Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

09.11.2012.

KULMINACIJA SUKOBA INTERESA: IZ VLASTI U USTAVNI SUD RS

Kulminacija sukoba interesa: Iz vlasti u Ustavni sud RS

Ilustracija

..........................................................

Bosna i Hercegovina ima krupan problem sa korupcijom, a naročito borbom protiv sukoba interesa čak i na visokim zakonodavnim, izvršnim ili sudskim instancama. Prije se može reći da su sukob interesa i partijsko postavljanje postali bezobrazno uočljivi i da nema adekvatne reakcije institucija koje bi trebale da sprječavaju takve pojave.

Najsvježiji primjeri sukoba interesa su postavljanje predsjednika Ustavnog suda RS Džerarda Selmana i jednog od sudija Zorana Lipovca, koji su prije nepunih šest mjeseci na te pozicije izabrani iako su bili u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i članovi vladajućeg SNSD-a.

U zemljama razvijenih demokratija kada se otkrije da je neko ko obavlja dužnost u nekoj ključnoj, zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti, u sukobu interesa, prirodno je da taj neko snosi odgovornost i, u najmanju ruku, podnese ostavku.

U Bosni i Hercegovini pojedini slučajevi prosto bodu oči javnosti vapeći za ozbiljnom istragom o mogućem sukobu interesa. Vlast, kao i obično, tvrdi da je sve čisto. Istraga gotovo i nema.

Tako se, naprimjer, od nadležnih, skoro pola godine čeka odgovor na zahtjev opozicije u Republici Srpskoj da se ispita koliko da li su predsjednik Ustavnog suda tog entiteta Džerard Selman, i jedan od sudija, Zoran Lipovac, u sukobu interesa.

Selman je na tu funkciju imenovan sa mjesta ministra pravde Republike Srpske. Zanimljivo je da se nije odrekao ni partijskog članstva u SNSD-u. Napustio je funkciju u Glavnom odboru te stranke, a članstvo zamrznuo.

Lider Demokratske partije Dragan Čavić ističe da je Selmanov sukob interesa itekako vidljiv.
Džerard Selman (lijevoI) i Zoran Lipovac (desno)
​​...............................................................................
„Ja sam nedvosmisleno dokazao da je budžet za 2011. godinu krivotvoren. U Vladi koja je predložila takav budžet je bio Džerard Selman. Džerard Selman je, zajedno sa ostalim sudijama Ustavnog suda, moju apelaciju pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti usvojenog budžeta za 2011. godinu odbacio sa stanovišta nenadležnosti Ustavnog suda za ovakvu vrstu provjere. SNSD danas čini skupštinsku većinu, donose zakone, donose uredbe, imaju vladu, i naravno da su pod najčešćom ocjenom ustavnosti njihovi akti koji se nalaze pred Ustavnim sudom. Kako očekivati da Džerard Selman takva akta proglasi suprotnim Ustavu kada je na ovim lokalnim izborima bio ključni organizator skupova SNSD-a - a već je sudija Ustavnog suda?“, pita Čavić.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica navodi da je entitetska Komisija za utvrđivanje sukoba interesa ignorisala i slučaj izbora Zorana Lipovca, koji je kao delegat u Vijeću naroda tog bh. entiteta glasao sam za sebe za sudiju Ustavnog suda:

„Zloupotrebljava svoju poziciju u privatne svrhe i tim glasom sprema sebe u Ustavni sud gdje treba da se stara o ustavu te države i o pozitivnim propisima koje parlament donosi“, kaže Govedarica.

U objektivnost u radu Ustavnog suda RS u sadašnjem sastavu sumnjaju i Bošnjaci u entitetskom Vijeću naroda. Oni nisu htjeli ni prisustvovati biranju sudija u junu ove godine, tvrdeći da je prekršena procedura izbora.

„O nizu odluka i zakona, koje su pokrenuli ili dolaze do Ustavnog suda BiH i prolaze kroz Ustavni sud RS, oni su već i kao ministri odlučivali“, podsjeća poptredsjedavajući Vijeća naroda iz reda Bošnjaka Mirsad Đapo.

Džerard Selman više puta je do sada istakao da ne treba biti sumnje u njegov rad.

„Na prvom mjestu će mi biti zaštita ustavnog poretka i zakonitosti u RS-u, ali svakako i u BiH“, tvrdi Selman.

Izbor sudija entitetskog Ustavnog suda samo je jedan slučaj u nizu. Javnost se još nije oporavila od sapunice o izboru novog glavnog revizora Republike Srpske.

Nasljednik Boška Čeke, Duško Šnjegota, takođe je predmet rasprave o sukobu interesa s obzirom da će se kontrolisati trošenje para iz vlade u kojoj je bio pomoćnik ministra finansija. Analitičari ocjenjuju i da je izborom novog revizora vlast konačno stavila šapu na rijetku instituciju vrijednu poštovanja.

Adis Arapović iz Centara civilnih inicjativa ubijeđen je da se preko 90 posto funkcionera u BiH bira po partijskoj podobnosti, a ne po stvarnom kvalitetu.

„Ovaj princip biranja najpodobnijih među nama doveo je do, blago rečeno, kolapsa ovog društva u svakom smislu – i u vrijednosnom, i u socijalnom, i u ekonomskom i u političkom. Ljudi koji su imenovani po političkoj ili  nepotističkoj liniji nemaju imperativ, niti imaju interes da urade bilo šta dobro za one kojima isporučuju uslugu ili za ljude oko sebe, već upravo za sebe lično i za one koji su ih na tu poziciju postavili“, ocjenjuje Arapović.  

Evo kakvu percepciju imaju građani kada ih pitamo o postojanju sukoba interesa i biranju po partijskim linijama:




I Evropska unija već godinama upozorava na nedovoljnu primjenu zakonskog okvira koji uređuje borbu protiv korupcije, posebno Zakona o sukobu interesa. Čini se da domaće političare to mnogo i ne brine.

 

09.11.2012.

SRBIJA: NVO TRAŽI DA NEGIRANjE GENOCIDA BUDE KRIVIČNO DJELO

Srbija: NVO traže da negiranje genocida bude krivično delo

Sa skupa na Međunarodni dan borbe protiv rasizma, fašizma i antisemitizma, Beograd, 9. oktobar 2012.

..................................................................

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasizma, fašizma i antisemitizma, uz podsećanje na tragične posledice početka progona Jevreja u Nemačkoj koji je okončan ubistvom šest miliona nedužnih ljudi, u Srbiji je nevladin sektor podneo inicijativu kojom bi se negiranje genocida ubuduće tretiralo kao krivično delo.

Uprkos tome što Srbija uz republike nekadašnje SFRJ ima svoju antifašističku tradiciju, poslednjih godina je dosta učinjeno na njenoj relativizaciji. Uporno se radi na tome da se ustanovi kako su u Srbiji postojala dva antifašistička pokreta: ravnogorski i partizanski.

Prava četnika i partizana su u jednom trenutku bila izjednačena, dok Ustavni sud nije osporio takvu odluku, i pokrenuti su postupci rehabilitacije onih koji su označeni kao saradnici nacista – među kojima prednjači Draža Mihajlović.

Zbog toga psiholog Žarko Korać smatra da Srbija u ovom trenutku zaista mora da se upita gde se nalazi.

"Naše društvo fašizam tretira kao istorijsku pojavu. Govori se da je srpski narod stradao od fašizma i nacizma – što je istorijski tačno. Međutim u potpunosti se previđaju stvari da li je ceo narod stradao i da li je bilo uporišta tih ideologija u samoj Srbiji i da li se to u modernom dobu oluralizma to obnavlja. Da li iste ili slične ideje danas cirkulišu u našem političkom životu, ali pod drugim nazivom. Moraćemo mnogo detaljnije govoriti o tome šta se dešavalo poslednjih 20 godina i da li se ovako lako bez ikakvog moralnog prosuđivanja odbacuje itekako uporište tih ideja i danas u našem društvu", kaže Korać.

Dan borbe protiv rasizma, fašizma i antisemitizma simbolično je izabran i za pokretanje inicijative da se poricanje genocida i govor mržnje putem Interneta definišu kao krivično delo.

Pokrenuta je u trenutku kada se, posle promene vlasti u Srbiji, ponovo poriče da je tokom rata u BiH počinjen genocid u čemu poslednjih dana prednjači predsednik Tomislav Nikolić.

Jedna od inicijatorki direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević kaže da ratne strahote u BiH moraju da se označe pravim imenom i da se ne minimalizuju, što je postao manir srpskih vlasti.

"Nakon sedam godina mi ponovo puštamo jednu takvu deklaraciju. Ja vas samo molim da razmislite, dakle nešto je bilo 95’ dokle traje taj proces rada vremena na razumevanju stvari. I to je razlog zbog kojeg na današnji dan pre nego što nešto zapale oko nas pa dobiju izvinjenje za zavođenje onoga što će zavesti, jer ja zaista tako mislim, cela ova scena je tako raspoređena. Mislim da je genocid i da je ovaj zakon bitan da bi potakao jedan tok koji može da bude trunka u izlaženju na kraj sa čudom u kome se nalazimo zbog celog poricanja prošlosti", kaže Borka Pavićević.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasizma, fašizma i antisemitizma, organizatori Beograd prajda i muzičar Aleksa Jelić predstavili su spot za zvaničnu himnu Parade ponosa "Idemo u grad". Jedan od predstavnika Pride-a Boban Stojanović objašnjava kakvu poruku spot šalje:

"Mi smo dugo razmišljali koji je pravi momenat i kada da ga ponudimo, i s obzirom da je 9. novembar Međunarodni dan borbe protiv rasizma, fašizma i antisemitizma, mi smo želeli na naš način da damo svoj prilog jednom afirmativnom akcijom."

Ovaj dan obeležile su i aktivistkinje nevladine organizacije “Žene u crnom” koje su položile cveće na groblje rodoljubima. Centralna državna manifestacija održava se u Narodnoj biblioteci Srbije, a osim predstavnika, prisustvovaće joj i veterani iz Drugog svetskog rata, preživeli zatočenici logora smrti i holokausta.

 

09.11.2012.

SUĐENjE RATKU MLADIĆU: BIVŠI ZATOČENIK O UŽASU PRIJEDORSKIH LOGORA

Suđenje Mladiću: Bivši zatočenik o užasu prijedorskih logora

Svjedok Nusret Sivac

................................................

Suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavljeno je iskazom Nusreta Sivca, bivšeg zatočenika prijedorskih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Nakon što je potvrdio svoju izjavu o brutalnom zlostavljanju i ubijanju logoraša, već datu na proteklim haškim suđenjima, Sivca je nastavila unakrsno ispitivati Mladićeva obrana – prebacujući pri tom odgovornost za zločine – na lokalno srpsko stanovništvo i kriminalce.

Sivac, koji je u Prijedoru 1992.godine radio za Televiziju Sarajevo, opisao je preuzimanje vlasti u općini u travnju te godine od strane srpskih snaga - nakon čega je pokrenut val etničkog čišćenja, progona i uništavanja imovine Bošnjaka i Hrvata.

Kroz par mjeseci (u lipnju) svjedok je uhićen pa pušten, da bi ga srpske snage ponovno za desetak dana odvele u Omarsku. Sivac je sucima potvrdio kako su uvjeti   u kojima su držani zatočeni civili tijekom tog ljeta – bili brutalni i neljudski.

„U toj prostoriji u gornjem nivou su bili mali prozori kroz koje smo mi dobivali zrak. Bilo je jako vruće i bilo nas je jako puno“, naveo je Sivac.

Osim držanja u skučenim, prenatrpanim prostorima po nekoliko stotina ljudi, svjedok je u iskazu opisao surovo premlaćivanje i zlostavljanje zatočenika u objektima zloglasnog logora – korištenim isključivo za tu namjenu. Tijela logoraša koji su podlegli zlostavljanju  - izbacivana su, tovarena na kamione te odvožena iz logora.

„Kad smo išli s piste da vršimo nuždu, stražari su nas u grupama vodili upravo kraj Bijele kuće da tamo vršimo tu nuždu. I mi smo na jednoj gomili, kraj Bijele kuće, vid'li jednu poveću grupu leševa“, prisjetio se svjedok.

(VIDEO: Logor Omarska)



Nakon gotovo dva mjeseca boravka u zloglasnoj Omarskoj Sivac je prebačen u Trnopolje gdje je ostao do kraja kolovoza. I tamo je čuo priče o silovanju žena koje su odvođene od strane vojnika Vojske Republike Srpske, pod čijim je zapovjedništvom bio i sam logor.

„Kada smo stigli u Trnopolje, onda smo mi te informacije dobili od logoraša koji su bili u Trnopolju u to vrijeme“, odgovorio je svjedok u čijem su iskazu navedena imena stražara VRS-a koji su osiguravali logor, kao i imena policajaca te lokalnih (mobiliziranih) seljana koji su im pomagali.

(VIDEO: logor Trnopolje)



Tijekom unakrsnog ispitivanja Mladićeva obrana je željela opravdati uspostavu logora, odnosno kako ona to navodi – zatočeničkih objekata – budući da su bošnjačke snage željele ponovno preuzeti općinu Prijedor.

Osim toga branitelj Branko Lukić je pokušao pripisati odgovornost za zločine u logoru - civilima koji su se svetili te lokalnim kriminalcima.

„Je li rat doprinjeo tome da su kriminalci našli pogodno tlo – da pljačkaju, da otimaju?“, ispitivao je Lukić.

