Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

07.11.2012.

MILORAD DODIK POZIVA VIJEĆE SIGURNOSTI NA UKIDANjE UREDA VISOKOG PREDSTAVNIKA

Dodik poziva Vijeće sigurnosti na ukidanje Ureda visokog predstavnika

imageMilorad Dodik

..........................................................

BANJA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je još jedan izvještaj uime tog bh. entiteta generalnom sekrataru UN-a, članicama Vijeća sigurnosti, te ambasadama i zvaničnicima EU-a, Rusije, SAD-a i drugih zemalja, međunarodnih organizacija i institucija.

Izvještaj je prihvatila i Vlada RS-a na posebnoj sjednici, a taj dokument od skoro 50 stranica objavljen je na portalima predsjednika i vlade RS-a.

Dodik u izvještaju ponovo poziva na ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH, te ga optužuje da "hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa koji postoji u demokratskim državama koje upravljaju same sobom".

Između ostalog, entitetski predsjednik navodi da "nakon brzog napretka u prvih pet mjeseci 2012. i ljetnog zastoja zbog raskola između dvije najveće bošnjačke stranke, rukovodioci BiH se ponovo dogovaraju o daljem napredovanju BiH".

On izražava spremnost RS-a da nastavi da radi u duhu saradnje da bi pružila pomoć u rješavanju hitnih pitanja u BiH, koja obuhvataju i provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".

- RS će nastaviti i da se zauzima za reforme da bi se osigurala efikasnost i odgovornost organa BiH, kao i njihovo poštovanje Ustava BiH. Kroz strukturisani dijalog EU-a o pravosuđu, Republika Srpska radi na reformi pravosudnog sistema BiH čiji je cilj njegovo usklađivanje s evropskim standardima i Ustavom, naveo je predsjednik RS-a.

Dodik u popratnom pismu navodi da, osim toga, taj bh. entitet insistira na ravnopravnom tretmanu žrtava ratnih zločina, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Osmi izvještaj RS-a, koji se odnosi na period maj-oktobar ove godine, donosi i pregled kretanja u periodu od sedmog izvještaja do danas i stanovišta Vlade RS-a o ključnim pitanjima koja se nalaze pred BiH.

Iznosi se i stav o potrebi usvajanja reforme institucija BiH radi usaglašavanja s Ustavom i omogućavanja političkog i ekonomskog napretka.

Također, navedene su i neke očigledne prednosti decentralizovanog dejtonskog sistema, uključujući činjenicu da on ograničava uticaj političke paralize na nivou BiH.

- Decentralizovana struktura BiH, također, omogućava RS-u da nastavi da korača u pravcu reforme svoje privrede i polaže temelj trajnog prosperiteta. Nažalost, odlukama visokog predstavnika na neustavan način je prenesen veliki broj nadležnosti s entiteta na agencije na nivou BiH. Tijela na nivou BiH često karakteriše neefikasnost i zloupotreba ovlaštenja, ponavlja se u ovom u dokumentu.

Tvrdi se i da mehanizam imenovanja i disciplinskog gonjenja sudija i tužilaca mora biti promijenjen da bi funkcionisao efikasnije i zadovoljio međunarodne i evropske standarde.

- Pored toga, Sud BiH treba da bude zamijenjen institucijom koja zadovoljava uslove iz Ustava BiH i evropske standarde, stoji u ovom izvještaju.

Poseban dio izvještaja bavi se potrebom da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR), koja se optužuje da "već dugo koči politički i ekonomski razvoj BiH".

- RS i dalje poziva na ukidanje kontraproduktivne uloge visokog predstavnika u BiH, a posebno njegovih očigledno nezakonitih "Bonskih ovlaštenja", te moli Savjet bezbjednosti da, s obzirom na 17 godina mira i stabilnosti u BiH, izbjegava pozivanje na poglavlje sedam Povelje UN-a, koje se tiče djelovanja u slučaju prijetnje miru, narušavanja mira i čina agresije, stoji, između ostalog, u ovom dokumentu.


(Vijesti.ba/Fena)

.................................................................................
..U desnom uglu obiljezeni crvenom linijom su: Ratko Mladic, Radovan Karadzic i Momcilo Krajisnik u lijevom uglu obeljezen crvenom linijom je Vladika Vasilije Kacavenda
.......................................................



Haški optuženici Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić
.........................................................
Dodik odlikovao Irineja ordenom RS
Vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej i Milorad Dodik

................................................
......................................................
image
Milorad Dodik i Radovan Karadžić
......................................................................


Biljana Plavšić  i Milorad Dodik
......................................................


Dobrica Ćosić
...............................


Dobrica Ćosić, Vijislav Koštunica, Boris Tadić,  Tomislav Nikolić

................................................................

Milorad Dodik


 
....................................................
[image]
SRPSKI PATRIJARH PAVLE MITROPOLIT NIKOLAJ ,RADOVAN KARADžIĆ I RATKO MLADIĆ U RATU OD 1992 I 1995 GODINE
........................................

image

Milorad Dodik
07.11.2012.

MISIJA MMF-a U CENTRALNOJ BANCI BiH

Misija MMF-a u Centralnoj banci BiH

image

SARAJEVO - Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić, s viceguvernerima, razgovarao je danas s Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH koju je predvodio Ron van Rooden. Tokom razgovora u okviru prvog pregleda po stand-by  ...

... aranžmanu (SBA) bilo je riječi o makroekonomskoj situaciji u BiH, fiskalnoj poziciji, monetarnim pitnajima i stanju u bankarskom sektoru.

Van Rooden je informirao guvernera Kozarića o dosadašnjim razgovorima, te iznio i viđenja Misije MMF o ukupnom stanju i perspektivama.

Makroekonomski pokazatelji za 2012. godinu su niži u odnosu na prethodne prognoze MMF-a, kao što su i prognoze za 2013. godinu zbog stanja u Eurozoni. Kao prvi korak koji je potrebno uraditi naveo je usvajanje proračuna u nadležnim parlamentima što prije, već početkom mjeseca decembra, kako bi se ispunili uvjeti za nastavak isplate tranši SBA.

Guverner Kozarić je prezentirao makroekonomske pokazatelje, te upoznao van Roodena sa stanjem u bankarskom sektoru. Rezultati posljednjih stres testova pokazuju kako je bankarski sektor dobro kapitaliziran, ali sve banke imaju probleme s nekvalitetnim kreditima (NPL). Stoga, pozitivno se gleda na dolazak tehničke misije MMF-a koja će se fokusirati na pomoć bankama kako bi se lakše nosile s problemima NPL-a.

Van Rooden je istaknuo kako je zbog opće stabilnosti jako važno nastaviti vođenje monetarne politike na principu valutnog odbora, zadržati neovisnost CBBiH, te se ostaje pri svemu što je potpisano u Pismu namjere. Također, sugovornici su se suglasili kako je potrebno otkloniti nedoumice oko zakonskih rješenja o isplati vanjskog duga, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Centralne banke Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba/Fena)

Švicarska podržava bezvizni režim za BiH

image

SARAJEVO - U sklopu migracijskog partnerstva između BiH i Švicarske održan je dvodnevni sastanak predstavnika Ministarstva sigurnosti i drugih institucija koje se bave ovim pitanjima s kolegama iz švicarskih nadležnih institucija. Šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog ...

... režima Bakir Dautbašić kazao je danas Feni da je posebna tema bila vizna liberalizacija i odnosi između BiH i Švicarske kada je u pitanju implementacija ugovora o readmisiji.

- Imali smo u posljednjih mjesec dana jedno povećanje od oko 200 lažnih azilanata iz BiH. Upoznali smo ih o mjerama koje BiH preduzima, ali isto tako smo i kolegama iz Švicarske osigurali nesmetan povratak, ubrzane procedure povratka naših građana, lažnih azilanata u Švicarskoj, kazao je Dautbašić.

Dodao je da su informirani da je Švicarska promijenila svoju legislativu o pitanju azila kada su u pitanju državljani zemalja zapadnog Balkana, tako da će sada procedura za deportaciju biti maksimalnih 20-ak dana od momenta predaje zahtjeva za azil pa do deportacije u BiH. Dakle i u Švicarskoj su, kao i u Švedskoj, promijenili svoju legislativu naspram državljana zemalja zapadnog Balkana.

Dautbašić navodi da su dogovoreni i određeni projekti te će švicarska vlada donirati oko dva miliona švicarskih franaka za potrebe naših institucija koje se bave migracijama, zavisno od projekata.

- Švicarska je vrlo jasno naglasila da snažno podržava bezvizni režim za Bosnu i Hercegovinu, kazao je Dautbašić.

Najavio je da će u ponedjeljak biti sastanak rukovodilaca monitoring timova s Evropskom komisijom.

- Prezentirat ćemo im trenutno stanje u BiH i ono što mi preduzimamo u vezi s ovim pitanjem da bude što manji broj lažnih azilanata iz BiH. Ali isto tako da državama osiguramo što brži povratak tih građana, dakle da proceduralno ili administrativno ne pravimo bespotrebna zadržavanja u tim procesima, kazao je Dautbašić.

Ponovno  je upozorio sve građane BiH da se ne odlučuju na takav korak, jer to postaje vrlo značajno pitanje u EU, a zemlje jedna po jedna mijenjaju svoju legislativu, ubrzavaju procedure.

- Svi građani koji se eventualno odluče na takav jedan korak mogu samo očekivati da će biti vrlo brzo vraćeni u BiH i da će dobiti zabranu ulaska u zemlje Šengena od najmanje dvije, a najviše pet godina. Dakle, aposlutno jedna avantura koja se neće nikome isplatiti, upozorio je Dautbašić.


(Vijesti.ba/Fena)

 

 

07.11.2012.

WASHINGTON PRIPREMA INICIJATIVU ZA DEBLOKADU KRIZE U BiH

Washington priprema inicijativu za deblokadu krize u BiH

imageIbrahim Prohić

.........................................................

SARAJEVO - Iako je izborna utrka za predsjednika SAD-a bila izuzetno tijesna, moglo se pretpostaviti da će Barack Obama ipak pobijediti, kazao je u izjavi za Agenciju FENA politički analitičar Ibrahim Prohić.

Ipak, ono što je izazivalo određenu sumnju u  Obamin uspjeh, dodao je Prohić, jeste vidljiv gubitak entuzijazma i energije ovog predsjedničkog kandidata.

- Građani SAD-a su, bez obzira na to, ocijenili da je Obama u prethodne četiri godine uradio dobar posao. Iako nije promijenio ključne parametre u odnosu na ekonomsku i finansijsku krizu birači u SAD-u su procijenili da ima više izgleda da Obama to uradi u naredne četiri godine nego republikanski kandidat - pojasnio je Prohić.

Kada je u pitanju utjecaj Obaminog reizbora na politiku SAD-a spram BiH, Prohić smatra da se ništa bitno ne bi promijenilo čak ni u slučaju da je pobijedio Mitt Romney.

- SAD ima stabilnu vanjsku politiku i utvrđene strateške prioritete i ciljeve. U prilog ovome govori i nedavna posjeta američke državne sekretarke Hillary Clinton koja je potvrdila da se politika SAD-a prema BiH neće promijeniti bez obzira na eventualnu promjenu u Bijeloj kući - rekao je Prohić.

BiH, dodao je, može biti mirna. Štaviše, činjenica da neće biti značajnijih kadrovskih  promjena u Obaminoj administraciji, znači da se neće gubiti vrijeme.

- Sve informacije koje imamo ukazuju na to da Washington priprema inicijativu koja bi trebala da deblokira postojeće stanje i utječe na razrješenje krize u BiH. Kada znamo da je SAD bio i iza "Aprilskog paketa" koji je neslavno završio, toliko je sada odlučniji u pokretanju nove inicijative jer sumnjam da bi jedna tako važna zemlja i administracija poput SAD-a, dozvolila sebi ponovni neuspjeh na istom terenu - objasnio je Prohić.

Ukoliko se ove informacije pokažu tačne, dodao je, BiH ima šanse.

- Taj vanjski utjecaj je umnogome važan, posebno kada imamo u vidu trenutnu ravnotežu političke nemoći i političku pat-poziciju u BiH - istakao je.

U BiH, smatra Prohić, postoje najmanje dvije vrste "okova" koje onemogućavaju ovu zemlju da krene naprijed. Prije svega to je Dejtonski sporazum, ali Prohić se ne slaže da se u postojećim ustavnim okvirima ne može napraviti napredak.

- Dejton jeste smetnja, ali su veći problem etablirane vladajuće politike. Neću uopće da trošim riječi i vrijeme na naše političare koji pokazuju ekstremni stepen nezrelosti, neodgovornosti i nesposobnosti da rješavaju problem. Na stranu to što oni i ne žele reformu BiH i njeno priključenje Evropskoj uniji jer bi to za mnoge značilo gubitak moći, a za mnoge i gubitak slobode - mišljenja je Prohić.

Znajući sve ovo, Prohić je uvjeren da razrješenja krize u BiH neće biti do intervencije međunarodne zajednice.

Slijedeći navedeno, otvara se drugi problem, a koji se odnosi na indolentnost bh. političara i nastavak nepoduzimanja bilo kakvih aktivnosti koji bi BiH poveli naprijed, čak i nakon konstantnih kritika vrlo relevantnih osoba i organizacija međunarodne zajednice.

Prohić smatra da se domaći lideri "ušute i saslušaju kritiku, a onda nastave po svome".

- Međutim, rat između Hrvata i Bošnjaka, ali i rat u BiH zaustavljeni su onda kada je međunarodni faktor odlučio. Postoje elementi koji se mogu iskoristiti i u ovom slučaju samo je pitanje kada će glavne sile odlučiti kada će to i uraditi. Puno je komplikovanije zaustaviti rat nego riješiti postojeću krizu u BiH. Osim različitih metoda političkih pritisaka, nemojte uopće sumnjati da SAD ne zna "u dušu" svakog našeg političara i njihove "aferime", uključujući i koruptivna djela i djela klasičnog kriminala, i da će u trenutku kada se poklope vanjski i unutrašnji interesi, to i iskoristiti protiv njih - zaključio je Prohić.

(Vijesti.ba/Fena)

 

07.11.2012.

BAKIR IZETBEGOVIĆ: UVJEREN SAM DA ĆE AMERIČKA PODRŠKA OSTATI SNAŽNA

Uvjeren sam da će američka podrška BiH ostati snažna i neupitna

imageBakir Izetbegović

........................................................

Raduje me pobjeda predsjednika Baracka Obame na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i upućujem mu iskrene čestitke uime građana naše zemlje, kazao je u izjavi za Agenciju FENA predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Izetbegović smatra da se Obama pokazao kao državnik s vizijom i jasnom slikom i perspektivom savremenog svijeta.

Kada je u pitanju odnos SAD-a i BiH, Izetbegović očekuje nastavak dosadašnjeg angažmana SAD-a na ubrzanijim integracijama u EU i NATO cijelog našeg regiona, a posebno BiH.

- U posljednjih 20 godina, SAD je bio  ključni saveznik BiH u zaustavljanju ratnih djejstava, obnovi zemlje i stabiliziranju stanja u njoj kroz provedene reforme. Uvjeren sam da će i u narednom četverogodišnjem mandatu predsjednika Obame podrška Amerike Bosni i Hercegovini ostati snažna i neupitna - zaključio je Izetbegović.

(Vijesti.ba)

 

07.11.2012.

SASTANAK LAGUMDžIJE,ČOVIĆA I SORENSENA

Sporazum SDP-a i SNSD-a za bolji život građana

imageSastanak Lagumdžije, Čovića i Sorensena

...............................................................

SARAJEVO - Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija primio je šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Petera Sorensena i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.

Razgovarano je o političkoj situaciji u BiH s fokusom na potpisani sporazum SDP-a i SNSD-a.

Predsjednik SDP-a kazao je da se radi o važnom sporazumu, tim prije što se najveći dio dogovorenih mjera tiče ekonomskog razvoja i kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i povećanja efikasnosti javne uprave.

"SDP je sa SNSD-om napravio dogovor o rješavanju ključnih problema poljoprivrednika, zaštiti domaće proizvodnje, povećanju investicija u izgradnji elektroprijenosne mreže, izgradnji koridora 5-C, deblokadi Elektroprenosa, stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, jačanju pravne države, rješavanju problema građana koji imaju kredite s valutnom klauzulom i sve druge mjere koje će osigurati bolji život građana BiH", pojasnio je Lagumdžija.

Dogovor o reformi procedura izbora tužitelja u BiH ima za cilj usklađivanje tog sistema sa sistemima koji postoje u najrazvijenim evropskim državama.

"Povod za to je što model izbora tužitelja u BiH ne postoji nigdje u Evropi. Drugi i vjerovatno bitniji razlog je evidentno nezadovoljstvo građana, ali i međunarodne zajednice, rezultatima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

O tome svjedoče i izvještaji EU o napretku BiH koji redovno konstatiraju da je borba protiv korupcije i kriminala na izrazito niskom nivou", navodi se. 

