt potpisao Vlatko Maček za koga se tvrdilo da je vođa hrvatske opozicije, iako je on u to vreme bio potpredsednik vlade, ali ni u tom svojstvu on nije potpisao protokol o pristupanju Trojnom paktu. Sve se svodilo na antikomunističku mantru, koja polazi od toga da treba poništiti sve što je vezano za socijalističku Jugoslaviju, pa makar i po cenu najvećeg ogrešenja o činjenice.

Omer Karabeg: Zanimljivo je da se u sadašnjoj vladajućoj koaliciji mogu čuti i drugačiji tonovi. Kako tumačite nedavnu izjavu premijera Dačića da je Srbija svojom borbom protiv fašizma i žrtvama zaslužila da bude članica Evropske unije jer je, kako on kaže, borbom za ljudske i evropske vrednosti dala mnogo više nego neke evropske države, koje su veoma lako postale članice Evropske unije?

Dubravka Stojanović: Ne treba tome mnogo verovati, jer je taj isti premijer bio na sahrani posmrtnih ostataka kneza Pavla, tako da tu nema konzistentne politike. Ali ovo što je Dačić rekao veoma je važno za njegov odnos prema istoriji. Za njega je vreme zaleđeno. Neprijatelji su uvek isti - Nemci su uvek Nemci iz Drugog svetskog rata. On ne vidi nikakve promene u poslednjih šezdeset godina. Ne vidi da je nova, moderna Nemačka nastala upravo na suprotnosti sa onom Hitlerovom. Današnja Evropa ne sudi po tome ko je bio na kojoj strani u Drugom svetskom ratu, već po tome kakav ko ima odnos prema tom ratu. Ako je to tako, o Srbiji se danas sudi po procesima rehabilitacije saradnika fašizma, a ne po tome da je zaista bila na strani antifašizma tokom Drugog svetskog rata. I to je ono što je porazno.

Omer Karabeg: Može li se reći da su Draža Mihailović i njegov četnički pokret praktično rehabilitovani, mada još nije završen sudski proces njegove rehabilitacije. Na javnoj sceni se taj pokret favorizuje u odnosu na partizanski. Televizija Srbije snima seriju u kojoj se jako afirmativno govori o četnicima, a koliko znam, i u školskim udžbenicima taj pokret se favorizuje.

Srđan Milošević: Javno favorizovanje svakako postoji. U udžbenicima koji su pisani posle 2000. godine o četničkim zločinima govori se kao o nekakvim incidentima, dok se za zločine partizana koriste najteže kvalifikacije. Partizani uvek prolaze mnogo gore.

Tačno je da se u udžbenicima o partizanskim zločinima govori kao o najgorim, dok se za četnike kaže da su samo šamarali protivnike.

Dubravka Stojanović: Tačno je da se u udžbenicima o partizanskim zločinima govori kao o najgorim, dok se za četnike kaže da su samo šamarali protivnike. Ista je stvar i sa kolaboracijom, pa tako četničke kolaboracije više gotovo da i nema u udžbenicima za prvi razred, a u onima za drugi govori se samo o saradnji sa Italijanima, pa se onda dodatno objašnjava da je to bilo najbolje moguće ratno rešenje. Na takvom tumačenju Drugog svetskog rata obrazovano je poslednjih deset generacija đaka u Srbiji. To je porazno i za istoriju i za društvenu svest u ovoj zemlji, ali se bojim da će presudnu ulogu odigrati televizijska serija koju ste pomenuli, zato što je iz nemačkog slučaja poznato da je tek serija o holokaustu, koja je u osam sati uveče ušla u svaki dom, izvršila takav potres u svesti ljudi da su posle nje deca pitala očeve: “Tata, šta si radio tokom rata?“. Bojim da će ova naša serija biti završni udarac i zacemenirati reviziju istorije Drugog svetskog rata.

Omer Karabeg: Kako gledate na nedavnu odluku Ustavnog suda Srbije, koji je ocenio da se pripadnici Ravnogorskog pokreta ne mogu smatrati učesnicima Narodnooslobodilačkog rata, a oni su zakonom iz 2005. godine izjednačeni. To se ne uklapa u trend revizije. Šta to znači?

