Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.11.2012.

SMJENA U SPC: BORBA ZA MOĆ ILI POPRAVLjANjE IMIDžA?

Smjene u SPC: Borba za moć ili popravljanje imidža?

Vasilije Kačavenda

.............................................

Autor: Gojko Veselinović

Srpska pravoslavna crkva počela je sa čiščćenjem svojih redova. Najveće zanimanje javnosti u BiH je slučaj vladike tuzlansko - zvorničkog Vasilija Kačavende.

Posljednjih dana u medijima u BiH pojavile su se informacije da će SPC penzionisati jedan broj vladika. Među njima se nalazi i vladika tuzlansko-zvornički Vasilije Kačavenda, koji je u javnosti u ratu, a i nakon njega, izazivao brojne kontraverze.

Vasilije Kačavenda, vladika zvorničko-tuzlanski, osporavan je zbog svoje kontraverzne biografije, uloge u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, vezama sa tajnim službama, sumnjivog okruženja, ali najviše zbog luksuza u vladičanskom dvoru u Bijeljini.

Novinar Slobadan Vasković, koji se bavio aferama unutar SPC, smatra da iza iznenadnog penzionisanja Kačavende ne stoje, kako se navode, zdravstveni razlozi, nego borba za moć unutar same crkve.

„Posljednjih 20 godina crkva je izuzetno nabujala unutar srpskog naroda. Mnogi su to iskoristili u crkvi za strašno bogaćenje i uspjeli raširiti svoj uticaj unutar crkve. Drugi bi sada zauzeli njihova mjesta. I ono što se danas dešava u SPC-u je slična situaciji koja se sve donedavno dešavala u Demokratskoj stranci ili u svim većim partijama“, navodi Vasković.

Vasković dodaje da je najizrazitiji sukob u SPC-u između vladike Kačavende i vladike zahumsko-hercegovačkog Grigorija:

„Ovdje Grigorije u svakom slučaju, koji je prvi čovjek jedne eparhije prilično siromašne, zahumsko-hercegovačke, vidi sebe u mnogo bogatijoj eparhiji, kao što je to zvorničko-tuzlanska, gdje je Vasilije. Očito je da je Grigorije uspio prikupiti mnogo više elemenata koji čine Vasilija nepodobnim za tu funkciju, i koje je on bez sumnje spreman javno braniti ukoliko Sveti Sinod ne preduzme mjere protiv Vasilija.“

Sudbinu sličnu Kačavendinoj, prema izvorima iz SPC-a, mogli bi da dožive i banjalučki vladika Jefrem, kojem se pripisuje crkveni fundamentalizam, mileševski vladika Filaret, koji je rekorder po broju žalbi vjernika na njegovo upravljanje eparhijom, ali i po zahtjevima za smjenu zbog progona sveštenstva, zatim vladika šabački Lavrentija, kojem se zamjera što je poslije afere „Crna reka" primio u svoju eparhiju sveštenika Branislava Peranovića, optuženog za ubistvo Nebojše Zarupca, kojeg je prije tragedije odlikovao činom protojerej stavrofor, te vladika vranjski Pahomija, koji je bio optužen za seksualno zlostavljanje četvorice maloljetnih dječaka, ali ga je Opštinski sud u Nišu 2006. oslobodio krivice zbog apsolutne zastarjelosti slučaja.

Sociolog religije Mirko Đorđević smatra da crkva na ovaj način želi da poboljša imidž i istakne svoj uticaj, posebno kada je u pitanju Kosovo.

„Ovaj je momenat izabran da bi se poslala poruka i Evropi i domaćoj javnosti i političkom vrhu da će se crkva pitati za Kosovo. Bez njenog blagoslova ne mogu ti pregovori imati bilo kakvu validnost. Crkva će žrtvovati sada Kačavendu, i još neke tako ekstremnije slučajeve, jer je ovaj kurs okretanje Evropi očevidan“, ocenjuje Đorđević.

Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović smatra da je dobro što se crkva konačno uhvatila u koštac sa problemima unutar svojih redova.

„To je jedna dobra poruka i javnosti i vjernicima. Riječ je o visokim velikodostojnicima koji su bili uključeni u različite kriminogene radnje“, kaže Živanović.

Živanović dodaje da se na ovome ne treba zaustaviti:

„Međutim, postoji problem koji je iza toga i koji je teže rješiv. Naime, to je već više od dvije decenije prisutna spona uzmeđu rukovodstava vjerskih zajednica i vlasti, i posebno njihovih, takođe kriminogenih, elita. I to će biti teško rješavati, odnosno trebaće dosta vremena, naravno i hrabrosti, i kad je riječ o politici i kad je riječ o rukovodstvima vjerskih zajednica, da tu naprave nekakav ozbiljniji rez.“

Veliki broj afera koje već duže vrijeme potresaju SPC doprinio je odluci da se u narednom periodu napravi velika čistka vladika, za koje je u vrhu SPC-a procijenjeno da su na ovaj ili onaj način narušili ugled crkve i kreirli negativnu sliku u javnosti.

Međutim, ostaje pitanje šta se do sada čekalo - jer kad su afere izlazile u javnost, iz SPC-a  uglavnom su ostajali njemi.
........................................................
Serbian Orthdox Church archbishop Pavle and war criminals Radovan Karadzic, Ratko Mladic and Momcilo Krajisnik.

Image



Image



Image


Just before genocide in Srebrenica. Members of the Special Police Units of the Republic Serbia called "Skorpioni" and Serbian Orthodox priest few days before they committed genocide in Srebrenica (search Google "Skorpioni Srebrenica video" for more info), where they executed even Bosnians boys 12 years old.



Serbian Orthodox priest with arms somewehere in Bosnia

Image
      
..........................................................................................................................  
Serbian bishop Kacavenda, accused from some womens in Bosnia, like rapist, together with war criminal and butcher of the Srebrenica, Ratko Mladic.

Image



Serbian bishop Kacavenda, together with war criminal Radovan Karadzic
Image


Serbian archbishop Pavle, together with war criminal Radovan Karadzic
Image


Serbian archbishop Pavle, together with war criminal Radovan Karadzic and Ratko Mladic, butcher of the Srebrenica
Image


Serbian bishop Amfilohije (former member of the Serbian government Beba Popovic called him warrior of the Serbian Orthodox Church), together with war criminal Zeljko Raznjatovic Arkan

 

17.11.2012.

RATNI VETERANI IZ SRBIJE ODALI POČAST ŽRTVAMA GENOCIDA U SREBRENICI

Ratni veterani iz Srbije odali počast žrtvama genocida u Srebrenici

Ratni veterani iz Srbije i BiH u Potočarima, 17. novembar 2012.

..............................................................

Grupa ratnih veterana iz Srbije i Bosne i Hercegovine zajednički je u subotu posjetila Srebrenicu i u memorijalnom centru u Potočarima odala počast Bošnjacima ubijenim u genocidu 1995. godine koji su počinile snage bosanskih Srba.

Posjeta je organizovana u povodu obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije i sa željom da se zločin u Srebrenici više nikada ne ponovi.

"Ono što ova grupa ljudi čini je preuzimanje lične dgovornosti i mislim da to ima simbolično značenje za našu regiju i da je to ono što je potrebno", izjavio je Nenad Vukosavljević, koji je u Srebrenicu stigao iz Beograda.

Kazao je kako je gubitak svakog ljudskog života tragedija, te da je "srebrenički zločin poseban" jer je njegove razmjere teško pojmiti.

Mirovni aktivist Centra za nenasilnu akciju iz Sarajeva Adnan Hasanbegović je podsjetio kako se susreti veterana, odnosno zajednički obilasci stratišta, organizuju već dvanaest godina.

"To mi daje nadu da bismo ubuduće više ovakvih stvari mogli raditi zajedno i time u našim društvima pokušati izgraditi zajedničku kulturu sjećanja", kazao je Hasanbegović.

Članice udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa" pozdravile su dolazak ratnih veterana iz Srbije, ocijenivši da on ima veliko simboličko značenje i ohrabrenje članovima porodica žrtava.

"Voljela bih da su došli i političari i da se i oni iskreno poklone žrtvama genocida", kazala je Hatidža Mehmedović iz udruženja srebreničnih majki.





​​

 

17.11.2012.

VELIKU NEPRAVDU U GAZI, ČOVJEČANSTVO NEĆE ZABORAVITI

Veliku nepravdu u Gazi čovječanstvo ovo neće zaboraviti

imageRecep Tayyip Erdogan / anadolija

Na zajedničkoj konferenciji za novinare koju su održali turski premijer Recep Tayyip Erdogan i egipatski predsjednik Muhammed Mursi, Erdogan je rekao da ukoliko vladajuće sile budu na strani Izraela, učinit će veliku nepravdu Gazzi, a to čovječanstvo neće oprostiti.

„Naša nada je brzi prekid vatre u Gazi“, rekao je Erdogan.

„Sinoć sam razgovarao sa cijenjenim Obamom i Putinom. Izrael se nije držao Kairskog sporazuma otprije. Uvjeravanjem Izraela željeli smo stvoriti važno jamstvo. Prenosim da ovdje neće biti isti slučaj“, istakao je Erdogan.

On je također dodao da je cilj da se do kraja godine obim trgovine Turske i Egipta poveća na pet milijardi dolara.

„Za tri do četiri godine taj broj bi se trebao povećati na deset milijardi“, rekao je Erdogan.

(Vijesti.ba/AA)

 

Najoštrija osuda agresije Izraela na narod Palestine

imageAvdo Hebib / vijesti.ba

Udruženje Bosanskohercegovačko-palestinskog prijateljstva izražava najenergičniji protest i osuđuje agresivnu politiku Izraela prema nevinom palestinskom narodu.

"Istovremeno, osuđujemo licemjernu politiku međunarodne zajednice, kao i nedosljednu politiku SAD-a prema ugroženom narodu Palestine, čija politika dvostrukih aršina u demokraciji i ljudskim slobodama, koju javno propagira, zaobilazi narod Palestine", saopćeno je iz ovog udruženja.