Iz SDPBiH ističu da dosadašnja reforma pravosuđa u BiH nije dala očekivane rezultate u smislu efikasnijeg procesuiranja i obračuna s kriminalom, "a poznata je činjenica da su za tužioce imenovane osobe koje ne ispunjavaju niti minimalne uvjete za obavljanje tako odgovorne funkcije".

"Mi u SDP-u smatramo da ovo stanje nije dobro i da se mora mijenjati, te da konačno mora početi odlučnija borba s kriminalcima", dodao je Lagumdžija.

Lagumdžija, Sorensen i Čović usaglasili su se da jedan od glavnih ciljeva BiH mora biti primjena presude u slučaju Sejdić-Finci.

"Sugovornici su se usaglasili da je od krucijalne važnosti stvoriti povoljan ambijent za strana ulaganja", navode iz Centra za informiranje SDPBiH.



(Vijesti.ba/Fena

Lagumdžija predložio Radončića i Osmića za nove ministre

image

SARAJEVO - Predsjednik SDP BiH, dr Zlatko Lagumdžija danas je uputio dopis predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine g. Vjekoslavu Bevandi sa prijedlogom za imenovanje Ministra sigurnosti BiH, Ministra odbrane BiH i zamjenice ministra Finansija i trezora BiH.

Tekst dopisa prenosimo u cjelosti:


"Poštovani gospodine Bevanda,

Shodno potvrđivanju odluke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o smjeni ministara i zamjenika ministara iz reda SDA (Sadika Ahmetovića, Muhameda Ibrahimovića i Fuada Kasumovića) koju je, 22.10.2012. godine usvojio Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine predlaže da se u što hitnijem roku pokrene procedura imenovanja ministara i zamjenika ministra u Vijeću ministara BiH u skladu sa procedurama propisanim Ustavom BiH i Zakonom o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

S tim u vezi, a u skladu sa ranijim dogovorima, predlažemo da se sastav Vijeća ministara BiH dopuni sa sljedećim kandidatima:

Fahrudin Radončić za Ministra sigurnosti BiH,
Zekerijah Osmić za Ministra odbrane BiH i
Edita Đapo za zamjenicu Ministra finansija i trezora BiH.

S poštovanjem"

(Vijesti.ba)

 

 

07.11.2012.

SPRIJEČITI DA BOŠNjACI POSTANU KONSTITUTIVNA MANjINA U RS-u

Spriječiti da Bošnjaci postanu konstitutivna manjina u RS-u

imageBehzad Čirkin

..................................................

Poslanik Socijaldemokratske partije BiH u Narodnoj skupštini RS-a Behzad Čirkin pozvao je danas nadležno ministarstvo u RS da što prije pristupi rješavanju problema male zastupljenosti Bošnjaka, Hrvata i ostalih prilikom zapošljavanja u lokalnoj upravi u RS.

Zakonom o lokalnoj samoupravi, članom 3. predviđeno je da jedinice lokalne samouprave obezbjeđuju, na osnovu rezultata na posljednjem popisu stanovništva, proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupa ostalih u organima jedinice lokalne samouprave, uključujući funkcionere jedinice lokalne samouprave koji se ne biraju direktno.

Čirkin konstatira da je taj zakon usvojen prije nekoliko godina, ali je pitanje kako se on može što bolje primijeniti u praksi.

U obraćanju entitetskom parlamentu RS-a, koji razmatra informaciju o primjeni tog člana u prošloj godini, on je kazao da se ne samo u općinama, već ni u nekim drugim institucijama, ali i javnim preduzećima u RS ta odredba ne primjenjuje.

Stoga očekuje od resorne ministrice Lejle Rešić da donese set mjera kako bi se promijenila porazna slika jer bi se moglo dogoditi da pripadnici konstitutivnih naroda u svojoj sredini postanu konstitutivna manjina, za koju nema mjesta pri zapošljavanju u RS.

-To pitanje se mora riješiti s nivoa ministarstva, uz sihronizirani pristup za rješavanje ovog problema u oba entiteta, ističe Čirkin navodeći da se u cijeloj BiH imamo slično stanje.

Rasprava o ovoj tački izazvala je danas dužu raspravu, ali i opaske da se u izvještaju iznose i neki porazni podaci, među kojima i da 19 osoba iako imaju više od 65 godina starosti još rade u općinskoj administraciji te da u RS ima veliki broj birokrata.

(Vijesti.ba/Fena)

 

07.11.2012.

KULTURNA POLITIKA BiH NE ZASLUŽUJE AKADEMSKI JEZIK

Brka: Kulturna politika BiH ne zaslužuje akademski jezik

Amir Brka

........................................................

Gost je Amir Brka, predsjednik Društva pisaca BiH, u ime kojeg je potpisao otvoreno pismo upućeno svim nadležnim iz oblasti kulture.

RSE: Vaše javno obraćanje u vezi sa stanjem u kulturi je očekivano, mada je ton neočekivano žestok.

Brka: Ne znam da li je ton neočekivan, obzirom na to da je za očekivati da se promijeni diskurs, promjeni intonacija, promijeni način obraćanja onima koji su nadležni i koji su odgovorni za stanje institucija kulture i kulture općenito u BiH jer je iscrpljen dosadašnji uglađeni akademski jezik, koji nije producirao ništa pozitivno, o koji su se redovno oglušivali, i to ne samo u ovim javnim obraćanjima, nego i u direktnim kontaktima koji su ostvarivani neposredno sa ministrima, ministarstvima, političarima i tako dalje.

RSE: Možemo li malo opširnije da čujemo osnovno stanovište Društva pisaca?

Brka: Imamo apsolutnu destrukciju kulturnog života koja se odvija, ne samo naspram institucija kulture. To tako dugo traje i tako je dobro već kroz medije prezentirano, da vjerujem da građani znaju o čemu je riječ. Smatrali smo da je krajnje vrijeme da se i na ovaj način još jednom i Društvo pisaca obrati, ali u formi otvorenog pisma. Optimisti smo. Ne mislimo da se njih dotiče ovo što smo učinili na javni način, ali jednostavno se nešto mora učiniti. Ne može se šutjeti. Smatrali smo da je potrošen taj akademski jezik i da se mora govoriti onako kako stvari doista stoje, a to znači biti i provokativan i ironičan, pa i prilično neugodan, kako je i intonirano ovo naše otvoreno pismo. Čašu je definitivno prelilo to što se zbilo sa Zemaljskim muzejom. Nacionalna i Univerzitetska biblioteka, kao i druge institucije od državnog značaja, su na istom putu, pred istim kataklizmičkim epilogom, pred zatvaranjem. Sasvim je jasno da se na taj način u stvari uveliko doprinosi onome što je opća tendencija u političkim zbivanjima u našoj državi. To znači u urušavanju svega što jeste BiH. Kada se u njoj dogodi to da se zatvori Zemaljski muzej i da se eventualno sutra zatvori i Nacionalna i Univerzitetska biblioteka, onda smo mi izgubili ono što bi se moglo nazvati memorijskom karticom, koja čini suštinu identiteta bosansko-hercegovačkog društva i građanina.

RSE: Meni je nejasna adresa. Bog zna ko je sve ovdje zadužen za razvoj kulture ili ko sve nije. Da li se u ovoj adresi podrazumijevaju menadžeri naših kulturnih institucija, koji po nekim razmišljanjima drijemaju u prošlom vremenu, čekaju budžetska sredstva, grantove, dotacije?

Brka: Nemam nikakvu dilemu o tome da nije to po srijedi. Šta više, takve neke izjave koje su se pojavljivale u medijima od izvjesnih pojedinaca čini se odvratnim. Ne možete vi očekivati od menadžera Zemaljskog muzeja da riješi problem koji mu nije riješila država. Država je ona koja stvara hardver. Menadžer bi trebao biti onaj koji u taj hardver smješta kvalitetan softver. Ako je hardver nikakav, nikakav menadžer, nikakav kvalitetan softver ne može primijeniti na hardver koji je takav da se ne može smatrati hardverom. Ako je državno ustrojstvo, čak po ustavnom uređenju, takvo da mi na razini države nemamo Ministarstvo kulture, nego to spada u opseg Ministarstva civilnih poslova, onda ne znate šta bi ste kazali o tome šta stanoviti ministar uopće ima veze sa kulturom. Kome se taj menadžer može obrati da bi riješio problem? Urušavaju se, ne samo institucije, za koje je država zadužena, nego čak i zgrade u kojima su te institucije smještene. To su tako teške stvari, da sam upotrebio onu grubu riječ, da mi je odvratno da neko na taj način hoće promijeniti adresu i kazati da su krivi menadžeri, što apsolutno nije tačno.

RSE: Meni se najupečatljivijim dijelom ovog otvorenog pisma doimaju vaši stavovi u vezi sa festivalizacijom kulture, od onih elitnih manifestacija, do opštinskog nivoa.

Brka: Naravno u tom smislu ne bi trebalo pogrešno razumjeti da smo mi protiv nečega takvog apriori, protiv populističkih po manjim bosansko-hercegovačkim sredinama. Svakako jesmo apriori protiv toga kako su koncipirani i koja razina kulture je tu po srijedi. Riječ o tome da tu stvar ne treba postavljati - ili ovo ili ono - nego prvo mora biti ono za šta država je zadužena, a to su oni temeljni oblici kulturnog djelovanja, što znači ovih sedam institucija kulture. Ako se može uz to finansirati nešto kao što su festivali koji odnose ogromne novce u državi koja je najsiromašnija zemlja u Evropi, onda bujrum. Ali imati ovo, a srušiti ono što su atributi države – to ne može.

RSE: U pismu tražite promjenu modela finansiranje kulture, donošenje strategije. U kojem smjeru bi to moglo ići prema stanovištu Amira Brke?

Brka: Prema mom stanovištu, a u ovom slučaju interpretiram stajalište Društva pisaca BiH, moraju biti određeni prioriteti, a ja neprestano govorim o tome. Postoje oblici kulture, kulturnog djelovanja, koji moraju biti u fokusu onoga što se kao obavezno postavlja kada se pravi projekcija budžeta ovog ili onog nivoa vlasti za naredne godine. Ne može se očekivati da Sarajevska filharmonija ili Opera ili Zemaljski muzej ili Nacionalna biblioteka bude nešto od čega ćete očekivati da zarađuje novac. U tom smislu su naša razmišljanja.

RSE: Da li su članovi Društva voljni aktivnije se uključiti u moguće promjene? Meni se čini kako među vama piscima ima dosta nesuglasica u vezi sa javnim angažmanom?

Brka: Društvo pisaca nije postavljeno na način da u njemu postoji neko tijelo koje bi komitetski svome članstvu zadavalo mišljenja, propisana, kodirana. Pisac je po sebi individua. Niko mu ne brani da može razmišljati onako kako želi i stupati u javnosti kako želi. To jedino ne može biti na uštrb onoga što je okvir patriotizma i države BiH kao takve. To je jedini okvir. Druge stvari su estetske naravi u književnom smislu. Nemamo mi tu nesuglasica.

RSE: Mislio sam kako Enveru Kazazu poprilično zamjeraju naglašeni aktivitet kada je politika u pitanju. On nije jedini. I ranije smo imali neka iskustva s nekim piscima koji su bili skoro anatemisani. Skrenuta im je pažnja da se previše mješaju u politiku.

Brka: Politika bi trebala biti getoizirani prostor? Njima zamjeraju oni koji se bave politikom.

RSE: Ne. Govorim o ljudima iz Društva pisaca, iz PEN centra, koji su mnogi suzdržaniji.

Brka: I ja sam takav, ali mi je na ponos angažman Kazaza. I meni kao književniku i kao prijatelju i kao predsjedniku Društva. Izrazito cijenim njegov angažman, mada se i ne slagao sa svime što on iznosi u javnosti. Šta bi pisac trebao biti? Mi zaostajemo u mnogo čemu za suvremenim svijetom. Prije stotinjak godina je pisac bio savjest svoga naroda, ali danas to više nije. Radostan sam da postoji jedan Kazaz i što istupa na način na koji istupa.

RSE: Za ministre kulture se postavljaju osobe koje nisu nikada bile na vratima, ni muzeja, ni jednog pozorišta, ni jedne galerije, a pisci sjede i ne reaguju.

Brka: Gdje ima bosansko-hercegovački pisac koji je makar ataše za kulturu u nekoj ambasadi, ako već nije ambasador. To je sasvim u skladu sa onim što ove politike i ove političke stranke hoće. Njima ne treba pisac ili kulturni, kreativni umjetnik iz druge sfere. Njima ne treba neko ko će im nametati problem, nego neko ko će provoditi njihovu politiku.

 

07.11.2012.

GORAN ŠIMIĆ: U BiH SVAKA REGIJA IMA SVOJU ISTINU O RATU

Šimić: U BiH svaka regija ima svoju istinu o ratu

Goran Šimić

........................................

Goran Šimić , stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde, nedavno je primio poziv da profesorima i studentima na prestižnom Univerzitetu Cambridge održi predavanje o procesu tranzicijske pravde na iskustvima BiH.

Jedini je školovani ekspert za tranzicijsku pravdu za kojeg ima mjesta na Cambridgeu, a nema ni na jednom od 23 bh. univerziteta. Za RSE govori o važnosti tranzicijske pravde za građane BiH, različitim interpretacijama istine, manipulacijama brojem žrtava.

RSE: Jedan od najvažnijih i prema mnogima najtežih zadataka koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu u procesu daljnje integracije u Evropsku uniju je uspostava društvenog mira kroz proces tranzicijske pravde. Međutim, iako se radi na tome u posljednjoj deceniji, još uvijek postoji nerazumijevanje ovog pojma. Šta podrazumijeva tranzicijska pravda?

Šimić: Tranzicijska pravda je jedna relativno mlada znanstvena disciplina, međutim, znanstvena disciplina koja u svijetu doživljava nevjerovatan procvat u zadnjih desetak godina. Mi kao društvo, bez obzira što izmišljamo iPhone, Galaxy S III, mobilni internet, napredujemo u ekonomskom smislu, zapravo nazadujemo u smislu vlastite humanosti, ljudskosti. Desetine, stotine sukoba koji se trenutno događaju u cijelom svijetu zahtijevaju da se na te sukobe odgovori na nekakav način, da civilizacijski, ljudski odgovorimo na patnje i stradanja tih ljudi. Ono što smo mi radili zadnjih 50, 60 godina su bila isključivo suđenja za ratne zločine. Međutim, shvativši da suđenja za ratne zločine u suštini neće dati odgovor na sva pitanja, odlučili su da pokušaju nešto drugo. Iz svega toga se razvila tranzicijska pravda kao jedna nova znanstvena disciplina, a koja bi trebala BiH dati odgovor na sve ono što joj je potrebno – od podizanja spomenika, utvrđivanja istine o stvarnim događajima, o poimeničnom popisu svih žrtava stradanja itd.    

RSE: Vi, kao jedan od vodećih stručnjaka za tranzicijsku pravdu u BiH koji je ovaj predmet prvi put uveo na domaće univerzitete, danas nemate stalni angažman ni na jednom od tih univerziteta. Šta je u pitanju?

Šimić: Apsurdna je i smiješna, ali za mene prilično bolna činjenica, npr. Univerzitet u Cambridgeu, koji predstavlja jednu od najvećih i najvažnijih institucija obrazovanja u cijelom svijetu, koji je osnovan 1200 i neke godine, mene poziva da održim predavanje njihovim profesorima, studentima i akademskoj zajednici o procesima tranzicijske pravde, a primjerice u BiH sam u zadnjih šest mjeseci obijao vrata barem 10 ili 15 obrazovnih institucija, i privatnih i državnih, koje su me glatko odbile da tu predajem, iako ispunjavam sigurno sve uvjete i sigurno sam im esencijalno potreban – vjerovatno zato što nisam bio u nijednoj stranci, za mene nije niko lobirao. Onda me jedan od njih pozvao da predajem i nakon tri sedmice mi je dao otkaz rekavši da su se oni predomislili i da oni imaju nekog svog.   

RSE: Kako je došlo do saradnje sa Univerzitetom u Cambridgeu?

Šimić: Mi kao društvo, odnosno ja kao nekakav znanstveni eksponent te cijele priče, predstavljamo značajan primjer onoga šta se u svijetu događa u tranzicijskoj pravdi i značaj izvor iskustva. U kontekstu toga Univerzitet u Cambridgeu me pozvao da 14. novembra ove godine održim predavanja o zvaničnim procesima tranzicijske pravde u BiH.

RSE: Proces tranzicijske pravde u BiH prate izazovi od samog početka. Koji su to izazovi?