Srđan Milošević
​​​​Srđan Milošević: Ta odluka Ustavnog suda će po mom dubokom uverenju biti bez nekog većeg efekta. Ovo je država u kojoj ne postoji ni vladavina prava, ni svest o važnosti prava za funkcionisanje društva. Zato će njen efekat biti kao kada kamen bacite u vodu - ništa.

Dubravka Stojanović: Ni ja ne verujem u efekat te odluke, ali je dobro što je doneta. Ona pomaže svima nama koji mislimo da je važno da se zna istina o Drugom svetskom ratu, ali u poslednjih deset godina u javnosti je isuviše urađeno da se ta istina iskrivi, da takve odluke neće imati nikakvog značaja.

Omer Karabeg: Zanimljivo je da se istorijske rehabilitacije vrše u sudskim procesima. Sud je rehabilitovao kneza Pavla, pre toga predsednika vlade Kraljevine Jugoslavije, Dragišu Cvetkovića, koji je potpisao Tojni pakt, sada se očekuje sudska odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića. Kakva je vrednost sudskih odluka o rehabilitaciji za istorijsku nauku?

Niko od istoričara, koji smatraju da je Mihailović odgovoran za zločine, ne misli to zato što je 1946. godine sud tako presudio, već zato što tako kažu relevantni istorijski izvori.

Srđan Milošević: Sudske rehabilitacije ličnosti koje su delovale pre više decenija za istoričare su zanimljive pre svega kao pokazatelj savremenog odnosa prema prošlosti i dominantnih ideologija u sadašnjem vremenu. Za istorijsku nauku te “sudske istine“ su savršeno bezvredne, kao uostalom i odluka suda od pre nekoliko decenija, kojom je Draža Mihailović osuđen na smrt. Niko od istoričara, koji smatraju da je Mihailović odgovoran za zločine, ne misli to zato što je 1946. godine sud tako presudio, već zato što tako kažu relevantni istorijski izvori. Ja se ne protivim rehabilitaciji Draže Mihailovića zato što mislim da je sudski proces koji je protiv njega vođen pre više od šest decenija bio besprekoran, već zato što bi njegova rehabilitacija, zapravo, bila veće ogrešenje o pravdu nego što su to propusti koji su učinjeni tokom suđenja 1946. godine. Činjenica je da to suđenje, imajući u vidu pravne standarde tog vremena, nije bilo sasvim regularno, ali prostora za rehabilitaciju nema. Naročito se ne bi smelo desiti da sud, bez ulaženja u meritum same stvari, donosi rešenja o rehabilitaciji onih koji su osuđeni za najteža krivična dela.

Dubravka Stojanović: Nijedan istoričar se neće obzirati ni na sudske, niti na skupštinske odluke, ali one su za istoričara važne, jer govore o tome koliko je vlast spremna da menja čak i istorijske činjenice da bi zadovoljila svoje dnevnopolitičke potrebe. Sećam se da su 2005. godine, nakon što je skupština Srbije donela odluku da se četnički pokret izjednači sa partizanskim, novinari pitali jednog poslanika tadašnje vladajuće većine da li je ta odluka u suprotnosti sa istorijskim činjenicama. On je odgovorio: “Pa kako, molim vas, pa to piše i u školskim udžbenicima“. Naravno da piše, jer su udžbenici fabrikovani upravo iz krugova bliskih četničkoj ideologiji. Kad je to tako, onda uvek možemo da se pozovemo na ono što piše u udžbenicima, na skupštinsku odluku, na sudsko rešenje, i tako u krug. To se onda pretvara u biblijsku istinu. To, međutim, nema nikakvog uticaja na nauku. Nauku će se baviti svojim poslom. Ako Srbija misli da postane ozbiljno društvo, bolje bi joj bilo da se u stvarima istorije poziva na nauku, a ne na odluke političkih i sudskih organa.

Omer Karabeg: Očekujete li da bi mogao biti rehabilitovan i Milan Nedić? Uostalom, zahtev za njegovu rehabilitaciju podnet je pre nekoliko godina.

