Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.10.2012.

IVAN VEJVODA: KLINTONOVA I EŠTONOVA POTVRĐUJU DA JE BALKANU MJESTO U EU

Vejvoda: Klintonova i Eštonova potvrđuju da je Balkanu mesto u EU

Ivan Vejvoda

Ivan Vejvoda

.............................................

Poseta američke državne sekretarke Hilari Klinton Balkanu daje podršku i ohrabrenje za nastavak i ubrzanje integracionih procesa, a sa druge strane ovo područje ne može da izazove reakcije nedelju dana pred predsedničke izbore u SAD. Osim toga, to je i  neka vrsta oproštajne posete Hilari Klinton koja je najavila da više neće biti državna sekretarka bez obzira ko će pobediti, kaže za RSE Ivan Vejvoda, potpredsednik Nemačkog maršalovog fonda.

RSE: Da li mislite da se, pored podrške, Beogradu isporučuju i konkretni zahtevi za početak dijaloga sa Prištinom?

Vejvoda: Ne čini mi se da će tu biti konkretnih predloga s obzirom da se radi o jednom kontinuitetu procesa koji je davno započeo, ova vlada nastavlja taj proces i mislim da je susret između dva premijera, Ivice Dačića i Hašima Tačija u Briselu, bio neka vrsta dokaza odlučnosti ove vlade da krene napred i u tom smislu mislim da će glavna poruka biti ne samo ohrabrenje nego i da se taj proces što više ubrza kako bi rešio preostale otvorene dogovore i sve do onog zahteva, koji nije uopšte na dnevnom redu, a to je priznavanje i u tom međuprostoru postoje velike mogućnosti da se, pre svega, normalizuje život ljudi koji tamo žive i da se omogući i ta normalizacija odnosa Beograda i Prištine.

RSE: Nemačka kancelarka Angela Merkel je pre godinu dana saopštila da se od Beograda očekuje ukidanje paralelnih institucija na severu Kosova. Da li je to i poruka koju su doneli današnji visoki gosti?

Vejvoda: Verujem da apsolutno jeste, pretpostavljam da i platforma koju priprema Vlada Srbije ima elemente koji idu u susret tom problemu, verovatno sa nekim predlozima koji će biti prihvatljivi za Beograd, da se nađe taj toliko očekivani kompromis gde obe strane moraju da popuste u nekoj meri, odnosno da se nađe rešenje koje će biti najmanje sporno za obe strane jer idealnog rešenja ni za jednu ni za drugu stranu nema.

RSE: U javnosti je mnogo više bilo reči, što je i razumljivo, o tome šta se očekuje od Beograda. A šta se očekuje od Prištine?

Vejvoda: Poseta državne sekretarke Klinton i visoke predstavnice Ešton je važna i u Prištini jer i tamo treba ubediti aktere da je potrebno da idu u susret kompromisu. To što će od njih biti zahtevano je da postoji uvažavanje i razumevanje za potrebu široke autonomije kada je reč o severu Kosova gde srpska zajednica i srpska država imaju velike interese i da taj kompromis, kakav smo videli u drugim evropskim istorijskim trenucima, da samo pomenem Severnu Irsku i da ne idem dalje, jeste jedan koji iziskuje određenu kreativnost i dobru volju obe strane zarad mira i stabilnosti u regionu, pa i u Evropi.

RSE: Bilo je komentara da će Hilari Klinton Kosovu uputiti signal da se više okrene Briselu. Da Vašington nema tu šta više da uradi. Da li verujete u takvu poruku?

Vejvoda: Verujem da Priština mora da shvati, dovoljno je pogledati geografsku kartu gde pripada Kosovo, i videti da je to deo evropskog geografskog kontinenta, da je tu glavni grad na koji se treba usmeriti. Takođe, mislim da će SAD i dalje imati zaista ključnu ulogu kada je reč o tome da se ubedi Priština u neophodnost kompromisa i njihova uloga će i dalje biti značajna.

RSE: BIH je sigurno još teži izazov i za Brisel i za Vašington. Odatle i poruka Hilari Klinton da je potpuno neprihvatljivo konstatovati da 17 godina od kraja rata neki dovode u pitanje suvernitet i teritorijalni integitet Bosne i Hercegovine i da je BIH mesto u EU i u NATO-u. Ova poruka čini se da je upućena Banjaluci i Beogradu?