Šimić: Progres uvijek ima i svojih negativnih strana za one koji smatraju da će on ugroziti njihove dostignute pozicije. U BiH imamo niz ljudi, organizacija, možda i društvenih grupa koji smatraju da će procesi tranzicijske pravde ugroziti njihove sadašnje pozicije, privilegije i sve ono što su ustanovili. Isto tako, postoji niz pojedinaca u BiH koji zarad svojih vlastitih, uskih interesa žele onemogućiti žrtve da ostvare sve ono što je žrtvama potrebno. S druge strane, mi živimo u jednom društvu koje je upalo u nekakav letargično-depresivni procjep, jednu debelu psihološku depresiju i duboku rupu, koje smatra da ono što nam se dogodilo ne može biti ni na koji način ispravljeno i da oni koji su bili žrtve, a rekao bih da smo svi mi bili - jednostavno su se našli na pogrešnom mjestu u pogrešno prostoru.

RSE: Ovih dana učestvovali ste na konferenciji u Banjoj Luci na kojoj je predstavljena Strategija tranzicijske pravde u čijoj izradi ste učestvovali. Predstavnici tri nevladine organizacije burno su  reagovali i napustili konferenciju. O čemu se zapravo radilo?

Šimić: Dogodio se jedan incident gdje su predstavnici tri nevladine organizacije u RS burno reagirale rekavši da taj tekst zapravo predstavlja atak Federacije BiH na RS, da mu je jedini cilj da se RS proglasi agresorom, odnosno da se Srbi proglase zločincima, a Bošnjaci žrtvama - što je prilično apsurdna, jedna monstruozna laž i monstruozna konstrukcija, jer ako uzmete dokument vidjećete da je on apsolutno neutralno postavljen, on se obraća svim građanima BiH i želi ponuditi istinu, smiraj i pomirenje svim građanima BiH ne određujući i ne pretendirajući da kaže ko je započeo rat, kako.
   
RSE: Da li je to pokazatelj da bh, društvo još uvijek nije spremno da se suoči sa svojom prošlošću?

Šimić: Sigurno je da ne postoji jedinstven model događaja u BiH i da je svaka pojedinačna regija imala neke svoje istine, koje tek treba utvrditi. S druge strane, niko od nas ne može bježati od onoga što je uradio. Istina nije samo istina o zločinima koje ste vi počinili prema meni ili pripadnicima moga naroda. Istina je i ono što sam ja počinio prema svima nama. U kom obimu i na koji način smo činili zločine jedni prema drugima, mislim da tek trebamo utvrditi.

 

07.11.2012.

PREPOZNATLjIVE ADRESE

Kurspahić: Prepoznatljive adrese

Hillary Clinton u Bosni i Hercegovini

.....................................................

Ovonedjeljna posjeta Sarajevu dvije prve dame međunarodne diplomatije, američke državne sekretarke Hillary Clinton i evropske visoke predstavnice za spoljnu politiku Catherine Ashton, može se tumačiti prije svega kao potvrda kontinuiteta međunarodne politike u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i njeno šire balkansko susjedstvo: ako se njihove poruke nakon susreta sa "tri predsjednika" lokalnim cinicima čine kao "ništa novo" i "već poznato" onda je to zato što su dvije visoke gošće i željele reći da su za to "novo" prvenstveno odgovorni domaći politički izabranici.

Već u najavi posjete one su poručile kako je jedan od njenih glavnih ciljeva da se bosanskohercegovačke političke vođe potaknu da se najzad počnu rukovoditi interesima građana pokazujući tako da savršeno dobro znaju kako su spiskane godine, pa evo i skoro dvije decenije od potpisivanje mirovnog sporazuma, a zemlja nastavlja da zaostaje za susjedima na deklarativno izabranom "evropskom putu".

Kako se u poratnoj Bosni i Hercegovini i sasvim jasne poruke, poput onih koje su donijele Clintonova i Ashtonova, obavezno gledaju iz sužene perspektive ili "probosanskih" ili "antibosanskih" snaga, može se reći kako će zagovornici obje te krajnosti naći ponešto što će im dati povoda za zadovoljstvo.

"Probosanskim" će snagama nesumnjivo goditi izjava Hillary Clinton kako je "totalno neprihvatljivo da, 17 godina nakon rata, neki još dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni itegritet Bosne i Hercegovine. Takav govor skreće pažnju s problema s kojima se zemlja suočava i služi samo potkopavanju cilja evropske integracije."

"Antibosanske" će snage - pretvarajući se da ne znaju na koga se odnosi poruka kako se od političkih vođa traži da ostave po strani "retoriku raspada, otcjepljenja, poricanja onog što se tragično desilo u ratu" - naći zadovoljstvo u sljedećoj poruci Clintonove: "Dejtonski sporazumi moraju se poštovati i sačuvati. Tačka."

Svaki pokušaj da se i u ovom u osnovi pozitivnom poticaju na postizanje domaće saglasnosti o kompromisima i koracima bez kojih ne može biti napretka na evropskom putu traže pobjednici i gubitnici pokazao bi kako se radi o političkim partnerima nesposobnim da čak i razumiju - a posebno da provode - ono što im se iz svijeta krajnje dobronamjerno preporučuje. U ovom slučaju - dvije najznačajnije ličnosti američke i evropske diplomatije došle su u Sarajevo zajedno, da tako potcrtaju kako i Amerika i Evropa žele da vide "ujedinjenu, stabilnu, prosperitetnu, multietničku zemlju koja će zauzeti mjesto koje joj pripada u evropskim i transatlantskim strukturama", kako je rekla baronesa Ashton, uz uvjeravanje gospođe Clinton kako će u slučaju da se tokom novembra riješe pitanja državne imovine "lično ići na ministarski sastanak NATO-a u Briselu u decembru" da pogura da se Bosni i Hercegovini odobri Akcioni plan za članstvo.

Čak i kad se artikulišu sa svom diplomatskom uljudnošću, bez direktnog imenovanja onih na koje se odnose, već i u površnom analitičkom iščitavanju poruke dviju gošći u posjeti Sarajevu upućene su na sasvim prepoznatljive adrese. Kad, recimo, Hillary Clinton kaže kako su Sjedinjene Države ponosne što su pored ostalog bile partner Bosni i Hercegovini "u privođenju pravdi onih koji su počinili ratne zločine i da se oda počast žrtvama, uključujući one koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici, tako da nikad ne budu zaboravljeni i da se nauče lekcije da se to nikad, nikad ne ponovi" - više je nego jasno da se u Vašingtonu, a i u Briselu i dalje, registruju i osuđuju bezosjećajne izjave i lokalnih i susjednih političkih prvaka u kojima se poriče genocid i vrijeđaju i žrtve i preživjeli.

Vratimo se cinizmu s kojim se u dijelu javnosti isfrustrirane upornim zaostajanjem u euroatlantskim integracijama prima i ova posjeta i njene poruke. Iz tih se krugova podsjeća na velika očekivanja s kojima je popraćena svojevremena posjeta američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena (Joseph Biden) a da se nakon nje "ništa nije desilo".

Riječ je o krupnom nesporazumu o prirodi međunarodnog angažovanja na Balkanu: ni Biden tada, ni Clinton i Ashton sada, nisu nudili da oni rade posao za koji su birani i plaćeni, što u novcu a što u privilegijama vlasti, domaći izabranici. Za sve razočarane odsustvom napretka puno bi produktivnije bilo da frustracije usmjeravaju na domaće nego na inostrane adrese. Svijet jedino može - kao što je pokazala i ova posjeta - ponuditi Bosni i Hercegovini mjesto i perspektivu u zajedničkom evropskom domu.

A ima li potencijalnih sankcija za političke vođe koji odbijaju taj poziv na pridruženje?

Ako mislite da nema, pročitajte izjavu šefa britanske diplomatije Vilijama Hejga (William Hague) samo koji dan ranije u kojoj je izrazio nepokolebljivu britansku podršku Bosni i Hercegovini kao "jedinstvenoj, stabilnoj i suverenoj državi"  i upozorio kako oni koji misle da ima neki drugi put - osim punopravnog članstva u Evropskoj Uniji i NATO-u "neće biti naši partneri".

 

07.11.2012.

NAGRADA OKTOBARSKOG SALONA: PREISPITIVANjE RATNOG NASLEĐA SRBIJE

Nagrada Oktobarskog salona: Preispitivanje ratnog nasleđa Srbije

Jedan od nagrađenih crteža Vladimira Miladinovića - Naslovna strana dnevnog lista "Politika ekspres" iz 1991. godine.

............................................................

“Smišljena laž: Zatočenici na slobodi”, “Medijski logor za Srbe”, “A logoraši Srbi!”, “Zatvor nije logor” – neki su od naslova iz srbijanskih medija, koje je iskoristio vizuelni umetnik Vladimir Miladinović u svom radu za koji je dobio nagradu nedavno završenog 53. Oktobarskog salona u Beogradu.

Kroz seriju od 25 crteža oslikanih tušem, Miladinović je kopirao novinske tekstove režimskih dnevnih listova koji su u Srbiji izlazili početkom devedesetih, tačnije avgusta ’92., u vreme kad je već počela agresija Srbije na BiH. Kroz iščitavanje i ponovno ispisivanje napisa beogradskih novina – među kojima su Politika, Borba, Politika ekspres i Večernje novosti – Miladinović je posmatrao odnos ovdašnjih medija o izveštajima stranih dopisnika o zločinima i logorima za ne-Srbe u Prijedorskoj krajini.

U razgovoru za RSE, Miladinović ističe da je projekat počeo početkom 2012. godine i napominje da je rad potrebno posmatrati u današnjem kontekstu.

“Dakle, kao što smo imali situaciju da su postojali novinari koji su tada odbijali da rade određene stvari, a sa druge strane su postojali urednici koji su bili nekakva uniformisana lica sa pištoljem u ruci i diktirali tekst novinaru, tako mislim da je i danas to pitanje neke lične odgovornosti”, kaže Miladinović.

Vladimir Miladinović
.............................................
​​“Šta zapravo znači”, dodaje on, “kada vi odete na trafiku ujutro, kupite svoje omiljene novine i odete na kafu da ih iščitate? Radi se o jednoj vrsti participacije u nečemu što je mnogo šire. Dakle, sve ono što se dešava na polju ličnog kreira neke šire društvene odnose. Vi zapravo morate da budete svesni da uvek učestvujete u nekoj politici i ideologiji.”

Nagradu u vrednosti od 250.000 dinara Miladinoviću je dodelio tročlani žiri koji su činili direktorka galerije ''Boniers Konsthall'' iz Stokholma, Sara Arhenius, zamenica direktora Fondacije ''Andrzeja Wroblenskiego'' Magdalena Zilkovska i istoričar umetnosti Nikola Dedić. Reč je, kaže za RSE Dedić, o hrabrom radu koji na radikalan način preispituje ratno nasleđe srpskog društva iz devedesetih godina.

“Ono o čemu priča Miladinovićev rad je zapravo na koji način su ratovi očistili prostor za artikulisanje ekonomske privatizacije i tranzicije 2000. godina. Žiri se negde možda baš zbog toga odlučio za ovaj rad, ne samo zato što problematizuje jednu tešku temu, već istovremeno zbog toga što Miladinović nastupa sa vrlo jasnih kako političkih i ideoloških, tako i teoretskih polazišta”, objašnjava Dedić.

Vladimir Miladinović je član umetničkog projekta “Četiri lica Omarske” koji se bavi različitim istorijskim aspektima rudnika Omarska u blizini Prijedora koji je tokom rata u BiH, odlukom srpskih vlasti u Prijedoru, pretvoren u koncentracioni logor. Pretpostavlja se da je kroz Omarsku prošlo više od 3.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a da je 700 do 900 njih ubijeno. Logor do danas nije dobio spomen obeležje jer se nalazi na zemljištu indijsko-britanske kompanije za proizvodnju čelika “ArcelorMittal”, koja je porodicama žrtava zabranila i traženje nestalih na području rudničkih kopova.

Nagrađeni radovi izloženi u okviru Oktobarskog salona u Beogradu
..............................................................
​​Mesto stradanja nesrpskih civila još uvek nije posetio nijedan zvaničnik iz Srbije, a kao i ovdašnjim političararima, Omarska i drugi logori poput Trnopolja, Keraterma, Stajićeva, nije interesantna tema ni umetnicima.

Nije lako raditi sa traumatičnim mestima sadašnjosti, objašnjava ovaj fenomen Nikola Dedić ali dodaje da upravo zbog toga “svaka prava umetnost treba da čini vidljivim ono što je zahvaljujući radu ideologije nevidljivo”.

Prema rečima Vladimira Miladinovića, na delu je s jedne strane ćutanje o recentnoj prošlosti, dok se sa druge gradi nacionalni mit glorifikacijom jednog dela davne istorije.

“Ono što sam pokušao je da kroz iščitavanje arhivske građe prodrem u nešto što je bitno za čitav nacionalni identitet jedne etničke grupe. Došli smo do toga da bez razgovora o onome što se dešavalo tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, konkretno na prostoru Prijedorske krajine, mi ne možemo da pričamo ni o kojoj prošlosti – ni daljoj ni bližoj, dok u te odnose ne upišemo sve ono što se dešavalo devedesetih”, zaključuje Miladinović.

 

07.11.2012.

AMERIČKA POLITIKA PREMA BALKANU BEZ PROMJENA NAKON IZBORA

Kurspahić: „Četiri godine“ i „jedan dan“

Pristalice Baraka Obame u Čikagu slave pobedu svog kandidata

Pristalice Baraka Obame u Čikagu slave pobedu svog kandidata

Američka politika prema Balkanu bez promene nakon izbora

Ranije nego što se očekivalo, oko 23 sata uveče po vašingtonskom vremenu, američki mediji su objavili da je Barack Obama osvojio još jedan četverogodišnji predsjednički mandat u Bijeloj kući, a njegova Demokratska stranka zadržala većinu  u američkom Senatu. Samo nekoliko minuta kasnije, oko 23:15, uslijedilo je i prvo predsjednikovo reagovanje u vidu kratke twitter poruke: „Mi smo svi zajedno u ovome. Tako smo vodili kampanju i takvi smo. Hvala vam – bo“.

Ovako kratka skromna poruka, potpisana samo inicijalima – bo – uprkos pretponoćnim pokušajima iz štaba njegovog protivnika Mita Romnija (Mitt Romney) da se ospori Obamina pobjeda u državi Ohajo (Ohio) stavlja tačku na višemjesečnu bespoštednu bitku za Bijelu kuću. U njenoj završnici obojica kandidata i njihovi najistaknutiji predstavnici više puta su držali masovne predizborne skupove u mom virdžinijskom susjedstvu, jer se ova država smatrala jednom od ključnih u izboru predsjednika: tradicionalno je, još od glasanja za Lyndona Johnsona 1964. godine, glasala za republikanske kandidate sve do 2008. kad je glasala za Obamu.

U predizbornim nastupima u Virdžiniji, koji su mojim ovdašnjim sugrađanima dali osjećaj nesrazmjerno velike važnosti na nacionalnoj sceni, na horsko skandiranje Obaminih pristalica o „još četiri godine“ sam Romney je u nastupu u ponedjeljak na susjednom Džordž Mejson (George Mason) Univerzitetu samouvjereno ponudio „još jedan dan“.
Sada je rezultat poznat i narednih dana će mudri analitičari nuditi svakojaka objašnjenja zašto su Amerikanci u utorak, 6. novembra, radije glasali za „još četiri godine“ nego za „još jedan dan“.

Kao urednik virdžinijskih novina, nekako najsadržajniji odgovor na to pitanje dobio sam u anketi koju su studentkinje na praksi novinarstva u mojoj redakciji provele među svojim vršnjacima koji su prvi put glasali na američkim predsjedničkim izborima postavljajući im isto pitanje: Za koga ćete glasati i zašto. Dejvid Rajce (David Rice), osamnaestogodišnjak iz mog susjedstva i maturant u prestižnoj Thomas Jefferson školi za nauku i tehnologiju, odgovarajući na pitanje takođe 18-godišnje Mišel Kejn (Michelle Kain) naveo je dugu listu razloga zbog kojih je glasao za Obamu: zato što je dio djetinjstva proveo u Evropi – u Francuskoj, Belgiji i Grčkoj – i usvojio nešto liberalniji svjetonazor;  zato što će iduće godine na koledž i što ima dvije mlađe sestre koje takođe žele da se školuju, a Obama ima više razumijevanja za obrazovanje i za jednakost polova; zato što je Romney, kritikujući predsjednika Obamu za pogibiju Amerikanaca u napadu na konzulat u Libiji „stavio političke interese iznad nacionalne bezbjednosti“ i zato što je – boraveći u Kini kao gost tamošnje porodice u akademskoj razmjeni – zaključio kako je Romneyeva najavljena „strogoća“ prema Kini kao potencijalno najvećim trgovinskim partnerom štetna za dugoročne američke interese.

Amerikanci su se, glasajući za „još četiri godine“ Baracka Obame, prije svega rukovodili vlastitim interesima među kojima su ekonomija i društvene vrijednosti – jednakost žene, zdravstvena zaštita,  briga o nemoćnima – visoko na listi prioriteta.