Srđan Milošević: Možda sam previše skeptičan, ali mislim da je ovde moguće očekivati sve. Iskreno se nadam da neće biti rehabilitovan, ali me uopšte neće iznenaditi i ako bude.

Dubravka Stojanović: U izvesnom smislu Nedić je prvi rehabilitovan. To je bilo krajem 80-tih godina kada je, da bi se napravio srpsko-hrvatski konflikt, počelo da se govori o genocidu nad Srbima u NDH. To je bila glavna tema i TV dnevnika i svih emisija. Istoričari su se tada samo time bavili. Tada je Milan Nedić suštinski rehabilitovan. Proglašen je srpskom majkom zato što je spasavao srpske izbeglice koje su dolazile iz NDH - što je tačno. U tom trenutku njegova rehabilitacija je bila u funkciji zaoštravanja srpsko-hrvatskih odnosa i pripreme za rat. Kasnije je on malo zaboravljen, pa se naglasak pomerio najpre na Mihailovića, pa na kneza Pavla i tako dalje, ali verujem da će i Milan Nedić doći na red.

Omer Karabeg: Kakve su posledice revizije istorije Drugog svetskog rata po evropsku budućnost Srbije?

Srđan Milošević: To zavisi od toga šta se podrazumeva pod evropskom budućnošću. Ukoliko to znači vladavinu prava, poštovanje humanističkih vrednosti, nemirenje sa zločinom i nasiljem, onda će posledice tih rehabilitacija po tu evropsku budućnost Srbije biti poražavajuće. A ako je reč samo o evropskim integracijama, onda to neće imati neke ozbiljnije posledice. Prateći blage reakcije Evropske unije na rehabilitacije u istočnoj Evropi, ne bi me iznenadilo da Milan Nedić bude rehabilitovan možda i nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju. Jako me obeshrabruju rehabilitacije Hortija u Mađarskoj i Antoaneskua u Rumuniji, kao i dodeljivanje najviših litvanskih odlikovanja prononsiranim saradnicima fašista.

Dubravka Stojanović: Moderna Evropa počiva na antifašizmu i ona ga uvek slavi kao svoju osnovu. Francusko-nemačkog ujedinjenja ne bi bilo bez velikog reza koji je napravila Nemačka. Ona je našla svoju drugu stranu koja je bila tu, ali je jedno vreme bila u manjini. To je suština moderne Evrope. Ako tako gledamo stvari, onda Srbija tumara na pogrešnoj strani i prošlosti i sadašnjosti. S druge strane, tačno je i ovo što kaže kolega Milošević i to ne samo za istočnu Evropu. I zapadna Evropa je napravila ozbiljne propuste zato što je u svom antikomunizmu bila spremna da progleda kroz prste zemljama koje su u ime antikomunizma rehabilitovale suprotnu stranu.

Omer Karabeg: Mislite da Srbija ne može biti moderna evropska država sa ovakvim stavom prema antifašizmu?

Dubravka Stojanović: Mislim da ne može. To se potpuno isključuje. Ona može da nastavi svoje evropske integracije, ali odnos prema fašizmu je unutrašnje pitanje Srbije i ona ne može da izađe iz svoje sopstvene prošlosti na način kako se to sada radi.

 

26.11.2012.

SUDOVI U REGIJI ZATRPANI NERIJEŠENIM PREDMETIMA

Sudovi u regiji zatrpani neriješenim predmetima

Sudnica Kantonalnog suda Sarajevo

.....................................................

Sudovi u zemaljama regije pretrpani su velikim brojem neriješenih predmeta koji su stari i do 20 godina. Većina njih odnosi se na civilne sporove po raznim osnovama. Rješavanje zastarjelih sudskih sporova jedan je od uvjeta koji države zapadnog Balkana moraju ispuniti u procesu europskih integracija. Cilj je da do 2016. godine ne bude nijedan sudski predmet stariji od pet godina.

Pred sudovima u BiH nalazi se preko dva milijuna neriješnih predmeta. Najveći broj su takozvani komunalni predmeti.

Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milorad Novković ističe kako se nerješavanjem sudskih sporova u razumnom roku krše osnovna ljudska prava, a to utiče i na nepovjerenje građana u pravosudni sustav.