"Ovakvo neprincipijelno ponašanje međunarodne zajednice i SAD-a, te veoma pasivan odnos Vijeća sigurnosti UN-a, prešutno podržavaju terorističko i agresivno ponašanje Izraela, čije ponašanje svakim danom prijeti izazivanju velikih sukoba sa nesagledivim posljedicama za mir na Bliskom istoku", dodaje se u saopćenju.

Pojedini predstavnici velikih zemalja u svojim izjavama, kako se navodi, neprincipijelno pokušavaju izjednačiti odgovornost agresora i naroda koji se bori za goli život i svoju egzistenciju, čime također podržavaju agresivnu politiku Izraela.

Ovakvim ponašanjem međunarodne zajednice, Ujedinjenih naroda i SAD-a teško se može predvidjeti uspostavljanje mira za sve građane na ovom veoma uzavrelom i nesigurnom prostoru, stoji u saopćenju.

"Zbog toga pozivamo sve miroljubive narode svijeta da daju svoj doprinos u zaustavljanju agresije Izraela na narod Palestine i ulože napore za uspostavljanje trajnog mira na Bliskom istoku formiranjem slobodne i nezavisne palestinske države. U tom pravcu UN mora dati svoj doprinos prijemom Palestine u zajednicu Ujedinjenih naroda", navodi se u saopćenju koje je potpisao predsjednik Udruženja Bosanskohercegovačko-palestinskog prijatljstva Avdo Hebib.

(Vijesti.ba/Fena)

 

 

17.11.2012.

OBILjEŽENA 20. GODIŠNjICA FORMIRANjA 4. KORPUSA ARBiH

Položeno cvijeće i odana počast
Obilježena 20. godišnjica formiranja 4. Korpusa ARBiH
FOTO: Arhiva
Obilježena 20. godišnjica formiranja 4. Korpusa ARBiH


Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti šehidima i poginulim borcima danas je na mostarskim Šehitlucima obilježena 20. godišnjica od formiranja 4. Korpusa Armije Republike BiH (ARBiH).

Mostarski muftija Seid efendija Smajkić ovom prilikom je rekao kako su šehitluci u Mostaru kultno mjesto okupljanja Bošnjaka u Mostaru i Hercegovinu.

"Novembra 1992. godine formiran je 4. Korpus koji je pokrivao teren od Stoca preko Mostara do Konjica. Korpus je utemeljen sa namjerom da se brane najčasniji ideali za koje su ovi ljudi, što ovde leže, dali svoje živote, a to su čast, dostojanstvo te očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH", istakao je muftija Smajkić.

On je dodao da su borci Mostara i Hercegovine pokazali svoju rodoljubivost, patriotizam i nadljudski angažman da sačuvaju te vrijednosti.

"Upravo zbog toga političari moraju doći ovde, pokloniti se sjenama ovih ljudi koji su bolji od nas", rekao je muftija Smajkić.

U sali Narodnog pozorišta (NP) Mostar održana je akademija povodom Dana 4 Korpusa ARBH kao i izložba eksponata i ratnih fotografija.

Četvrti Korpus imao je jedanaest brigada koje su činili borci iz Stoca, Čapljine, Mostara, Gacka, Nevesinja, Jablanice, Drežnice, Prozora, Konjica, Bjelimića, Doline Neretvice i drugih mjesta Hercegovine

Obilježavanju godišnjice Četvrtog korpusa Armije RBiH u Mostaru je, među ostalim, prisustvovao i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Izetbegović je položiti položio cvijeće na mostarskom mezarju "Šehitluci" i odao počast herojima Četvrtog korpusa ARBiH te prisustvovao otvaranju izložbe eksponata i ratnih fotografija u Narodnom pozorištu u Mostaru, kao i akademiji u povodu Dana Četvrtog korpusa ARBIH.

Pripadnici Četvrtog korpusa zaslužni su za odbranu južnog dijela Bosne i Hercegovine, u čemu su se nesebično žrtvovali heroji Midhat Hujdur Hujka, Musa Tinjak, Enver Zebić, Idriz Balić, Zijo Božić, Miralem Jugo, Seid Padalović, Osman Habibija i drugi.

Prepoznatljivi su bili i njegovi komandanti Arif Pašalić, Sulejman Budaković, Ramiz Dreković i Mustafa Polutak, komandanti brigada Esad Humo, Esad Šejtanić, Enes Kovačević, Hasan Hakalović, Nezim Halilović.

Četvrti korpus na kraju 1995. godine, osim pratećih jedinica, imao je jedanaest brigada koje su činili borci iz Stoca, Čapljine, Mostara, Gacka, Nevesinja, Jablanice, Drežnice, Prozora, Konjica, Bjelimića, Doline Neretvice i drugih mjesta Hercegovine.

 

17.11.2012.

GLAVNI ODBOR SBB-a BiH ZATRAŽIO DA SE ZAUSTAVE MANIPULACIJE SA SREBRENICOM

Razmatrana aktuelna politička situacija
Glavni odbor SBB-a BIH zatražio da se zaustave manipulacije sa Srebrenicom

..................
17.11.2012.
..................


U Sarajevu je danas održana sjednica Glavnog odbora Saveza za bolju budućnost BiH, na kojoj je razmatrana aktuelna politička situacija te, između ostalih, usvojeni sljedeći zaključci:

1.    GO SBB BiH poziva CIK da zaustavi manipulacije s izbornim rezultatima za Srebrenicu i Srebrenicom, te da izvrši konačnu potvrdu izbornih rezultata.

Srebreničani, a i šira javnost,  po ko zna koji put zabrinuti su  za sudbinu Srebrenice zbog politikantskih igara oko nje. Ne smije se dozvoliti, ma o kome se radilo,  nepoštivanje zakona BiH, naročito Izbornog zakona i drugih propisa koji su Srebreničanima i drugima omogućili, odnosno osigurali pravo glasa, pravo izbora mjesta boravka i prebivališta.

Niko nema pravo u BiH uskratiti bilo kome pravo slobode kretanja, izbora i drugih sloboda i prava zagarantirana međunarodnim konvencijama o slobodama i osnovnim ljudskim pravima, a koje su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i kao takve nadređene našem Ustavu (imaju supremaciju).

2.    GO SBB BiH  je na današnoj sjednici kooptirao u Predsjedništvo Saveza za bolju budućnost BiH  Ibrahima Hadžibajrića, izabranog načelnika Općine Stari Grad u Sarajevu. Za generalnog sekretara SBB BiH imenovan je Munib Jusufović.

 

17.11.2012.

RATNI VETERANI SE POKLONILI ŽRTVAMA GENOCIDA U POTOČARIMA

Ratni veterani se poklonili žrtvama genocida u Potočarima

image

SREBRENICA - Međunarodni dan tolerancije obilježen je u subotu posjetom Memorijalnom centru Potočari posjetom ratnih veterana iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Oni su položili cvijeće na spomen-obilježje i odali poštu žrtvama genocida.

Na taj način veterani su poslali poruku da je krajnje vrijeme za suočavanje s ratnom prošlošću.

„Naše susrete i posjete stratištma organizujemo 12 godina. Cilj nam je da se na licu mjesta uvjerimo u ono što se dešavalo na svim područjima kako bismo spoznali pravu istinu. Obilazimo sva stratišta, ali poseban značaj ima posjeta Memorijalnom centru Potočari. Svi smo danas odali poštu žrtvama genocida, izjavio je Adnan Hasanbegović, mirovni aktivist Centra za nenasilnu akciju.

Dodao je da mu daje nadu to što su se ovdje okupili učesnici rata sa svih strana, iz svih vojski koje su učestvovale u ratnim dešavanjima i borili se jedni protiv drugih, a danas su zajedno.

"Na ovaj način možemo poslati poruku našem društvu da se može njegovati kultura sjećanja“, kazao je.

Ova posjeta upriličena je u okviru Susreta ratnih veterana u organizaciji Centra za nenasilnu akciju, koji već 11 godina okuplja ratne veterane.

(Vijesti.ba/Fena)

 

17.11.2012.

ŽRTVE TORTURE TRAŽE ZAKON ZA OSTVARIVANjE PRAVA

Peticija

Žrtve torture traže zakon za ostvarivanje prava

 
Logor Trnopolje
Logor Trnopolje
Photo: genocideinbosnia.files.wordpress.com

U gradovima širom BiH u narednih četrdeset dana bit će organizovano potpisivanje peticije u cilju prikupljanja podrške javnosti za donošenje Zakona o pravima žrtava torture na državnom nivou

Potpisivanje peticije organizuje udruženje "Vive žene" iz Tuzle u saradnji sa savezima logoraša BiH i Tuzlanskog kantona, Hrvatskom udrugom logoraša Srednjobosanskog kantona i Udrugom zatočenih Brčko Distrikta.

Građani će moći potpisati peticiju u Cazinu, Bihaću, Busovači, Ključu, Tuzli, Hadžićima, Sarajevu i Goraždu.

Suzdina Bijedić, koordinatorica projekta "Mreža - Zajedno protiv torture u BiH", tvrdi da je cilj peticije informisanje šireg društva da žrtve rata još uvijek nemaju riješen status.

"Želimo da nam građani na ovaj način daju podršku, ne bismo li konačno ubijedili političare da pristupe rješavanju ovog problema. Procjenjuje se da u BiH trenutno ima oko 200.000 osoba koje su bile žrtve torture i koje još uvijek čekaju da država prizna njihova prava", kazala je Bijedić.

Zakonom o žrtvama torture, tvrde organizatori, bivšim logorašima i žrtvama torture bio bi obezbijeđen takozvani osnovni paket prava, odnosno zdravstvena, socijalna i radno-pravna prava koja su garantirana međunarodnim konvencijama, a odnose se na materijalne i nematerijalne reparacije.

"Prema analizama, oko 80 posto žrtava torture ne može ostvariti prava jer u postojećim entitetskim zakonima postoje diskriminatorske odredbe koje su u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za prevenciju torture", kazala je Bijedić.

"Vlasti se uglavnom pravdaju da nemaju sredstva za provedbu ovakvog zakona, ali mi mislimo da će ih procesi pokrenuti tužbama logoraša natjerati da promisle kako riješiti pitanje žrtava torture."