Spoljna politika nije imala odlučujuću, ali imala je važnu, ulogu u tom izboru. Obama je u protekle četiri godine okončao nepopularan rat u Iraku i donio odluku o okončanju intervencije u Afganistanu u 2014. godini; predsjedavao je nad likvidacijom najistaknutijih predstavnika globalnog terorizma – uključujući Osamu bin Ladena – i za razliku od Romneya, koji se okružio savjetnicima iz vremena huškanja pod lažnim izgovorima za intervenciju u Iraku, pružio ruku partnerstva i počeo proces obnove amneričkog moralnog liderstva u svijetu.

To liderstvo u idućim godinama testiraće se, pored ostalog, u američkom odgovoru na iranski nuklearni program: Romney je tokom predsjedničke kampanje uporno kritikovao Obamu za „slabost u stvarima nacionalne bezbjednosti“ ali nikada nije artikulisao šta bi lično uradio drugačije od sadašnjeg predsjednika. Povodom Irana, Obama je više puta ponovio da dok je on u Bijeloj kući Iran neće imati nuklearno oružje: okupio je širok krug saveznika u uspostavi snažnih sankcija povodom iranskog nuklearnog programa i uticao na Izrael da ne preduzima jednostrane akcije i da omogući da sankcije i diplomatski pritisak donesu željeni ishod. Kad je riječ o međunarodnim odnosima – u američkoj javnosti ostavila je bljutav okus „politizacije nesreće“ Romenyeva kritika Obaminog liderstva povodom napada na američki konzulat u Bengaziju u Libiji.

Povodom Obamine pobjede neizbježno je i pitanje: A šta ona može značiti za Balkan?

Najkraći odgovor glasio bi – kontinuitet. U poređenju s Romneyem to je dobra vijest: U Obaminom timu ostaju brojne ličnosti još iz Clintonovog vremena sa savršenim poznavanjem ličnosti, projekata i prevaranata na lokalnoj političkoj sceni.

Za „još četiri godine“ u vezi sa svim mnogobrojnim izazovima može se uraditi mnogo više nego za „još jedan dan“.

...................................................................................

................................................................................

AMERIČKA POLITIKA PREMA BALKANU BEZ PROMJENA NAKON IZBORA 

 

Američka politika prema Balkanu bez promene nakon izbora

Ilustracija, kosovska i američka zastava

..............................................................

Visoki kosovski zvaničnici pozdravili su reizbor Baraka Obame za predsednika SAD-a.

Predsednica Republike Kosova Atifete Jahjaga je u ime naroda Kosova čestitala Baraku Obami na reizboru.

“Predsednički izbori u SAD-u su inspiracija za sve nas koji radimo na kreiranju sveobuhvatnog i prosperitetnog društva, te na izgradnji zdrave demokratije“
, navodi se u saopštenju predsednice Jahjage.

Kosovo je saveznik i partner SAD-u, navela je kosovska predsednica, te dodala da će se kosovske vlasti snažno angažovati na produbljivanju prijateljstva i saradnje između dve zemlje i dva naroda.

"SAD su odigrale odlučujuću ulogu u ostvarivanju slobode i prava građana Republike Kosovo da sami odlučuju o svojoj sudbini“, istakla je Jahjaga u saopštenju.

I premijer Kosova Hashim Thaçi je uputio telegram Baraku Obami u kojem čestita na izboru, navodeći da će Kosovo i njegovi građani uvek biti zahvalni na podršci koju su SAD pružile Kosovu.

„Kao i uvek, predsednički izbori u SAD-u su glavni događaj, ne samo u vašoj zemlji već u celom svetu, jer je uticaj vaše države globalnih dimenzija. Vaš reizbor je nova mogućnost za konsolidaciju vaših politika u ekonomiji i ka prosperitetu američkog društva i mira u svetu“, kaže se u saopštenju.

U izjavi za RSE, američka ambasadorka na Kosovu Tracey Ann Jacobson kazala je da ne očekuje promene politike SAD-a prema Balkanu nakon reizbora Baraka Obame.

“Isto bi bilo i da je izabran Mitt Romney, jer mi na Balkanu vodimo politiku koju podržavaju obe stranke. Očekujem da ćemo nastaviti naše angažovanje na Balkanu i da ćemo ostati dobar partner Kosovu”, kazala je Jacobson.

I kosovski analitičar Ardian Arifaj navodi da kakve god promene se budu desile u američkoj administraciji, politika i odnosi između SAD-a i Kosova će ostati isti.

“Kosovo nije na visokoj poziciji agende spoljne politike Amerike i kakve god se promene budu desile u administraciji, one se neće negativno odraziti na dešavanja na Kosovu. SAD su se uvek pružale podršku Kosovu i Kosovo bi moglo računati na SAD i da je Romney pobedio”, kaže Arifaj.

Pozneta izreka na Kosovu 'voli svoju zemlju kao što Albanci vole Ameriku' govori nam o njihovoj privrženosti Americi. Zato je u Prištini lako naići na ljude koji su budno pratili izbore u Americi.

“Mnogi Albanci sa Kosova su podržavali Obamu na ovim izborima zato što jese nvjegova dosadašnja politika pokazala uspešnom. On je istovremeno pružao snažnu podršku Kosovu. Naša poruka njemu je da nastavi sa dosadašnjom politikom koja podržava teritorijalnu celovitost Kosova na osnovu Ustava i kosovskih zakona”, kaže Izet Ibrahimi iz Prištine.

“Mislim da je odlično što je pobedio Obama. On se tokom proteklog mandata pokazao dobrim i verujem da će biti dobar i sada, takođe i prema nama”, kaže dvadesetčetvorogodišnja Shyhrete Ilazi.

Takav stav o Americi nemaju srpski predstavnici sa severa Kosova. Milan Ivanović navodi da je američka politika uvek bila naklonjena albanskoj strani i da se prema tome ne očekuju promene na tom polju. 

“Poznato je da je američka politika prilično pristrasna u korist albanske strane i da nemaju jedan uravnotežen odnos prema obe strane i zato Srbi tu politiku doživljavaju kao politiku koja nije statusno neutralna, koja nije uravnotežena i realna”, kaže Ivanović.

 

07.11.2012.

JOŠ ČETIRI GODINE: OBAMIN NEDOVRŠEN POSAO

Još četiri godine: Obamin nedovršen posao

Slavlje pristalica Baraka Obame ispred Bele kuće u Washingtonu, 7. novembar 2012.

...........................................................................

Heather Maher (RSE)

Barak Obama, reizabran je za još jedan četvorogodišnji mandat na mestu predsednika SAD. Obama je glasačima rekao da je želeo šansu da "dovrši šta je započeo" 2008. godine.

To znači stavljanje u fokus iscrpljene domaće ekonomije, kao i bankarskih reformi, klimatskih promena i primene njegovog plana za zdravstvenu zaštitu.

"Došli smo suviše daleko da bismo se sada vratili unazad. Pred nama je još mnogo posla na implementaciji plana za zdravstvenu zaštitu. Pred nama je još mnogo posla da kreiramo dobra radna mesta. Imamo još mnogo učitelja koje treba da zaposlimo. Imamo još mnogo škola koje treba da obnovimo. Imamo još mnogo studenata kojima je potrebno priuštivije obrazovanje. Treba da proizvedemo još domaće energije. Treba još trupa da vratimo kući... Zato sam se kandidovao za predsednika SAD", rekao je Obama.

U utorak je Obama osvojio svoj drugi mandat, prognoziraju televizijske mreže. Danas, posao počinje. Ne iznenađuje što se Obamina domaća agenda za sledeće četiri godine ne razlikuje bitno od agende iz prvog mandata. Ekonomija sada sporije napreduje, ali se ne pogoršava i više Amerikanaca nalazi posao, ali ekonomska pitanja i dalje ostaju najveća briga američkog predsednika.

Obama je nedavno rekao za MSNBC da će ako bude reizabran njegov prvi prioritet biti da ubrza usvajanje plana za redukovanje duga rezanjem troškova i povećanjem poreza najbogatijim Amerikancima.

Obama je takođe podvukao inicijative koje će pomoći ekonomiji, a koje su usmerene na povećanje proizvodnje i proizvodnju energije, invistiranje u infrastrukturu i podršku za zaposlenje većeg broja radnika.


Međutim, postoji takođe nedovršeni posao iz njegovog prvog mandata na koji treba da se obrati pažnja. Njegova administracija i dalje mora da radi na implementaciji njegovog plana o bankarskoj reformi i još puno toga je preostalo da se uradi na njegovoj ključnoj reformi zdravstvenog sistema iz 2010 - takozvanoj "Obamacare" - koja je planirana da stupi na snagu 2014. godine.

Posmatrači takođe očekuju da Obama započne reformu imigracionog sistema. Nekoliko dana uoči izbora Obama je rekao novinaru da "ukoliko osvojim drugi mandat, veliki razlog će biti to što su se republikanski kandidat i Republikanska stranka odaljili od najbrže rastuće demografske grupe u zemlji - latino zajednice".

Džad Legum, glavni urednik u ThinkProgress, libaralnog političkog internet sajta, kaže da će se Obama najverovatnije vratiti pitanju klimatskih promena, kojem je posvećeno nedovoljno pažnje tokom njegovog prvog mandata, uglavnom zbog zabrinutosti da bi zakonske odredbe pogoršale ionako lošu ekonomsku situaciju.

"Mislim da će ekstremni vremenski uslovi koje smo imali u SAD - posebno uragan "Sendi", koji je nedavno pogodio Istočnu obalu - ponovo skrenuti pažnju na klimatske promene i mislim da i postoji nada da će Obama sprovesti neke od inicijativa o kojima se razgovaralo. Možda some of these initiatives that were talked about. Možda program za ograničenje izduvnih gasova ili možda nešto drugo", navodi Legum.

Što se tiče spoljne politike, agenda u drugom predsedničkom mandatu izgleda da je većim delom zasnovana na već postavljenim temeljima. Tu je rat u Avganistanu koji bi trebalo da se okonča 2014. godine, očekivanje da će stroge sankcije Iranu uroditi plodom,  i nedavno pozicioniranje SAD kako vojno tako i ekonomsko u azijsko-pacifičkom regionu.

Christopher Preble, potpredsednik za spoljno političke studije na CATO institutu kaže da predsednici u drugom mandatu brinu za svoj imidž i žele da napuste Belu kuću kao popularne figure. Štaviše, uvek postoje političke posledice za političku stranku predsednika.

"Ako predsednik napravi neki potez u spoljnoj politici koji bi bio dramatično u suprotnosti sa time šta javnost želi, rizikuje da nanese ozbiljnu štetu svojoj partiji i mislim da predsednici brinu o tome", rekao je on.

Preble očekuje da će Obama nastaviti istu politiku koju je vodio i prethodne četiri godine. On ističe da su sa stanovišta Bele kuće sankcije na Iran efikasne - da su nanele veliku štetu njegovom bankarskom sektoru, sputale naftnu industriju i domaću valutu.

"Sve ove svari će potrajati, ali čini se da imaju efekta bar što se tiče stanja iranske ekonomije. Zbog toga mislim da će najverovatnije nastaviti istim putem još neko vreme."

Preble se ne slaže sa spekulacijama da će  Obama u drugom mandatu zauzeti čvršći stav prema Izraelu i da će naterati jevrejsku državu da napravi ustupke u pogledu   izraelsko-palestinskog pitanja.

“Kada SAD pritisnu izraelsku vladu da prekine sa izgradnjom naselja na palestinskoj teritroriji, dožive neuspeh. Ne vjerujem da će uspeti u tome ukoliko se opredeli za takav pristup. Iskreno, bio bih iznenađen ukoliko veliki deo svoga političkog kapitala uloži u to, uz sve ostale postojeće probleme”. 

Po pitanju Sirije, gde je u toku krvavi rat između vladinih i antirežimskih snaga, Obama se nije aktivnije uključio, osim što se pridružio međunarodnim pozivima Bašaru al Asadu da odstupi sa vlasti i pokušao da organizuje razne opozicijske frakcije. Preble smatra da će Obama imati istu politiku i ubuduće, i  to prvenstveno zbog javnog mnjenja koje se protivi bilo kakvoj novoj američkoj vojnoj opreciji.

Obamina politika “resetovanja” odnosa sa Moskvom s početka prvog mandata dovela je do saradnje po pitanjima Irana i Avganistana, ali predsednik Vladimir Putin sada se otvoreno distancira od SAD.

“Čini se da predsednik Obama nije uspeo da uspostavi dobar odnos sa Putinom, ali ipak se nada saradnji s Rusijom oko Sirije, ali i Kine”, smatra Preble.

Trgovačku politiku Kine, Obama je tokom kampanje nazvao nepoštenom, pa čak i  ilegalnom, te je pozvao na odlučniju akciju. Već je ovlastio Ministarstvo odbrane da osnaži vojnu prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji kako bi bila protivteža kineskim vojnim ambicijama u tom delu sveta.

Preble očekuje da će Obama pojačati saradnju sa već tradicionalnim saveznicima u tom delu sveta, Japanom, Južnom Korejom i Australijom, ali i sa drugim državama koje pokazuju sve veći interes za  načajnije kontakte sa Sjedinjenim Državama, poput Vijetnama, Indonezije i Filipina.

 

07.11.2012.

AMERIKANCI SU IZABRALI: POBJEDNIČKI GOVOR BARACKA OBAME: ZA AMERIKU NAJBOLjE VRIJEME TEK DOLAZI

Amerikanci su izabrali
Pobjednički govor Baracka Obame: Za Ameriku najbolje vrijeme tek dolazi
....................
07.11.2012.
..................


13:14 Njemačka kancelarka Angela Merkel danas je izrazila uvjerenje da će sa američkim predsjednikom Barackom Obamom, koji je osvojio novi četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, nastaviti blisku saradnju i uputila mu poziv da posjeti Njemačku. Radujem se nastavku saradnje, kako bi naše zemlje mogle da se zajednički izbore sa najvažnijim spoljnopolitičkim i ekonomskim izazovima, sa kojima se suočamo kao prijatelji i saveznici, izjavila je Angela Merkel.

12:36 Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari "toplo" je čestitao u srijedu Baracku Obami na njegovom ponovnom izboru u Bijelu kuću i zaželio da se odnosi između dvije zemlje prodube u toku narednih godina.

12:13 Američke savezne države Colorado i Washington legalizovale su marihuanu na referendumskom izjašnjavanju stanovništva. U Coloradu, Oregonu i Washingtonu bila je predložena legalizacija marihuane, a u Massachusettsu, Arkansasu i Montani bilo je predloženo dopuštanje korištenja marihuane u medicinske svrhe. Coloradu je za legalizaciju marihuane glasalo oko 53 odsto, a u Washingtonu oko 56 odsto birača. Legalizacija u Oregonu odbijena je sa 55 posto glasova protiv. Građani Massachusettsa prihvatili su korištenje marihuane u medicinske svrhe sa  63 odsto glasova. Isti prijedlog u Arkansasu i Montani odbijen je sa 52, odnosno 59 odsto glasova protiv.

12:00 Hrvatski predsjednik Ivo Josipović čestitao je u srijedu američkom predsjedniku Baracku Obami na izbornoj pobjedi kojom je osigurao drugi predsjednički mandat, a čestitke je uputio i SAD-u te američkom narodu jer smo, kako je rekao, vidjeli da su izbori bili uzorni i festival demokratije i po mnogočemu drukčiji od onih u drugim zemljama.

11:36 Vrijednost dionica na svjetskim berzama porasla je u srijedu nakon što je američki predsjednik Barack Obama pobjedio u neizvjesnoj izbornoj utrci, što mu je omogućilo da ponovo usmjeri pažnju na pitanja drugačija od predizborne kampanje. Berze su bile u stanju iščekivanja tokom čitave prošle sedmice, očekujući kraj neizvjesnih izbora. Nakon što je republikanski kandidat Mitt Romney poražen, političari sada mogu da se okrenu najdominantnijem pitanju predizborne kampanje - sporom oporavku američke ekonomije, piše AP.

11:25 Glasači u 38 američkih država izjašnjavali su se o 176 zakonskih inicijativa, od kojih su neke bile prilično neobične. U Oregonu je održano najčudnije glasanje – o ispravljanju gramatičkih i pravopisnih grešaka u tekstu državnog Ustava. Među ostalim inicijativama o kojima su se građani izjašnjavali su jasno označavanje genetički modifikovane hrane u radnjama u Kaliforniji, pravo na smrt uz asistenciju u Massachusettsu i korištenje kondoma u porno industriji Hollywooda.

11:12 Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je u srijedu nadu da će pobjeda američkog predsjednika Baracka Obame imati "pozitivan" uticaj na odnose Rusije sa SAD-om. "Predsjednik Putin je pozdravio Obamin reizbor i nada se da će to imati pozitivan uticaj na odnose sa SAD-om", rekao je portparol ruskog predsjednika u izjavi ruskim medijima, prenosi Reuters.