Svjedok Sivac, poznavajući većinu kriminalaca u općini i šire, kao bivši djelatnik sigurnosne službe (do 1989.godine) – potvrdio je kako su oni činili zločine, prvo u Hrvatskoj, a kasnije u Bosni i Hercegovini – ali pod okriljem Vojske Republike Srpske u koju su mobilizirani, a na čijem je čelu bio optuženi Mladić.



Sivac je potvrdio obrani svoju raniju izjavu – kako su prijedorski logori osnovani od strane civilnih vlasti bosanskih Srba, no i naglasio – da su njima upravljali vojnici VRS-a.

Sivac je dao više haških iskaza - na suđenjima Milomiru Stakiću, Miroslavu Kvočki i drugima, Radoslavu Brđaninu, Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu kao i u postupku protiv Radovana Karadžića, gdje je opisao „zid plača“ iza kojeg su se čuli jecaji i jauci zlostavljanih i ubijanih logoraša Omarske.

Suđenje se nastavilo potkraj zasjedanja u petak iskazom policijskog istražitelja ubijanja Sarajlija, koji je kao pripadnik sigurnosnih službi BiH, svjedočio pod zaštitnim mjerama – skrivenog lika i sa pseudonimom RM 110.

Istražitelj otvaranja snajperske i artiljerijske vatre na sarajevske civile iskaz će dovršiti idući tjedan.

 

09.11.2012.

ABDIĆEVSKA VEĆINA

Abdićevska većina

imageReuf Bajrović

......................................................

Dejtonski mirovni sporazum je velikim dijelom priznao rezultate genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini. Novoj većini na teritoriji Republike Srpske dao je mogućnost da cijelu BiH – u kojoj su matematička manjina – drži taocem njihove političke volje zahvaljujući činjenici da njihov glas na izborima vrijedi više.

Zadnjih 17 godina u BiH je proteklo u pokušaju političke elite iz Republike Srpske da udovolji željama većine svog biračkog tijela da se počinjeni zločini okončaju stvaranjem nove nezavisne države. Međunarodna zajednica je pokušavala da toj vladajućoj većini u RS-u da mogućnost integracije u EU kao nagradu za odustajanje od dugoročnog cilja – nezavisne i etnički čiste države – i danas je više nego jasno da su ti pokušaji osuđeni na propast. I političke elite i većina stanovnika RS-a naprosto više želi zaokružiti ono što je 1992. započeto nego da uđu u novu multinacionalnu tvorevinu koja je trenutno u krizi. Dok god Dejtonski ustav toj i takvoj manjini omogućava da demokratsku većinu drže taocem svojih sumanutih želja, BiH sigurno neće imati nikakve šanse za ozbiljniji društveni napredak.

Pošto je međunarodno posredovanje i pritisak na političke lidere RS-a još od 2006. godine prošlost – zahvaljujući vladi Angele Merkel i njene želje da Amerikance pod svaku cijenu istisne s Balkana – postoji još samo jedan mogući način da se u BiH stvari promijene: masovna registracija birača u Republici Srpskoj za Opšte izbore 2014. godine.

Naime, uspjeh inicijative “Glasaću za Srebrenicu” i pobjeda Ćamila Durakovića su odličan primjer kako je moguće primijeniti demokratsku volju većine u ovoj zemlji, uz dobru organizaciju i efikasno liderstvo.

Za promjenu Ustava BiH je neophodno da se, prije svega u RS-u, napravi jedinstvena lista stranaka koje se u svojim programima zalažu za stavljanje negiranja genocida van zakona, ukidanje entiteta i regionalno uređenje BiH. S obzirom na uspjeh zajedničkog kandidata u Srebrenici, nema načina da bilo koja od stranaka odbije zajedničku listu i politički preživi.

Također, potrebno da je da se za Opšte izbore u RS-u do 2014. godine registruje novih 80 do 100 hiljada birača, opet po uzoru na uspjeh registracije novih 4,5 hiljada birača u Srebrenici. Primarna ciljna grupa za registraciju trebaju biti oni koji su do početka rata živjeli na teritoriji današnje RS.

S obzirom da je započet proces formiranja građanske koalicije “Prvi mart”, koja će se baviti masovnom registracijom, preostaje da probosanske političke stranke daju zeleno svjetlo za zajedničku listu. Takva lista onemogućava rasipanje glasova, a strankama ne stvara nikakav problem s obzirom da su liste otvorene i da njihovo članstvo može glasati samo za svoje kandidate, odnosno da ne dovodi u pitanje politički pluralizam.

Na kraju, postoji samo jedna ozbiljna opasnost koja će onemogućiti uspjeh gore navedenog. To je da nekome političkom kvislingu na pamet padne imbecilna ideja da mijenja Izborni zakon i eventualno zatvori izborne liste, odnosno integritet izbornog procesa povjeri u ruke skupštinskim većinama u RS-u. Nakon nasrtaja Milorada Dodika na izborni rezultat u Srebrenici jasne su dvije stvari. Prvo, da je njegova osnovna motivacija za zahtjeve za promjenu Izbornog zakona sprečavanje registracije raseljenih i prognanih na izborima 2014. Dodik, naime, ima problem. Ono što je ponudio i već godinama nudi prosječnom srpskom biraču u RS-u nije izvedivo bez nasilja. Odgovor civilnog društva na njegovo bezočno negiranje genocida i prijetnje referendumom je zakonit i bez izmjena Izbornog zakona, odnosno ozbiljnog narušavanja integriteta izbornog procesa, njegov režim nema zakonit način da se izbori sa političkom kampanjom usmjerenom na registraciju birača na svojim prijeratnim prebivalištima.

Drugo, još jednom je potvrđena važnost nezavisnih državnih institucija – koje jesu slabe, ali kao i civilno društvo, nikad nisu bile snažnije – nakon što je usprkos trojanskim konjima, Branku Petriću i Tihomiru Vujičiću, propao pokušaj da se legitimitet i legalitet izbornog procesa u Srebrenici dovede u pitanje.

Drugim riječima, bilo koja parlamentarna većina koja bi podržala takve izmjene Izbornog zakona koje i SNSD i SDS trenutno zahtijevaju, mogla bi biti ne samo izdajnička, nego jednom za svagda podići ruke za zaokruživanje etnički čiste srpske kneževine na teritoriji države Bosne i Hercegovine. Abdićevska većina, drugim riječima.


(Vijesti.ba-BH Dani)

 

09.11.2012.

VSTV: PROVOĐENjE SPORAZUMA SNSD-SDP VRAĆANjE UNAZAD

Provođenje sporazuma SNSD-SDP vraćanje unazad

image

SARAJEVO - Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) uputio je pismo evropskom komesaru za proširenje Štefanu Füleu povodom nedavnog dogovora SNSD-a i SDP-a o izboru tužilaca u BiH u kojem se navodi da bi provođenje tog dogovora predstavljalo "ozbiljno i flagrantno vraćanje unazad reformskog procesa u oblasti pravosuđa“, jer bi se njime "ugrozila nezavisnost tužilačkog sistema u BiH, koji bi ponovo bio stavljen pod političku kontrolu".

U pismu se navodi da su "radikalne mjere“ dogovorene između SNSD-a i SDP-a izvan okvira Strukturalnog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH, koji će biti ozbiljno ugrožen ako taj dogovor bude ostvaren, saopšteno je iz VSTV-a.

"Jedinstven VSTV BiH, čija je nadležnost da imenuje sudije i tužioce, a ne samo da predlaže njihovo imenovanje - predstavlja kamen temeljac cjelokupne reforme pravosuđa u BiH, te bi ukoliko se oduzme ova nadležnost VSTS-u BiH, ugrozili svi višegodišnji reformski napori", stoji u pismu.

VSTV smatra da dogovor SNSD-a i SDP-a predstavlja i "direktno kršenje zahtjeva EU za BiH" kojim se nalaže usvajanje zakona kojim se uspostavlja jedinstveni Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH sa ciljem objedinjavanja nadležnosti nad entitetskim pravosuđem u oblasti imenovanja, kako se navodi u Studiji izvodljivosti Evropske komisije iz 2003. godine.

U obraćanju Füleu se navodi i da ovaj dogovor u potpunosti izlazi izvan okvira prakse drugih zemalja u regiji, kao i onih država koje su nedavno postale članice Evropske unije.

"Praksa u ovim zemljama ide ka sve većoj, a u nekim slučajevima, i potpunoj kontroli postupka imenovanja tužilaca od strane nezavisnih sudskih, odnosno tužilačkih vijeća u čijem su sastavu sudije i tužioci, a ovakva praksa predstavlja odgovor na uslove koje je Evropska komisija postavila pred ove zemlje na njihovom putu ka članstvu u EU“, navodi se u pismu.

Sadržaj pisma usvojen je na trodnevnoj sjednici VSTV-a koja je danas okončana u Sarajevu.

U sporazumu SNSD-a i SDP-a o programskoj i projektnoj saradnji, usaglašeno je da konkursne procedure kod izbora glavnih tužilaca i dalje provodi Visoki sudski i tužilački savjet, s tim da tužioce na svim nivoima imenuju zakonodavna tijela, odnosno skupštine i parlamenti, na prijedlog vlada, i to sa liste koju utvrdi VSTV.

(Vijesti.ba/Srna)

 

09.11.2012.

SVAKO IMA PRAVO NA VLASTITO MIŠLjENjE - NE NA VLASTITE ČINjENICE

Svako ima pravo na vlastito mišljenje - ne na vlastite činjenice

imageValentin Inzko

...........................................

SARAJEVO - Svako ima pravo na vlastito mišljenje - ne na vlastite činjenice. Koalicioni sporazumi među političkim strankama moraju se početi baviti problemima s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine, saopćeno je danas iz Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) povodom izjava datih nakon sastanka u Mostaru između čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Međunarodna zajednica pozdravlja povratak dijalogu i smatra da je nakon dugotrajnog perioda političke blokade i paralize vlasti, usljed produbljenja socijalne i ekonomske krize, izuzetno potrebno poboljšanje političke klime u BiH.

"U tom kontekstu, žalimo zbog nesretnih izjava datih u Mostaru 8. novembra. Svako ima pravo na vlastito mišljenje, ali ne i na vlastite činjenice. Nažalost, izjave koje su date nakon sastanka između predsjednika SNSD-a i HDZ-a bile su bogate mišljenjima, ali vrlo oskudne kad su u pitanju činjenice", navedeno je u saopćenju OHR-a.

U saopćenju se negira konstatacija da je OHR odgovoran za probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, a ne političke stranke u BiH.

"To je nelogično. Visoki predstavnik se skoro dvije godine namjerno uzdržava od nametanja rješenja, u skladu s generalnom strategijom međunarodne zajednice da se u prvi plan stavi odgovornost domaćih organa.

Ovim je jasno i javno stavio odgovornost za rješavanje izazova s kojima se ova zemlja suočava na političke stranke u BiH.

Iako dijelimo razočarenje javnosti minimalnim rezultatima koje su postigli domaći političari u skorijoj prošlosti, i dalje se nadamo da će oni preuzeti odgovornost i povesti zemlju u pravom smjeru.

Naravno, visoki predstavnik zadržava kapacitet, autoritet i spremnost da intervenira ako bi to bilo neophodno, ukoliko domaći lideri i institucije ne budu poštovali obaveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma", citat je iz saopćenja.

Iz OHR-a negiraju i ocjene da visoki predstavnik utiče na rad sudova.

"To nije tačno. OHR se ne miješa u rad domaćih sudova.  Naprotiv, zajedno s drugim međunarodnim akterima, OHR je tokom niza godina pomagao reformu pravosudnih institucija kako ne bi bile podložne vanjskim utjecajima.

OHR i međunarodna zajednica čvrsto se protive pokušajima da pravosudni sistem u ovoj zemlji postane dostupan političkim utjecajima. Zato je od ključne važnosti da sudije i tužioci, kao i nadzorna tijela poput Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, ostanu maksimalno neovisni", navodi OHR, koji je također odbacio ocjene da je visoki predstavnik napravio problem u Mostaru.

"Trenutne probleme u Mostaru su napravile političke stranke svojim neuspjehom da tokom niza godina postignu međusobni dogovor i provedu obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH.

Za veliko je žaljenje da građani Mostara plaćaju cijenu zato što političari nisu postigli kompromis. OHR je nevoljko, ali uz punu podršku Upravnog odbora PIC-a, morao da se uključi i pokuša da pomogne da stranke postignu dogovor", navodi se u saopćenju.

OHR negira i konstataciju da je visoki predstavnik prouzrokovao krizu u Federaciji BiH.

"Upravo je suprotno. Uz podršku Upravnog odbora PIC-a, visoki predstavnik se uključio početkom 2011. kako bi ponovo uspostavio red u haotičnoj situaciji koju su prouzrokovali domaći politički lideri.

Kao podsjetnik, politička kriza je izazvana kada su tokom 2011. godine tri kantona odbila da ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu delegate u Dom naroda u jasno određenom roku.

Ovo kršenje ustava paraliziralo je ključne institucije vlasti u Federaciji i utjecalo na Dom naroda na državnom nivou.

U jednom momentu, visoki predstavnik je morao da se uključi i osigura privremeno finansiranje kako ugrožene kategorije stanovništva u Federaciji ne bi usred zime morale platiti cijenu političke krize.

Uz punu podršku Upravnog odbora PIC-a i domaćih stranaka, OHR je posredovao u razgovorima koji su bili pokušaj da se nađe izlaz iz političkog ćorsokaka.