U BiH je do sada podneseno više hiljada tužbi bivših logoraša protiv entiteta ili države, a sudovi su u njihovu korist donijeli nekoliko stotina presuda. Međutim, do sada je samo nekoliko presuda potvrđeno i isplaćeno.

Bijedić je dodala i da očekuje da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u narednih desetak dana predstaviti prijedlog zakonskog rješenja.

Projekat "Mreža - Zajedno protiv torture u BiH" finansijski je podržala Evropska unija.

 

17.11.2012.

BROJANjE SRPSKIH ŽRTAVA U BRATUNCU

Brojanje srpskih žrtava u Bratuncu

Vaše je samo da umrete

 
Author: Sean Gallup

Pouzdane brojke o srpskim žrtvama na području Bratunca srpska strana dosad nije uspela da predstavi, što ne čudi s obzirom na to da Srbi najviše vole da broje žrtve Srebrenice. Profesionalni negatori genocida okupljeni oko kvazinaučne organizacije „Istorijski projekat Srebrenica“ sastavili su doduše antologiju pod naslovom „Srpske žrtve Srebrenice 1992-1995.“, ali čak i oni u uvodu u nju priznaju da su dosad uspeli utvrditi „samo“ 705 žrtava, uz opasku da „taj broj će se menjati“. Verovatno se pripremaju za kopanje po mezariju u Potočarima, jer su upravo tamo, prema njihovom lideru Stefanu Karganoviću, lukavi Bošnjaci sakrili veliki broj srpskih ostataka

Od bezbrojnih spomenika poginulima u ratu, kojima Srbi označavaju teritoriju na mestima najintenzivnijeg „stvaranja Republike Srpske“, upravo ovaj je za mene najopsceniji, valjda zato što sam ga prvi put videla putujući iz Zvornika prema Srebrenici. Naprosto je nemoguće da ga ne primetimo: krst od mermera u visini od 5,5 metara, sa neizbežnim srpskim orlom, zastavom, uvek svežim cvećem i ćiriličnom posvetom „srpskim vojnicima i civilnim žrtvama odbrambeno otadžbinskog rata i srpskim žrtvama Drugog svjetskog rata regije Birač i srednjeg Podrinja Republike Srpske“. Odmah ispod je ćirilicna matematika: „od 1992. do 1995. godine 3.267 srpskih žrtava, od 1941. do 1945. godine 6.469 srpskih žrtava“.

U takmičenju za najveći neukus Srpske sa samim spomenikom u Kravici pobedu bi mogla odneti jedino svečana ceremonija njegovog otkrivanja, koju je svojim pristustvom, pored naravno entitetske vrhuške, uveličao vladika Kačavenda, i koja je - gle iznenađenja! - bila održana 12. jula, za Petrovdan, 2005. godine, pukim sticajem okolnosti na desetu godišnjicu genocida u Srebrenici, udaljene odavde nekih 20 kilometara.

Svi su Srbi Bratunčani

Da je Kravica spaljeno srpsko selo i mesto zločina nije sporno, činjenica ostaje ipak da su se pomenuti događaji odigrali na pravoslvani Božić 1993., dakle nekih šest meseci od Petrovdana. Otkud baš taj datum za njegovo obeleživanje, nije jasno.

Ali to samo jedna u nizu nedoumica. Jer gde počinje priča o srpskim žrtvama, tamo prestaje logika.

„Igrom slučaja, na spisku ubijenih Srba ovdje u opštini je prva moja tetka, a ona je umrla u Hadžićima“, kaže mi Čedomir Glavaš, predsednik nevladine organizacije Odisej, inače izbeglica iz Sarajeva. Njegova priča je uostalom simptomatična za ovo područje: 1992. zajedno sa porodicom pobegao je do „oslobođene“ tada istočne Slavonje („ali možes zamisliti kako smo tamo prolazili s tim prezimenom“) da bi se 1994. vratio na prostore koje su oko Sarajeva okupirali Srbi. Nakon potpisivanja Dejstonskog sporazuma i priključenja ovih područja Federaciji, Glavaševi su se preselili u Bratunac, zajedno s fabrikom gde je radila njegova majka i... leševima članova svoje familije.

Photo: tripod.com

Šta su sve Srbi „pakovali u kofere“ prilikom razmene stanovništva potvrđuje mi Refik Begić, jedan od prvih bošnjačkih povratnika u Bratunac i kandidat za načelnika opštine na ovogodišnjim izborima.

„Nakon potpisivnja Dejtonskog mirovnog sporazuma veliki broj porodica srpske nacionalnosti vršio je ekshumaciju grobalja na područiju Sarajeva i dovodio neke ljude i kopao ih ovdje. Srpsko pravoslavno groblje prošireno je na bošnjačke zemlje iz razloga, što su ljudi dovoženi ovdje i sahranjivanji tu. Ako se napravi lista poginulih Bratunčana vidićete, da ostale žrtve, kao sto su žrtve iz Olova, iz Zenice, iz Sarajeva, sve su one dodate na spisak poginulih Bratunčana.“

„Veliki broj sarajevskih Srba su upisani da su ubijeni u Kravici i u okolnim selima“, nastavlja svoju priču Glavaš, „i to je samo jedan super materijal za manipulaciju. Što je mojih više ubijeno to sam ja bolji. To je fantastično kako to političari rade. Njima sto gore sto dole to je ništa, njima su hiljade bitne. Ako je samo stotinu ubijeno onda vi niste ništa izgubili.“

A ako niste žrtve, možda ste tada zločinci?

Ko je mrtviji

Nije slučajno da je baš Bratunac glavno uporište „bitke za mrtve“. Samo 11 kilometara odavde nalazi se mesto, kojem Srbi s takvom upornošću pokušavaju kontrirati, Srebrenica, a praktično odmah nakon izlaska iz grada zateći će nas beli nišani Memorijalnog centra Potočari.

Od ružnih prizora koji ih podsećaju na neslavnu prošlost Bratunčani se brane kako znaju.

„Ono što je u ovom momentu na snazi, ono sto ja vidim, to je obilježivanje teritorije spomenicima“, objašnjava mi Čedomir Glavaš. „Mora biti što više zvonika, što više minareta. To je takmičenje. To je po meni besmisleno, ali to je takav trend.“

I tako su na ovom području spomenici srpskim žrtvama sastavni su deo pejzaža. Osim Kravice naćićemo ih u Skelanama, Ćosićima, tu je i Krst na vojničkom groblju u Bratuncu ispred kojeg je 2010. najveći srpski stručnjak za genocid, Milorad Dodik, negirajući još jednom da se on dogodio u Srebrenici, poručio: „Ako je bio genocid, onda se desio ovdje, u Podrinju.“

Da je prvom Srbinu BiH stalo do činjenica, upoređivanje srpskih i srebreničkih žrtava moralo bi ga jako razočarati.

Pre svega, kako kako mi kaže Glavaš,  „Srebrenica se odnosi na sam grad, dok srpske žrtve na celu regiju Birač (Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Milići, Zvornik, Šekovići)“. S druge strane, žrtvama Ratka Mladića postali su mahom civili, dok o Srbima čak i otac negacije genocida, inače osnivač i predsednik „Instituta za istraživanje srpskih stradanja u XX vijeku“, Milivoje Ivanišević, u omiljenoj studiji Srba „Lična karta Srebrenice“, tvrdi da je 880 od 3.262 ubijenih bili vojnici VRS (što opet stara sumnju: otkud još petorica dodanih na kravickom krstu?).

Naporan rad srpskih matematičara, osim za zdrav mozak, štetan je i po bratunačku bošnjačku zajednicu.

„Nepovjerenje u procesu povratka postoji iz tog razloga što se uvijek pokušavalo izjednačiti srpske žrtve i te iz Srebrenice“, kaže Rafik Begić, „A u opštini Bratunac prije rata bilo je i Bošnjaka [i to u nezanemarivom broju 21.535 od 33.619 sveukupnog broja stanovnika opštine]. I sad kao da se nama ovdje nije ništa dogodilo, iako sam ja direktno sretao te ljude koji su bili direktno involvorani u nestanke i dan danas ih srećem.“ Begić spominje tu Miodraga Josipovića, ratnog šefa policijske stanice, a posle rata načelnika opštine Bratunac. Njegovu blistavu političko-zločinačku karijeru zaustavio je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, smenjujući ga iz te pozicije 2001. za podsticanje nacionalni tenzija i opstrukciju povratka. Josipović se danas bavi mlinarstvom kod Skelana, a o svom teškom životu voli razgovarati s prijateljskim izaslanicima Željka Kopanje.

Neosuđenih i neosumnjičenih bismo u Bratuncu našli naravno mnogo više. Ti ljudi se redovno pojavljuju u haškim svedočenjima u slučaju Srebrenica („Ratko Mladić posalo je mene i Ljubišu Simića, predsjednika skupštine, u Potočare na humanitarni zadatak’, da djelimo hleb i vodu“, izjavio je, na primjer, Srbislav Davidović, ratni predsednik skupštinskog Izvršnog odbora), bili su tu i tokom suđenja Slobodanu Miloševiću (svedok B-1070 govori naprimjer o prisutnima u osnovnoj skoli „Vuk Karadžić“ gde su paramilitarne formacije zatočile oko 1.000 Bošnjaka, iz kojih je samo nekih 400 preživelo).

Nažalost, lokalni zločinci i ubijeni Bratunčani bošnjacke nacionalnosti očigledno su se izgubili u svesrpskom opsesivnom traženju „naših“.

Photo: EPA

Neznanje, majka uspeha

Pouzdane brojke o srpskim žrtvama na području Bratunca srpska strana dosad nije uspela da predstavi, što ne čudi s obzirom na to da Srbi najviše vole da broje žrtve Srebrenice. Profesionalni negatori genocida okupljeni oko kvazinaučne organizacije „Istorijski projekat Srebrenica“ sastavili su doduše antologiju pod naslovom „Srpske žrtve Srebrenice 1992-1995.“, ali čak i oni u uvodu u nju priznaju da su dosad uspeli utvrditi „samo“ 705 žrtava, uz opasku da „taj broj će se menjati“. Verovatno se pripremaju za kopanje po mezariju u Potočarima, jer su upravo tamo, prema njihovom lideru Stefanu Karganoviću, lukavi Bošnjaci sakrili veliki broj srpskih ostataka.