10:52 Od njegove stare osnovne škole u Indoneziji do primorskog grada (Obam) u Japanu koji dijeli njegovo ime, ljudi širom svijeta slavili su u srijedu reizbor američkog predsjednika Baracka Obame i izražavali nadu da će on pomoći u ublažavanju svjetskih sukoba i ekonomskih problema. Rezultati američkih izbora pažljivo su praćeni u brojnim zemljama svijeta. Nekoliko američkih ambasada organiziralo je zabave nakon što su objavljeni izborni rezultati, prenosi AP.

10:40 Nakon što je porazio republikanca Mitta Romneya na domaćem terenu, američki predsjednik Barack Obama imat će i brojne suparnike na vanjskopolitičkom planu, kao što su vlade Irana, Sirije i eventualno Kine. Reizbor demokratskog predsjednika SAD-a osigurava kontinuitet američke vanjske politike ali ostavlja otvorenim pitanja poput onoga može li diplomatija suzbiti iranski nuklearni program ili da li Izrael i Sjedinjene Države mogu pribjeći zračnim udarima po Iranu, piše Reuters. Također je nejasno da li će Obama biti u stanju da obuzda svoje dosadašnje odbijanje da proširi obim sirijskog građanskog rata dopuštanjem da američko oružje dođe u ruke pobunjenika koji nastoje svrgnuti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

10:21 Donald Trump je i prije proglašenja pobjede Baracka Obame na održanim američkim izborima, putem Twittera pozvao na revoluciju. "Izgubio je po glasovima naroda, a dobio je izbore. Trebali bismo imati revoluciju u ovoj zemlji. Ne možemo dozvoliti da se ovo dogodi. Trebali bismo krenuti na Washington i zaustaviti ovu travestiju. Zemlja nam je podijeljena, poručio je Trump.

10:11 Novoizabrani predsjednik SAD Barak Obama ponovo će biti suočen sa podijeljenim Kongresom, pošto su demokrate zadržale kontrolu nad Senatom, a republikanci većinu u Predstavničkom domu poslije juče održanih izbora. Jučer se glasalo za 33 od 100 mjesta u Senatu, gdje je važno bilo demokratama da odbrane svoju tijesnu većinu. Pomoglo je što su poražena dva republikanska kandidata iz Misourija i Indiane koji su dali neke eksplozivne komentare o silovanju i abortusu, a nije prošao i jedan liberalni republikanac u Masaccusettsu.

09:57 Izraelski premijer Benjamin Netanyahu čestitao je Baracku Obami na osvajanju drugog četvorogodišnjeg mandata, istakavši da su veze između dvije zemlje "jače nego ikada". "Premijer čestita predsjedniku SAD na izbornoj pobjedi. Strateški savez Izraela i SAD je jači nego ikada", napisao je Netanyahu u poruci.

Radost Obaminih pristalica

09:53  Ovogodišnji američki predsjednički izbori su prvi koji se održavaju po novim pravilima finansiranja političkih kampanja. To i prvi put da su oba vodeća kandidata - Barack Obama i Mitt Romney, odlučili da ne uzimaju novac iz državnih fondova.

09:50 Predstavnica demokrata u Wisconsinu Tammy Baldwin ući će u historiju budući da je postala prva američka senatorica koja je otvoreno priznala da je lezbijka, a na izborima je pobijedila dosadašnjeg guvernera republikanca Tommyja Thompsona u najskupljoj utrci za Senat u historiji ove američke savezne države.

Tammy Baldwin

09:41 Tijesna pobjeda Baracka Obame, prema procjenama vodećih američkih medija, u nekoliko presudnih saveznih država bila je vrhunac nevjerovatno skupe, neizvjesne i ogorčene utrke do samoga kraja, a reizbor nije imao nikakve sličnosti s porukama nade i promjene s kojima je nastupao na izborima prije četiri godine.

09:34 Dramatični reizbor predsjednika Obame nije znak da se podijeljena nacija u izbornoj noći ujedinila nego je znak snažne podrške ekonomskoj politici koja naglasak stavlja na rast zaposlenosti, reformu zdravstvenog sistema, poreznu reformu i uravnoteženi proračun te umjerenu politiku prema useljavanju, pobačaju i istospolnim brakovima, piše "New York Times".

09:30 Kina je u srijedu čestitala američkom predsjedniku Baracku Obami na njegovom ponovnom izboru, izjavio je glasnogovornik kineske diplomatije i dodao da su predsjednik Hu Jintao i premijer Wen Jiabao uputili zajedničku čestitku.

09:23 Čelnici Evropske unije i NATO-a čestitali su u srijedu ujutro Baracku Obami na reizboru za američkog predsjednika. "Zadovoljstvo nam je uputiti čestitke predsjedniku Obami na njegovom reizboru za predsjednika Sjedinjenih Država. SAD su ključni strateški partner EU-a i veselimo se nastavku tijesne sauradnje, koja je s predsjednikom Obamom uspostavljena posljednje četiri godine", kaže se u zajedničkoj čestitki predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya i Komisije Jose Manuela Barrosa.

09:18 "Los Angeles Times" ocjenjuje kako se borba za njegov drugi mandat pokazala punom težom od historijske pobjede prije četiri godine kada je u Bijelu kuću ušao kao prvi crni američki predsjednik.

09:14 "Duboko podijeljena Amerika dodijelila je predsjedniku Baracku Obami drugi mandat odabravši njega, a ne republikanskog kandidata Mitta Romneya da predvodi ekonomski oporavak zemlje", piše u utorak dnevni list "Washington Post".

09:10 Poraženi kandidat Republikanske partije Mitt Romney neće se ponovo kandidovati za Bijelu kuću, navodi danas list "The New York Times".

09:05 Na Floridi se i dalje broje glasovi. Iz te države još nema rezultata izbora, mada se spekuliše da će njeni elektorski glasovi pripasti Baracku Obami.

08:47 Amerikanci su uz predsjeničke izbore, također, glasali i za legalizaciju marihuane i istospolnih brakova. U Marylandu i Maineu birači su se većinom izjasnili za legalizaciju homoseksualnih brakova. Washington je prva država gdje je dozvoljeno legalno korištenje marihuane i izvan medicinskih razloga. Kalifornija odlučuje o ukidanju smrtne kazne.

08:30 Demokrate su uspješno odbranile pozicije u američkom Senatu, a republikanci u Domu predstavnika. Na visokoj poziciji u SAD ponovo i jedan Kennedy. Joseph Kennedy III, 32-godišnji unuk Roberta F. Kennedyja, pobijedio je svog republikanskog rivala u trci u Massachusettsu za mjesto u Domu predstavnika.

 

08:18 "Nije bitno jeste li crni ili bijeli, latino ili Azijci, mladi ili stari, hetero ili gay, invalidi ili ne. Bilo ko da ste u Americi, vi možete uspjeti. Mnogo smo tolerantniji nego što ostali misle, jer smo najbolja nacija na svijetu. Bože blagoslovi SAD", rekao je Obama na kraju obraćanja kojem je prisustvovao i ponovo izabrani potpredsjednik SAD Joe Biden.

08:17 Predsjednik SAD-a se zahvalio supruzi Michelle, rekavši da ne bi danas bio ono što jeste “bez žene koja je pristala da se uda za mene prije 20 godina”. "Nikada te nisam volio više i nikada ponosniji kada vidim da te i naša nacija voli", dodao je Obama.

08:15 "Želimo da SAD budu dom gdje će djeca ići u najbolje škole. Želimo da budemo predvodnici u poslovanju i inovacijama. Želimo da ne budemo ugroženi promjenom klime i da nas brani najjača vojska na svijetu. Želimo biti i tolerantni u ovo ratno vrijeme. Vjerujem u SAD otvorene prema imigrantima. Vjerujem u velikodušnu i i tolerantnu Ameriku", naglasio je Obama.

08:10 "Ne čini nas bogatim što imamo mnogo nacija, niti jakim što smo ogromna vojna sila. Nismo ni posebni što smo najbogatija zemlja na svijetu. Posebni smo jer nas krasi zajedništvo kojeg posjedujemo i za koje smo ginuli. Po tome smo posebni", riječi su Obame izrečene u Illionisu.

08:05 "Demokratija i kampanja u SAD može biti prljava, ali to ne treba mijenjati. To je odraz naše nezavisnosti", naglasio je Obama tokom obraćanja.

07:53 CNN javlja da je Romney osvojio Aljasku koja nosi 3 elektorska boda i sada ima 206 glasova.

07:53 "Upravo sam razgovarao sa Romneyem i čestitao mu na kampanji. Obojica volimo ovu zemlju i želimo joj dobro u budućnosti. Volio bih razgovarati s njim o boljem vođenju države", rekao je Obama.

07:47 "Hvala vam mnogo. Od danas nastavljamo štiti naše zajedništvo i sve zbog vas jer ste vjerovali u svoje snove. Mi smo velika porodica koja je ovim izborima podsjetila da je put težak i dug, ali znamo u našim srcima da za SAD ono najbolje tek dolazi", rekao je Obama na početku obraćanja.

07:35 Obama u pratnji porodice izašao je pred pristalice u Illinoisu, Chicago, gdje će se prvi put obratiti nakon što je izborio drugi mandat predsjednika SAD.

07:12 CNN je objavio da su Romney i Obama kratko telefonski razgovarali. Romney je čestitao Obami i priznao poraz.

06:57 Mitt Romney se obratio svojim pristalicama u Bostonu.

"Nacija je na kritičnoj tački. Naši lideri moraju preći granice i raditi za dobro naroda. Gledamo na one koji kreiraju poslove, koji zapošljavaju, u porodice koje su osnova svega. Ja vjerujem u Amerikance i kandidovao sam se jer volim Ameriku. Paul (Ryan) i ja smo 'ostavili sve na terenu'. Hvala vam svima", rekao je izemeđu ostalog Mitt Romney zahvalivši se svojoj supruzi i porodici, svom potpredsjedničkom kandidatu Paulu Ryanu i svima koji su radili za njega i podržavali njegovu kampanju. Romney je također čestitao predsjedniku Baracku Obami, rekavši da je narod izabrao.

06:55 Predsjednik SAD-a obratio se američkom narodu putem "Twittera". "Mi smo u ovome zajedno, takvu smo kampanju vodili i mi smo takvi", napisao je Barack Obama.

06:52 Mitt Romney je priznao poraz i uskoro će se obratiti svojim pristalicama u Bostonu, javlja "CNN".

06:41 U saveznoj državi Virginija također pobjeđuje Obama i sa dodatnih 13, sada ima 303 elektorska glasa.


Nakon što je saopšteno da je ponovo izabran, Obama je ovu sluku podijelio na svojoj službenoj Facebook stranici

06:22 Obama pobjeđuje i u Coloradu, što je podiže njegov broj elektorskih glasova na ukupno 290, javlja "CNN".

05:49 "CNN" projicira pobjedu Obame u Nevadi što mu donosi 6, zatim još jedan glas iz Mainea, što je ukupno ukupno 281 elektorski glas.

05:40 Obama je 44. predsjednik SAD-a u historiji, ali prvi Afroamerikanac, a u svom mandatu je bio i jedini afroamerički senator i tek peti u povijesti SAD-a. Rođen je u Honoluluu, Havaji, 4. augusta 1961. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.

Politološki studij je završio na Columbia University, gdje u roku diplomira i specijalizira se za vanjskopolitičke odnose. Nakon toga upisuje Harvard Law School koju također u roku završava. Obama je objavio i svoju autobiografiju 1995. godine koja je 2004. postala bestseler. Oženjen je s Michelle Obama s kojom ima dvije kćeri: Maliu Ann i Sashu.

Prvi predsjednički mandat osvojio je prije četiri godine pobjedom nad republikancem Johnom McCainom.

05:18 OBAMA OSTAJE PREDSEDNIK SAD-A, javlja "CNN". Obama je osvojio 18 elektorskih glasova Ohioa što mu donosi ukupono 274 elektorska glasa.

05:17 Missouri ide na stranu Romneyja sa 10 glasova. Obama: 256, Romney: 201.

05:15 "CNN" javlja da Oregon sa 7 elektorskih glasova ide na stranu Obame, što ukupan zbir diže na 256 elektorskih glasova.

05.10 Obama pobjeđuje u Iowi koja nosi još 6 glasova i New Mexicu sa 5 glasova. Obama sada ima 249 glasova elektora, Romney je na 191.

05:00 Najnovije projekcije pokazuju da Obama pobjeđuje u najvećoj saveznoj državi Californiji sa 55, zatim Hawaiima sa 4, Wisconsinu sa 10 i državi Washington sa 12 elektorskih glasova. Romney će pobijediti u Sjevernoj Carolini sa 15, Idahou sa 4 i Montani sa 3 glasa elektora. U ukupnom zbiru Obama sada ima 238, a Romney 191 elektorski glas, javlja "CNN".

04:50 "CNN" javlja da Obama pobjeđuje u Minnesoti koja nosi 10, a Romney u Arizoni sa 11 elektorskih glasova.

04:41 Prednost Obame na Floridi sada iznosi nešto manje od 16 hiljada glasova. Prebrojano je 88 posto glasova.

04:34 Mitt Romney ima 1.463.328 glasova više od Obame na nivou cijelih Sjedinjenih Američkih Država. Ovo su podaci nakon 39 posto prebrojanih glasova, javlja "CNN".

04:24 Prednost Baracka Obame na Floridi i dalje raste. Ona sada iznosi 46.518 glasova. U procentima Obama ima 50, a Romney 48 posto, nakon što je prebrojano 87 posto glasova birača sa Floride.

04:02 "CNN" izvještava da će Romney pobijediti u Utahu koji nosi 6 elektorskih glasova, a Obama u New Hampshireu i tako osvojiti još 4 glasa elektora.

03:46 Raste prednost Obame na Floridi. On sada ima blizu 20 hiljada glasova više od Romneyja, nakon što je prebrojano 84 posto glasova. Izraženo u procentima Obama 51, Romney 49 posto. Ukoliko aktuelni predsjednik pobijedi u ovoj saveznoj državi utrka je praktično završena.

3:42 Obama pobjeđuje i u Pennsylvaniji i osvaja 20 elektorskih glasova.

3:30 Nakon nešto više od sedam miliona prebrojanih glasova Obama na Floridi ima prednost od 636 glasova. Nevjerovatno mala razlika nakon ovako velikog broja prebrojanih glasova već podsjeća na 2000. godinu i "mrtvu trku" Georgea W. Busha i Ala Gorea. Romney je na Floridi do sada osvojio 3.518.679, a Obama 3.519.315 glasova.

03:10 Prema "CNN-u" Republikanska partija zadržat će većinu u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a.

03:01 "CNN" je objavio projekcije za oš 11 saveznih država. Romney pobjeđuje u Kansasu sa 6, Louisiani sa 8, Nebraski sa 3, Sjevernoj i Južnoj Dakoti sa po 3, Texasu sa 38, Wyomingu sa 3 i Mississippiju sa 6 elektorskih glasova. Obama odnosi 16 elektorskih glasova Michigena, 29 New Yorka i 14 iz New Jerseyja.

02:50 Romney je danas izgubio u državi Massachusetts u kojoj živi i gdje je bio guverner. Niko još od 1916. godine i Woodrow Wilsona nije postao predsjednik, a da je pri tome izgubio u državi u kojoj je nastanjen.

02:41 Prema projekcijama "CNN-a" Romney pobjeđuje u Albami koja nosi 9 elektorskih glasova i sada vodi sa ukpuno 82 naprema 64 elektorska glasa Obame.

02:38 Virginija je savezna država koju Romney mora osvojiti, a kandidati su gotovo potpuno izjednačeni. Obama ima malu prednost u još dvije države koje se smatraju ključnim, Floridi i Ohiou.

02:29 "CNN" projicira pobjedu Romneyja u Arkansasu sa 6 i Tennesseeju sa 11 elektorskih glasova. Na pet posto prebrojanih glasova na nivou cijelog SAD-a Romney je osvojio 52, Obama 47 posto glasova. Podsjećamo, kandidat može osvojiti više glasova na nivou SAD-a i opet izgubiti izbore. Važan je broj elektorskih glasova, koji se dodijeljuju iz svake savezne države. Ko pobijedi u pojedinoj državi nosi sve elektorske glasove, bez obzira na razliku u glasovima.

02:15 Romney će pobijediti u Georgiji koja nosi 16 elektorskih glasova i tako smanjuje prednost Obame, koji sada vodi sa 64:56 u broju elektorskih glasova, kažu projekcije "CNN-a".

02:00 "CNN" je upravo objavio projekcije za osam država u kojima pobjeđuje Barack Obama. Connecticut sa 7, Delaware sa 3, Washington DC sa 3, Illinois sa 20, Maryland sa 10, Massachusetts sa 11, Maine sa 3 i Rhode Island sa 4 elektorska glasa idu na stranu aktuelnog predsjednika. Romney pobjeđuje u Oklahomi koja nosi 7 elektorskih glasova.