U tim razgovorima postignut je značajan napredak i OHR je na kraju strankama predočio kompromisni prijedlog, koji je imao punu podršku međunarodne zajednice.
Dva HDZ-a su odbila taj kompromis i odlučili da odu u opoziciju.

Do marta 2011. godine, bilo je nekoliko međusobno suprotstavljenih sudskih žalbi u vezi s Ustavom Federacije BiH, a razmatrane su istovremeno na nivou različitih institucija i jurisdikcija.

Budući da OHR ima mandat da osigura funkcioniranje institucija u BiH, visoki predstavnik je nakon višemjesečnih napora i uz punu podršku međunarodne zajednice, poduzeo mjere kako bi spriječio da se Federacija nađe u pravnom vakuumu koji bi onemogućio efikasno vršenje vlasti.

Odluka visokog predstavnika osigurala je da Ustavni sud BiH može donositi odluke o ustavnim pitanjima koja su pokrenuta.

Međutim, zvaničnici HDZ-a koji su prvobitno svoj slučaj pokrenuli na nivou Ustavnog suda odlučili su da nakon toga povuku svoje žalbe", citat je iz saopćenja.

OHR dalje demantira da on sprečava da nova koalicija stupi na vlast u FBiH.

"OHR uvijek smatra da biračko tijelo odlučuje ko će ući u vladu, a nakon toga dogovori o koaliciji.

OHR je pozdravio pokazatelje da se politički dijalog vraća na scenu.

Ukoliko ove stranke sada žele restrukturirati FBiH, neka to urade i neka predsjednika FBiH uključe u ovaj novi dijalog, ali pri tome moraju djelovati u okviru zakona i Ustava.

Odluka u slučaju Sejdić-Finci ima za cilj da osigura da svi građani u BiH uživaju ista prava bez obzira na to kako se izjašnjavaju.

Mi se slažemo da se OHR treba zatvoriti, ali tek kada se ispune uslovi, kada lokalne institucije budu funkcionirale efikasno i kada zemlja bude jasno na putu ka Evropi.

Da bi se ovaj cilj ispunio brže, političari u Bosni i Hercegovini moraju prihvatiti teške kompromise koji su potrebni da bi zemlja išla naprijed.

Stalna osporavanja suvereniteta države i ponovljeni pozivi na referendum kojim bi se kršio dejtonski ustav neće ubrzati odlazak OHR-a", navodi u saopćenju OHR.

(Vijesti.ba/Fena)

Dodik je postao suvereni gospodar svih događanja u BiH

imageNermin Pećanac

SARAJEVO - Mislim da je u odnosu na budućnost Bosne i Hercegovine u zadnjih pola godine odnosno godinu dana, ili od 2010. godine, napravljen veliki korak unazad, kazao je Feni predsjednik Socijaldemokratske unije BiH Nermin Pećanac upitan da prokomentira izvještaj visokog predstavnika Valentina Inzka.

U polugodišnjem izvještaju Valentina Inzka Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija navodi se, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u posljednjih šest mjeseci napravila malo pomaka u pravcu evroatlantskih integracija, a direktna osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma su značajno porasla.

Nažalost, novodi Pećanac, u ovom trenutku su na sceni vrlo agresivne snage koje žele srušiti BiH i koje su za disoluciju BiH.

- Prije svega mislim na Milorada Dodika, a pomažu mu i stranke iz Federacije, mislim na Zlatka Lagumdžiju i na SDP, kazao je Pećanac.

Po njegovim riječima, sramna je šutnja međunarodne zajednice u pogledu ovoga svega što se dešava, odnosno negiranja BiH kao međunarodno priznate države.

- Oni ne shvataju naš mentalitet, a naš mentalitet je "ako im daš prst, uzeće ti ruku". Oni su pustili Dodika da radi šta hoće i Dodik je postao suvereni gospodar svih događanja u BiH, i u Federaciji i u Republici Srpskoj, s tim da ima snage koje su se, na svoj način, stavile u njegovu funkciju zarad vlastitih fotelja, kazao je Pećanac.


(Vijesti.ba/Fena)

Očekivao sam da Inzko preciznije identifikuje nosioce i uzroke predstavljene situacije

imageAmir Zukić

SARAJEVO - Očekivao sam da visoki predstavnik preciznije identifikuje nosioce i uzroke predstavljene situacije, kazao je danas Agenciji Fena generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Amir Zukić zamoljen da prokomentira nepovoljne ocjene u pogledu napretka naše zemlje ka EU, koje je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko naveo u polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.

Inzko je trebalo više da se osvrne na one koji derogiraju reforme postignute u pogledu oživotvorenja državnih institucija, smatra Zukić.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko predstavit će u utorak Vijeću sigurnosti UN-a polugodišnji Izvještaj o napretku BiH kada su u pitanju EU integracije.

U izvještaju je između ostalog naveo da je BiH u posljednjih šest mjeseci napravila malo pomaka u pravcu evroatlantskih integracija i da su "direktna osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma značajno porasla".

Obećavajući razvoj situacije s početka 2012. je zaustavljen, naveo je Inzko, a političke stranke su se upustile u beskrajnu seriju igara moći na svim nivoima.

"U vrijeme kampanje za lokalne izbore, ovi politički manevri postali su važniji od gorućih potreba građana i zemlje kao cjeline", naveo je Inzko.

U isto vrijeme, vodstvo Republike Srpske intenziviralo je svoju šestogodišnju politiku otvorenog i direktnog osporavanja same suštine Mirovnog sporazuma.

Izjave visokorangiranih zvaničnika RS-a, kao i radnje koje oni poduzimaju, a koje imaju za cilj smanjenje nadležnosti državnih organa, izazivaju duboke sumnje u pogledu privrženosti sadašnjeg vodstva RS-a najosnovnijim aspektima Dejtona, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, navodi Inzko.

(Vijesti.ba/Fena)

 

09.11.2012.

SPC: VASILIJE KAČAVENDA NA DUŽNOSTI DO MAJA 2013.

SPC: Vasilije na dužnosti do maja 2013.

image

BANJA LUKA - Sinod Srpske pravoslavne crkve načelno je prihvatio ostavku vladike Vasilija (Kačavende) na mjesto episkopa zvorničko-tuzlanskog iz zdravstvenih razloga, ali je zamoljen da taj posao obavlja do zasjedanja Svetog arhijerejskog sabora, u maju naredne godine.

"Sveti Sinod je primio i načelno prihvatio ostavku vladike Vasilija, ali ga je ujedno zamolio da, uprkos teškoćama, rukovodi životom Eparhije zvorničko-tuzlanske do redovnog zasjedanja Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve u maju 2013. godine, i to iz dva razloga: da je konačno razrješenje od upravljanja Eparhijom u nadležnosti Sabora, a ne Sinoda, i drugi je činjenica da je Sveti sinod istovremeno zamolio episkopa Vasilija da završi započete graditeljske i druge važne projekte u povjerenoj mu eparhiji", naveo je portparol SPC-a vladika bački Irinej u pisanoj izjavi dostavljenoj Tanjugu.

Vladika Irinej je ukazao da sve van ovih činjenica spada u oblast subjektivnih pretpostavki i konstrukcija.

"Nijedan episkop ne biva 'primoran' na ovakav korak, nego kad osjeti da više nema dovoljno snage za puno služenje Bogu i Crkvi tada po diktatu sopstvene savjesti i osjećanja odgovornosti traži od Crkve rješenje nastalog problema", kazao je Irinej.

Vladika Irinej se kritički osvrnuo na predstavnike medija, kojima je poručio da on i drugi odgovorni ljudi u Crkvi ne mogu biti dostupni novinarima dok im traju službene obaveze, a posebno ne na velike praznike u toku bogosluženja i za vrijeme odsustvovanja iz službenih prostorija.

"Strpljenje se isplati svakom, pa i medijskim poslenicima", naveo je Irinej.

Vladika Irinej je to poručio povodom pisanja medija o često, kako navodi, neprovjerenim vijestima od kojih se "pravi čitava skandalozna priča ili "bar proizvoljna špekulacija".

(Vijesti.ba)

 

Image

Image

.............................................................

Na udaru istinski multietnički grad: Vasilije Kačavenda širi laži o Tuzli

image Vasilije Kačavenda / 24sata.info

 

.................................................................................

..U desnom uglu obiljezeni crvenom linijom su: Ratko Mladic, Radovan Karadzic i Momcilo Krajisnik u lijevom uglu obeljezen crvenom linijom je Vladika Vasilije Kacavenda

 

.............................................................................
...
Ratko Mladic i Vasilije Kacavenda

Topla, a krvava priča o čika Ratku i čika Radovanu

Image
Prigodna sjećanja na genocid:

 

 

Image
09.11.2012.

BOLNO SJEĆANjE: PRIJE 19 GODINA UBIJENA JE UČITELjICA FATIMA GUNIĆ I TROJE UČENIKA

Bolno sjećanje na nevino ubijene Sarajlije 
Prije 19 godina ubijena je učiteljica Fatima Gunić
.....................
09.11.2012.
...................
Prije 19 godina ubijena je učiteljica Fatima Gunić

Na današnji dan, prije tačno 19 godina, od granate ispaljene sa agresorskih položaja, poginula je učiteljica Fatima Gunić i troje učenika, Vedad Mujkanović, Feđa Salkić i Adis Mujala.  

Na Trgu ZAVNOBiH-a na Alipašinom polju danas se okupila brojna rodbina, prijatelji, učenici, ali i predstavnici kantonalne vlasti, kako bi obilježili godišnjicu masakra nad nevino stradalim građanima Sarajeva.

Prisutni su polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom šutnje odali počast za poginule.

Suze, bol i tuga jedino je što se danas moglo vidjeti na licima porodica ubijenih dok su učenici OŠ Fatima Gunić recitovali stihove u sjećanje na nekadašnje učenike i učiteljicu ove škole.

 

09.11.2012.

DAVID BROZINA: EU JE OPCIJA ZA BiH, A NE RUSIJA ILI TURSKA

Šef misije Republike Slovenije u BiH
Brozina: EU je opcija za BiH, a ne Rusija ili Turska
...............
09.11.2012.
...................
Brozina: EU je opcija za BiH, a ne Rusija ili Turska

Političari u BiH i oni koji rade u upravi imaju pogrešno shvatanje o tome kako se pripremiti za ulazak u Evropsku uniju, izjavio je šef misije Republike Slovenije u BiH David Brozina.

„Zapravo oni uvijek imaju osjećaj kako su tu uvijek novi uvjeti za BiH. Međutim, uvjeti su jednaki za sve, svaka država mora se pripremiti, a BiH je tek na početku puta ka EU“, kaže Brozina.

Ukoliko bi BiH što prije uradila prve uvjete kao što je presuda „Sejdić-Finci“ smatra da bi mogla veoma brzo dobiti status kandidata.

To bi svakako, kaže, pomoglo općinama da dođu do evropskih fondova za razne projekte koji sada nisu dostupni za lokalne zajednice.

„Dakle, veliki politički problemi u BiH su na samom početku, što naravno trebaju da srede političari. Kada bi uspjeli u tome u skorije vrijeme bi se otvorio put ka evropskim integracijama. Zapravo je nevjerovatno da BiH ima podršku svih 27 članica Evropske unije, što do sada nije nijedna zemlja imala“, rekao je zamjenik šefa misije Slovenije u BiH.

Zaključio je da političari u BiH trebaju shvatiti da je Evropska unija jedina opcija koju BiH ima u smislu svog napretka.

„Ovdje sam čuo da neki političari razmišljaju da mogu doprinijeti zemlji u partnerstvu s Rusijom ili Turskom. Ne mislim tako, jer smatram da je za BiH jedina opcija Evropska unija“, kazao je Brozina.

Članovi Evropske unije, istakao je, žale što interne političke rasprave u BiH u biti zaustavljaju evropski proces, a voljeli bi da glavne političke korake, koji su sadržani u Mapi puta napokon bh. političari utvrde i onda bi, navodi, čitav taj mehanizam prešao na upravu, administraciju, koja sama može da radi, jer ne treba toliko političkih inputa kao sada.

 

09.11.2012.

"ŽENE U CRNOM" ZATRAŽILE DA SRBIJA PRIZNA GENOCID U SREBRENICI

U Beogradu danas obilježen Dan borbe protiv fašizma
"Žene u crnom" zatražile da Srbija prizna genocid u Srebrenici
.................
09.11.2012.
.................
"Žene u crnom" zatražile da Srbija prizna genocid u Srebrenici
Protest u Beogradu
................................

U Beogradu je danas obilježen Dan borbe protiv fašizma, a tim povodom su aktivistkinje i aktivisti Žena u crnom, novosadske Art klinike, Qirie i drugih LGBT organizacija, održali mirni protest u Beogradu.

Na platou između zgrade Predsjedništva i Skupštine grada u centru grada, uz prisustvo uobičajenog policijskog obezbjeđenja i novinara, učesnici protesta istakli su parole: “Sramota me je što je predsjednik Republike četnički vojvoda”, “Vukovar nije srpski grad”, “U Srebrenici se dogodio genocid”, “Priznajem nezavisnost Kosova”, “Fašizam ubija riječju i djelom, ovde i sada”, “Zahtijevam da se u Beogradu podigne spomenik žrtvama genocida”, "Priznajem da je Draža Mihailović ratni zločinac", "Priznajem da su ratni profiteri politička i ekonomska klasa u Srbiji", prenose "e-novine".