„Moj prijedlog, skupštini upućen u periodu 2001-2002. godine, je bilo da Skupština opštine napravi komisiju i da napravi azbučni spisak ljudi, Bratunčana, koji su poginuli tokom rata“, kaže mi Refik Begić, „Ali oni su to odbili. Ovo srpska strana odbija iz razloga što želi preuveličati i izjednačiti žrtve.“

Upitan o stvarnim brojkama, Begić odgovara: „Na tom spisku je, po mojoj proceni, četiri i po hiljade Bratunčana. Znači i Srba i Bošnjaka.“

Slične inicijative SDA pokušava povremeno ponoviti. Govori mi o tome Čedomir Glavaš, „Ja sam prije par dana bio na okruglom stolu, gdje su bili prisutni odbornici ispred SDA, koji su predložili, 'ajmo mi napraviti našu komisiju za brojanje žrtava, kao što IDC radi u Sarajevu.“ Odgovor je izostao.

Borbu za status najveće žrtve rata, Begić kratko komentira: „Tako se cementiraju ti blokovi što nije dobro. A mi jedni bez drugih jednostavno ne možemo, ovdje su Srbi upućeni na Bošnjake i Bošnjaci na Srbe.“

Glavaš ju, pak, smatra jednostavno neumesnom: „To je za mene vulgarno i nepristojno na takav način pričati o nečijim životima.“

Nekrofili ispod krsta imaju ipak druge brige. Ljudi, ovakvi živi, potpuno su im nezanimljivi.

 

17.11.2012.

NASTAVLjENI NAPADI IZRAELSKIH SNAGA; PALESTINCI IZVLAČE MRTVE ISPOD RUŠEVINA, IRAN DEMANTUJE DA ŠALjE VOJNU POMOĆ GAZI

Nastavljeni napadi izraelskih snaga
Palestinci izvlače mrtve ispod ruševina, Iran demantuje da šalje vojnu pomoć Gazi
FOTO: Reuters
Palestinci izvlače mrtve ispod ruševina, Iran demantuje da šalje vojnu pomoć Gazi

Najmanje 17 Palestinaca ubijeno je danas u novim napadima izraelske vojske u pojasu Gazu, gdje je od srijede kada je počela izraelska operacija ubijeno 40 Palestinaca, saopštile su danas službe hitne pomoći u Gazi.

U sukobima između Izraelaca i Palestinaca od srijede, ubijena su i tri Izraelca

Prema palestinskim izvorima, u tim sukobima nastalim poslije ubistva šefa vojnih operacija Hamasa Ahmada Džabarija, povrijeđeno je 345 Palestinaca.

Predsjednik spoljnopolitičkog odbora iranskog parlamenta Aledin Borudžerdi demantovao je danas da je Iran isporučio rakete "fadžr 5" oružanim palestinskim grupama u pojasu Gaze, prenijela je danas arapska televizija El-Alam.

"Demantujemo da smo isporučili rakete 'fadžr 5' Palestincima. Cilj optužbe je da se pokaže da je palestinski otpor slab, ali su oni savršeno sposobni da nabave oružje koje im potrebno", rekao je Borudžerdi.

VEZANI TEKST Izraelski avioni tokom cijele noći bombardovali Gazu

Islamski džihad je u četvrtak saopštio je da je ispalio raketu "fadžr 5" na naseljeno područje u Tel Avivu.

Ta iranska raketa ima domet do 75 kilometara i znatno je naprednija od raketa palestinskog Hamasa koje imaju domet do 15 kilometara, smatraju stručnjaci.

Raketa "fadžr 5" teška je 915 kilograma, ima eksplozivno punjenje od 90 kilograma i može da se ispaljuje iz vozila, naveli su stručnjaci.

 

17.11.2012.

U BEOGRADU PONOVO POVICI: "BIĆE MESA, KLAĆEMO HRVATE"

Protesti radikala zbog oslobađanja hrvatskih generala
U Beogradu ponovo povici: "Biće mesa, klaćemo Hrvate"
...................

17.11.2012.
.....................


Na protestu Srpske radikalne stranke (SRS) ispred zgrade Predsjedništva Srbije, zbog oslobađajuće haške presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, danas je spaljena zastava Republike Hrvatske, dok je Tomislav Nikolić optužen za izdaju.

Policija nije dozvolila da nekoliko stotina pristalica SRS dođe ispred ulaza u zgradu Predsjedništva, već ih je zadržala na dvadesetak metara odstojanja.

Paleći hrvatsku zastavu, učesnici protesta su skandirali "Ovako će i Hrvatska" i "Biće mesa, biće mesa, klaćemo Hrvate".

Učesnici protesta su nosili transparente "Hag=EU=Vatikan", "Dogodine u Kninu", "Stop haškoj tiraniji" i "Sloboda za Šešelja".

Oni su izvikivali imena Ratka Mladića i Radovana Karadžića, nekadašnjih vođa bosanskih Srba, koji su pred Haškim tribunalom optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti.

Zamjenik predsjednika SRS Nemanja Šarović optužio je predsjednika Srbije Tomislava Nikolića za izdaju.

On smatra da se Nikolić "ponizno ponašao" prema državnoj sekretarki SAD Hilari Klinton.

Šarović je ocijenio da Nikolić ništa nije uradio da zaštiti srpski narod, na šta su učesnici protesta uzvratili povicima "Tomo, ustašo".

Prema riječima Šarovića, Srbija mora da zatraži pomoć od Rusije, kao "jedinog prijatelja Srbije".

Protest su obezbjeđivali pripadnici Brigade policije i Žandarmerije.

 

17.11.2012.

ISLAMSKE ZEMLjE MORAJU DA ZBIJU REDOVE I ODGOVORE NA IZRAELSKE NAPADE

Islamske zemlje moraju da zbiju redove i odgovore na izraelske napade

imageAhmad Vahidi

.........................................................

Islamske zemlje moraju da zbiju redove i odgovore na izraelske napade na Pojas Gaze, izjavio je danas iranski ministar odbrane Ahmad Vahidi. "Okončanje zločina cionističkog režima moguće je jedino ujedinjenom, revolucionarlnom odmazdom muslimanskog svijeta", rekao je Vahidi.

On tvrdi da Izrael "masakrira ugnjetavani palestinski narod, uključujući žene i djecu" i da su njihovi napadi primjer ratnog zločina, prenijela je agencija IRNA.

Jevrejska država pokrenula je 14. novembra veliku vazdušnu ofanzivu u Gazi kada je ubijen vojni šef Hamasa.

Ministar spoljnih poslova Irana Ali Akbar Salehi, čija je zemlja veliki pristalica Hamasa, apelovao je na UN i EU da izvrše pritisak na Izrael da zaustavi ofanzivu, jer je u opasnost bezbjednost Bliskog istoka.

Salehi je rekao da je spreman da posjeti Gazu, dodajući da će Iran uputiti medicinsku pomoć Gazi.

Iranski mediji javljaju danas da se Iran spreman da pošalje Parlamentarnu delegaciju u Palestinske teritorije.

Ministarstvo spoljnih poslova Irana pregovara sa egipatskim zvaničnicima kako bi realizovali ovu posjetu preko prelaza Rafa, terminal na jugozapadnoj granici Gaze sa Egitpom.

Prethodni pokušaji iranskog parlamenta da pošalje tim u Gazu propali su u vrijeme vladavine egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka.

Palestinski bolnički izvori rekli su danas da je 38 žitelja Gaze poginulo od početka izraelske vazdušne kampanje, dok je Izraelska vojska saopštila da su palestinski militanti ispalili više od 580 raketa.

Tri Izraelca su poginula, a 13 je povrijeđeno u raketnoj paljbi.


 

(vijesti.ba/Srna)

Za četiri dana Izrael je u Gazi ubio 38 osoba, a 289 ranio

imageGaza / AA

GAZA - U izraelskim napadima na Gazu od srijede do danas poginulo je ukupno 38 osoba, dok je 289 osoba ranjeno, saopćilo je palestinsko Ministarstvo zdravstva. Izraelski avioni nastavljaju napadati Gazu i danas. Bombardovan je i fudbalski stadion u Gazi. Prema prvim informacijama, u ovom napadu nije bilo žrtava.

Izraelski radio je prenio da je načelnik izraelskog generalštaba naredio da se pojačaju vojni napadi na Gazu. Načelnik je, prenosi radio, izjavio da su izraelski avioni do sada pogodili 750 ciljeva u Gazi.

(Vijesti.ba/AA)

 

 

17.11.2012.

IZRAELSKI AVIONI TOKOM CIJELE NOĆI BOMBARDOVALI GAZU

Više od 75.000 rezervista čekaju "mig" da krenu u kopnenu ofanzivu
Izraelski avioni tokom cijele noći bombardovali Gazu




Izraelski avioni gađali su danas sjedište Hamasa u Gazi, dok su obje strane nastavile da razmjenjuju rakete u eskalaciji nasilja u regionu, javila je televizija "Sky News".

Prema iskazima očevidaca, na zgradi, koju je jučer posjetio egipatski premijer Hišam Kandil,  pričinjena je velika materijalna šteta.

Hamas, islamistička organizacija koja upravlja pojasom Gaze, saopštila je da su izraelski avioni bombardovali zgradu u kojoj se nalazi kancelarija premijera Ismaila Hanijeha i zgradu sjedišta policije.

Portaprol izraelske armije potvrdila je napad na premijerovu kancelariju, prenio je  Reuters.

"Štab Hamasa pogođen je četiri puta, a vlada ističe da je posvećena svojim pozicijama i svom narodu", navodi se u saopštenju vlade Hamasa.

Najmanje 38 Palestinaca i troje Izraelaca poginulo je od kada je ubijen vojni šef Hamasa u  srijedu.

Pripadnici Hamasa u Gazi nastavili su da ispaljuju rakete na Izrael, nakon što su im mete jučer bile Tel Aviv i Jerusalim. Prema nekim procjenama, Pripadnici Hamasa su do sada ispalili više od 450 raketa.