„To je veliki problem koji opterećuje pravosuđe BiH i dovodi u pitanje reformu, njen nastavak i dalje ciljeve. Posjećam da su ažurnost sudova i jačanje pravosudnih institucija i vladavina prava preduslovi koji se trebaju ispuniti prije stupanja BiH u EU. Zato je kao veoma važno problem neriješenih predmeta prepoznati i od strane međunarodnih institucija“, naglašava Novković.

Neujedanačnost zakonskih propisa i izostanak suradnje između zakonodavne sudske vlasti u BiH neki su od razloga nerješavanja sudskih predmeta, mišljenja je Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH.

„Mi danas imamo pred sudovima ogroman broj predmeta radnih sporova do kojih nije moralo doći. Da je zakonodavstvo u toj oblasti bilo harmonizovano, bilo bi neuporedivo manje sporova i sudovi bi bili daleko efikasniji. Možda je čak malo i pregrub prekid konekcije između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti - i tu da postoji malo više koordinacije, pogotovo prilikom donošenja zakona, sigurno bi bilo puno manje sporova i sudovi bi bili efikasniji“, smatra Jaganjac. 

Zastarjeli sudski predmeti u BiH rezultat su nekompetentnosti i korumpiranosti upravnih organa u prošlosti, naglašava Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS. Danas je situacija drugačija jer je doneseno niz pravilnika i mjera za rješavanje ovog problema, ističe Barić.

„Vrhovni sud RS je svoj plan i program rješavanja starih predmeta u prošloj godini ispunio sto posto. Otprilike je tako i tako će biti i ove godine, bez obzira što nemamo dovoljno sudija i što nam nedostaje troje sudija na građanskom i upravnom referatu. Ali stalnom kontrolom mjesečenom, održavanjem sastanaka od strane predsjednika odjeljenja i predsjednika vijeća, koji imaju svoje ingerencije i ovlaštenja po pravilniku, ali ne znam da li vi to čitate i da li koristite, se mogu postići fini rezultati“, ističe Barić.

Srbija i Hrvatska nalaze se u sličnoj situaciji kao i BiH. Više od 80 posto neriješenih sudskih predmeta u Srbiji odnosi se na tužbe građana po raznim osnovama. Samo u Beogradu pred sudovima se nalazi milijun i pol neriješnih komunalnih predmeta.

„Ali smo mi uveli jednu novinu da smo u pravni sistem i pravosudni sistem uveli privatne ili profesionalne izvršitelje. Njihov nastanak je u razvoju. Sad ih ima 70, očekujemo još 30 do kraja godine, a plan je da ih bude oko 350. I očekujemo da oni pruže značajnu pomoć u izvršenjima, posebno u ovim komunalnim izvršenjima. To je jedan od načina. A kao što smo čuli, pominje i se program ili plan rada na starim predmetima koji se može donositi po sudovima, dakle svaki sud za sebe, ili se može utvrditi neka strategija na nivou cijele države", kaže Vojkan Simić, pomoćnik ministra pravde Republike Srbije. 

„Kad mi kažemo da imamo otprilike 180000 zaostataka u pravosuđu, dakle opterećenja pravosuđa godišnje, onda je to podatak koji bismo trebali uzeti sa određenom rezervom, jer se ne radi uvijek o predmetima koji su sudskog karaktera, ne radi se o jednako teškim i vrijednim predmetima, pa tu neke stvari aproksimiramo - recimo da smo po tom broju otprilike kao i u BiH“, navodi Vanja Bilić, pomoćnik ministra pravosuđa Republike Hrvatske.

Pozitivan primjer je Crna Gora. Nakon niza mjera koje je ova država unijela u svoje pravosuđe, uspjela je riješiti 90 posto zaostalih sudskih predmeta.

„Zaključno sa 30. septembrom ove godine ostalo je nezavršenih 4.086 predmeta, što ćete se složiti da jeste mala brojka i da možemo reći da imamo samo na nivou osnovnih, viših i privrednih sudova zaostatke, da nam Upravni, Apelacioni i Vrhovni sud nemaju zaostalih predmeta. Brojka od 4.086 obuhvata predmete od 2010. godine i iz ranijih godina", pojašnjava Nataša Radonjić, savjetnica u Ministarstvu pravde i ljudskih prava Crne Gore.