“Na Međunarodni dan borbe protiv fašizma ovde su se okupili  su se odgovorni građani, antifašistkinje i antifašisti koji pokazuju da su protiv onoga što sadašnja vlast radi poričući zločine i kršeći međunarodne sporazume”, rekla je aktivistkinja Žena u crnom Staša Zajović.

Organizatorke okupljanja delile su letke u kojima konstatuju da “Srbija poriče svoju nedavnu zločinačku prošlost”, odnosno da “današnja vlast u Srbiji, ista ona koja je pokrenula ratove, najodgovornija za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine širom bivše Jugoslavije, podstiče fašizam i klerikalizam”, javljaju "e-novine".

 

Učesnici su akciju "Priznajem" simbolično završili u Srebreničkoj ulici, u centru Beograda na Kosančićevom vencu, gdje su istakli plakat na kojem piše "Srebrenica 11. jul 1995 - 9. novembar Beograd, 8.372 žrtve genocida u Srebrenici".

„Žene u crnom“ su minutom šutnje odale počast srebreničkim žrtvama.

 

09.11.2012.

PATRICK MOON: TVRDNjE MILORADA DODIKA NISU UTEMELjENjE, POLITIČKI LIDERI SU BLOKIRALI NAPREDAK BiH

Dodikove tvrdnje nisu utemeljene, politički lideri su blokirali napredak BiH

imagePatrick Moon

...................................................

SREBRENICA - Prilikom današnje posjete Srebrenici, Patrick Moon, ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini, izjavio je da tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o OHR-u nisu utemeljene. Stav Sjedinjenih Američkih Država je da je OHR imao ...

...  i ima vrlo važnu, pozitivnu ulogu ovdje u Bosni i Hercegovini. OHR radi na formiranju i uspostavi i stabilnosti i promoviranju demokratije te jačanju vladavine zakona. Sigurno je da OHR treba ovdje ostati. Međunarodna zajednica je odredila taj put da se u odgovarajuće vrijeme i zatvori OHR. Neki od uvjeta koji su postavljeni su već zadovoljeni. Jedan od najvažnijih jest nadohvat ruke, a to je rješavanje pitanja državne i vojne imovine ovdje. Devetog marta politički lideri su postigli dogovor o tome, ali zista ne znam zašto taj sporazum nije implementiran. To je bilo lako uraditi i podstičem političke lidere da to i urade. Sve će manje i manje biti relevantna uloga OHR-a kako Bosna i Hercegovina bude više napredovala na svom putu ka članstvu  u NATO-u i Evropskoj uniji, kazao je on.

Na pitanje novinara kako ocjenjuje posljednju izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da je OHR kriv za stanje u Bosni i Hercegovini, Patrick Moon je rekao da te tvrdnje nisu utemeljene.

- Posljednjih 17 godina uloga OHR-a je bila zaista da pomogne u dobrom upravljanju zemljom. Međunarodna zajednica podržava ono što rade OHR i Valentin Inzko. Postoji plan da se postepeno ide ka zatvaranju OHR-a i svi trebamo raditi u tom smjeru. Time što nisu implementirali dogovor od 9. marta u vezi s rješavanjem pitanja državne i vojne imovine, politički lideri su bili ti koji su blokirali napredak, kazao je ambasador Moon.


(Vijesti.ba/Fena)

Izvještaj visokog predstavnika prevodi se na šest oficijelnih jezika UN-a

imageValentin Inzko

SARAJEVO - Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko podnijet će  u utorak Vijeću sigurnosti UN-a Izvještaj o napretku BiH ka evropskim integracijama. Nakon podnošenja izvještaja, nema usvajanja u Vijeću sigurnosti, izuzev što svi članovi Vijeća naprave svoj izvještaj, ponekad praćen zainteresiranim stranama ...

...  kao što su Hrvatska i EU - rečeno je Agenciji FENA iz UN-a u pojašnjenju "tretmana" Inzkovog Izvještaja u Vijeću sigurnosti.

Odjel za Evropu za politička pitanja UN-a obavlja administraciju i prijenosno pismo za Vijeće sigurnosti.

UN-ovi prevodioci su zaduženi za prijevod Izvještaja na šest oficijelnih jezika UN-a, precizirano je u izjavi za FENA-u iz UN-a.

U Izvještaju, kako je saopćio OHR, Inzko  navodi da je Bosna i Hercegovina u posljednjih šest mjeseci napravila malo pomaka u pravcu evroatlantskih integracija, a direktna osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma su značajno porasla.

Obećavajući razvoj situacije s početka 2012. godine je zaustavljen, a političke stranke su se upustile u beskrajnu seriju igara moći na svim nivoima, stoji u Izvještaju.

"U vrijeme kampanje za lokalne izbore, ovi politički manevri postali su važniji od gorućih potreba građana i zemlje kao cjeline", smatra Inzko.

U isto vrijeme, vodstvo Republike Srpske intenziviralo je svoju šestogodišnju politiku otvorenog i direktnog osporavanja same suštine Mirovnog sporazuma.

Izjave visokorangiranih zvaničnika RS-a, kao i radnje koje oni poduzimaju, a koje imaju za cilj smanjenje nadležnosti državnih organa, izazivaju duboke sumnje u pogledu privrženosti sadašnjeg vodstva RS-a najosnovnijim aspektima Dejtona, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, navodi Inzko u Izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.

Što se tiče pet ciljeva i dva uvjeta koje je postavilo Vijeće za provedbu mira, Inzko ocjenjuje da su vlasti BiH učinile malo na implementaciji preostalih obaveza.


(Vijesti.ba/Fena)

Amerika će pomoći ekonomskom razvoju Srebrenice

imagePatrick Moon

SREBRENICA - Američki ambasador u BiH Patrick Moon je danas, poslije razgovora sa Ćamilom Durakovićem i Vesnom Kočević, kandidatima za načelnika Općine Srebrenica na proteklim lokalnim izborima, izjavio da je dobio čvrsto uvjerenje da postoji namjera da se Skupština općine Srebrenica što prije formira.

"Nisam danas došao u Srebrenicu da bih bilo kome čestitao na pobjedi. Čestitao sam im na nastojanju da se se povežu, da objedine zajednicu. Oba kandidata koja su bila u kampanji izrazili su svoju apsolutnu spremnost i opredijeljenost da rade zajedno i da rade za bolju budućnost svih građana. Došao sam da im damo podršku u tom nastojanju. Građani Srebrenice su predugo patili i trpjeli i zaista im treba više radnih mjesta, ekonomski razvoj i, naravno, podrška vlasti iz Srebrenice i Banje Luke", izjavio je Patrick Moon.

Dodao je da Srebrenica zauzima posebno mjesto zbog onoga što se ovdje desilo. Ovo je zaista osjetljiv grad i za Sjedinjene Američke Države ovo je važan grad i naša zemlja će pomagati da Srebrenica postigne viši stepen ekonomskog razvoja i da se osiguraju bolji uvjeti za život svih stanovnika ovog grada.

U nastavku radne posjete, Patrick Moon je u Memorijalnom centru Potočari odao poštu Bošnjacima ubijenim u genocidu i razgovarao s Majkama Srebrenice. On je obišao i pravoslavno groblje u Pečištima gdje je prije nekoliko dana srušen 21 nadgrobni spomenik i osudio ovaj vandalski čin.

Na kraju posjete ovom kraju, američki ambasador imao je razgovor s rukovodstvom Općine Bratunac.

(Vijesti.ba/Fena)

 

 

09.11.2012.

DONATUS KOCK: INZKOV IZVJEŠTAJ ODGOVARA SITUACIJI U BiH

Ambasador Republike Austrije u našoj zemlji

Köck: Inzkov izvještaj odgovara situaciji u BiH
.................
09.11.2012.
................
Köck: Inzkov izvještaj odgovara situaciji u BiH

Ambasador Republike Austrije u BiH  Donatus Köck kazao je u izjavi za Agenciju FENA da u potpunosti podržava izvještaj visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH ambasadora  Valentina Inzka.

- Njegov izvještaj odgovara političkoj i privrednoj realnosti u BiH - istakao je ambasador Köck.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko predstavit će u utorak Vijeću sigurnosti UN-a polugodišnji Izvještaj o  napretku BiH kada su u pitanju EU integracije.

U izvještaju je, između ostalog, navedeno da je BiH u posljednjih šest mjeseci napravila malo pomaka u pravcu evroatlantskih integracija, a direktna osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma su značajno porasla.

Obećavajući razvoj situacije s početka 2012.  je zaustavljen, naveo je Inzko, a političke stranke su se upustile u beskrajnu seriju igara moći na svim nivoima.

"U vrijeme kampanje za lokalne izbore, ovi politički manevri postali su važniji od gorućih potreba građana i zemlje kao cjeline", smatra Inzko.

U isto vrijeme, vodstvo Republike Srpske intenziviralo je svoju šestogodišnju politiku otvorenog i direktnog osporavanja same suštine Mirovnog sporazuma.

Izjave visokorangiranih zvaničnika RS-a, kao i radnje koje oni poduzimaju, a koje imaju za cilj smanjenje nadležnosti državnih organa, izazivaju duboke sumnje u pogledu privrženosti sadašnjeg vodstva RS-a najosnovnijim aspektima Dejtona, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, navodi Inzko.

Visoki predstavnik dalje je naveo da bi suspenzija supervizije za Distrikt Brčko mogla predstavljati važan korak u pravcu realizacije ovog cilja, dok je značajna odluka Ustavnog suda BiH osigurala pravni presedan i dala smjernice za rješenje državne i vojne imovine.

 

09.11.2012.

JURRIAAN KRAAK UPOZORIO MILORADA DODIKA: NEZAVISNOST RS-e NIJE MOGUĆA

Ambasador Holandije u BiH posjetio Banju Luku
Kraak upozorio Dodika: Nezavisnost RS nije moguća
....................
09.11.2012.
..................
Kraak upozorio Dodika: Nezavisnost RS nije moguća

Ambasador Kraljevine Holandije u BiH Jurriaan Kraak naglasio je danas u Banjoj Luci da ne postoji odvojeni put Republike Srpske (RS) ka Evropskoj uniji (EU) te da je to nedopustivo i nemoguće.

Komentirajući jučerašnji stav predsjednika RS-a  i SNSD-a Milorada Dodika, da njegovo povjerenje u BiH nije ojačalo te da će referendum o otcjepljenju Republike Srspke "uvijek biti u opticaju", ambasador Kraak je  rekao u izjavi novinarima u Banjoj Luci da će insistiranje na posebnom putu, odnosno odvajanju entiteta, frustrirati zemlju, ambicije i aspiracije bh. naroda, za koga misli da želi da BiH jednog dana bude u EU.

To je, kazao je, stav i cijele međunarodne zajednice.

- Prilično smo razočarani nedostatkom napretka u vašoj državi, rekao je Kraak koji apelira na političke lidere da odustanu od daljnjih potkopavanja državnih institucija, jer je to kontraproduktivno.

Osvrćući se na Srebrenicu, ambasador Holandije je rekao da je vlada njegove zemlje u proteklih 15 do 17 godina investirala oko 100 miliona eura u tu regiju.

- Smatramo da naša podrška, koju pružamo sami i u saradnji s drugim zemljama i organizacijama, mora doći do svakog ko živi u toj regiji i to sam vrlo jasno rekao i Dodiku, rekao je holandski ambasador.

Naglasio je i da se mora poboljšati vladavina prava, regionalna saradnja, pomirenje, ali i jačanje ekonomija potencijalnih zemalja članica EU.

Ukazao je i da entiteti u BiH ne mogu samostalno voditi razgovore s EU te snažno podržao uime svoje zemlje ambicije države BiH u ostvarivanju napretka u vezi s evropskim integracijama.

- Potrebno je da entiteti, koji igraju važnu ulogu u ispunjavanju zadataka shvate da su oni samo dio jedne cjeline: BiH koja u okviru evropskih integracija treba govoriti jednim glasom, naglasio je ambasador Kraak i konstatirao da to još nije slučaj i izvještaj o napretku BiH jasno je pokazao u kojem smjeru vodi trenutna situacija – da BiH daleko 'kaska' iza zemalja u regionu. Holandija traži od političkih lidera da premoste međusobne raskole i da se okrenu zajedničkoj budućnosti ove zemlje, ukazao je ambasador Kraak i dodao da su efikasni mehanizmi za EU koordinaciju osnovni preduvjet za uspješno ispunjavanje zadataka na evropskom putu.

Ambasador Kraak u protekla dva dana bio je u nastupnim posjetama kod predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Vlade Aleksandra Džombića, predsjednika Narodne skupštine RS-a Igora Radojičića, a sastao se i s liderima političkih stranaka ovog entiteta, političkim i ekonomskim analitičarima, predstavnicima civilnog društva i glavnim revizorom RS-a Boškom Čekom, koji uskoro napušta tu funkciju.

 

09.11.2012.

NA DANAŠNjI DAN PRIJE 19 GODINA SRUŠEN JE STARI MOST U MOSTARU

Remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu
Na današnji dan prije 19 godina srušen je Stari most
FOTO: Screenshott
Na današnji dan prije 19 godina srušen je Stari most

Na današnji dan prije 19 godina, 9. novembra 1993. godine, u 10.16 sati, sa atriljerijskih položaja HVO-a tenkovskim projektilima srušen je Stari most u Mostaru, remek - djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu.

Samom činu rušenja prethodilo je višednevno granatiranje Starog mosta i starog gradskog jezgra Mostara. U momentu rušenja, Stari most bio je star oko 427 godina.