Izrael je pokrenuo operaciju "Stub odbrane" u  srijedu, kada je ubijen vojni šef Hamasa Ahmed al DŽabari, gađajući nasumično vojne i civilne ciljeve.

Izraelska vlada odobrila je mobilizaciju oko 75.000 rezervista očekujući kopnenu ofanzivu na Gazu.

"Dvije elitne vojne brigade okončale su pripreme za ulazak u palestinsku enklavu ako se to pokaže kao nužno", saopštila je vojska.

Razgovarali Obama i Natanjahu

Premijer Izraela Benjamin Natanjahu razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Barakom Obamom i informisao ga o posljednjim dešavanjima u Izraelu i Gazi.

U saopštenju iz Bijele kuće navodi se da je premijer Natanjahu izrazio svoju duboku zahvalnost Obami i američkom narodu, zbog pomoći SAD Izraelu za instalaciju protivraketnog sistema "Iron Dome", koji je prema njegovim riječima sprječavao rakete iz Gaze i spasio živote stotina Izraelaca.

Obama je ponovio podršku SAD kada je u pitanju pravo Izraela na samoodbranu, i izrazio žaljenje zbog poginulih izraelskih i palestinskih civila.

U saopštenju, takođe, piše da su dvojica lidera razgovarali o mogućnostima smanjenja napetosti u Gazi.

Predsjednik Obama je u razgovoru sa predsjednikom Egipta Muhamedom Mursijem pohvalio napore Egipta kada je u pitanju smanjenje napetosti u Pojasu Gaze, izražavajući nadu da će ti
napori biti uspješni.

Obama je i u razgovoru sa Mursijem iznio žaljenje zbog pogibije civila u posljednjim napadima i podvukao da je potrebno da se situacija što prije riješi, zbog obnove stabilnosti, kao i sprječavanja daljeg ubijanja nevinih ljudi.

 

17.11.2012.

OSLOBOĐENI GENERALI SE VRATILI KUĆI, SLAVLjE ŠIROM HRVATSKE

Oslobođeni generali se vratili kući, slavlje širom Hrvatske

Generali po povratku u Hrvatsku

.........................................................

Vladin avion je u petak nešto iza 16 sati vratio u Hrvatsku generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, nakon oslobađajuće presude Haškog suda.

Po slijetanju na zagrebački aerodrom dočekao ih je crveni tepih i predsjednici Vlade i Sabora Zoran Milanović i Josip Leko, a na središnjem zagrebačkom trgu dočekalo ih je  ih više desetaka tisuća ljudi, mnogo više nego u petak ujutro na organiziranom slušanju oslobađajuće haške presude.

U kratkim obraćanjima dvojice generala središnja je poruka bila -  rat je gotov, okrenimo se budućnosti! Gotovina je kazao kako je presuda zajednička pobjeda i generala, ali i hrvatskih građana.

„Bila je 'Oluja' u ratu, ovo je pravna 'Oluja'. Pobijedili smo. Ovo je točka na i, rat pripada prošlosti, okrenimo se zajedno budućnosti“, poručio je Gotovina.

Markač je kazao kako je sretan što će svi Hrvati u budućnosti moći reći:

„Mi imamo hrvatsku domovinu i oslobodili smo je bez ikakve mrlje. Sretan sam što ćemo u svijetu s ponosom govoriti - naša domovina Hrvatska. Neka u njoj žive svi dobronamjerni ljudi i oni koji dođu i koji žele živjeti u njoj i koji žele Hrvatskoj dobro", zaključio je  Markač.

Generali su potom nazočili misi u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a onda su – uz nešto kašnjenja – otišli u Ured predsjednika, gdje im je predsjednik Ivo Josipović zahvalio na njihovom doprinosu u Domovinskom ratu, ali i zbog toga što su bili žrtve u miru.

„Bili ste žrtve nepravedne optužbe. Vi ste nosili teret nečijeg tuđeg zločina i nečije tuđe pogreške“, kazao je i dodao kako su im vrata njegovog ureda širom otvorena, jer su zadužili Hrvatsku.

General Gotovina je ponovio Domovinski rat pripada povijesti i da je na redu budućnost, a general Markač podsjetio je na stvaranje hrvatskih Oružanih snaga „od nule do elitne vojske.“ Obojica su zahvalili institucijama hrvatske države, ali i svim građanima  na potpori.

Izjave hrvatskih političara euforične su gotovo kao reakcije na presudu na trgovima hrvatskih gradova u petak ujutro.

„Potvrdilo se da Hrvatska nije počinila etničko čišćenje i da je borba naših branitelja za slobodu bila pravedna i časna. Presuda Haškog tribunala potvrdila je da su generali nevini, da hrvatsko vodstvo i Oružane snage nisu djelovali kao zločinački poduhvat koji je imao za cilj progon civila, naših sugrađana srpske nacionalnosti“, kazao je u posebnom obraćanju predsjednik Ivo Josipović.

On je naglasio da na hrvatskoj državi ostaje odgovornost da brine za sve žrtve rata i kazni sve individualne zločine kojih je bilo i na strani obrane.

„Hrvatska država nije odgovorna za zločine pojedinaca, ali jest odgovorna da se svaki počinitelj zločina kazni, bez obzira o kome se radi“, poručio je Josipović.

„Pao nam je kamen sa srca“, kazao je premijer Zoran Milanović, dodavši kako se „radi se o dvojici nedužnih ljudi, ali to ne znači da rat nije bio težak, krvav i pravedan – što se Hrvatske tiče.“

Ministar obrane Ante Kotromanović, koji je vladinim avionom išao po generale, i koji je u  „Oluji“ služio pod Gotovininim zapovjednišvom, kazao je kako je oslobađajuća presuda „veliko olakšanje za sve branitelje“ i – konačno – i „papirnati“ dokaz da je u „Oluji“ „posao obavljen vojnički časni i pošteno, pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine.“

Predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac kazao je novinarima kako je ovo „dobra vijest za generale i sve one koji su vjerovali u njihovu nevinost, ali da se postavlja pitanje  - tko je odgovoran za ubojstva civila, uništavanje imovine i posljedice progona.“

Ministar hrvatskih veterana Matić, inače vukovarski branitelj i potom logoraš u Srbiji, najavio je da će Gotovinu i Markača pozvatu u nedjelju u Vukovar, na obilježavanjje obljetnice pada grada.

I Centar za suočavanje s prošlošću „Documenta“ nakon današnje oslobađajuće presude poručuje kako se ne smije dopustiti da zločini počinjeni tijekom i nakon „Oluje“ ostanu tragedija bez epiloga. Oni podsjećaju da u Hrvatskoj nema još nijedne pravomoćne presude za ratne zločine u „Oluji“ i nakon nje – primjerice Golubić, Gošić i drugo, a da je postupak za ratne zločine u Gruborima upravo u tijeku.

Bivši predsjednik Mesić izrazio je zadovoljstvo presudom i uvjerenje da će ova presuda dokazati da Hag sudi u skladu s pravnim normama, a ne politički, kako se ne jednom u Hrvatskoj tvrdilo.
​​
U Zagrebu je oslobađajuća presuda dočekana uz  veliki video zid i pet do šest  tisuća ljudi, najvećim dijelom veterana sa ratnim zastavama svojih postrojbi, slavlje u Đurđevcu otkuda je general Markač, slavlje u Pakoštanima otkuda je rodom general Gotovina, slavlje i video-zid u Zadru i drugim gradovima – Osijeku, Rijeci, Dubrovniku...  Svugdje su bile zastave, slike generala i suze u očima.

U splitskim školama nastava je prekinuta, a zapovjednik jednog trajekta je u splitskoj luci u znak veselja nekoliko puta okrenuo trajekt oko svoje osi.

U zadarsku Gradsku vijećnicu odmah je vraćena slika počasnog građanina Zadra Ante Gotovine, uklonjena pred koju godinu na inzistiranje stranih diplomata.

Odvjetnik sa haškim iskustvom Anto Nobilo kazao je u prvoj reakciji kako je haško tužiteljstvo zaigralo na pogrešnu kartu, jer je sve baziralo na prekomjernom granatiranju i brijunskim transkriptima, a kad je „palo“ prekomjerno granatiranje „pao“ je i udruženi zločinački poduhvat.

„Optužnica je bila dizajnirana za politički vrh, a ispravno je utvrđeno da Gotovina nije imao taj rang da bi mogao utjecati na političke ciljeve. Ta 'najslabija karika' prekomjernog granatiranja  kojeg nije bilo srušila je cijelu optužnicu i to je najbolje što se moglo desiti“, zaključio je Nobilo.

On je upozorio da ova haška presuda  ne smije biti alibi za neprocesuiranje ratnih zločina nad srpskim civilima nakon „Oluje“. A o tome u prvoj reakciji za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski:

„Presuda daje dobre razloge da se rat u Hrvatskoj proglasi završenim, a to vjerojatno znači da ne treba očekivati nikakvih novih utvrđivanja odgovrnosti za zločine koje je primjerice i sam Gotovina priznao, i to je loša strana ove presude.“

Ministar pravosuđe Orsat Miljenić kazao je kako nakon negativnih reakcija na presudu iz Srbije ne očekuje probleme u odnosima s njima.

„Sve zemlje imaju poštovati ovu odluku, pa tako i Srbija. Neću ulaziti u njihove unutarnje stvari  tko, što i kako komentira. Postoji načelo poštivanja pravnog poretka, odluka je tu, ona je pravomoćna i tu se više nema što reći“, kaže Miljenić.

Zanimljiv je i komentar  odvjetnice sa haškim iskustvom Jadranke Sloković Glumac na   žestoke negativne reacije na presudu koje dolaze iz Srbije:

„Sada se vidi koliko je deplasirana ideja da je jedan od razloga postojanja Haškog tribunala pomirenje na ovim prostorima. Svatko ovu presudu doživljava na svoj način i gleda je iz svog rakursa. Ja se ponovno  zalažem za ideju Haškog tribunala koji treba utvrditi odgovornost u pojedinačnim zločinima. Sud ne može razriješiti odnose na ovim prostorima“, kazala je.

Dodajmo da je Gotovina preko twittera svog odvjetnika zahvalio svima koji su omogućili da se ovaj dan ostvari i poručio „pravda je zadovoljena.“  U 18 sati Gotovinu i Markača primio je predsjednik Ivo Josipović.

