Najveći problem je što BiH nema vrhovni sud, što prije ga treba osnovati
B. A. 06.11.2012.
..............................

............................................................
SARAJEVO - Danas je u sarajevskom hotelu Holiday Inn održana konferencija pod nazivom "Naslijeđe MKSJ-a u bivšoj Jugoslaviji" u organizaciji Outreach programa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Konferenciji su prisustvovali sadašnji i bivši visoki zvaničnici Međunarodnog suda, predstavnici nacionalnih pravosuđa, stručnjaci na polju tranzicijske pravde s geografskih lokacija koje su doživjele slična iksustva kao i bivša Jugoslavija, predstavnici udruženja žrtava, članovi njihovih porodica, predstavnici akademske zajednice i nevladinih organizacija i drugi.
Član apelacione komisije ICTY-a i bivši predsjednik ICTY-a sudija Fausto Pocar, istakao je da je Tribunal ima potpunu saradnju sa organima u BiH uprkos manjima tehničkim poteškoćama.
"Nadam se da će, nakon zatvaranja Tribunala, lokalni jurisdikcioni organi uspjeti sami riješiti ostale slučajeve. Možda rješenja uvijek nisu bila ista, ali Sud BiH napravio je dobar posao dosad. Najveći problem je što BiH nema vrhovni sud i mislimo da ga što prije treba osnovati", rekao je Pocar, dodavši da je veoma važno da saradnja između svih zemalja u regiji bude na najvišem nivou, jer postoji mnogo zločina koji imaju međunarodni karakter.
"Mi smo se više puta oglašavali što se tiče Haškog tribunala, i nismo bili zadovoljni mnogim presudama. Haški tribunal je podijelio zločince na krupne i sitne, a ti krupni su pohapšeni. Bojimo se da nećemo dočekati njihove presude, s obzirom na to da najavljuju da će se Sud zatvoriti 2014. godine. Ne vjerujem da će se procesi Karadžiću i Mladiću završiti do tada", istakla je Hajra Ćatić, predsjednica udruženja "Žene Srebrenice".
Predsjednik organizacije "Porodice zarobljenih, poginulih i nestalih RS" Nedeljko Mitrović izrazio je nezadovoljstvo radom Tribunala.
"Nećemo biti zadovoljni sve dok posljednji zločinac ne bude procesuiran i na to imamo svi pravo na ovim prostorima. Nažalost, statistički podaci govore da je veliki disparitet u procesuiranju ratnih zločina, a nije tolika razlika u počinjenim zločinima, logorima, žrtvama. To nas navodi na ogorčenje i pesimizam", rekao je Mitrović.
Sudija Suda BiH Hilmo Vučinić je istakako kako taj sud ima sve uslove i kapacitete da sam nastavi dalje procesuiranje ratnih zločina.
"Mislim da smo, govorimo o Sudu BiH, od 2005. do danas, postigli zadovoljavajući rezultat. Imajući u vidu sve uslove i okolnosti, u konačnici mogu reći da smo mi pravosnažno okončali 90 predmeta, a to je velika stvar", naglasio je Vučinić.
Na konferenciji su održane su četiri panel diskusije o ulozi ICTY-a, suočavanju s prošlošću nakon zatvaranja Tribunala, obimu naslijeđa Tribunala i značaju arhive ICTY-a.
Zatvaranje ICTY-a najavljeno je za 2014. godinu. Svi predmeti koji ne budu obrađeni do zatvaranja Tribunala, biće prebačeni sudovima zemalja regiona, koji će dalje procesuiranje nastaviti sami.
(Vijesti.ba/AA
I u Federaciji BiH usvojiti zakon o zaštiti žiranata
S. B. 06.11.2012.
.....................................
Bankarske usluge
..............................................
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH Jovica Cvjetković očekuje da do kraja godine u Federaciji BiH bude usvojen zakon o zaštiti žiranta koji je u Republici Srpskoj usvojen 1. decembra 2011. godine.
On je naveo da je Udruženje obaviješteno da su zaprimljene krivične prijave koje je Udruženje podnijelo prije dva mjeseca specijalnim tužilaštvima Republike Srpske i Federacije BiH protiv agencija za bankarstvo Srpske i FBiH i odgovornih lica u agencijama.