01:39 Predsjednički kandidat Republikanske partije Mitt Romney pobjeđuje u Južnoj Carolini i osvaja još 9 elektorskih glasova. Rezultat je sada 33 naprema 3 u korist Romneyja.

01:29 Romney je pobjeđuje i u Zapadnoj Virginiji i osvaja još 5 elektorskih glasova, kažu projekcije "CNN-a". Projekcije također govore da su kandidati potpuno izjednačeni u Virginiji, jednoj od ključnih saveznih država, i da obojica za sada imaju po 49 posto glasova.

01:21 "CNN" je objavio projekciju i za saveznu državu Indiana. Pobjeđuje Romney i dobija još 11 elektorskih glasova. Podsjećamo za pobjedu na izborima kandidat mora osvojiti 270 elektorskih glasova. Za sada nema iznenađenja, prema istraživanima prije izbora, bilo je očkivano da Romney pobijedi u Kentuckyju i Indiani, a Obama u Vermontu.

01:05 Republikanski predsjednički kandidat Mitt  Romney pripremio je pobjednički govor od 1.118 riječi, javlja agencija AP, prenoseći njegove riječi da misli da će rezultat izbora za njega  biti uspješan.
  
"Sve smo pružili što smo mogli, borili smo se do kraja i zato mislim da ćemo biti uspješni", rekao je Romney novinarima u avionu dok je letio od Pittsburgha za Boston, gdje će sačekati rezultate izbora. Pobjednički govor koji je pripremio završio je tokom leta ka Bostonu, rekavši novinarima da nema pripremljen govor za slučaj poraza.

01:00 "CNN" je objavio prve projekcije rezultata izbora po saveznim državama. Romney je pobjeđuje Kentuckyju i osvaja 8 elektorskih glasova, Obama u Vermontu i dobija 3 elektorska glasa.

00:45 Nakon samo jedan posto prebrojanih glasova u Kentuckyju, u premoćnom je vodstvu Mitt Romney s čak 69 posto podrške, objavio je CNN.

No, to i nije pretjerano iznenađenje, s obzirom da je riječ o državi u kojoj Republikanci pobjeđuju tradicionalno. U Indiani, također nakon jedan posto prebrojanih glasova, Romney ima 65, a Obama 34 posto podrške.

00:05 "CNN" građanima New Yorka večeras pruža jedinstven pogled na rezultate izbora. Empire State Building, kultna građevina "Velike jabuke" večeras će biti osvijetljena crvenim i plavim "led" svjetlima. Kako budu pristizali rezultati, svjetla se mijenjati, više crvenih značit će uspjeh Romneyja, a više plavih uspjeh Obame. Sve će trajati dok neki od kandidata ne prikupi 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu.

23:18 Na području zaljeva San Franciska, usporedbom liste umrlih i liste glasača pronađeno je čak 25.000 sumnjivih imena na glasačkim listama, koja vjerojatno pripadaju preminulima, javio je NBC. Neki od preminulih glasača čak su i "glasali" na izborima, a ove nepravilnosti se pripisuju osoblju na biralištima koje greškom prekriži pogrešno ime glasača.

23:15 Nove nepravilnosti zabilježene su na biračkim mjestima. Ponovo se radi o elektronskim mašinama za glasanje. U Greensborou u saveznoj državi North Carolini zabilježni su uređaji koji su glasove koje bi građani dali Mittu Romneyju prebacivali Baracku Obami.

22:50 Barack Obama dominira na "Twitteru" u odnosu na Mitta Romneyja. Obama se, naime, pominje u 4.994 "twetta" po minuti, dok je Romneyjev broj 3.413. Za Obamu je putem "Twittera" glasalo 5.874.236 korisnika ove društvene mreže, a za Romneyja 3.969.713. U procentima Obama vodi sa 59,67, u odnosu na Romneyevih 40,33 posto.

21:47 Birači na pojedinim glasačkim mjestima u saveznim državama New York i New Jersey glasaju u mraku zbog nedostatka električne energije. Ovo su posljedice razornog uragana Sandy. Također na mnogim glasačkim mjestima nema grijanja.

21:08 Barack Obama je stigao u dvoranu "Attack Athletics" u Chicagu na svoju tradicionalnu partiju košarke. Ovaj ritual Obama je imao i kada je prije četiri godine izabran za predsjednika SAD-a. Za to vrijeme Romney je stigao u Pittsburg i nastavlja kampanju u Ohiou.

20:41 Predsjednički kandidat Mitt Romney i njegov kandidat za podpredsjednika Paul Ryan još uvijek su u kampanji, a danas su posjetili Ricmond Heights u saveznoj državi Ohio. Njih dvojica su neplanirano sjeli na ručak u restoranu Wendy's.

20:30 U Pennsylvaniji je prijavljen slučaj glasačkog uređaja koji, ako birači glasaju za Baracka Obamu, glas daje Mittu Romneyju. Jedan birač je snimio svoj pokušaj glasanja i objavio ga na "YouTubeu". Kako piše u objašnjenju snimke, birač je snimio video nakon što mu je volonterka iz izborne komisije rekla da je "sve u redu i da se nema zašto brinuti". Američki mediji javljaju da je ovaj uređaj maknut iz upotrebe.

 

19:52 Dvoje astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), Sunita Williams i Kevin Ford, obavili su svoju građansku dužnost i glasali na izborima u SAD-u. Oni nisu svoje pravo iskoristili u svemiru, iako takva mogućnost postoji, nego su se odlučili da glasaju prije odlaska u svemir.

19:42 Birališta su trenutno otvorena u cijelim Sjedinjenim Američkim Državama. U 01.00 po Srednjoevropskom vremenu bit će zatvorena biračka mjesta u šest država, a među njima je jedna od ključnih (battleground state) Virginia.

19:02 Mitt Romney i njegov potpredsjednički kandidat Paul Ryan doputovali su u Cleveland u saveznoj državi Ohio, jednoj od ključnih za ishod izbora. U nenajavljenu posjetu Clevelandu u isto vrijeme stigao je i potpredsjednik SAD-a i Obamin partner na listiću Joe Biden. Dva aviona suprotnih tabora doslovno su se surela na pisti.

18:47 Galicia Malone, 21-godišnja žena, glasala je u predgrađu Chicaga iako je bila u poodmakloj fazi porođaja, javlja "AP". U momentu glasanja kontrakcije kod ove žene bile su u razmaku od samo pet minuta. Ipak, nije željela propustiti priliku da prvi put glasa na izborima za predsjednika SAD-a. Galicia je krenula u bolnicu da se porodi, ali je svratila na biračko mjesto i uspjela dati svoj glas. Porod je uspješno okončan i Galicia je u bolnici rodila djevojčicu.

18:30 Barack Obama je nenajavljeno posjetio svoj izborni štab u Chicagu, gradu koji američki predsjednik zove domom. Tamo je obavio nekoliko telefonskih razgovora sa svojim volonterima koji su vrijedno radili tokom kampanje.

18:20 Predsjednik Barack Obama čestitao je u utorak republikanskom suparniku Mittu Romneyju na žestokoj borbi koju je pružio tokom kampanje.

"Želim čestitati guverneru Mittu Romneyju na dinamičnoj kampanji. Znam da njegove pristalice uporno rade na pobjedi. Uvjereni smo da imamo dovoljno glasova za pobjedu, ali će biti presudno da naše pristalice izađu na izbore. I zato podstičem sve državljane SAD-a da obave svoju građansku dužnost", dodao je on, javio je "Reuters".

17:45 Birališta su sada otvorena u gotovo svim dijelovima SAD-a. U 17.00 sati po Srednjoevropskom vremenu birači su počeli glasati na Aljaski, a za 15 minuta glasanje  počinje i na Havajima.

17:40 Ovi izbori su posebno važni za Virginiju, zbog toga što je Barack Obama prvi demokratski predsjednički kandidat koji je ovdje pobjedio nakon gotovo pola stoljeća. On će imati izazov da osigura da ovi glasači ponovo izaberu njega. Međutim, kampanja Mitta Romneyja osvrće se najviše na ekonomske teškoće. Oni su često objavljuju izjave od ljudi koji su podržali Obamu u prethodnim izborima, a sada, nakon ekonomskog pada svoj glas daju njemu. S druge strane, Obamini aktivisti i pristaše vjeruju da je njegov stav je opravdan jer je naslijedio situaciju od Georgea W. Busha. (N. MUJKIĆ)


17:12 Barack Obama danas će, kao i prilikom prošlih izbora kada je postao predsjednik, sebi priuštiti odmor i odigrati košarku s osobljem i prijateljima. Mitt Romney i danas je u kampanji i obalizi države koje mogu odlučiti konačnog pobjednika predsjedničkih izbora.

16:56 Gužve na glasačkim mjestima su počele već samim otvaranjem u šest sati, a prema izjavama volontera na glasačkim mjestima, broj glasača je konstantno rastao. Velike gužve se očekuju i kada ljudi završe s poslom. Jedan par koji već trideset godina glasa na istom mjestu izjavio je da nikada nisu vidjeli tako duge redove i toliko ljudi koji žele sudjelovati u budućnosti svoje zemlje. Redovi se pružaju van biračkih mjesta, ali čekanje ne ometa nikoga u želji da glasa. (N. MUJKIĆ)


16:49 Ovo je vrlo važna izborna godina, jer se ekonomija SAD-a suočava s jednim od najtežih razdoblja još od Velike depresije. Činjenica da sve više ljudi gubi svoje domove, poslove i svoje penzije je ono što će stvoriti veću uključenost birača. SAD su pale s petog na sedmo mjesto u godišnjem ocjenjivanju ekonomije, po istraživanju Geneva ekonomskog foruma, a samo u 2008. su rangirane kao broj jedan. SAD se jednostavno više ne smatra stabilnom kao što je nekad bila. Građani su više nego ikad pogođeni odlukama njihovih čelnika i jednostavno ne mogu propustiti priliku da se uključe. (N. MUJKIĆ)

16:36 Romney će u toku dana otići u Cleveland, u Ohiju, zatim u Pittsburg, u Pennsylvaniji, kako bi se susreo s pristalicama i posjetio mjesta u kojim je vodio kampanju.

16:14 Poznati kantautor Bob Dylan je na sinoćnjem koncertu u Wisconsinu  predvidio je glatku pobjedu Baracku Obami.

15:41 Kineski mediji prate izbore u SAD. Pojedini portali u najmnogoljudnijoj zemlji tvrde da "Romney nije dobronamjeran prema Kini".

15:33 Za razliku od  Baracka Obame koji je iskoristio pravo ranijeg glasanje, republikanski protukandidat Mitt Romney glasao je danas s porodicomu gradu Belmontu u Massachusettsu.

15:18 Dio američkih medija je dan uoči predsjedničkih izbora objavio prognoze izbornih rezultata, dobivene na temelju posljednjih anketa na nacionalnoj razini i u tzv. državama-bojištima, prema kojima predsjednik Barack Obama osvaja drugi mandat s više od 270 elektorskih glasova i tek neznatnom većinom ukupnih glasova birača.

14:43 Od 11 saveznih država u kojima se održavaju izbori za guvernere, ta je funkcija u osam bila u rukama demokrata a tri su bila republikanska guvernera.

14:05 Amerikanci u utorak, osim novog predsjednika, biraju i novi Zastupnički dom Kongresa kao i trećinu Senata, a 11 saveznih država održava izbore za nove guvernere.

Nakon više od dvije milijarde potrošenih dolara na predizbornu parlamentarnu kampanju istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će Amerikanci najvjerovatnije izabrati Zastupnički dom Kongresa kakav su i imali - s republikanskom većinom dok bi Demokratska stranka mogla zadržati tanku većinu u Senatu.

 

13:44 Otprilike jedna četvrtina američkih građana redovno ne uspijeva da se registruje, jer su  se "nedavno" doselili u svoje izborne oblasti.

13:23 Prema preliminarnim rezultatima 85 posto Amerikanaca u Izraelu glasalo je za Romneya, javlja CNN

13:00  SAD se bude, u Washingtonu je sedam sati. CNN je počeo emisiju uživo u kojoj će pratiti izborni dan.

12:49 Prema posljednjim anketama, Barack Obama u blagom je vodstvu od oko 3 posto, ali niko se, zapravo, ne usuđuje predviđati konačni rezultat, budući da se radi o najtješnjoj predsjedničkoj utrci u novijoj američkoj historiji.

12:13 U najskupljoj kampanji u historiji predsjedničkih izbora u SAD, dvojica kandidata su do sada potrošila više od dvije milijarde dolara.

11:52 Predsjednički kandidati i tokom izbornog dana nastavljaju sa izbornim aktivnostima. Romney će na dan održavanja izbora posjetiti Ohio i Pennsylvaniju, dok će Obama boraviti u Chicagu, gdje će se putem radio i televizijskih kanala obratiti biračima u takozvanim Državama-bojištima.

11:39 Da bi postao predsjednik kandidat mora skupiti najmanje 270 elektorskih glasova, od ukupno 538.

11:14 Prema preliminarnim rezultatima, koji su dosad pristigli iz dva mjesta u saveznoj američkoj državi New Hampshire, budući predsjednik Sjedinjenih Američkih Država mogao bi biti kandidat Demokratske partije i aktuelni predsjednik SAD-a Barack Obama.

Mještani Dixville Notch i Hart's Location su u toku protekle noći iskoristili pravo glasa na predsjedničkim izborima u SAD-u glasajući za Obamu ili njegovog protukandidata Mitt Romneya.

 

U Dixville Notch, Obama i Romney su izjednačeni po broju do sada osvojenih glasova. Međutim, u Hart's Location Obama je u značajnoj prednosti u odnosu na svoga oponenta Romneya.

VEZAN TEKST Amerika bira: Obama ili Romney?

 

07.11.2012.

TV MREŽE PROGLASILE OBAMU ZA POBJEDNIKA IZBORA

TV mreže proglasile Obamu za pobjednika izbora
Slavlje pristalica Baracka Obame u Chicagu
.......................................................................
05:49
Izborni štab Mitta Romneya još uvijek nije spreman priznati poraz.



05:36
Veliko slavlje Obaminih pristalica u njegovom gradu Chicagu, na Times Sqaureu u New Yorku...

​​



05:33
Prema prokecijama TV kuća, novi-stari predsjednik SAD Barack Obama je osigurao novi mandat sa 275 elektorska glasa, pet više nego što je minimum za pobjedu, u odnosu na 203 glasa za Mitta Romneya.

Rezultat izbora u nekim državama još nije objavljen.



05:21
Obama ponovo izabran za predsednika SAD



05:20

Prema projekcijama CNN-a i drugih američkih TV mreža Barack Obama je u vođstvu (elektorski glasovi u zagradi, 270 potrebno za pobjedu):

 

07.11.2012.

AMERIKA JE IZABRALA: BARACK OBAMA OSTAJE PREDSJEDNIK SAD-a!

Amerika je izabrala
Barack Obama ostaje predsjednik SAD-a!
.................
06.11.2012.
.................

05:18 OBAMA OSTAJE PREDSEDNIK SAD-A, kaže projekcija "CNN". Obama je osvojio 18 elektorskih glasova Ohioa što mu donosi ukupono 274 elektorska glasa.

05:17 Missouri ide na stranu Romneyja sa 10 glasova. Obama:256, Romney: 201, elektorski glas.

05:15 Projekcije "CNN-a" govore da Oregon sa 7 elektorskih glasova ide na stranu Obame, što ukupan zbir diže na 256 elektorskih glasova.

05.10 Obama pobjeđuje u Iowi koja nosi još 6 glasova i New Mexicu sa 5 glasova. Obama sada ima 249 glasova elektora, Romney je na 191.

05:00 Najnovije projekcije pokazuju da Obama pobjeđuje u najvećoj saveznoj državi Californiji sa 55, zatim Hawaiima sa 4, Wisconsinu sa 10 i državi Washington sa 12 elektorskih glasova. Romney će pobijediti u Sjevernoj Carolini sa 15, Idahou sa 4 i Montani sa 3 glasa elektora. U ukupnom zbiru Obama sada ima 238, a Romney 191 elektorski glas, javlja "CNN".

04:50 "CNN" projicira da Obama pobjeđuje u Minnesoti koja nosi 10, a Romney u Arizoni sa 11 elektorskih glasova.

04:41 Prednost Obame na Floridi sada iznosi nešto manje od 16 hiljada glasova. Prebrojano je 88 posto glasova.

04:34 Mitt Romney ima 1.463.328 glasova više od Obame na nivou cijelih Sjedinjenih Američkih Država. Ovo su podaci nakon 39 posto prebrojanih glasova, javlja "CNN".

04:24 Prednost Baracka Obame na Floridi i dalje raste. Ona sada iznosi 46.518 glasova. U procentima Obama ima 50, a Romney 48 posto, nakon što je prebrojano 87 posto glasova birača sa Floride.