Gotovina i Markač oslobođeni

Nataša Kandić: Presuda Haškog suda ne donosi pravdu za žrtve "Oluje"

 

17.11.2012.

ANTE GOTOVINA I MLADEN MARKAČ OSLOBOĐENI

Gotovina i Markač oslobođeni

Ante Gotovina i Mladen Markač nakon oslobađajuće presude u sudnici Haškog tribunala

Ante Gotovina i Mladen Markač nakon oslobađajuće presude u sudnici Haškog tribunala

............................................................

Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač pušteni su na slobodu odmah nakon što ih je Žalbeno vijeće Haškog suda proglasilo nevinim za egzodus stanovništva srpske nacionalnost s područja takozvane Krajine.

Prvostupanjska kazna od 24 godine zatvora za Gotovinu i 18 godina za Markača tako je poništena, a da je donošenje oslobađajuće presude bilo i više nego napeto, govori podatak da je izglasana uz suprotno mišljenje dvaju, od ukupno pet žalbenih sudaca.

Najveća greška Raspravnog vijeća koje je osudilo Gotovinu i Markača je krivo usvojena margina greške u gađanju teškom artiljerijom - 200 metara od vojnog cilja.

Zbog toga, zaključci Raspravnog vijeća o protupravnim napadima na gradove u Krajini, Benkovac, Gračac, Obrovac i Knin, prema Žalbenoj presudi, su pogrešni i neprecizni, naveo je predsjedavajući sudac Theodor Meron.

„Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje sudaca Agiusa i Pockara, zaključuje da su greške Raspravnog vijeće o pravilu o 200 metara i oportunim ciljevima isuviše ozbiljne da bi se održali zaključci iz analize udara (projektila),“ naveo je Meron.

Budući da je pobijena teza Raspravnog vijeća da je granatiranje bilo protupravno te da je ono nagnalo civile u bijeg, Žalbeno vijeće je zaključilo da nema dokaza su Gotovina i Markač aktivno sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile.

Osuda za prisilnu deportaciju tako je također poništena.

„U datim okolnostima Žalbeno vijeće smatra da ni jedno razumno Raspravno vijeće nije moglo zaključiti da postojanje Udruženog zločinačkog poduhvata, sa zajedničkom svrhom trajnog uklanjanja srpskog stanovništva predstavlja jedino razumno tumačenje indirektnih dokaza u spisu.“, pojasnio je u sažetku presude Meron.

Žalbeno vijeće je odbacilo i zahtjev tužiteljstva da, ukoliko ih se oslobodi kao članove udruženog zločinačkog poduhvata, Gotovina i Markač budu osuđeni po alternativnim vidovima odgovornosti. Tako je odbačena i njihova zapovjedna odgovornost za ratne zločine počinjene od strane njihovih podređenih.

„Žalbeno vijeće podsjeća da je Raspravno vijeće izričito uzelo u obzir dokaze da je gospodin Gotovina poduzeo brojne mjere kako bi spriječio i minimalizirao kaznena djela i atmosferu nereda među vojnicima HV-a pod njegovom kontrolom.“, objasnio je predsjedavajući sudac razlog odbacivanja zahtjeva tužiteljstva za alternativnom odgovornošću.

VIDEO: Gotovina u Kninu oštro kritizira podređene zapovjednike i naređuje uspostavu reda– prikazan dokaz obrane tijekom suđenja



„Žalbeno vijeće primjećuje da Raspravno vijeće nije izričito utvrdilo da je gospodin Markač bitno doprinjeo bitnim kaznenim djelima koje je počinila specijalna policija, niti da je imao efektivnu kontrolu nad tim snagama.“, osvrnuo se pak Meron na odbacivanje zahtjeva Žalbenog vijeća za utvrđivanjem alternativne odgovornosti Markača .

Podsjetimo, suđenje generalima Gotovini i Markaču počelo je 2008., završilo 2010., dok je prvostupanjska osuđujuća presuda donesena prošle godine.

VIDEO: Prvostupanjska presuda


Tada je oslobođen trećeoptuženi general Ivan Čermak, kojem će se sada pridružiti na slobodi i preostali optuženici.

Žalbeni suci:
sudac Theodor Meron, predsjedavajući
sudac Carmel Agius
sudac Patrick Robinson
sudac Mehmet Güney
sudac Fausto Pocar

Točke optužnice po kojima su Gotovina i Markač nepravomoćno osuđeni:
Točka 1, progon kao zločin protiv čovječnosti;
Točka 2, deportacija kao zločin protiv čovječnosti;
Točka 4, pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
Točka 5, bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
Točka 6, ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti;
Točka 7, ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
Točka 8, nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti; i
Točka 9, okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja

Nisu krivi po točki 3, nečovječna djela (prisilno premještanje) kao zločin protiv čovječnosti.

Oslobođeni generali se vratili kući, slavlje širom Hrvatske

Nataša Kandić: Presuda Haškog suda ne donosi pravdu za žrtve "Oluje"

 

17.11.2012.

SRBIJA: PRESUDA NE DONOSI PRAVDU ZA ŽRTVE 'OLUJE'

Srbija: Presuda ne donosi pravdu za žrtve 'Oluje'

Gotovina i Markač po povratku u Hrvatsku

Gotovina i Markač po povratku u Hrvatsku

..........................................................

U Beogradu neverica i nezadovoljstvo oslobađajućom presudom Haškog tribunala hrvatskim generalima za Oluju. U kritikama ove sudske odluke gotovo su jednoglasni državni čelnici, nevladin sektor koji je uvek podržavao rad Haškog tribunala, kao i velika većina građana.

Izbegli Srbi iz Hrvatrske koji su tokom akcije Oluja ostali bez svojih najbližih, ali i domova ne skrivaju ogorčenje. Kninjanin Rade Matijaš kaže za RSE da je izricanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima doživeo jako teško.

Osjećam se grozno i jadno i da vam kažem onako krajiški osjećam se popljuvano od strane cjelog svjeta i međunarodne javnosti preko njihovog eksponenta Haškog tribunala. Mi Krajišnici od jutros ovako razgovaramo međusobno ’zar sam ja stvarno pobio svoje komšije i prijatelje, zar sam ja stvarno zapalio svoju kuću i onda odšetao, otišao u Srbiju i izbjeglištvo zato što mi je ljepo’. Pitanja su strašna, nerešjiva a nema odgovora. I zato ćemo u nedelju, jedino što možemo da zapalimo svjeću i da se molimo bogu jer nemamo više kome“, ispričao nam je Matijaš.

Za srpske zvaničnike nema dileme. Svi su jednoglasni u negativnim komentarima a Vlada Srbije vrlo brzo je preduzela i prvi korak i skinula sa dnevnog reda sve tačke koje se odnose na dostavu dokumentacije Haškom tribunalu.

To ne ne znači da obustavlja saradnju sa tim sudom, ali je svodi na tehnički nivo, izjavio je šef Nacionalnog tima za saradnju sa Haškim tribunalom i potpredsednik Vlade Rasim Ljajić.

Vlada je na inicijativu premijera Ivice Dačića razmatrala odluku žalbenog veća Haškog tribunala i političke i pravne implikacije te odluke. Vlada je izrazila ogorčenost zbog presude. Umesto da takva odluka donese pravdu ona im ponovo nanosi bol a posebno članovima njihovih porodica. Ova odluka predstavlja i šamar međunarodnoj pravdi i procesu pomirenja“, rekao je Ljajić nakon sednice Vlade.

Predsednik države Tomislav Nikolić ocenio je da je Haški tribunal u slučaju Gotovine i Markača doneo političku, a ne pravnu odluku, koja “neće doprineti stabilizaciji situacije u regionu, a Srbe u Hrvatskoj stvalja u poziciju krivca, iako je upravo u Kninskoj krajini bio žrtva najvećeg pogroma posle Drugog svetskog rata”.

Na vest iz Haga u svom nediplomatskom maniru reagovao je i predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić. Domaći mediji prenose da je Jeremić sa društvene mreže Tviter poručio da će  on lično "naneti štetu" Haškom tribunalu.

To što su hrvatski generali Gotovina i Markač prvostepenom presudom osuđeni na visoke kazne od 24 i 18 godina zbog ratnih zločina tokom operacije "Oluja" a drugostepenom oslobođeni neshvatljivo je za pravne stručnjake u Srbiji. Među njima je i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević koji ovu odluku naziva skandaloznom.

Oslobadjajućom presudom je veoma, veoma ozbiljno ugrožen princip kažnjivosti ratnih zločina. Ovo je jedan od najvećih ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije u kome je sa svojih ognjišta proterano preko pola milona ljudi a više stotina ubijeno i sad možemo samo da konstatujemo da za ovo niko nije odgovarao“, rekao je Vukčević.

Nataša Kandić
................................
​​Negativne reakcije ne dolaze samo od srpskih zvaničnika već i iz nevladinog sektora koji je sve ove godine podržavao rad tribunala. Nataša Kandić, direktoka Fonda za humanitarno pravo za RSE kaže da posednja odluka suda u Hagu onije donela pravdu za žrtve.

Naravno da optuženi u ovom predmetu, kao i hrvatska javnost, smatra da je ova presuda pravična u odnosu na optužene. Ja bih rekla da ova presuda sasvim sigurno nije donela pravdu za žrtve, a što se tiče optuženih moj utisak je takođe da ovo nije pravda za optužene, s obzirom da je Žalbeno veće donelo zaključak u kojem potpuno isključuje odgovornost optuženih u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, time što se kaže da general Gotovina nije učestvovao u donošenju diskriminatorskih propisa koji su prema prvostepenoj presudi i navodima Tužilaštva doveli do toga da povratka Srba nije bilo.  To znači da se ovom presudom  dovodi u pitanje čitava 15-godišnja praksa Haškog tribunala koja se zasniva na udruženom zločinačkom poduhvatu koji se zdravorazumski razume kao pitanje i odgovornost državnih institucija“, kaže Kandićeva.

Ona dodaje da je presuda odstupa od životnih činjenica koje pokazuju da je deo Hrvatske gotovo prazan i posle 20 godina.