„Krivične prijave podnesene su zbog zloupotrebe službenog položaja i nečinjenja ništa na kontroli rada banaka i mikrokreditnih organizacija, posebno pri odobravanju kredita. Banke su zloupotrijebile zakonske mehanizme, procedure i propise. Taj dio nerada agencija za bankarstvo proizveo je još pogubniju situaciju, pa su svi ugovori i krediti koji su dati sumnjivim licima dospjeli u sudsku proceduru“, rekao je Cvjetković novinarima.
On je dodao da je Udruženje, uz krivične prijave, dostavilo mnogo dokaza i da očekuje poziv iz tužilaštva da razgovaraju i potkrijepe to i drugim dokazima kojih imaju na stotine. Cvjetković kaže da se nada da će tužilac naći elemente krivice i pokrenuti krivične prijave protiv direktora agencija za bankarstvo Republike Srpske i FBiH.
„Na taj način će jedan broj žiranata dobiti satisfakciju da država stoji iza njih i da se nikada više neće desiti da građani budu prevareni“, naglasio je Cvjetković.
On je dodao da mu se, osim ojađenih žiranata, svakodnevno javljaju i dužnici kredita koji ga obavještavaju da su banke i sudovi donijeli rješenje protiv žiranata i da idu u izvršni postupak, a da prije toga uopšte nisu ovavijestili dužnika o tome.
„Ne ide se samo protiv žiranata, nego i protiv njihove familije, komšija, prijatelja. To ispada: idemo tamo gdje možemo nešto naplatiti, a ne kod onoga ko je bio u ugovorno-kreditnom odnosu i ko je potpisao“, naglašava Cvjetković.
On je podsjetio da su 1. decembra 2011. godine na snagu stupile izmjene i dopune zakona o bankama, o mikrokreditnim organizacijama, o lizing društvima i osiguravajućim društvima, ali da se banke u Republici Srpskoj ne pridržavaju zakonskih propisa, posebno pri odobravanju kredita.
„Ni u jednoj banci kada dođete da pitate za kredit neće vas upozoriti na nove zakonske propise. O ovome smo upoznali iz Agencije za bankarstvo. Odgovorno tvrdim da agencije ne rade ništa da zaštite građane BiH, a posebno u zakonskom dijelu, što je njihova obaveza“, rekao je Cvjetković.
On je apelovao da se građani BiH jave Udruženju da im pomogne i da obrate pažnju na dokumenta koja dobijaju iz sudova i banaka.
„Nijedan žirant neka ne dozvoli da bilo ko plijeni njegovu imovinu bez prethodne pljenidbe kod dužnika“, poručio je Cvjetković.
On je naveo da u BiH ima više od 250.000 ojađenih žiranata koji su otplatili tuđe kredite ili dobili rješenje na izvršenje.
(Srna)
................................................................
.................................................................
Blokirani računi odraz posustale bh. privrede
Ilustracija
.......................................................
06.11.2012
Centralna banka BiH objavila je spisak blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH, prema kojem je 35.000 firmi sa blokiranim računima nelikvidno. Poređenja radi, u Srbiji je 2.700 takvih firmi. To pokazuje da je bh. privreda „na koljenima“, ocjenjuju ekonomisti. Iako susjedi i u Srbiji i u Hrvatskoj već razmatraju mjere kojima bi riješili ovaj problem i pomogli poduzetnicima da se izvuku iz problema, u BiH se nijedna institucija ne bavi ovim pitanjem.
Struktura pravnih lica čiji su računi blokirani jako je raznolika, pa se tako na spisku nalaze imena brojnih banaka, firmi, institucija, političkih stranaka, sudova, opština, škola, bolnica, medija, i drugih. U ovu kategoriju spadaju i firme poput Željeznica FBiH, BH airlinesa, Pretisa, Šipada, mesne industrije MIMS, Oslobođenja, ali i rudnika koji ne mogu da naplate potraživanja, recimo, od Elektroprivrede, što najbolje oslikava na koji način se posluje u BiH, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.
Zgrada Centralne banke BiH, foto: Midhat Poturović
......................................................