04:02 "CNN" projicira da će Romney pobijediti u Utahu koji nosi 6 elektorskih glasova, a Obama u New Hampshireu i tako osvojiti još 4 glasa elektora.

03:46 Raste prednost Obame na Floridi. On sada ima blizu 20 hiljada glasova više od Romneyja, nakon što je prebrojano 84 posto glasova. Izraženo u procentima Obama 51, Romney 49 posto. Ukoliko aktuelni predsjednik pobijedi u ovoj saveznoj državi utrka je praktično završena.

3:42 Obama pobjeđuje i u Pennsylvaniji i osvaja 20 elektorskih glasova.

3:30 Nakon nešto više od sedam miliona prebrojanih glasova Obama na Floridi ima prednost od 636 glasova. Nevjerovatno mala razlika nakon ovako velikog broja prebrojanih glasova već podsjeća na 2000. godinu i "mrtvu trku" Georgea W. Busha i Ala Gorea. Romney je na Floridi do sada osvojio 3.518.679, a Obama 3.519.315 glasova.

03:10 Prema projekciji "CNN-a" Republikanska partija zadržat će većinu u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a.

03:01 "CNN" je objavio projekcije za oš 11 saveznih država. Romney pobjeđuje u Kansasu sa 6, Louisiani sa 8, Nebraski sa 3, Sjevernoj i Južnoj Dakoti sa po 3, Texasu sa 38, Wyomingu sa 3 i Mississippiju sa 6 elektorskih glasova. Obama odnosi 16 elektorskih glasova Michigena, 29 New Yorka i 14 iz New Jerseyja.

02:50 Romney je danas izgubio u državi Massachusetts u kojoj živi i gdje je bio guverner. Niko još od 1916. godine i Woodrow Wilsona nije postao predsjednik, a da je pri tome izgubio u državi u kojoj je nastanjen.

02:41 Prema projekcijama "CNN-a" Romney pobjeđuje u Albami koja nosi 9 elektorskih glasova i sada vodi sa ukpuno 82 naprema 64 elektorska glasa Obame.

02:38 Virginija je savezna država koju Romney mora osvojiti, a kandidati su gotovo potpuno izjednačeni. Obama ima malu prednost u još dvije države koje se smatraju ključnim, Floridi i Ohiou.

02:29 "CNN" projicira pobjedu Romneyja u Arkansasu sa 6 i Tennesseeju sa 11 elektorskih glasova. Na pet posto prebrojanih glasova na nivou cijelog SAD-a Romney je osvojio 52, Obama 47 posto glasova. Podsjećamo, kandidat može osvojiti više glasova na nivou SAD-a i opet izgubiti izbore. Važan je broj elektorskih glasova, koji se dodijeljuju iz svake savezne države. Ko pobijedi u pojedinoj državi nosi sve elektorske glasove, bez obzira na razliku u glasovima.

02:15 Romney će pobijediti u Georgiji koja nosi 16 elektorskih glasova i tako smanjuje prednost Obame, koji sada vodi sa 64:56 u broju elektorskih glasova, kažu projekcije "CNN-a".

02:00 "CNN" je upravo objavio projekcije za osam država u kojima pobjeđuje Barack Obama. Connecticut sa 7, Delaware sa 3, Washington DC sa 3, Illinois sa 20, Maryland sa 10, Massachusetts sa 11, Maine sa 3 i Rhode Island sa 4 elektorska glasa idu na stranu aktuelnog predsjednika. Romney pobjeđuje u Oklahomi koja nosi 7 elektorskih glasova.

01:39 Predsjednički kandidat Republikanske partije Mitt Romney pobjeđuje u Južnoj Carolini i osvaja još 9 elektorskih glasova. Rezultat je sada 33 naprema 3 u korist Romneyja.

01:29 Romney je pobjeđuje i u Zapadnoj Virginiji i osvaja još 5 elektorskih glasova, kažu projekcije "CNN-a". Projekcije također govore da su kandidati potpuno izjednačeni u Virginiji, jednoj od ključnih saveznih država, i da obojica za sada imaju po 49 posto glasova.

01:21 "CNN" je objavio projekciju i za saveznu državu Indiana. Pobjeđuje Romney i dobija još 11 elektorskih glasova. Podsjećamo za pobjedu na izborima kandidat mora osvojiti 270 elektorskih glasova. Za sada nema iznenađenja, prema istraživanima prije izbora, bilo je očkivano da Romney pobijedi u Kentuckyju i Indiani, a Obama u Vermontu.

01:05 Republikanski predsjednički kandidat Mitt  Romney pripremio je pobjednički govor od 1.118 riječi, javlja agencija AP, prenoseći njegove riječi da misli da će rezultat izbora za njega  biti uspješan.
  
"Sve smo pružili što smo mogli, borili smo se do kraja i zato mislim da ćemo biti uspješni", rekao je Romney novinarima u avionu dok je letio od Pittsburgha za Boston, gdje će sačekati rezultate izbora. Pobjednički govor koji je pripremio završio je tokom leta ka Bostonu, rekavši novinarima da nema pripremljen govor za slučaj poraza.

01:00 "CNN" je objavio prve projekcije rezultata izbora po saveznim državama. Romney je pobjeđuje Kentuckyju i osvaja 8 elektorskih glasova, Obama u Vermontu i dobija 3 elektorska glasa.

00:45 Nakon samo jedan posto prebrojanih glasova u Kentuckyju, u premoćnom je vodstvu Mitt Romney s čak 69 posto podrške, objavio je CNN.

No, to i nije pretjerano iznenađenje, s obzirom da je riječ o državi u kojoj Republikanci pobjeđuju tradicionalno. U Indiani, također nakon jedan posto prebrojanih glasova, Romney ima 65, a Obama 34 posto podrške.

00:05 "CNN" građanima New Yorka večeras pruža jedinstven pogled na rezultate izbora. Empire State Building, kultna građevina "Velike jabuke" večeras će biti osvijetljena crvenim i plavim "led" svjetlima. Kako budu pristizali rezultati, svjetla se mijenjati, više crvenih značit će uspjeh Romneyja, a više plavih uspjeh Obame. Sve će trajati dok neki od kandidata ne prikupi 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu.

23:18 Na području zaljeva San Franciska, usporedbom liste umrlih i liste glasača pronađeno je čak 25.000 sumnjivih imena na glasačkim listama, koja vjerojatno pripadaju preminulima, javio je NBC. Neki od preminulih glasača čak su i "glasali" na izborima, a ove nepravilnosti se pripisuju osoblju na biralištima koje greškom prekriži pogrešno ime glasača.

23:15 Nove nepravilnosti zabilježene su na biračkim mjestima. Ponovo se radi o elektronskim mašinama za glasanje. U Greensborou u saveznoj državi North Carolini zabilježni su uređaji koji su glasove koje bi građani dali Mittu Romneyju prebacivali Baracku Obami.

22:50 Barack Obama dominira na "Twitteru" u odnosu na Mitta Romneyja. Obama se, naime, pominje u 4.994 "twetta" po minuti, dok je Romneyjev broj 3.413. Za Obamu je putem "Twittera" glasalo 5.874.236 korisnika ove društvene mreže, a za Romneyja 3.969.713. U procentima Obama vodi sa 59,67, u odnosu na Romneyevih 40,33 posto.

21:47 Birači na pojedinim glasačkim mjestima u saveznim državama New York i New Jersey glasaju u mraku zbog nedostatka električne energije. Ovo su posljedice razornog uragana Sandy. Također na mnogim glasačkim mjestima nema grijanja.

21:08 Barack Obama je stigao u dvoranu "Attack Athletics" u Chicagu na svoju tradicionalnu partiju košarke. Ovaj ritual Obama je imao i kada je prije četiri godine izabran za predsjednika SAD-a. Za to vrijeme Romney je stigao u Pittsburg i nastavlja kampanju u Ohiou.

20:41 Predsjednički kandidat Mitt Romney i njegov kandidat za podpredsjednika Paul Ryan još uvijek su u kampanji, a danas su posjetili Ricmond Heights u saveznoj državi Ohio. Njih dvojica su neplanirano sjeli na ručak u restoranu Wendy's.

20:30 U Pennsylvaniji je prijavljen slučaj glasačkog uređaja koji, ako birači glasaju za Baracka Obamu, glas daje Mittu Romneyju. Jedan birač je snimio svoj pokušaj glasanja i objavio ga na "YouTubeu". Kako piše u objašnjenju snimke, birač je snimio video nakon što mu je volonterka iz izborne komisije rekla da je "sve u redu i da se nema zašto brinuti". Američki mediji javljaju da je ovaj uređaj maknut iz upotrebe.

 

19:52 Dvoje astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), Sunita Williams i Kevin Ford, obavili su svoju građansku dužnost i glasali na izborima u SAD-u. Oni nisu svoje pravo iskoristili u svemiru, iako takva mogućnost postoji, nego su se odlučili da glasaju prije odlaska u svemir.

19:42 Birališta su trenutno otvorena u cijelim Sjedinjenim Američkim Državama. U 01.00 po Srednjoevropskom vremenu bit će zatvorena biračka mjesta u šest država, a među njima je jedna od ključnih (battleground state) Virginia.

19:02 Mitt Romney i njegov potpredsjednički kandidat Paul Ryan doputovali su u Cleveland u saveznoj državi Ohio, jednoj od ključnih za ishod izbora. U nenajavljenu posjetu Clevelandu u isto vrijeme stigao je i potpredsjednik SAD-a i Obamin partner na listiću Joe Biden. Dva aviona suprotnih tabora doslovno su se surela na pisti.

18:47 Galicia Malone, 21-godišnja žena, glasala je u predgrađu Chicaga iako je bila u poodmakloj fazi porođaja, javlja "AP". U momentu glasanja kontrakcije kod ove žene bile su u razmaku od samo pet minuta. Ipak, nije željela propustiti priliku da prvi put glasa na izborima za predsjednika SAD-a. Galicia je krenula u bolnicu da se porodi, ali je svratila na biračko mjesto i uspjela dati svoj glas. Porod je uspješno okončan i Galicia je u bolnici rodila djevojčicu.

18:30 Barack Obama je nenajavljeno posjetio svoj izborni štab u Chicagu, gradu koji američki predsjednik zove domom. Tamo je obavio nekoliko telefonskih razgovora sa svojim volonterima koji su vrijedno radili tokom kampanje.

18:20 Predsjednik Barack Obama čestitao je u utorak republikanskom suparniku Mittu Romneyju na žestokoj borbi koju je pružio tokom kampanje.

"Želim čestitati guverneru Mittu Romneyju na dinamičnoj kampanji. Znam da njegove pristalice uporno rade na pobjedi. Uvjereni smo da imamo dovoljno glasova za pobjedu, ali će biti presudno da naše pristalice izađu na izbore. I zato podstičem sve državljane SAD-a da obave svoju građansku dužnost", dodao je on, javio je "Reuters".

17:45 Birališta su sada otvorena u gotovo svim dijelovima SAD-a. U 17.00 sati po Srednjoevropskom vremenu birači su počeli glasati na Aljaski, a za 15 minuta glasanje  počinje i na Havajima.

17:40 Ovi izbori su posebno važni za Virginiju, zbog toga što je Barack Obama prvi demokratski predsjednički kandidat koji je ovdje pobjedio nakon gotovo pola stoljeća. On će imati izazov da osigura da ovi glasači ponovo izaberu njega. Međutim, kampanja Mitta Romneyja osvrće se najviše na ekonomske teškoće. Oni su često objavljuju izjave od ljudi koji su podržali Obamu u prethodnim izborima, a sada, nakon ekonomskog pada svoj glas daju njemu. S druge strane, Obamini aktivisti i pristaše vjeruju da je njegov stav je opravdan jer je naslijedio situaciju od Georgea W. Busha. (N. MUJKIĆ)


17:12 Barack Obama danas će, kao i prilikom prošlih izbora kada je postao predsjednik, sebi priuštiti odmor i odigrati košarku s osobljem i prijateljima. Mitt Romney i danas je u kampanji i obalizi države koje mogu odlučiti konačnog pobjednika predsjedničkih izbora.

16:56 Gužve na glasačkim mjestima su počele već samim otvaranjem u šest sati, a prema izjavama volontera na glasačkim mjestima, broj glasača je konstantno rastao. Velike gužve se očekuju i kada ljudi završe s poslom. Jedan par koji već trideset godina glasa na istom mjestu izjavio je da nikada nisu vidjeli tako duge redove i toliko ljudi koji žele sudjelovati u budućnosti svoje zemlje. Redovi se pružaju van biračkih mjesta, ali čekanje ne ometa nikoga u želji da glasa. (N. MUJKIĆ)


16:49 Ovo je vrlo važna izborna godina, jer se ekonomija SAD-a suočava s jednim od najtežih razdoblja još od Velike depresije. Činjenica da sve više ljudi gubi svoje domove, poslove i svoje penzije je ono što će stvoriti veću uključenost birača. SAD su pale s petog na sedmo mjesto u godišnjem ocjenjivanju ekonomije, po istraživanju Geneva ekonomskog foruma, a samo u 2008. su rangirane kao broj jedan. SAD se jednostavno više ne smatra stabilnom kao što je nekad bila. Građani su više nego ikad pogođeni odlukama njihovih čelnika i jednostavno ne mogu propustiti priliku da se uključe. (N. MUJKIĆ)

16:36 Romney će u toku dana otići u Cleveland, u Ohiju, zatim u Pittsburg, u Pennsylvaniji, kako bi se susreo s pristalicama i posjetio mjesta u kojim je vodio kampanju.

16:14 Poznati kantautor Bob Dylan je na sinoćnjem koncertu u Wisconsinu  predvidio je glatku pobjedu Baracku Obami.

15:41 Kineski mediji prate izbore u SAD. Pojedini portali u najmnogoljudnijoj zemlji tvrde da "Romney nije dobronamjeran prema Kini".

15:33 Za razliku od  Baracka Obame koji je iskoristio pravo ranijeg glasanje, republikanski protukandidat Mitt Romney glasao je danas s porodicomu gradu Belmontu u Massachusettsu.

15:18 Dio američkih medija je dan uoči predsjedničkih izbora objavio prognoze izbornih rezultata, dobivene na temelju posljednjih anketa na nacionalnoj razini i u tzv. državama-bojištima, prema kojima predsjednik Barack Obama osvaja drugi mandat s više od 270 elektorskih glasova i tek neznatnom većinom ukupnih glasova birača.

14:43 Od 11 saveznih država u kojima se održavaju izbori za guvernere, ta je funkcija u osam bila u rukama demokrata a tri su bila republikanska guvernera.

14:05 Amerikanci u utorak, osim novog predsjednika, biraju i novi Zastupnički dom Kongresa kao i trećinu Senata, a 11 saveznih država održava izbore za nove guvernere.

Nakon više od dvije milijarde potrošenih dolara na predizbornu parlamentarnu kampanju istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će Amerikanci najvjerovatnije izabrati Zastupnički dom Kongresa kakav su i imali - s republikanskom većinom dok bi Demokratska stranka mogla zadržati tanku većinu u Senatu.

 

13:44 Otprilike jedna četvrtina američkih građana redovno ne uspijeva da se registruje, jer su  se "nedavno" doselili u svoje izborne oblasti.

13:23 Prema preliminarnim rezultatima 85 posto Amerikanaca u Izraelu glasalo je za Romneya, javlja CNN

 

13:00  SAD se bude, u Washingtonu je sedam sati. CNN je počeo emisiju uživo u kojoj će pratiti izborni dan.

12:49 Prema posljednjim anketama, Barack Obama u blagom je vodstvu od oko 3 posto, ali niko se, zapravo, ne usuđuje predviđati konačni rezultat, budući da se radi o najtješnjoj predsjedničkoj utrci u novijoj američkoj historiji.

12:13 U najskupljoj kampanji u historiji predsjedničkih izbora u SAD, dvojica kandidata su do sada potrošila više od dvije milijarde dolara.

11:52 Predsjednički kandidati i tokom izbornog dana nastavljaju sa izbornim aktivnostima. Romney će na dan održavanja izbora posjetiti Ohio i Pennsylvaniju, dok će Obama boraviti u Chicagu, gdje će se putem radio i televizijskih kanala obratiti biračima u takozvanim Državama-bojištima.

11:39 Da bi postao predsjednik kandidat mora skupiti najmanje 270 elektorskih glasova, od ukupno 538.

11:14 Prema preliminarnim rezultatima, koji su dosad pristigli iz dva mjesta u saveznoj američkoj državi New Hampshire, budući predsjednik Sjedinjenih Američkih Država mogao bi biti kandidat Demokratske partije i aktuelni predsjednik SAD-a Barack Obama.

Mještani Dixville Notch i Hart's Location su u toku protekle noći iskoristili pravo glasa na predsjedničkim izborima u SAD-u glasajući za Obamu ili njegovog protukandidata Mitt Romneya.