"Te činjenice pokazuju da su se dogodili teški zločini, a sada ovom presudom oni se ni u prvom obrazloženju ne pominju, ne pripadaju zajedničkom zločinačkom poduhvatu, utisak je kao da tih zločina nije bilo. Oni su na ovaj način minimizirani, data im je forma incidenata i u tom smislu da li će biti procesuiranja tih zločina postaje potpuno jedno pitanje kojim se niko neće baviti“, navodi Kandićeva.

Janja Beč Nojman, članica medjunarodnog udruženja istraživača genocida pita se da li je problem u lošoj optužnici ili u nečemu drugom.

Na čemu se temeljila prva presuda sa 24 i 18 godina, na kojoj istrazi, na kojim dokazima, na kojoj optužnici, šta je bilo pogrešno? Takva drastična promena je za mene iznenađenje i u najmanju ruku vrlo čudno. Mislim da ne doprinosi nekom smanjenju potencijala za nasilje u regionu a za svaku žrtvu koja je stradala u Oluji i za svaku porodicu to je nešto što je jako bolno i jako teško“, rekla je Janja Beč Nojman.

I dok je oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču dočekana euforično i slavljenički širom Hrvatske tu odluku nisu teško primili samo izbegli za vreme akcije Oluja koji i danas žive u Srbiji već i građani Beograda sa kojima je razgovarao Ognjen Zorić:
Građani Beograda o presudi

Udarna mesta u domaćim medijima zauzimaju komentari o oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima za Oluju. Neki od naslova glase i “Sramna presuda” ili “Skandalozna presuda, Oluje kao da nije bilo”.

* O današnjoj odluci Haškog tribunala u slučaju Gotovina i Markač više pročitajte ovde

* O rekacijama u Hrvatskoj pročitajte ovde

* O reakcijama u BiH možete pročitati ovde

 

17.11.2012.

U MOSTARU PROSLAVILI OSLOBAĐANjE HRVATSKIH GENERALA, U BANjALUCI OGORČENjE

U Mostaru proslavili oslobađanje hrvatskih generala, u Banjaluci ogorčenje

Slavlje zbog oslobađanja hrvatskih generala, Mostar, 16. novembar 2012.

Slavlje zbog oslobađanja hrvatskih generala, Mostar, 16. novembar 2012.

..............................................

Odluka žalbenog vijeća Haškog tribunala da oslobodi hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markač u BiH je izazvala oprečne reakcije. Jedan dio zemlje smatra kako je oslobađajuća presuda očekivana i ispravna, dok je drugi doživljavaju sramnom.

Najnezadovoljniji presudom generalima hrvatske vojske Anti Gotovini i Mladenu Markaču su u RS, gdje smatraju da postoji odgovornost za zločine koji su se dogodili na područjima zapadne Bosne tokom akcije “Oluja” i akcija koje su proizašle iz nje, poput operacija “Maestral” i “Južni tok”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik presudu je ocijenio ponižavajućom za žrtve, Srbe i sve one koji su vjerovali u međunarodnu pravdu, te dodao kako ona ima političke implikacije:

„Mislim da je odlučujuća uloga bila politička, da Hrvatska, koja sad treba da pristupi EU sa osudom o udruženom zločinačkom postupku sigurno ne bi imala, ili bi bila ugrožena njihova referencija u tom pogledu“, tvrdi Dodik.

Bivši saradnik optuženika Ratka Mladića kojeg Tribunal u Hagu tereti za genocid i brojne druge zločine nad civilnim stanovništvom u BiH, generalpukovnik u penziji Manojlo Milovanović, Sud u Hagu ocijenio je političkim, te dodao:

“Ja sam očekivao čak da prepiše rečenicu onog Dženiša da je kolateralna šteta 181 tijelo nađeno u Mrkonjiću.“

Divna Aničić, načelnica opštine Mrkonjić Grad, kaže kako su stanovnici ozlojeđeni, te navela kako u Tužilaštvu BiH postoje dokazi o umiješanosti generala Gotovine i Markača u zločine koji su se dogodili na području Mrkonjić Grada o zapadne Bosne.

“Pravda nije došla. I ne znam da li će doći za ovo što je urađeno u Mrkonjić Gradu za 181 osobu nađenu u masovnoj grobnici. Mi ne gubimo nadu da će Tužilaštvo BiH, u Sarajevu, podići optužnicu i da će se taj predmet posmatrati neovisno od ovog kako je njima peresuđeno u Hagu“, kaže Divna Aničić.

Petar Džodan, predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske, pita se kako je sud naprije mogao osuditi Gotovinu i Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora, i potom ih pustiti:

“Znači da je taj sud nedozreo, da je taj sud stvarno sud politike“, ocjenjuje Džodan.

Gorana Zlatković, ministrica pravde RS, kazala je kako građani RS ne mogu biti zadovoljni ovakvom presudom:

“Imaće to itekakvog uticaja i na odnose i na javno mnijenje na ovim prostorima”, tvrdi ministrica.

Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS, smatra da je politička odluka da se ne utvrđuje odgovornost hrvatskih generala za ono što se tokom operacije “Oluja” i onih nakon nje dogodilo na području RS.

„Učešće Ante Gotovine kao glavnog komandanta Zbornog područja Split i preseljenje na područje BiH za rat protiv Vojske RS. Mi nismo imali priliku da dokažemo to - jer tužilaštvo je također krojilo svoju politiku odabirom predmeta. Ovdje se tužilaštvo nije žalilo, nije ništa uradilo u vezi s pitanjem naknadnog dokazivanja odgovornosti Gotovine i Markača, nije se žalilo na oslobađajuću presudu prvostepenu Čermaku“, kaže Velimirović.

U Mostaru, na Trgu hrvatskih velikana ispred spomenika palim braniteljima, desetak članova Udruge "Zavjet", koja sebe naziva i Udrugom hrvatskih branitelja iz Hrvatske, BiH i dijaspore, slavilo je presudu.

Gordan Džidić smatra da razloga za slavlje imaju mnogi, jer su akcije kojima su rukovodili hrvatski generali na prostoru Bihaća spriječile drugu Srebrenicu:

“Posebno stanovnici bihaćke enklave koji vrlo dobro znaju da bi se tu dogodio genocid isti kao u Srebrenici. Po mojim spoznajama, radilo se o nekih 350 tisuća ljudi kojima se spremala ista sudbina“, kaže Džidić.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako je kao pripadnik hrvatskog naroda presretan što su generali Ante Gotovina i Mladen Markač na slobodi. Dodao je da je svjestan da svaka presuda, pogotovo kada se radi o ratnim zločinima, izaziva potpuno različite osjećaje i komentare kod tri naroda u BiH, ali i u regionu:

“Svjestan sam da ima ljudi koji drugačije razmišljaju o tome, ali velika većina Hrvata Republike Hrvatske, pa i nas koji živimo izvan, nas koji smo građani BiH i čija je domovina BiH, i ja osobno, pošto znam i jednog i drugog generala osobno, smo ponosni na ono što su oni izdržali.“ 

Veso Vegar, glasnogovornik HDZ 1990, presudu ocjenjuje pravednom i očekivanom:

„To su bili časnici i na ovaj način je završena jedna mučna epizoda u percepciji, ali i svim posljedicama koje mogu biti, proteklog rata u Republici Hrvatskoj.“

Ono što u narednom periodu ostaje kao pitanje koje se nameće nakon presude Gotovini i Markaču, a koja se odnosi i na BiH, jeste hoće li i na koji način ona uticati na slučajeve koji su u fazi istrage, a indirektno su povezani s „Olujom“ ili akcijama nakon nje.

 

17.11.2012.

ZLATAN IBRAHIMOVIĆ - BUNTOVNIK I GENIJE KOJI JE UJEDINIO ŠVEDSKU I ZADIVIO SVIJET

Zlatan Ibrahimović - Buntovnik i genije koji je ujedinio Švedsku i zadivio svijet

16.11.2012               

Četvrti i posljednjih gol koji je u srijedu veče na utakmici Švedska-Engleska dao kapiten i najbolji igrač Šveđana, Zlatan Ibrahimović, ušao je u istoriju sporta kao jedan od najljepših, toliko bravurozan da je selektor do nogu potučene Engleske, Roj Hodžson, priznao da je "bilo je divno vidjeti takav pogodak”.

"Ibrakadabra" je od tada tema broj jedan u svijet sporta i van njega.

Šveđane je, kako piše Rojters, ujedinio i plastično objasnio prednosti njihovog multikulturalnog modela društva i to baš u vrijeme kada raste podrška anti-imigraciono orjentisanim strankama.

„Je Zlatan", „tu Zlatan", "il Zlatan“ - on je jedini fudbaler koji je u zemlji „trikolora“ dobio svoj glagol na francuskom jeziku. Britanska mu se štampa i navijači ponizno izvinjavaju što su ikada sumnjali u njega. Ibra kako ga od milja zovu Italijani, holivudska glumica Uma Turman i dr. House u jednoj od popularnih reklama, do ovog, jednog u nizu zlatnih trenutaka, prešao je dug put.

Bio je nezadovoljni mladi buntovnik koji je crni pojas u tekvondou stekao sa 17 godina, dijete emigranata iz zemlje koja se baš tokom njegovog djetinjstva raspala u krvi, kradljivac bicikala i ne samo njih, u radničkom predgrađu Malmea, gdje su njegove vršnjake, što zbog jezika i mangupluka,  a što zbog trenerki i patika nošenih kao uniforme zvali  'jugovići’.

Zlatanu je kao dječaku, adolescentu i tinejdžeru fudbal služio kao bijeg od porodičnih problema, nesnalaženja u školi, zbog toga što je drugi i drugačiji, ventil za pretvaranje negativne energije u pozitivnu, ali često i kao izvor neophodnog džeparca koji mu je bukavalno služio da utoli glad i to ne rijetko (iz tog je vremena ostala trauma zbog koje njegov frižider uvjek mora biti pun hrane, i to je jedna od prvih stvari koju je njegova djevojka Helena, 11 godina starija pripadnica visokog staleža Švedske, naučila tokom zajedničkog života).