Ce
„Za mene je ovo porazan podatak - za tako malu privredu ovoliko blokiranih računa. Dok se mi bavimo sporazumima SDA, pa SDP sa SNSD-om, privreda je u kolapsu. I skrećem pažnju na još jedno: pogledajte Razvojnu banku Federacije, pogledajte Investiciono-razvojnu banku. Kad su formirane niko nije rekao šta hoćemo da postignemo, odnosno koja je zaposlenost, koji su efekti. Sad kad pogledate koliko je firmi koje su na spisku kreditiranih, a blokirane su, onda i to govori kako se uopšte razvijamo“, ističe Cenić.
Na spisku se nalaze i institucije poput Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali i neke privatne visokoškolske ustanove, te sportski savezi, kojima je blokiran najmanje jedan račun. Računi su blokirani i institucijama poput agencija za privatizaciju u nekim kantonima, koje umjesto da rade na oporavku privrede, nisu u stanju da otklone blokade svojih računa.
Mijo Mišić iz Udruženja banaka BiH kaže da banke blokiraju račune najčešće po nalozima sudova zbog neplaćenih obaveza.
„To mogu biti ugovori o kreditu i ugovori druge prirode koji su u komercijalnim bankama - garancija, krediti, mjenica, naravno i nalozi poreskih institucija. Ovaj registar blokiranih računa zahtijeva jednu detaljniju analizu, ulaženje u strukturu razloga tih blokada, da bi se dobila prava slika stanja našeg realnog sektora prije svega“, kaže Mišić.
Spirala nelikvidnosti
Prema ovdašnjim zakonima firme kojima je račun blokiran duže od 60 dana idu u stečaj. No, stečajni postupak može pokrenuti vjerovnik, odnosno kreditor ili potražilac sredstava i vlasnik firme. Nema podataka da li je za neke od firmi sa spiska pokrenut stečaj, kao ni koliko je ukupno dugovanje ovih firmi, ali je objavljivanje spiska višestruko korisno, kaže guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
Kemal Kozarić, foto: klix.ba
....................................................
„Smatram da te informacije trebaju da budu pred građanima i da građani znaju, a posebno oni koji se bave ekonomijom, s kim rade i na koji način mogu da izbjegnu nepotrebne neugodnosti, a koje se, naravno, dešavaju u praksi“, kaže Kozarić.
Objavljivanje spiska firmi je dobro i što može pokrenuti promjenu zakonske regulative, kaže profesor sa Ekonomskog fakulteta Muris Čičić.
„Neplaćanje obaveza po meni je drugi naziv za krađu. Znači, vi uzmete od nekoga robu ili uslugu i onda mu jednostavno ne platite. To je isto kao da ste ukrali. To je prvi korak, a drugi korak je da se ipak naprave drugačija zakonska rješenja koja će sankcionisati one koji ne plaćaju račune, ili ne plaćaju bilo koje obaveze“, navodi on.
35.000 blokiranih nelikvidnih firmi najbolje govori o stanju u bh. privredi, kaže ekonomistica Cenić, naročito ako se uzme u obzir podatak da je naprimjer u susjednoj Srbiji oko 2.700 nelikvidnih firmi. To je susjedima bio alarm da počnu razmatrati mjere za zaštitu malih i srednjih poduzetnika, što u BiH nije slučaj.
„Za privredu para nema, grcaće i dalje. Duguju im i vlade, onda oni duguju dalje, i jedni drugima - i idemo u spiralu nelikvidnosti, nesolventnosti. I dalje se vrtimo u tom kovitlacu, a rezultat je ovoliko blokiranih firmi, za koje niko ne zna kako će uopšte izaći na zelenu granu. Sve da ih sad i kreditiraju, ali ko će biti garant, šta je garant, imaju li hipoteku, odnosno upšte koja je svrha, hoće li to podići zapošljavanje, ili šta će se jednostavno desiti. Takvih procjena nema nigdje“, napominje Cenić.
Iz Centralne banke BiH je najavljeno da će spisak firmi i institucija biti ažuriran mjesečno, a planirano je uvođenje i drugih podataka, poput zbirnog dugovanja ovih firmi i institucija.
..............................