Zajedničkim naporom praktično cijelog svijeta, odnosno vlada nekoliko zemalja sa više kontinenata, uz podršku UNESCO-a, Stari most je obnovljen i svečano otvoren 24. jula 2004. godine.

Rušenje Starog mosta jedan je od događaja kojim se bavi i Haški tribunal na suđenju šesterici Hrvata, civilnih i vojnih lidera samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna.

U prvom redu prvi desno premijer Jadranko Prlic, ministar odbrane Bruno Stojic. U drugom redu prvi desno komandant HVO-a general Slobodan Praljak i Milivoj Petkovic, komandant vojne policije HVO-a Valentin Coric i sa stakom stoji sef komisije za razmjenu zarobljenih Berislav Pusic.
OPTUZENI SU ZA ZLOCINE PROTIV COVJECNOSTI POCINJENE PROTIV BOSNJAKA I DRUGIH NEHRVATA NA PODRUCJU BiH KOJU SU HTJELI PRIPOJITI HRVATSKOJ

 


 VIDEO: Prije 19 godina tenkovskim projektilima srušen Stari most u Mostaru
09.11.2012.

EPISKOP ZAHUMSKO-HERCEGOVAČKI I PRIMORSKI GRIGORIJE: SUTORINA JE NAŠA, BiH IMA LEGITIMNO PRAVO IZLAZA NA MORE

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u "borbi" za državne granice
Sutorina je naša, BiH ima legitimo pravo izlaza na more
.................
09.11.2012.
...................
Sutorina je naša, BiH ima legitimo pravo izlaza na more

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da BiH ima legitimno pravo da traži povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH da se bore za svoju teritoriju.

"Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju i u tom pogledu da se ponašaju odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa", ocijenio je vladika Grigorije.

Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da je opštepoznato da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora, a da nema i izlaz na more.

"BiH ima legitimno pravo da to traži i, naravno, da to neće činiti  svađom, već pravnim poretkom", istakao je vladika zahumsko-hercegovački, napomenuvši da je taj prostor i dio Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.

Prema njegovim riječima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzeme.

Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u, osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u imala izlaz na more.

Episkop Grigorije kaže da je, kako se priča, takva sutuacija stvorena u telefonskom razgoru dvojice funkcionera bivše SFRJ, kada je dogovoreno da prostor Sutorine pripadne Crnoj Gori.

"To je, ipak, bio samo načelni dogovor i nigdje na svijetu ne postoji situacija da ljudi žive desetak kilometara iznad mora, a da ne mogu da dođu do njega. Sve i da nije bilo šta je bilo i da nije naše kako i jeste, opet bismo mogli da postavimo pitanje izlaska na more, jer to nije stvar nekog našeg hira, već međunarodnog prava", istakao je vladika Grigorije.

"Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo", naveo je, između ostalog, vladika Grigorije.

Prema avnojskim granicama, sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada BiH.

BiH je prije više godina oduzet sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori.

Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od sedam kilometara na sjevernom dijelu zaliva Boka Kotorska, gdje se uliva rijeka Sutorina, u sporu je između BiH i Crne Gore.

Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić nedavno izjavio je da je došao do pisanih materijala u kojima se navodi da je područje Sutorine od 1382. godine do 1936. godine bilo u sastavu Trebinjskog sreza, kada je, uredbom tadašnjeg ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu, u sastavu tadašnje Zetske banovine, zbog čega je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo.

 

09.11.2012.

DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA I ANTISEMITIZMA U BiH

Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma u BiH
Mladi antifašisti u Banjoj Luci prekrečili grafite podrške Ratku Mladiću

..................
09.11.2012.
....................


Antifašistkinje i antifašisti BiH organizirali su danas niz uličnih akcija povodom obilježavanja 9. novembra, međunarodnog Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, saopćila je Antifašistička akcija BiH.

U Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Prijedoru antifašisti su prekrečili desetine fašističkih simbola i poruka mržnje, a u sva četiri grada polijepljeni su plakati sa porukom "Fašizam ubija".

"Ovim uličnim akcijama želimo još jednom upozoriti građane BiH na svu pogubnost fašističkih ideja i prakse, na opasnost od njihove rehabilitacije i sramotnog istorijskog revizionizma", poručuju iz Antifašističke akcije BiH.

Iz Antifašističke akcije BiH podsjećaju da su u mnogim gradovima BiH, "ulicama nadjevena imena ratnih zločinaca, fašističkih saradnika, čime je poslana jasna poruka kakvom društvenom modelu 'naginju' nacionalističke elite".

"Dodajmo ovome i permanentnu ekonomsku krizu, te krizu sistema vrijednosti, masovnu nezaposlenost i opštu besperspektivnost, postat će puno jasnije zašto ideje ekstremnog nacionalizma i neonacizma imaju utjecaja na izvjestan broj mladih ljudi", navodi se  u saopćenju.

 

09.11.2012.

RASIZAM I NASILjE NA BALKANU

Rasizam i nasilje na Balkanu
Utakmica između Dinama i Zvezde "promijenila je svijet" 
...................
09.11.2012.
.................
Utakmica između Dinama i Zvezde "promijenila je svijet"

Nedavni susret mladih reprezentacija Srbije i Engleske u Kruševcu bio je poprište rasističkih incidenata prema tamnoputom igraču Engleske. Da li je po tome Srbija specifična u regionu?

Prekinuta utakmica između zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene zvezde 1990. godine prema američkoj TV mreži CNN spada među pet sportskih događaja koji su „promijenili svijet“. Utakmica je značila uvod u raspad Jugoslavije i predstavljala je obavezno mjesto svih analiza sukoba u bivšoj SFRJ. Sportski stadioni su tako postali refleksija događaja u društvu, a navijačke grupe su već po potrebi postale oruđe u rukama nacionalista, kriminalaca, pa čak i vjerskih zajednica.

Nedavni susret mladih reprezentacija Srbije i Engleske u Kruševcu bio je tako poprište rasističkih incidenata prema tamnoputom igraču Engleske, zbog čega su stizali i zahtjevi da se Srbija izbaci iz međunarodnih takmičenja. Naredni incident su izazvali navijači beogradskog Rada, koji su vrijeđali navijače Novog Pazara transparentom „Nož, žica, Srebrenica“, da bi zatim navijači Novog Pazara uzvratili transparentom na kojem se pominje Žuta kuća u Albaniji, što je mjesto gdje su, po riječima srpskih zvaničnika, vađeni organi otetih Srba sa Kosova.

Čitav taj niz bizarnih incidenata bio je povod da Rasim Ljajić, počasni predsjednik fudbalskog kluba Partizan i ministar u vladi kaže da bi trebalo ukinuti fudbal u Srbiji na određeno vrijeme, ukoliko država ne može da se izbori sa huliganima.

Vrijednosni sistem devedesetih

Najkraće rečeno svi ti rasistički i nacionalistički incidenti pokazuju da nismo daleko odmakli od devedesetih godina, kaže za DW Aida Ćorović, direktor nevladine organizacije Urban In iz Novog Pazara. I tada, a i sada, stadioni su se koristili za promocije različitih nazadnih ideja kod mladih ljudi, ističe Aida Ćorović:

„Ove generacije koje su došle poslije, i koje se zapravo jasno i ne sjećaju 90-ih, jer je tu mnogo mladih koji su tek bili rođeni, ili čak i nisu bili rođeni kad je počeo raspad Jugoslavije, proizvod su ne samo ratova nego i onoga što je rađeno kasnije, tokom protekle decenije od 2000. godine. Govorim sada o Srbiji, ali to je manje- više problem i u čitavom regionu, što se mi nijednog trenutka nismo distancirali od vrijednosnog sistema devedesetih godina. Uradili smo upravo suprotno, nastavili smo da taj vrijednosni sistem i dalje promovišemo“.

Manipulacija po potrebi

Kada je riječ o uticaju na mlade ljude, koji su uvijek glavni vinovnici nasilja, bilo da je to sprečavanje gej parade, ili rasistički i nacionalistički ispadi na stadionima, on je dosta širok. Aida Ćorović kaže da se kreće od etničko- religioznog uticaja pa sve do političara i podzemlja, koji manipulišu tim  grupama mladih ljudi po potrebi:

„Ne mislim da je u tom pogledu Srbija nešto specifična, mislim da je u cijelom regionu slična priča. Jer, nama se i desio rat upravo u sprezi nacionalizma, nacionalistički nastrojenih političara, tu se zatim itekako uplela religija, i ona i do dan danas vrši poguban uticaj i naravno mafijaši. Koje, naravno, mi volimo blasfemično da zovemo tajkunima ili kontroverznim biznismenima“.

Ekstremni nastavnici

Sada se nakon ovakvih incidenata, zapravo, pokazuje zašto je važno i zašto je nevladin sektor uporno insistirao na suočavanju sa prošlošću, kaže Aida Ćorović. Međutim, sve je to teško raditi kada se djeca čak i kroz obrazovni sistem uče mržnji:

„Ogromna većima mladog svijeta je prepuštena ulici, medijima koji su i dalje puni govora mržnje, i nažalost, naš obrazovni sistem je jedan od ključnih razloga za ove probleme. Jer, ako znamo i viđamo na raznim društvenim mrežama nastavnike i profesore koji su ekstremno desno nastrojeni, sa fašističkim izjavama, onda možete misliti kada to kaže ili napiše na javnoj mreži šta svojoj djeci u odjeljenjima govori“.

Šta radi država?


Ključna riječ kada govorimo o svim ovim incidentima je nasilje, ističe za DW Andrej Nosov, direktor Heartefact fonda. Nasilje je postalo obrazac komunikacije u našem društvu, ocjenjuje Nosov, i sada je ključno pitanje šta tim povodom čini država:

„Nije stvar u pet nasilnika koji to čine, već je stvar u onim ljudima koji stoje iza toga, koji su ideolozi i pokretači toga. Rekao bih da to ima veze sa onim ljudima koji su učestvovali u ratovima, ima veze i sa nečim što bismo zvali krupni kapital, ali isto tako ima veze i sa nečim što bismo mogli da nazovemo kontrolom rušilačkih grupa. Vjerujem da postoje oni ljudi koji su u vlasti koji imaju veze sa tim nasilnicima. Kad to kažem, naravno da nema dokaza da se radi konkretno o nekom ministru, ili direktoru neke institucije, ali vjerujem da to jedno prećutkivanje i relativizovanje tog nasilja vodi do toga da stičemo utisak da postoji jedna vrsta podrške takvom nasilju“.

 

 

09.11.2012.

IGRE OKO VLASTI U BiH: ČIJI ĆE INTERESE PREVLADATI?

Igre oko vlasti u BiH: Čiji će interesi prevladati?

Lideri SBB-a, SDP-a, HDZ-a BiH, SDS-a i SNSD-a na jednom od susreta, 2012.

Lideri SBB-a, SDP-a, HDZ-a BiH, SDS-a i SNSD-a na jednom od susreta, 2012.

.............................................................

Tek što se učinilo da će BiH uspjeti napraviti parlamentarnu većinu na državnom nivou, uslijedila je dilema radi li se zaista o programskom ili foteljama vođenom savezu Lagumdžijinog SDP-a BiH i Dodikovog SNSD-a. Razlike su svakim danom sve vidljivije - od podrške OHR-u, kojem bi SNSD rado vidio kraj, pa do zahtjeva HDZ-a BiH da se rekonstruiše federalna vlast, što SDP BiH ne može osigurati bez velikih potresa.

Mogu li se različiti interesi složiti u jedan zajednički ili je sve samo stvar matematike? Kako god  - stabilne ili bolje reći nikakve vlasti u BiH nema već dvije godine, od prošlih opštih izbora.

Da državnom vlasti u BiH više od dvije godine diriguje matematička podjela fotelja, nije nepoznato. Ono što je u ovoj jednačini nepoznata jeste čiji će interesi, kad se saberu dvije srpske, dvije hrvatske i dvije dominantno bošnjačke partije, prevladati.

Milorad Živković, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog parlamenta, otklonio je dileme šta su prioriteti programske saradnje SDP-a i SNSD-a:

„Ako biram između čovjeka i sporazuma, ja glasam za to da dam šansu sporazumu“, rekao je Živković.

Liderima i šestorci podređen je i rad najvišeg zakonodavog tijela u zemlji, te sve čeka dok se oni ne dogovore.

„Ovih šest stranaka koje će činiti novu većinu konstatuju da je proces rekonstrukcije parlamentarne većine na državnom niovu u završnoj fazi i da će u narednom periodu biti finaliziran dogovor ne samo o kadrovskim rješenjima nego i projektnom i programskom sadržaju ove šestorke i nakon toga će biti održana sjednica“, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH.

Na kraju se sve svodi na fotelje po svaki cijenu, ocijenio je zastupnik Stranke za BiH u državnom parlamentu Beriz Belkić.

„Niko ne priča o studiji, niko ne priča o NATO-u, niko ne priča o teškoj ekonomskoj situaciji – nego se čekaju nekakvi pobjednici u ovim duelima i obračunavanju izbornih pobjednika“, tvrdi Belkić.

U vlast i na poziciju tako će definitivno i SBB BiH. Oni će zamijeniti kadrove SDA - Fahrudin Radončić na mjestu ministra sigurnosti i Edita Đapo kao zamjenica ministra finansija. Prijedlozi su upućeni u proceduru od strane Zlatka Lagumdžije, predsjednika SPD-a BiH. Podršku partnera već imaju.