Vejvoda: Čini mi se da je više upućena Banjaluci, bez obzira na neke neodređene tonove koji dolaze od nekih aktera u Beogradu, ali evo da pomenemo poslednju posetu premijera Ivice Dačića Sarajevu gde je još jednom ponovio zalaganje Srbije za celovitost BIH, a što je bila i poruka i bivšeg predsednika Borisa Tadića. Mislim da tu nema nikakve dileme, bez obzira na određene populističke i demagoške izjave s vremena na vreme sa različitih strana. Jasno je da niko u međunaordnoj zajednici, ni SAD ni EU, neće dozvoliti da se išta desi povodom suverenost BIH. Reč je o tome da se taj modus vivendi u BIH na osnovu Dejtonskog sporazuma i kako su entiteti definisani, da dođe do efikasnije vladavine i prava i ekonomije, kako bi BIH mogla da da napravi taj sledeći korak prema kandidaturi u EU i članstvu u NATO. Zaista, Bosna tavori dugo vremena i ti uslovi koji su jasni bar pet godina nikako da se ispune. Mislim da su ta iščekivanja prema BIH u toj izjavi Hilari Klinton.

RSE: I na kraju Hrvatska, zemlja koja je pred vratima EU. Pretpostavljam, bez obzira na neke upozoravajuće poruke Zagrebu iz EU, da će tu gosti imati najlakši deo posla?

Vejvoda: Ukoliko ne dođe do nečeg nepredviđenog, Hrvatska će postati članica EU 2013. godine.Iz izjava hrvatskih zvaničnika vidimo da čine sve napore kako bi se preostali uslovi ispunili. Ulazak Hrvatske u EU će biti važan momenat za celi region, jer je to dokaz da ispunjavanje uslova i prihvatanje pravila igre i vrednosnog sistema jeste zalog da i drugi, ako budu radili tako na reformama, mogu do tog toliko važnog cilja.

RSE: Sve u svemu, po čemu će biti zapamćena poseta ovog “ženskog dvojca”?

Vejvoda: Značajna je na nivou simbolike, ona je dokaz jačine i snage transatlantskog odnosa prema zajedničkoj viziji budućnosti Balkana u ujedinjenoj Evropi. I naravno, važno je za nas u regionu da, bez obzira što jesmo periferija, i dalje postoji interes da se dorkajči ovaj proces demokratizacije i integracije u Evropu čiji je ovo još neintegrisani deo. Transatlanski savez čini pola svetskog bruto dohotka, EU ima pola milijarde ljudi. Zdrav razum nalaže da se pridružimo, čak i takvoj Uniji koja je u velikim problemima, nego da ostanemo mali i slabi izvan nje.

 

30.10.2012.

PROBLEM PROMJENE USTAVA NA PUTU BiH KA EU

Problem promjene Ustava na putu BiH ka EU

Ilustracija

..................................................

Tokom protekla dva dana u Sarajevu je održana Međunarodna konferencija o ulozi parlamenata u procesu evropskih integracija kada je riječ o ustavnim i zakonodavnim promjenama. Predstavnici zemalja u regiji su iznosili svoja iskustva, no najinteresantniji dio odnosio se na ustavne promjene u Bosni i Hercegovini.

Iako su tokom konferencije evropski zvaničnici ukazivali kako bez promjene Ustava BiH neće moći napredovati ka Evropi, bosanskohercegovački predstavnici zakonodavnih institucija su i konferenciju iskoristili za međusobne polemike i promociju stavova stranaka kojima pripadaju.