Njegovi  treneri u lokalnom klubu čudili su se kako je tako štkrljavi mršavi mladić bio tako dobar sa loptom i tako snažnog šuta a tako „prgave naravi“.

Ali baš ga je to inspirisalo: kad sumnjaju u njega i kada mu zvižde, to mu je davalo snagu, podizalo adrenalin  i motivisalo da im  svima pokaže  i dokaže “ Ja jesam drugačiji ali sam bolji od vas“.

Baš ga je stalno potcjenjivanje i pokušaji da na talentovanom, a naivnom visokom  „jugoviću”  zarade i na terenu i van njega, motivisalo, očeličilo, i naučilo da izvuče najbolje iz sebe kad je najteže  te da valorizuje  svoje umjeće na sad  već svima poznat način.

Svoj put „od trnja do zvijezda“ vrlo iskreno ne krijući ni bolne ni mučne detalje iz svog i života svoje porodice, koji su ga u krajnjem odredili da postane to što jeste, ispričao je u knjizi „ Ja sam Zlatan“. Priču je zabilježio jedan od najpoznatijih švedskih novinara David Lagercrantz.

Povjerio se, kako je izgledalo  problematično djetinjstvo djeteta razvedenih emigranata, kako je otac tugu za rodnom zemljom, koja se gušila u krvi, utapao u piću i muzici s Balkana, kako se majka mučila da odgoji brojnu djecu, još tri sestre i dva brata, kako je iz majčinog problemtičnog odnosa sa jednom od sestara naučio „kako  nikada ne smiješ postupati sa svojim djetetom“, kako su ga na putu ka zvijezdama iskorištavali i zloupotrebljavali brojni  fudbalski menadžeri i djelatnici, od onih loklanih do veliki igrača iz svijeta fudbala, sve dok nije dobro naučio lekciju i sad po sopstvenom priznaju u svakom trenutku „do u cent zna koliko para ima na računu“.

Ja ne znam njih, ali oni znaju mene

Otvoreno priznaje strast ka prebrzoj vožnji i skupim sportskim kolima kao i to koliko se teško i kasno oslobodio navike da „ode u krađu“, kasnije već zabave radi, sa društvom iz djetinjstva, i probleme sa medijima sa kojima se odnos zasniva na uzajamnom smjenjivanju  ljubavi i mržnje.

U knjizi je otvoreno pripovijedao  o dobrim i lošim stranama svjetske fudbalske elite. Po samom popisu na početku ko je ko, ili ko je kakvu  ulogu imao u njegovom životu jasno je šta o kome  misli. Kako  o porodici za koju jako vezan, sinovima Maksvelu i Vinsentu, Heleni, „njegovoj djevojci, ženi sa kojom živi, majci njegove djece“, te ocu Šefiku, mami Jurki, posebno sestri Saneli i najmlađem bratu Aleksandru-Kekiju, jednako  tako o velikim imenima fudbala, trenerima igračima i menadžerima.

Tako vam je na primjer sve jasno kad pored imena Žoze Murinjo pročitate opis „Legendarni trener. Moj trener u Interu, kasnije prešao u Real Madrid“, a pored imena Pep Guardiola „Stari igrač sredine terena u Barseloni. Moj trener u vrijeme kad sam igrao u tom klubu“.

Nakon ovoga na početku nećete biti iznenađeni kada opisujući razliku između dva velika fudbalska trenera kaže „ako Murinjo osvijetli jednu prostoriju kad uđe, Guaardiola navuče zavjese“.

I iz opisa Lionela Mesija, „Zvijezda svjetskog glasa. U Barseloni se sva igra vrti oko njega. Došao u klub kao 13-godišnji dječak. Proglašen najboljim fudbalerom na svijetu 2009. i 2010.godine“, jasno je zašto je prije neki dan rekao da nije uvjeren da je Mesi najbolji na svijetu.

Zlatan Ibrahimović (desno) na utakmici protv Francuske na evropskom prevenstvu u fudbalu u Ukrajini, juni 2012. godine
​​Nakon ove srijede večeri vjerovatno su mnogi saglasni sa njim.
................................................
Danas gdje god se pojavi,  31-godišnjak odrastao u problemtičnom predgrađu Malmea od oca Bosanca i majke Hrvatice ostavlja neizbrisiv utisak, bilo da je to zbog svog izuzetnog fudbalskog dara, bilo zbog svoje kako je zovu „ Ja ličnosti“. Kažu da mu je upravo zato Paris Saint Germain i dao platu između 9 i 14 miliona eura godišnje. Trebao  je im je neko ko plijeni pažnju.

A nije da ne zna kako: „Ja ne znam puno o francuskim igračima“, rekao je kada se pridružio  PSG ljetos. ,„Ali sigurno oni znaju ko sam ja“,  bez lažne skromnosti je dodao Ibra.

Njegova ja ličnost ili ja Zlatan, nakon trijumfa protiv Engleza u srijedu je veče takođe došla do izražaja na press konferenciji za novinare. “Možda Englezi sada kažu da sam najbolji“, rekao je, pa obrazložio:

"Tako je to sa Englezima. Ako postigneš gol protiv njih onda si dobar igrač, a ako ne, onda nisi. Sjećam se Lionela Mesija prije finala Lige šampion 2009. godine. Tada je postigao gol za Barselonu u finalu sa Mančester junajtedom i odjednom je postao najbolji igrač na svijetu. Možda će sada to reći za mene".

Engleska mu je štampa u četvrtak uzvratila naslovom “Dragi gospodine Ibrahimović, oprostite što smo ikada sumnjali u Vas”

"Zlatanova arena"

Nazvali su ga “petim elementom” nakon Mesija, Ronalda, Runija i Falkaoa.

Za svoju rodnu Švedsku, Ibra i njegov uspjeh mnogo je više od “najvažnije sporedne stvari na svijetu.

„Samo je nazovite Zlatan Arena“, napisao je dnevnik Expressen za novi fudbalski stadion nazvan „Arena prijatelja“ na kojem je u srijedu veče odigrana utkamica na kojoj je Ibra sa četri gola i magijom u 90-toj minuti briljirao.

Švedski mediji bilježe da je trijumf  Švedske i Ibrahimovića ujedinio tu za mnoge obećanu zemlju, sa dobrim modelom socijalne pravde i multikulturalnog društva,samo dan nakon što je jedan političar iz ekstremno desnih „Švedskih Demokrata“ bio prisiljen na ostavku, zbog videa u kojeme je na uvredljiv način govorio o imigrantima.

Švedski nacionalni tim osim Ibrahimovića ima još nekoliko fudbalera različitog etničkog porijekla.

„Ekstremni desničari vjerovatno neće biti srećni zbog uspjeha Švedske“, zaključio je  Ibrin kolega  iz reprezentacije Pontus Wernbloom nazivajući ih „idiotima“. „Nadam se da će ih Zlatan ućutkati," dodao je. Drugi Švedski reprezentativac Kim Klallstrom kaže da je Ibrahimović  neprocjenljiv kao „role model“.

„Sa roditeljima rođenim van Švedske i određenim problemima koje je imao ranije, on bi mogao ujediniti zemlju na veoma dobar način. Fudbal gradi mostove. On je moderni Šveđanin koji predstavlja novu Švedsku“.

U kolumni pod naslovom „ Švedski ponos“, Sportbladetov kolumnista Simon Bank napisao je: „Mi smo u Zlatanovoj Areni. Mi dolazimo iz Zlatanove zemlje. I ako smo ikada trebali simbole i lidere to je sada“.

Francuski su se mediji poigrali citatom Oskara Vajlda, sahranjenog na pariskom groblju: "Ima samo jedna stvar gora on toga da budeš Zlatan. Ne biti Zlatan“.

Da ga nije moguće uniformisati i napraviti od njega poslušnog mladića dokazuje i  boravak u „Barci”. Pokušao je kao i  svi ostali igrači „Barce”, predvođeni Leom Mesijem biti smjeran i na treninge dolaziti u Audi-ju, umjesto u nekom bijesnom sportskom modelu ali to nije bio on.

Zato je Barselona možda jedini  klub u kojem nije blistao stalno, i na isti način kao i u svim ostalim velikim evropskim klubovima.  Naprosto Zlatan, čovjek zaštićenog imena, se ne pravi da je ono što nije.  Zato  su danas svi, i treneri i navijači, naučili da ga obožavaju takvog kakav jeste, a Ibrakadabra im uvijek uzvraća, baš kao kao u srijedu veče.

Svoju priču „Ja sam Zlatan“  posvetio je svojoj porodici i prijateljima, ali i djeci kojoj je poručio da razmišljaju, "posebno djeci koja osjećaju da su različita i drugačija od ostalih, koja se ne uklapaju uvjek u sredinu ili su na neki način odbačena.U redu je ne biti kao drugi. Nastavite vjerovati u sebe. Meni se isplatilo, uprkos svemu“.

 

17.11.2012.

OHR REAGOVAO NA DODIKOVE UVREDLjIVE IZJAVE

OHR reagovao na Dodikove uvredljive izjave

16.11.2012.

 

ohr-reagovao-na-dodikove-uvredljive-izjave

Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini očekuje da svi lideri u BiH, uključujući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrde punu posvećenost teritorijalnom integritetu BiH.

U odgovoru na pitanja u vezi s uvredljivim izjavama predsjednika RS-a izrečenim danas u Banjoj Luci povodom izvještaja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka, koji je podnio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak, glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić je kazala kako izvještaj "ukazuje na zabrinjavjući trend da lideri iz Republike Srpske zagovaraju i predviđaju disoluciju Bosne i Hercegovine".

"Rezolucija 2074 Vijeća sigurnosti UN-a, koja je usvojena jučer, poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da izbjegavaju retoriku koja vodi podjelama. U tom smislu očekujemo od svih bh. lidera, uključujući predsjednika Dodika, da potvrde svoju punu posvećenost suštinskom aspektu Dejtonskog mirovnog sporazuma - teritorijalnom integritetu države. Izjave kakve čujemo u posljednje vrijeme, uključujući i ove današnje, ne idu tome u prilog", kazala je u izjavi za agenciju Anadolija Radetić.

(Agencija Anadolija)

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240867

Powered by Blogger.ba