„Ne vidim nikakvih poteškoća. U biti nama treba da što prije završimo tu priču, da jednostavno nemamo upražnjena mjesta dva ministra i jednog zamjenika“, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

„Mi ćemo glasati za gospodina Fahrudina Radončića zato što je on prijedlog legitimne strukture bošnjačkog naroda“, navodi Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Dodikov rezervni plan

S obzirom na kontroverze oko samog Radončića, biće znimljivo čekati provjeru kandidata koju treba napraviti Agencija za istrage i zaštitu BiH, te CIK, kaže izvršni urednik magazina Start BiH Saša Rukavina. Tek će tada biti jasno zašto je u novoj vlasti važan SBB.

„Mi imamo te priče oko reketa i Lagumdžije. Imamo čak i neke pokretane, pa odbačene istrage protiv Dodika i kompanije. Međutim, nigdje to nije tako daleko otišlo kao protiv Radončića. I koliko god su bile te priče da Dodik i Lagumdžija dogovaraju promjene u sistemu izbora tužilaca da bi sebe obezbijedili, mislim da je Radončić u svemu tome još taj neki korak dalje. Ali to sve ipak nema veze toliko sa obezbjeđivanjem političkog imuniteta i mislim da je to više ono ’haj’mo mi to da imam dva, dva, dva’.“, ocjenjuje Rukavina.

U jeku dogovora o uspostavi funkcionalne državne vlasti, te ekonomskim projektima i razvoju zemlje, kako su naveli lideri SNSD-a i SDP-a BiH, Dodik javno promovira odlazak OHR-a. Za ulogu visokog predstavnika je u izvještaju Vijeću sigurnosti i ostalim relevantnim političkim subjektima u Evropi, SAD-u i Rusiji kazao kako "hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa".

S druge strane, njegovi partneri itekako se uzdaju u angažman međunarodne zajednice, što se vidjelo i tokom posjete američke državne tajnice Hilari Klinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton. U slučaju da ne prođe ono što je sporazumom predviđeno, Dodik ima i rezervni plan.

„Mi sad samo želimo da damo šansu određenom dogovoru ako je on moguć. Jednog dana će nam to pasti kao kruška u ruke, kao što će, recimo, Škotska ili Katalonija učiniti na tom planu. Mi čekamo da imamo primjere u Evropi da vidimo kako se to radi - i da nam onda ne može niko ništa prigovoriti“, kaže lider SNSD-a. 

Pitanje je kako će na ovakve, skoro ultimativne stavove reagovati Dodikovi partneri. Podsjetimo, SDA je iz šestorke eliminisana jer nije podržala nacrt državnog budžeta, što je i pokrenulo krizu na svim nivoima vlasti.

Ukoliko se ispostavi da, recimo, ciljevi iz sporazuma koji se tiču raspodjele novca iz Elektroprenosa BiH, a o kojima će uskoro i Brisel dati svoju riječ, ili o izboru glavnog tužioca, ne naiđu na podršku, jasno je da se sve vraća na početak. Ono se, sve su prilike, neće zadržati samo na državnom nivou.

Navodeći primjere koaliranja u Brčkom, gdje su bliži SDA i SNSD, te stav HDZ-a BiH u vezi sa rekonstrukcijom federalne vlasti, Saša Rukavina nagovještava:

„Čini mi se da je ključ u onome što HDZ BiH želi postići na federalnom nivou, a SDP očito nije u stanju da im to obezbijedi.“

Dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara potvrdio je aspiracije:

„Uspostavila nova parlamentarna većina koja želi rješavati goruće probleme u Federaciji. Međutim, onda dolazimo do situacije da ne postoje demokratska načela da oni koji ne uživaju potporu parlamentarne većine zlouporabljavaju pozicije koje su zauzeli na neustavan i nezakonit način i blokiraju kompletan život u Federaciji.“

Nakon državnog, neminovno je da i na federalnom nivou uslijede rekonstrukcije, koje, kako se već da iščitati, neće proći lako. Lančano, kriza se prenosi, a institucije postaju tek arena za međustranačku borbu po liderskoj direktivi.

 

09.11.2012.

SMJENA LIDERA U KINI, ĐINTAO UPOZORIO NA KORUPCIJU

Smena lidera u Kini, Đintao upozorio na korupciju

Peking uoči kongresa, novembar 2012.

Peking uoči kongresa, novembar 2012

.................................................................

Odlazeći predsednik Kine Hu Đintao je otvorio kongres Komunističke partije, tražeći od članstva da se bori odlučnije protiv korupcije, upozoravajući da ona može dovesti u pitanje opstanak ne samo stranke već i države.

Na ovom skupu, koji će trajati sedam dana, biće imenovano novo rukovodstvo.

U 90-minutnom obraćanju 2,200 delegata u Velikoj sali naroda u Pekingu, Hu (69) je istakao da je u pitanju budućnost i zemlje i partije.

"Partija je nedvosmisleno privržena borbi protiv korupcije i stvaranju poštene vlade. Istovremeno, to je važno političko pitanje kome ljudi posvećuju pažnju. Ukoliko ne uspemo da suzbijemo korupciju, to bi moglo biti fatalno i čak da sruši partiju i državu”, rekao je on.

Upozorenje Hu Đintaoa je na tragu sličnog stava izrečenog prilikom prethodne promene vlasti 2002. godine. Tada je Partija upozorena da joj preti “samouništenje” ukoliko se ne suoči sa korupcijom.

Kongres se održava u atmosferi sve većeg nezadovoljstva naroda zbog sve korumpiranije vladajuće elite.

Đintao je aludirao na nedavne političko-finansijke skandale u koje su bili umešani najviši zvaničnici, uključujući i člana Politbiroa Bo Silaja. On bi trebalo da odgovara za optužbe o korupciji, zloupotrebi vlasti, uzimanje mita i nedolične odnose sa više žena.

Njegova supruga, koja je optužena za ubistvo poslovnog partnera iz Britanije, prvobitno je osuđena na smrt.

Istovremeno, prema nezvaničnim informacijama, Komunistička partija je pokrenula istragu povodom pisanja “Njujork tajmsa” (The New York Times) da porodica premijera Ven Đibaoa poseduje bogatsvo od 2,7 milijarde dolara. Navodno je sam Đibao tražio da se istraži ovaj slučaj.

Za reformu političkog sistema

Hu Đintao je oštro govorio protiv korišćenja partijskih pozicija za sticanje moći i bogatstva.

"Nijedna grupa ili pojedinac ne mogu imati privilegije koje izlaze iz okvira ustava i zakona. Nikada ne smemo dozvoliti da lična moć zameni zakon, niti ćemo dozvoliti ignorisanje zakona zarad lične koristi”, istakao je on.
​​
Hu Đintao je takođe istakao da je potrebno da Partija postane demokratičnija.

"Reforma političkog sistema je važan deo sveukupnih promena u Kini. Moramo da nastavimo aktivno i pažljivo da reformišemo politički sistem tako da narodna demokratija postane sveobuhvatnija i vidljivija u praksi”.

Odlazeći predsednik je takođe kazao delegatima da Kina, druga ekonomska sila na svetu, mora da se prilagodi promenjenim domaćim i globalnim okolnostima. On je pozvao na uspostavljanje "novog modela rasta" koji će se više orijentisati ka potrošnji nego ka izvozu, najavljujući dupliranje bruto društvenog proizvoda kao i prihoda po glavi stanovnika do 2020. godine.

Đintao se založio i da Kina postane "pomorska sila", u trenutku kada se Peking spori sa Tokijom o ostrvima u Istočnom kineskom moru.

Vođstvo Komunističke partije Kine se menja svake desete godine, a kongres se održava svake pete.

Očekuje se da će potpredsednik države Si Điping (59), čovek iz aparata stranke nepoznat široj javnosti, preuzeti lidersku funkciju u jedinoj partiji u zemlji sa 82 miliona članova. Nakon toga, u martu 2013. godine postaće i šef države.

Prvi potpredsednik vlade Li Kećiang bi trebalo da postane premijer.

U Pekingu su pooštrene mere bezbednosti. Grupe za zaštitu ljudskih prava su saopštile da su mnogi disidenti privedeni ili stavljeni u kućni pritvor tokom Kongresa.

 

09.11.2012.

DOGOVOR DAČIĆ-TAČI: ZAJEDNO KOSOVSKI I SRPSKI CARINICI

Dogovor Dačić-Tači: Zajedno kosovski i srpski carinici

Merdare

Merdare

............................................................

Drugi briselski susret premijera Srbije i Kosova, Dačića i Tačija za manje od mesec dana, čini se, rezultirao je konkretnim dogovorima koji bi uskoro, tačnije do 10.decembra trebalo da budu vidljivi na terenu.

Dakle, do 10.decembra na dva od šest graničnih prelaza, trebalo bi da počne takozvano integrisano kontrolisanje granica. Drugim rečima, prelazi bi trebalo da budu pod potpunom kontrolom carinika dve strane.

Premijer Srbije Ivica Dačić ovako je objasnio postignuti dogovor:

„Od šest prelaza dogovori će se realizovati najpre na dva. Pošto su to zajednički objekti, važno je i sa čije su strane administrativne linije. S tim što sam insistirao da EULEKS ima izvršnu funkciju, kad je reč o prelazima na severu.“

Dejan Pavićević, šef srpskog tima za tehničke pregovore, kaže da iduće nedelje dve radne grupe počinju preciziranje dogovora o graničnim prelazima.

"To su pilot projekti i to će biti privremeni objekti, kontejneri. Zajedno će biti prisutni kosvoski i srpski carinici kao i srpski poreski organi“, pojasnio je Pavićević.

Na pitanje da li može da se dogodi da se ne prostignu svi dogovori, pa i primena na terenu do 10. decembra, Pavićević je odgovorio da može ali da ne treba prejudicirati.

Direktor Foruma za etničke donose Dušan Janjić sumnja da će Srbija moći da ispuni sve detalje tog ugovora koji predviđa da na prelazima zajedno rade carinici i policajci sa Kosova i iz Srbije.

"Ja sam skeptičan jer je to povezano sa pitanjem granice. Zahtev kosovske strane je da počne primena na svim prelazima. Najkritičniji su Brnjak i Jarinje. Nije samo stvar u tome ko će deliti prihod od carina, mada je i to važno, problem je što za Srbe koji žive na severru Kosova to jasan znak o tzv. definisanoj granici. Za njih je to zatvaranje teritorijalnog pitanja. To je kraj iluzije da će oni biti deo Srbije“, ocenjuje Janjić.

Oficiri za vezu umesto kancelarije

Drugi dogovor koji privlači pažnju je dogovor o otvaranju Kancelarija Beograda i Prištine. Dačić to naziva oficirima za vezu i negira da su to nukleusi budućih konzularnih odnosno diplomatskih predstavništava:

"Nije reč o kancelarijama koje bi ličile na ambasade i priznavanje statusa, ovde je reč o licima čiji je zadatak da budu kontakt osobe da bi se lakše dogovaralo i realizovalo dogovoreno.“

Da li se znaju detalji o oficirima za vezu, odnosno kancelarijama, pitali smo Dejana Pavićevića.

„Ne, to je priča koja je tek otvorena i o kojoj će se tek pričati dalje. Kancelarije zasigurno neće biti, već oficiri za vezu", pojašnjava Pavićević i dodaje da još nije definisano da li će oni sedeti u Beogradu i Prištini.

Politički analitičar Dušan Janjić kaže za RSE da je najpozitivnije u susretima Tačija i Dačića to što se dijalog kontinuirano odvija.

„NIsam tako preveliki optimista kao  Dačić. Glavne teme tek dolaze u februaru, martu, aprilu...Dotle Beograd treba da napravi akcioni plan za pregovore, zatim da Skupština donese Platformu za pregovore i najzad uključivanje javnosti“, mišljenja je Janjić.

Za građane Srbije i Kosova sigurno je zanimljiv načelni dogovor da se krene zajednički u izradu studije za autoput Niš-Merdare-Priština. Podrška tom projektu od strane Brisela mogla bi biti više nego simbolična. Barem tako se nada naš sagovornik Dejan Pavićević:

„Vrlo verovatno da će se EU uključiti u to“, kaže Pavićević.

Srbiji je stalo da  do 10.decembra postane na terenu vidljiva primena dogovora, kako bi povećala svoje inače male šanse da tada dobije uslovni datum za početak pregovora sa EU.

 

09.11.2012.

SERGE BRAMMERTZ: TOMISLAV NIKOLIĆ NE POŠTUJE ŽRTVE

Brammertz za RSE: Nikolić ne poštuje žrtve

Serge Brammertz

Serge Brammertz

..............................................

Priredila Sabina Čabaravdić

Samo još par godina i zatvoriće se vrata Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Svi optuženi (sa liste od 161) su uhapšeni, ali još nisu izrečene presude za neke od nekadašnjih najtraženijih bjegunaca. Glavni tužilac Tribunala Serge Brammertz u razgovoru za RSE detaljno je analizirao situaciju u vezi s Karadžićem i Mladićem, iskazao zabrinutost stanjem u pravosuđu BiH, te govorio o Srebrenici.

RSE: Međunarodni sud za ratne zločine završava mandat 2014, a u toku su još tri  važna suđenja. Bojite li se da bi proces mogao biti na silu ubrzan, jer vam vrijeme ističe?