Za razliku od susjednih zemalja, BiH nema upravni sud, što dodatno pogoršava stanje. Jedan od problema je i prisustvo ograničenog broja kvalitetnih pravnika. Pravosuđe u BiH se suočilo sa poplavom predmeta koje europsko pravosuđe i ne poznaje.

 

26.11.2012.

BANjALUKA: FERHADIJA PONOVO NA METI VANDALA

Banjaluka: Ferhadija ponovo na meti vandala

Oštećena ograda ispred Ferhadije

...........................................................

  25.11.2012               
U noći sa 24. na 25. novembar 2012. godine, vandali su devastirali 29 zaštitnih tabli limene ograde postavljenih oko Ferhat-pašine džamije u Banjaluci, poznate i kao Ferhadija, koja se obnavlja. Nanesena je veća materijalna šteta.

U saopštenju Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka ,stoji da je osim materijalne mnogo gora moralna šteta nanesena Bošnjacima.

Banjalučki muftija Edfem ef. Čamdžić koji je neposredno nakon dojave o napadu obišao gradilište Ferhadije izjavio je da je ovaj događaj strašan.

„Ali s vjerom u Boga i s nadom u uspjeh, posebno u ovim danima kada smo postavili aleme na džamiju i na munaru, ništa nas neće i ne može obeshrabriti i radovi na Ferhadiji se nastavljaju, kao i sve druge aktivnosti u medžlisima i Muftiluku banjalučkom“, istakao je Čamdžić.
Oštećena ograda ispred Ferhadije
​​................................................................
Portparol Centra javne bezbjednosti (CJB) Banjaluka Marija Markanović potvrdila je da su tri osobe u noći sa subote na nedjelju oštetile više dijelova zaštitne ograde oko džamije Ferhadija saopštivši da je policija privela jednog od napadača.

„Službenici Policijske stanice za intervencije Banjaluka zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo oštećenje tuđe stvari su tokom protekle noći oko 1,40 sati lišili slobode jednog od izvršilaca, S.R. iz Banjaluke. Navedena osoba se nalazi u službenim prostorijama Policijske stanice Banja Luka Centar i nad njim je u toku provođenje kriminalističke obrade“, izjavila je Markanović.

U CJB oštro osuđuju napade na sve vjerske objekte i navode da se nastavlja rad na identifikovanju i pronalaženju druge dvije osobe koje su učestvovale u izvršenju ovog krivičnog djela.

Ferhat-pašina džamija (Ferhadija) bila je jedna od 16 džamija srušenih u Banjaluci tokom rata, a izgrađena je 1579. godine. Izgradnju džamije finansirao je Ferhat-paša Sokolović bosanski sandžak beg. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. godine, a kasnije je bila uvrštena na listi spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u kao kulturni spomenik nulte kategorije.

Od strane još uvijek nepoznatih počinioca džamija je bila uništena eksplozivom 7. maja 1993. godine. Rekonstrukcija džamije počela je 2001. godine, a završetak se očekuje naredne godine. Ostaće upamćena i po incidentu prilikom ceremonije prvog polaganja kamena temeljca u maju 2001. godine, kada je stradao i jedan od gostiju Murat Badić.

 

26.11.2012.

AKADEMIK LjUBOMIR BERBEROVIĆ: NAJVAŽNIJI DATUM U ISTORIJI BiH - 25 NOVEMBAR

Gost "Dnevnika TV1" Ljubomir Berberović

imageLjubomir Berberović

........................................................

Gost večerašnjeg "Dnevnika TV1" bio je akademik Ljubomir Berberović.

Akademik Berberović, koji je danas bio uvodničar na sesiji "Kruga 99", ukazao je na, kako je rekao, "najvažniji datum u istoriji Bosne i Hercegovine - 25. novembar".

Više u prilogu "TV1".

Gost Dnevnika : Ljubomir Berberović.mpg - YouTube

 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240737

Powered by Blogger.ba