 

U Dixville Notch, Obama i Romney su izjednačeni po broju do sada osvojenih glasova. Međutim, u Hart's Location Obama je u značajnoj prednosti u odnosu na svoga oponenta Romneya.

 

07.11.2012.

TUŽIOCI: DOGOVOR LAGUMDžIJA-DODIK ZAUSTAVLjA BORBU PROTIV KRIMINALA I KORUPCIJE

Tužioci: Dogovor Lagumdžija-Dodik zaustavlja borbu protiv kriminala i korupcije

Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik

...........................................................

Dogovor lidera SDP-a i SNSD-a, Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika, postignut prošle sedmice, o tome da će glavne tužioce na svim nivoima vlasti imenovati predstavnici vlasti, i početkom ove sedmice nailazi na brojne osude.

Razlozi za reagovanje su višestruki. Tim prije jer je taj posao do sada obavljalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, institucija čiji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

Novi politički dogovor “šamar” je i međunarodnoj zajednici koja je i idejni tvorac pravosuđa na državnom nivou, a, uostalom, poglavlje pravosuđa je najbitniji dio pregovaranja sa Evropskom unijom. Izbor tužilaca na osnovu odluke predstavnika zakonodavne vlasti na nivou entiteta, ocjenjuju pravni stručnjaci, korak je unazad za bosanskohercegovačko sudstvo.

U posljednjih deset godina međunarodna zajednica donirala je milione eura kako bi omogućila nezavisno i profesionalno pravosuđe u Bosni o Hercegovini. I sve to nakon što je, prije deceniju, visoki predstavnik u BiH proglasio zakone o osnivanju tužilaštva i suda na državnom nivou. No, to nije zasmetalo Zlatku Lagumdžiji i Miloradu Dodiku, socijaldemokratskim liderima, da sve navedeno “bace niz vodu”. Upravo su to dogovorili prošle sedmice potpisavši dokument prema kojem će glavne tužioce, na svim nivoima, umjesto Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, imenovati predstavnici vlasti.

Sporazum je, u startu, naišao na neodobravanje nevladinog sektora, javnog mnijenja, ali i međunarodnih zvaničnika i pravnih stručnjaka. Među prvima su se oglasile ambasade Norveške i Švedske.

„Norveška u potpunosti podržava Visoko sudsko i tužilačko vijeće jer smatramo da ono može osigurati da izbor tužilaca bude zasnovan na zaslugama, a ne na stranačkoj pripadnosti. Zabrinuti smo najnovijim političkim prijedlogom kojim se potkopava nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća“, kaže ambasadorka Norveške Vibeke Lilloe.

Posebno bih naglasio značaj da se reforme u pravosuđu ne smiju vraćati nazad, niti da se smiju podrivati nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća“, navodi ambasador Švedske Bosse Hedberg.

Ovakve, ali i izjava Peter Sørensena, specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, kako bh. pravosuđe mora biti nezavisno, nisu pretjerano dojmile ni Lagumdžiju ni Dodika. Ovaj drugi, doduše, nema ni razloga da objašnjava potpisano, jer već godinama radi sve kako bi “oslabio” uticaj državnih sudskih institucija. I tada, ali i danas, Dodik tvrdi kako nikave pravosudne institucije ne trebaju biti na državnom, već na entitetskom nivou:

„Nemoguće je prihvatiti zdravorazumski da jedna špekulativna komisija, kakav je Visoki sudski i tužilački savjet koji je pod uticajem stranaca, ima više javne odgovornosti nego što ima parlament.“ 

Milorad Novković
......................................................
​​I Dodik i Lagumdžija navode kako tužioce u susjedstvu i Evropi biraju parlamenti, braneći na taj način dogovor u dijelu koji se odnosi na pravosudne institucije. No, da li je to baš tako? Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ističe kako samo dvije države u Evropi imaju izbor sudija i tužilaca kakav predlažu Lagumdžija i Dodik.

„Nije razlog i ne stoji činjenica koja je iznijeta da je to u regiji i da je to u većini evropskih zemalja. Mislim da to nije u skladu sa Venecijanskom komisijom, da nije u skladu sa sporazumom koji je zaključen između entiteta i Vijeća ministara“, naglašava Novković.

Tužiteljica Hajrija Hadžiomerović Muftić kaže: „Sporazum između dvojice lidera političkih partija kojim se izbor tužitelja vraća u skupštine entiteta i kantona/županija, predstavlja vraćanje unazad, i protivi se demokratskim trendovima.“

SNSD je stao iza svog lidera i njegovog potpisa na sporazumu sa SDP-om, no u toj stranci nije bilo jedinstva. Suzdržan prilikom glasanja, na istu temu, bio je Slobodan Popović, član Predsjedništva SDP-a. Za RSE Popović navodi razloge:

„Ako se pozivamo već na nečije iskustvo, onda moramo preuzeti kompletnu proceduru od momenta kad se raspiše konkurs za izbor na neku javnu poziciju do momenta kad se izabere, a ne uzmemo samo onaj dio koji nama odgovara,a aostalo zaboravimo kao da i ne postoji. Na taj način se ne može obezbijediti nezavisnost ni sudija, ni tužilaca, ni revizora, ni bilo koga ko funkcionalno treba da radi posao kojim treba da se kontroliše kako se štiti javni interes, kako se poštuje zakon i ko radi suprotno od toga. Nama ljudi sa pozicija potpredsjednika stranaka idu na pozicije u sudstvu - Seada Palavrić i Mirsad Ćeman su sa pozicije potpredsjednika SDA ušli u Ustavni sud, Krstan Simić je sa pozicije potpredsjednika SNSD-a ušao u Ustavni sud, Džerald Selman je postao predsjednik Ustavnog suda RS sa pozicije ministra pravosuđa, Zoran Lipovac je izabrao sam sebe sa pozicije delegata u hrvatskom klubu u Vijeću naroda RS i njegov glas je bio odlučujući u izboru pet ljudi. Dakle, tu praksu mi moramo onemogućiti.“    

Da li je Zlatko Lagumdžija udovoljio interesima Milorada Dodika zarad, kako javnost spekuliše, ostanka u ministarskoj fotelji, ili je nešto drugo u pitanju, u ovom trenutku teško je reći. No, šta će se desiti ukoliko njihov sporazum bude dobio podršku, odgovor daje profesor ustavnog prava Kasim Trnka:

Kasim Trnka
...............................................
​​“Značilo bi to da bi kriminalne grupe uživale, praktično, zaštitu kriminalizovanih dijelova vladajućih političkih stranaka i postojećeg političkog establišmenta, koji bi ih, na neki način, štitio i ne bi pokretao postupke za određene kriminalce i kriminalne grupe. U tom slučaju bi bila u potpunosti zaustavljena borba protiv kroupcije i brojnih drugih oblika kriminala.“

Sporazum Dodik - Lagumdžija načelno su podržali predsjednici dva HDZ-a, o čemu će, kako je najavljeno, biti riječi na ovosedmičnom sastanku nove parlamentarne šestorke. No, da će nešto tokom susreta biti promijenjeno, teško je povjerovati. Zbog toga oči javnosti su uprte u međunarodnu zajednicu, prvenstveno visokog predstavnika, od koga se očekuje da sporazum Dodik - Lagumdžija proglasi nevažećim, bar kada je u pitanju izbor sudija i tužilaca.

 

07.11.2012.

NASILjE NAD ŽENAMA NIJE PRIVATNI PROBLEM

Nasilje nad ženama nije privatni problem

Ilustrativna fotografija

......................................................

Nasilje nad ženama u BiH i dalje je „društveno prihvatljivo ponašanje“, jer sankcija za zlostavljača uglavnom nema, a država kroz zakone ne štiti žrtvu. Možda je to i razlog što se samo pet posto žena okuraži da službeno prijavi nasilje u porodici. Zbog porodičnog nasilja ispaštaju i djeca, koja, uglavnom sa majkama budu smještena u sigurne kuće, jedino utočište žrtava porodičnog nasilja.

Svoj spas od udaraca N.N. iz okolice Sarajeva pronašla je u sigurnoj kući. Zlostavljao ju je suprug:

„Udario me šakom u predjelu lica i rekao mi da sam kurva. Pitao me ko me ustvari dovezao kući. Ja sam se klela, govorila da nije niko, da sam došla vozom...“

Razumjevanje i podrška koje je dobila u sigurnoj kući dali su joj snagu da nastavi dalje:

„Sačekala me jedna gospođa koja radi u sigurnoj kući, koja me zagrlila iskreno. Tad sam osjetila neku majčinsku ljubav. Prvo što mi je sada je da se izborim da dobijem neki solidan posao i da se brinem za svog sina. On treba mene, ja trebam njega.“

N.N. je samo jedna od hiljade zlostavljanih žena u BiH. Žrtve nasilja u porodici su i obrazovane i neobrazovane žene, mlade  i stare, kaže Azra Hasanbegović, izvršna direktorica sigurne kuće “Žena BiH” iz Mostara.

„Vjerujte da nema nikakvog pravila. U zadnje vrijeme smo imali i obrazovanu ženu - i muž joj je bio visoko obrazovan - i one koji nemaju nego četiri osnovne, i srednjoškolke, i učenice, nažalost vrlo često nasilnici su roditelji, nekad od majke prijatelj itd.“, pojašnjava Hasanbegovićeva.

U sigurnim kućama u Bosni i Hercegovini u posljednjih 12 godina utočište  je našlo više od 1.300 žena, djece i djevojaka. Azra Hasanbegović kaže da postoje dobri programi pomoći žrtvama:

„U našoj sigurnoj kući mi za svaku žrtvu posebno napravimo plan, na koji način ćemo pomoći, vidimo njene želje, mogućnost da je zaposlimo, naravno ukoliko ona želi da se razvede. Neke se vrate mužu, neke nisu same sa sobom raščistile da prihvataju našu pomoć, ali najbolji je slučaj kada joj nađemo zaposlenje i kad ona može samostalno da živi. Ekonomska nezavisnost je veoma bitna u lancu pomoći žrtvama.“ 

Nasilje nad ženama jedno je od najraširenijih vidova nasilja na svijetu. Frapantan je podatak da gotovo 11 miliona žena umre ili završi kao invalid zbog fizičkog nasilja. Žene nisu izložene samo fizičkom, već i psihičkom, seksualnom i ekonomskom nasilju. Nasilje nad njima dešava se svakodnevno. Ne tako davno na sve ovo  gledalo se kao na privatni problem, koji treba i mora da ostane  unutar porodice. Vjerovatno je to  razlog što samo pet posto zlostavljanih žena prijavljuje nasilje u porodici.

„Ne radi se o tradiciji, nego upravo taj patrijarhat koji je i u svijesti žena negdje dijelom prisutan kao jedan mali čip -’pa žensko sam, valjda je to i normalno’. Nažalost, dobar dio djevojaka i žena razmišlja na taj način. Ako pak prijavi, ona ima stigmu za čitav život - ’nešto ipak nije s njom u redu’. U većini slučajeva je percepcija takva“, kaže Mirjana Penava iz nevladine organizacije Forma F.

Nasilje nad ženama ne samo što je najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava već je i najmanje procesuiran zločin.

„Problem je u implementiranju zakonske regulative. Zakonska regulativa postoji primjena nije dobra, nema sankcija za njih - i onda se žrtve boje da prijavljuju. Jer riječ je obično o žrtvama koje nisu ekonomski stabilne, nemaju mogućnost za opstanak poslije i zbog toga ostaju sa zlostavljačima. Čak i kad prijave nasilje, vraćaju se jer ne mogu drugačije opstati“, kaže Nejra Kadić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Kako pomoć žrtvama ne bi izostala, jer očigledno kazni za počinitelje nema, Gender centar Federacije uradio je projekat sa lokalnim zajednicama. Cilj je  napraviti program za kompletnu pomoć žrtvama nasilja. Damir Suljanović, voditelj ovog projekta, kaže: 

„Ta kompletna pomoć bi uključivala i policiju, i dom zdravlja, i sudstvo, i tužilaštva, i pomoć u smislu odvajanja žrtve nasilja u sigurnu kuću, zajedno sa djecom ako je neophodno.“

 

07.11.2012.

STRAZBUR NALOŽIO BEOGRADU I LjUBLjANI DA ISPLATI ŠTEDIŠE IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Strazbur naložio Beogradu i Ljubljani da isplate štediše iz BiH

Sudije Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu

.....................................................

Slovenija i Srbija su dužne isplatiti staru deviznu štednju građanima iz BiH koji su imali ušteđevinu  u poslovnicama Ljubljanske banke  i Investbanke, pod istim uslovima kao što su ušteđevinu dobili  slovenski i srbijanski državljani. Ovakvu odluku u utorak je donio Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, koji je razmatrao žalbu troje štediše iz BiH. Rok za isplatu je šest mjeseci nakon što presuda Suda postane punovažna.

Sumbila Smajlović iz Teočaka, u Tuzlanskom kantonu, je invalid od djetinjstva. Dok su bila bolja vremena, roditelji su odvajali od redovnih primanja i štedjeli za liječenje svoje kćerke. Novac su povjerili Investbanci iz Srbije, poslovnica u Ugljeviku. Nakon ratnih godina, uz mnoge druge nevolje, Sumbila se suočila sa činjenicom da ne može podići svoju ušteđevinu. Dobru vijest iz Strazbura, komentariše ovako:

„Ta vijest mi je nešto najljepše što mi se dogodilo ovih godine poslije svega ovoga. Samo da bude. Ali vjerujte mi da sam ja više izgubila i nadu i volju za životom, jer svaki dan je sve teži za život. Pa da bar isplaćuju po 100 maraka, ja bih bila zadovoljna. Ja sam to ostavila baš za ove stare dane i to mi baš sad treba kad mi je najteže.“

Muhamed Šišić iz Bihaća je štediša Ljubljanske banke. Kaže kako su i Slovenija i Hrvatska osigurale svojim građanima vraćanje deviznih uloga.

„ Ali za Bosance naša vlada i ministri ništa ne preduzimaju. Ja sam već u godinama, treba mi hrpa tableta, treba živjeti, treba...“

Evropski sud za ljudska prava razmatrao je tužbu koju su protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije podnijeli Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović zbog  neisplaćenih deviznih uloga u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Sarajevo i u srbijanskoj Investbanci, filijala u Tuzli. Ustanovljeno je da su Slovenija i Srbija prekršile odredbe Evropske konvecije o ljudskim pravima, odnosno da su povrijedile pravo na imovinu blokiranjem štednih uloga. Zastupnica  Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić kaže da je vijest izuzetno dobra:

Monika Mijić
..............................................................
​​„Dobra, ne samo za BiH jer je Sud našao naravno da BiH nije odgovorna za povredu prava aplikanata, nego je isto tako odlična za sve bh. štediše koji su imali štednju položenu u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke u BiH. Nakon 20 godina, od kada je ovaj problem aktuelan glede štednje u Ljubljanskoj banci i Investbanci, Evropski sud je napokon donio presudu u kojoj je jasno utvrdio da su Slovenija i Srbija odgovorne za povrat štednje položene u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke.“

Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša, kaže da konačno pravda dolazi i na vrata prevarenih bh. štediša:

„Štediše presretne. Konačno je Evropski sud odlučio da Srbija i Slovenija moraju vratiti deviznu štednju u njihovim bankama štedišama ne samo BiH nego i Hrvatske i Makedonije, svim štedišama koje su imali štednju u tim bankama. Trud koji smo ulagali osam godina po sudovima u BiH i Slovenije urodio je plodom. Šest mjeseci po pravosnažnosti odluke, ove države su dužne vratiti novac pod istim kriterijima kako su vratili svojim građanima.“

Nakon toliko godina, ovo je ipak tek početak, kaže Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja građana za zaštitu deviznih štediša u BiH i dijaspori, navodeći i podatke o ušteđevini bh. građana.

„Naravno da nije još završeno jer deviznih štediša oma još mnogo po svijetu. Ima ih koji još ne znaju ni ne čuju šta se dešava. Ovo je borba protiv vjetrenjača. Ljubljanska banka duguje, sa izračunatim kamatama, milijardu i 240 milona KM, a Investbanka 400 miliona KM.“

Na pitanje da li presuda daje nadu i ostalim prevarenim bh. štedišama, Monika Mijić odgovara ovako: „Ovo je pilot presuda u kojoj je Sud tačno naložio Srbiji i Sloveniji šta moraju poduzeti u određenom roku kako bi se problem stare devizne štednje u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke generalno riješio u odnosu na sve štediše koji do dan-danas ni na koji način ne mogu doći do svoje štednje.“ 

Evropski sud za ljudska prava trenutno ima više od 1.650 neriješenih aplikacija u kojima preko 8.000 građana BiH traži zaštitu prava na imovinu, odnosno  pokušava doći do svojih štednih uloga koji su im, nasuprot svim zakonima, pravdi  i pravu, oduzeti.

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240601

Powered by Blogger.ba