Brammertz: Odlukom osnivača, Savjeta sigurnosti UN-a, moramo završiti preostala suđenja u određenom vremenskom periodu. Trenutno je to kraj 2014, mislim da je 2015.godina realniji rok. Naravno, tu je svojevrsni politički pritisak iza kojeg je jasna poruka koju primamo iz New Yorka. Ali ja ne mislim da će to utjecati na kvalitetu rada kojeg će obaviti i suci, tužitelji ili odbrana. Mislim da smo svi profesionalci, i svi činimo sve da se međunarodni standardi poštuju. Ali, naravno, ne možemo spriječiti da “izlazna strategija” ostavi i negativan utjecaj. Na primjer, odlazi nam osoblje tako da s manje zaposlenih moramo osigurati isti posao, isti servis i to je naravno težak teret na preostalim uposlenicima.

RSE: Što mislite o izjavi predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da u Srebrenici nije bilo genocida?

Brammertz: Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo iz nekoliko razloga. Prvo, to je u totalnoj suprotnosti s presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), gdje su suci, u oba slučaja, odlučili da se genocid desio, a oba ova suda su instance nadležne da o tome odlučuju.

Drugo, mislim da je to stvarno apsolutno nepoštovanje žrtava i preživjelih tih zločina. Kad sam prije nekoliko sedmica bio u Sarajevu, susreo sam se s preživjelima, bili su potpuno šokirani Nikolićevim izjavama i osjetili su se povrijeđenim.

I posljednje, takve izjave ne dopinose pomirenju. Kad negirate nešto što je evidentno, vi naravno time ne otvarate vrata pomirenju i mirnom suživotu.

RSE: Mislite li da se lokalni sudovi u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni mogu nositi s predmetima ratnih zločina, nakon što ICTY bude zatvoren?

Brammertz: Ako pogledam Bosnu, slagao bih kad bih izjavio da sam apsolutni optimist i da će tamo apsolutno sve biti u redu. Neki je napredak ostvaren, i par ljudi je tamo educirano za posao. Mislim prije svega na Ured tužitelja za ratne zločine i Sud BiH. Kolege tamo su zaista povećene tom poslu, ali sam se lično uvjerio da im nedostaje resursa. Sa onim čime sada raspolažu nikada neće biti u mogućnosti stići rokove iz strategije za ratne zločine. Susreo sam se i sa tužiteljima iz Distrikta i s kantonalnog nivoa kojima su proslijedjeni neki slučajevi sa državnog suda, i tu se već vide problemi. Tužtelji nisu dovoljno obučeni da istraže takve slučajeve i nemaju dovoljno sredstava da ih do kraja precesuiraju. Više od 150 je slučajeva koji se vrte u krug, s kantonalnog na državni nivo i obrnuto, a to ne rješava problem. Sad, jesam li optimista? Po prirodi sam takva osoba, vjerujem u posvećenost ljudi svom poslu, ali ako ne postoje neke strukturne promjene, ako ne postoje dodatna sredstva, i ne postoji jasna politička obveza sa svih strana, onda sam vrlo skeptičan oko mogućeg uspjeha.

RSE: Što mislite o izjavi Radovana Karadžića da bi trebao biti nagrađen jer je” pokušao spriječiti rat”?

Brammertz: Kada je on to rekao, ja sam se nalazio u Sarajevu, u razgovoru s 25 udruženja žrtava. Vidio  sam prve reakcije na licima tih ljudi, iznimni šok. Što mogu reći? Naravno da to nije u skladu sa svim onim što je moj ured je posljednje dvije godine predstavio kao dokaz njegove odgovornosti. Naravno da smo apsolutno uvjereni da je on igrao važnu ulogu u pripremi i provedbi etničkog čišćenja, da je igrao glavnu ulogu u genocidu u Srebrenici, da nosi jednu od najvećih odgovornosti u opsadi Sarajeva,  baš kao i za pogibiju 10.000 Sarajlija. Sada riječ ima odbrana. On ima pravo, kao i svi optuženi, da iznese svoju odbranu, a on će koristiti argumente za koje misli da mu mogu biti korisni. Počeo iznositi dokaze u odnosu na ono što su dosada izjavljivali svjedoci. Vidjećemo u mjesecima koji dolaze svjedoke koji će navodno potvrditi tu njegovu teoriju da je bio miroljubiva osoba. Ali mi smo uvjereni da se takva tvrdnja ne može potkrijepiti dokazima.

RSE: Mnogo se govori i o slabom zdravlju Ratka Mladića. Bojite li se da će imati istu sudbinu kao i Slobodan Milošević i da će umrijeti tokom suđenja?

Brammertz: Nemam kristalnu kuglu i nisam liječnik pa nisam ni u poziciji da dam izjavu o Mladićevu zdravlju. Mogu samo citirati Mladića lično i reći ono što vidim kad je on u sudnici. Nema spora da je njegovo stanje sada mnogo bolje, nego kad je uhapšen. Ne znam sjećate li se tih slika? Zdravstveno je bio u vrlo lošem stanju. Sada i sam kaže da se bolje osjeća, mnogo bolje nego prije godinu dana. I uopšte ne sumnjam da se u zatvoru na najbolji način staraju o njegovom medicinskom tretmanu. Dosadašnje suđenje dobro napreduje. Počeli smo s iznošenjem dokaza i nemam razloga misliti da ovo suđenje neće napredovati.

 

09.11.2012.

JELENA KARLEUŠA: DA JE MENI NEKO MOJ GRAD BOMBARDOVAO I POUBIJAO SVE, JA GA NEBIH MOGLA UGOSTITI!

Da je neko moj grad bombardovao, da je meni poubijao sve, ja ga ne bih mogla ugostiti!

imageBila sam jako mala kada su se strašne stvari dešavale na ovim prostorima i sigurna sam, da sam bila odrasla osoba, da bih učinila sve da povučem mlade ljude u totalno suprotnom pravcu

..............................................................

Zašto volim Bosnu ... Bila sam jako mala kada su se strašne stvari dešavale na ovim prostorima i sigurna sam, da sam bila odrasla osoba, da bih učinila sve da povučem mlade ljude u totalno suprotnom pravcu od onoga što se dešavalo tada…Šta znači plašiti se? Dokle više ti strahovi? Šta, treba da ćutim? Radila bih nešto protiv sebe kada bih bila lažna i folirala se. Govorim ono što osjećam. A, znam da je to pogubno za mene..

Dužnost umjetnika je da govori istinu, čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. Ne mogu cijeniti umjetnike koji kažu da ih ništa drugo ne zanima osim umjetnosti. Moramo živjeti u stvarnosti i činiti je boljom. Ne smijemo biti kukavice – poručio je svojevremeno reditelj Haris Pašović.

Da hrabrost i istina budu njena dužnost, izabrala je Jelena Karleuša. Bilo da govori o Bosni, Srbiji, Arkanovoj udovici i njenim vezama s kriminalnim miljeom, zbog čega je prije nekoliko dana završila i na sudu u Beogradu, bilo da se mangupski suprotstavlja Emiru Kusturici, Jelena to čini hrabro. U svakoj od navedenih situacija!

Majka dviju djevojčica, supruga, pjevačica… bolje je i posve drugačije lice ovdašnje javne scene. Razgovarale smo krajem oktobra, prilikom njene posljednje posjete Sarajevu.

Dugo Vas nije bilo u Sarajevu, zbog čega?

- Dolazim kada me pozovete. Sada sam nakon duže vremena dobila poziv i došla sam.

Ako zanemarimo klupske nastupe, imate li planove u glavnom bh. gradu praviti veliki koncert, poput, naprimjer, onog u Beogradskoj areni?

- To mi je velika želja. U junu naredne godine u Beogradu planiram ponovo raditi veliki koncert i u sklopu te euforije bih voljela da sljedeći bude baš u Sarajevu. Uvijek svojoj publici priređujem ozbiljan spektakl, te smatram da bih i publici u Sarajevu imala mnogo toga da ponudim i pokažem.

- Šta znači plašiti se? Dokle više ti strahovi i ti malograđanski stavovi? Šta, treba da ćutim i jedem gov..a? Radila bih nešto protiv sebe kada bih bila lažna i folirala se. Govorim ono što osjećam. Znam da je to pogubno za mene, znam i da mi je oduzelo publike, pogotovo u Srbiji.

Ne govori mnogo ljudi ovo što ja govorim, u svojim stavovima sam radikalna, kritikujem jedan grozan nacionalizam koji je na vlasti u Srbiji, neke ljude koji su za naš narod mnogo loši, jer našem narodu su uvijek najgori bili najveći uzori i najveći idoli i najveći heroji. I svi to znaju i svi ćute. To je usud ovih prostora, da svi znamo sve i svi se pravimo ludi. Ja se izvinjavam, ako ste vi svi normalni, onda sam ja u tom slučaju luda.

Na svom Twitter profilu ste 11. jula napisali: “Godišnjica masakra u Srebrenici. Zašto smo dopustili da se to desi? Bezumlje, mržnja, ljudi zvijeri. Žrtve nemaju nacionalnost. Ne ponovilo se”. Je li to bilo mudro, pametno?

- Ne znam kako nije bilo mudro i pametno?

Zbog kritika koje ste pretrpjeli nakon toga.

- Da, ali kada me tako pitate, onda me dovodite u situaciju da pomislim šta nije uredu s Vašim načinom razmišljanja. Razumjela sam pitanje i samim time što su ljudi šokirani nečim što treba da bude normalno, neka ovo bude moj odgovor; ne znam šta treba da objasnim u tom gestu, šta im je čudno, koji dio im tu nije jasan? Osudiš zločin, normalno. Uvijek! Kada si skot, svi te kapiraju na pravi način, a kada si čovjek i kada imaš ispravne stavove, stalno nešto moraš da objašnjavaš. To je problem ovih prostora.

Ne plašite se posljedica?

- Ne plašim. Iza svakog svog postupka čvrsto stojim, nikada mi nije bilo bitno šta neko drugi misli. Moja filozofija je: voliš me ili me ne voliš, prihvatiš me ili me ne prihvatiš.

Zašto volite Bosnu?

- Ja generalno volim dobre, otvorene, srdačne, velikodušne ljude. Veoma volim svoj grad Beograd i svoju zemlju Srbiju, i svako treba da voli svoj grad i svoju domovinu, ali da objasnim ovo za Bosnu i Sarajevo. Tu sam, večeras će na mom nastupu biti mnogo onih koji će pjevati moje pjesme, gliti me i pokazati mi koliko me vole. Samo veliki, kvalitetni i dobri ljudi mogu da pređu preko strašnih stvari u životu.

To ne samo da cijenim, već mi je to i pokazatelj koliko ste posebni. Jer, da je neko moj grad bombardovao, ne znam tri, četiri godine, da je meni poubijao sve, ja ne bih mogla… Ne znam… To je meni… Morala bih da budem mnogo, mnogo velika, mnogo velikog srca, širokih shvatanja… Evo, to se upravo dešava, čim sam ja ovdje. U mojoj zemlji ima mnogo dobrog svijeta, ali ima mnogo i onih koji taj dobri svijet gura u tišinu.

Bila sam jako mala kada su se strašne stvari dešavale na ovim prostorima i sigurna sam, da sam bila odrasla osoba, da bih učinila sve da povučem mlade ljude u totalno suprotnom pravcu od onoga što se dešavalo tada.

U svakom slučaju bih bila “glasnogovornik” protiv. Kada u ime jednog naroda mnogo loših ljudi radi, to je jedna stvar, a kada taj narod ne osudi to na pravi način, e onda je to druga stvar, onda je to već naš unutrašnji problem, problem s nama samima. Šta su to nama uzori, šta je dobro, šta je loše, šta smo to mi?

To više nema veze s tim da li smo mi Srbi, Hrvati, Bosanci, Albanci ili da li smo iz Uzbekistana. Ima veze s tim kakvi smo mi ljudi. Odakle god dolaziš, ti si za mene, prije svega, čovjek.

Međutim, Vaši stavovi se često pogrešno interpretiraju.

- Kao mala dobro sam naučena šta je dobro, a šta je loše. Ako to nekome nije jasno i ako se šokira kada ja kažem nešto što je istina i što je dobro i što je ispravan, ljudski stav, onda ja ne mogu da zaćutim zbog toga. Neću da ćutim.

Jer, time činim loše svojoj zemlji. A, ja svoju zemlju volim najviše na svijetu. I želim da ona nema loše ljude, i da ti loši ljudi ne utječu na to kakvu će budućnost imati dobri ljudi.

Kada mi majka kaže: “Šuti, Jelena, ne pričaj to više, navući ćeš nam bijedu na vrat”, pitam je: “Ma, kakvu bijedu? Pa, gdje ćeš veću bijedu od lošeg, od pogrešnog svega, pogrešnog iz načela”. Zamisli ti da niko ne izađe i kaže: “Vidi brate, ovo ti je loše, ovo ti je dobro”. Možemo mi da radimo loše zbog nekih interesa, ali treba reći ovo je loše, a ovo dobro, samo da se to zna.

(Vijesti.ba/Azra)

 

09.11.2012.

DISKUSIJA U PODGORICI: DA LI JE NORDIJSKI MODEL PRIMJENLjIV NA BALKAN

Diskusija u Podgorici: Da li je nordijski model primjenljiv na Balkan

Predstavnici parlamenata i Igmanske inicijative na sjednici Nordijskog saveta, ilustrativna fotografija: Igmanska inicijativa

.........................................................

Da li je među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije u budućnosti moguće neko novo zajedništvo, na novim osnovama i da li bi najbolji model za tako nešto bilo udruživanje na način kako su to prije 60 godina uradile nordijske zemlje koje u EU danas nastupaju zajednički i u onim oblastima i politikama koje su od posebne važnosti za njihove građane, tema je o kojoj su u Podgorici raspravljali političari, ambasadori i predstavnici Igmanske inicijative.

Put do tog nivoa zajedništva koje danas vlada između Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda ima sličnu istoriju kao Balkan, sa jednom moguće veoma bitnom razlikom. Naime, ratovi i nesporazumi između nordijskih zemalja su dio njihove daleke prošlosti dok su balkanske rane i dalje svježe.

No, to nije razlog da i države nastale na prostoru bivše Jugoslavije ne krenu istim putem, kaže predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

"Na Islandu su mi rekli nešto što nama jako liči – slična djeca se najbolje igraju. Kao što znate slična djeca na Balkanu su se teško poigrala početkom 90-tih godina. Sve ono što je stvaralo zajedno više generacija i ono za šta su se borili uništeno je u nesposobnosti, pogubljenosti, istorijskoj minijaturnosti njihovih lidera i to samo u jednoj deceniji. Nordijski narodi su imali takve svoje periode. I kod njih postoje velika i manja braća. Tako da nemojte misliti da je pred nama previše teži zadatak nego što je bio pred njima. To govorim da bi ohrabrio nas, a ne da bih umanjio njihovo istorijsko dostignuće", rekao je Krivokapić.
Branko Lukovac
​​.......................................................
Poput nordijskih zemalja i balkanske imaju zajedničku geografiju, slično uređena društva, sličnu kulturu, tradiciju, kaže kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branko Lukovac.

Nordijski model saradnje podrazumijeva uklanjanje svih prepreka za slobodan protok roba, ljudi, biznisa, jedinstvenu socijalnu politiku i zaštitu koja je možda i najbolja u svijetu.

Branko Lukovac smatra da bi i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da formiraju tijelo koje bi imalo sličnu ulogu kao Nordijski savjet, koji je osnovan poslije II svjetskog rata.

"Smatramo da bi trebalo da težimo da i mi formiramo neki oblik regionalnog savjeta na visokom nivou, poput njihovog. To tijelo bi usmjeravalo saradnju, kao i da se u naše četiri vlade imenuju i zaduže ministri za regionalnu saradnju. U tom cilju bilo bi važno i potrebno da se čim prije stvori interparlamentarno tijelo koje bi podsticalo i usmjeravalo saradnju četiri države potpisnice Dejtonskog sporazuma", rekao je Lukovac.

Posebnosti država

Ako bi i stupile u neki regionalni savez, po nordijskom modelu zemlje regiona ne bi smjele da zaborave da su one prije svega nezavisne države koje treba da zaštite svoju posebnost, kaže ambasador BiH u Podgorici Izmir Talić.

"Malo će biti teže provesti neke stvari koje se ovdje spominju budući da Hrvatska ulazi u punopravno članstvo Evropske unije. Ostaju tri države koje bi eventualno mogle između sebe i dogovoriti neke zajedničke stvari. Na kraju krajeva sve su ovo ciljevi vanjske politike svake od naših država tako da tu nema ništa loše. Ali, još jednom ponavljam treba uzeti u obzir posebnosti svih naših država. Vidjećemo kako će to izgledati kada se ova inicijativa privede kraju", rekao je Talić.
Aleksandar Popov
​​..................................................
Upravo bi ulazak Hrvatske u EU mogao da odsječe tu zemlju od ostatka regiona i tako dovede u pitanje primjenu nordijskog modela koji podrazumijeva kretanje građana i roba bez ograničenja. Kopredsjednik Igmanske inicijative u Srbiji Aleksandar Popov, međutim vjeruje da to neće biti problem i to obrazlaže na slijedeći način:

"Zato je i bitan nordijski model jer neke nordijske zemlje jesu članice EU, neke nijesu, neke zemlje su članice NATO a neke nijesu. Ipak, to ih ne sprječava da taj prostor bude potpuno otvoren za cirkulaciju roba, ljudi i ideja".

Nordijske zemlje vejruju da bi njihov model bio primjenljiv na Balkan ali je to prije svega pitanje za njihove vlade da li one žele da se udruže po tom ili nekom drugom modelu, kaže predstavnik Ambasade Norveške u Beogradu Rodžer Jorgensen.

"Nije moja uloga da vam kažem koji bi vi model mogli da koristite unutar vaše regionalne saradnje. Neko sa strane ne može vam diktirati kako da osmislite i primjenjujete jednu jaku, dobru saradnju", rekao je Jorgensen.

 

09.11.2012.

PRESUDA U KORIST BH. ŠTEDIŠA DOBRA I ZA HRVATSKU

Presuda u korist bh. štediša dobra i za Hrvatsku

Foto: 6yka.com

...................................................

U Hrvatskoj se ocjenjuje da je prvostupanjska presuda Europskog suda za ljudska prava  u korist troje štediša iz Bosne i Hercegovine, a protiv Ljubljanske banke dobra i za hrvatske štediše te banke, ali i za hrvatsku državu. Do pravomoćnosti presude moglo bi proći i dvije godine.

Presuda suda u Strassbourgu dobra je vijest za 135.000 hrvatskih štediša koji su ostali bez svoje ušteđevine kada je pred 20 godina Slovenija donijela ustavni zakon kojim je – de facto – proglasila da Ljubljanska banka ne odgovara za uloge u njenim filijalama izvan Slovenije, i uputila ih da svoj problem riješe u okviru sukcesije.

Igra je završena, tvrdi zagrebački odvjetnik Milivoj Žugić koji već 20 godina zastupa nekoliko stotina hrvatskih štediša u postupcima protiv Ljubljanske banke na sudu u Strassbourgu.

„Dakle, što se tiče štediša Ljubljanske banke – pod uvjetom da ova presuda postane pravomoćna, a sva je prilika da hoće – gotovo je! S tim je sve riješeno“, tvrdi Žugić.

On naglašava kako su odluke ovog suda jače od svakog nacionalnog zakonodavstva i  da se – iako presude Europskog suda za ljudska prava nisu izvršne nego ih provodi Odbor Vijeća ministara Vijeća Europe – nikada  nije desilo da ih neka država ne provede.

Umirovljeni diplomat Ivica Maštruko, dobro upoznat s ovom problematikom, kaže za naš radio kako se radi o velikoj moralnoj, a dijelom i pravnoj pobjedi za štediše koji su pred  20 godina jednim potezom pera slovenskog zakonodavca ostali bez svog novca.  Međutim, Slovenija je već najavila žalbu.

„Dakle, u pitanju su bar još dvije godine da se završi ova presuda koje je donesena, odnosno da ona postane pravomoćna“, ocjenjuje Maštruko.

Paralelno s ovom pričom ide druga, o takozvanoj „prenesenoj štednji“. Kada su hrvatski štediše u Ljubljanskoj banci ostali kratkih rukava, njihova potraživanja preuzele su dvije veće hrvatske banke, a dogovoreno je da će se za to naći rješenje između dvije države.

Međutim, Slovenija i taj dio priče, kao i onaj kod individualnih štediša, prebacuje u sukcesiju i uvjetuje svoje ratificiranje hrvatskog pristupnog sporazuma sa Europskom unijom hrvatskim odustajanjem  od borbe da ipak Slovenija  nadoknadi taj novac. To potvrđuje i dugogodišnji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

Željko Rohatinski
....................................
​​„Takvih je pokušaja bilo, a ja ovu presudu shvaćam kao bitan element za otklanjanje tih pritisaka“, kaže Rohatinski.

Maštruko međutim upozorava da ova presuda, a niti moguće europske sugestije da prestane sa tvrdoglavljenjem, neće Sloveniji biti argument da odustane od uvjetovanja Hrvatskoj.

„Do promjene stava Slovenije – što se tiče ratifikacije i vezivanja za Ljubljansku banku – može doći ne zbog vanjskog pritiska, nego zbog njihove vlastite političke procjene da im je to ludost“, smatra Maštruko.

Naravno, Slovenija će na svaki način nastojati oboriti presudu. Neki argumenti su poznati:  to je – tvrde oni – sukcesijsko pitanje, a novac tih štediša – i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini – nikad nije ni stigao u Sloveniju, već je plasiran u kredite tamošnjim firmama, tvrdi službena Ljubljana.

Rohatinski međutim podsjeća da su hrvatski građani u zagrebačkoj filijali Ljubljanske banke imali oko 840 milijuna maraka, preračunato oko 420 mil eura:

„Taj je novac deponiran u glavnoj filijali Ljubljanske banke u Zagrebu, znači uplaćen na šalteru!  A što je kasnije s tim novcem Ljubljanska banka konkretno radila,  to je bila stvar njene poslovne politike i ni na koji način – ni u pravnom ni u ekonomskom smislu – to nije briga njenih štediša.“

Ukupni iznos kredita plasiranih u hrvatske tvrtke je – tvrdi Rohatinski – stotinjak milijuna eura, dakle osjetno manje nego dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.
................................................................
....................................................................

Srbija: Moguća žalba na odluku Strazbura o bh. štedišama

Kovanice nekadašnje njemačke marke

.............................................................

Dan posle presude Evropskog suda za ljudska prava po kojoj je Srbija obavezna da isplati stare devizne štediše propale Investbanke u BiH, u Srbiji se najavljuje mogućnost žalbe na tu odluku. U iščekivanju stava države povodom nepravosnažne presude Evropskog suda u Strazburu, postavlja se pitanje kakve bi mogle biti njene posledice po posrnulu domaću ekonomiju i privredu.

Za sada još nije poznato kakva će biti zvanična reakcija na presudu Evropskog suda za ljudska prava.

U Ministarstvu pravde je za Radio Slobodna Evropa rečeno da će država zvaničan stav zauzeti po dolasku njenog predstavnika iz Strazburu Slavoljuba Carića u Beograd. Tada bi presuda trebalo da bude razmotrena, a najavljuje se i mogućnost obraćanja višoj instanci - Velikom veću suda za ljudska prava.

Presuda je nepravosnažna, a pošto stupi na pravnu snagu, Srbija će imati rok od 6 meseci da ispuni svoje obaveze na isti način kao prema svojim građanima.

U iščekivanju stava države postavlja se pitanje kakve bi mogle biti posledice po posrnulu domaću ekonomiju i privredu. Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Branko Živanović potpuno je siguran u jedno:

"Da bi to uvećalo nivo javnog duga, a model će se verovatno rešavati kroz proces obezbeđivanja te štednje i model obveznica stare devizne štednje kao što je to već urađeno u Srbiji. Ne bi moglo da ugrozi nacionalni finansijski sistem. To je više principijelno pravno pitanje i verovatno bi rok isplate, ako do njega dođe do 20 godina. Tim hartijama bi se trgovalo u Srbiji i BiH."

Inače, presuda suda u Strazburu je doneta po tužbi troje državljana BiH protiv Slovenije i Srbije zbog toga što podružnice Invest banke u Tuzli i Ljubljanske banke u Sarajevu nisu isplaćivale staru deviznu štednju.

Slovenija će povodom toga podneti žalbu, koja bi mogla uticati da do konačnog rešenja slučaja prođe nekoliko godina. Brže delanje srpskim vlastima preporučuje ekonomista Milan Kovačević, koji upozorava da bi Srbija zbog odugovlačenja mogla plaćati i kamate. 

"Koliko će biti skloni ti organi da popravljamo utisak pred međunarodnim sudovima o pravima građana? Ja inače nisam siguran da će to brzo ići, jer mislim da kod nas loše funkcioniše i domaće sudstvo, jer se i ta odluka možda može na razne načine osporavati kod domaćih sudova. Ako budu spori, onda ćemo platiti kamatu na to. I događa nam se nažalost vrlo često da zbog sporosti organa poreski obveznici plate još više nego što bi platili da je blagovremeno rešen problem", navodi Kovačević.

Klijenti zanemareni

Beogradska Invest banka je u postupku likvidacije, a taj proces počeo je pre 10 godina. Nekada je, podseća profesor Branko Živanović bila četvrta banka u SFRJ, koja je poslovala u svim njenim republikama.

"Bavila se isključivo kapitalnim investicijama u entitetima bivše zemlje prethodnice. Poslednjih dvadesetak godina njenog postojanja do 2000. osim toga bavila se poslovanjem i sa štedišama. Bila je jedna od najvećih banaka u zemlji, tako da veliki broj štediša iz BiH i drugih republika ne iznenađuje", kaže Živanović.

Najveća greška, prema mišljenju Milana Kovačevića, dogodila se zbog toga što se Beogradska Investbanka prema svojim štedišama ponela nedopustivo. Zanemarila je klijente koji su, posle raspada SFRJ, ostali sa druge strane granice praveći se da ne postoje.

"Srbija je uvek trebalo da računa sa tim da je potrebno da plati štednju i onim građanima koji su ostali u drugim državama. Banke ne bi nikada smele da prave razliku u pogledu isplate novca koji su primili u depozit odakle je koji klijent. Mislim da ovde nije ni trebalo da dolazi do spora od strane građana, trebalo je da bude više svesti da su građanska prava važna. Trebalo je naći načina da se oni isplate, a onda refundirati ako je neopravdano isplaćeno", ocenjuje Kovačević.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava otvara mogućnost da će pravda biti zadovoljena i za štediše Privredne banke i Jugobanke, pošto se pred sudom u Strazburu uskoro očekuje i tužba klijenata tih banaka.

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240691

Powered by Blogger.ba