Svaka od zemalja u regiji na putu prema Evropskoj uniji moraće raditi na ustavnim i zakonodavnim promjenama, no, kako sada stvari stoje, to će najteže biti Bosni i Hercegovini, koja najsporije napreduju na tom putu. Tim prije, jer se ovdašnji političari već godinama ne mogu složiti kako izmijeniti Ustav, a da on bude po mjeri svih naroda i građana. Njihova sporenja bez rezultata primorala su one koji nisu pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda da svoje pravo potraže pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Tužili su državu jer im sadašnji Ustav ne dozvoljava da se kandiduju na izborima. Pa iako donesena u njihovu korist, odluka u predmetu Sejdić-Finci još nije provedena u BiH, opet zbog različitih politika. Ali, bez njene provedbe, odnosno promjene Ustava, kako je u Sarajevu kazala Doris Pack, izvjestiteljica Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, BiH neće moći zaključiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju:

Doris Pack
...................................
​​„Ako se to poglavlje ne zaključi, ne može se ići dalje. To znači da zemlja ne može tražiti članstvo ako nije uradila barem onaj mali korak naprijed. Nijedan ustav nije nešto što je zapisano u kamenu. Vremena se mijenjaju, ideje se mijenjaju, svi se mi mijenjamo, svijet u kojem živimo se mijenja i moramo mijenjati i prilagođavati čak i ustav novim okolnostima. To važi i za ovaj Dejtonski ustav“, kazala je Pack.

Tezu Doris Pack kako postojeći bh. ustav ne može biti osnova za funkcionalnu i normalnu državu, datu na Međunarodnoj konferenciji o ulozi parlamenata u evropskim integracijama tokom protekla dva dana u Sarajevu, bosanskohercegovački parlamentarci su iskoristili za promociju stavova političkih partija kojima pripadaju. Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavno-pravne komisije bh. parlamenta kaže:

„Ako sa jedne strane promovirate princip da svi treba da budu ravnopravni i da svi imaju jednake mogućnosti u BiH, a sa druge strane takvu mogućnost ograničavate s ustavnom potrebom osiguranja iskazivanja legitimne volje konstitutivnih naroda, onda ja mislim da su te dvije stvari u međusobnoj suprotnosti. To je osnovni problem kod implementacije presude.“

Igor Radojičić, predsjednik Skupštine Republike Srpske, međutim, smatra:„Ono što je stav svih stranaka sa sjedištem u RS jeste da se u RS član Predsjedništva BiH bira na direktan način, a da stranke koje imaju sjedište u Federaciji, i dominiraju političkom scenom Federacije, postignu koncenzus o rješenju koje je optimalno i funkcionalno za Federaciju.“

Ono što evropski i međunarodni zvaničnici upozoravaju je da predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom pokušavaju iskoristiti presudu Evropskog suda za ljudska prava u drugom pravcu. To je tokom konferencije potvrdio Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990:

„Neće se problem BiH riješiti zatezanjem ove luđačke košulje, koja je navučena Bosni i Hercegovini u Dejtonu, niti stavljanjem ukrasnih manžeta na nju, već temeljitom reformom Ustava BiH. Funkcionalnu strukturu možemo dobiti samo na način da dozvolimo da i treći narod u BiH ostvari svoja prava na način kako to ostvaruju druga dva naroda. Rješenje je stvaranje i struktura BiH sa tri entiteta, od kojih će svaki imeti jednu, drugu ili treću etničku većinu.“ 

Mijenja li se politika susjeda ka BiH?

I dok traju međusobna prepucavanja unutar Bosne i Hercegovine, dotle njeni susjedi ispunjavaju evropske zahtjeve. Najbrža u tome je Hrvatska, koja već sljedeće godine postaje članicom Unije. Istovremeno, ta država je i jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma. Zbog toga se nameće i pitanje hoće li politika te zemlje prema BiH biti drugačija nakon ulaska u Evropsku uniju i da li podržava sve češće zahtjeve predstavnika stranaka sa hrvatskim predznakom za trećim entitetom. Odgovor daje Ingrid Antičević Marinović, predsjedavajuća Komisije za zakonodavstvo u Saboru Hrvatske:

„Ja podržavam da je BiH država tri konstitutivna naroda. Koji će to oblici biti, ali to osnovno načelo ne smije ni na koji način biti osujećeno ili osakaćeno.“

S obzirom kako Evropska unija insistira na regionalnoj saradnji na putu prema Evropskoj uniji, u posljednje vrijeme ta saradnja je krenula silaznom putanjom. I dok neki analitičari ocjenjuju kako je razlog tome dolazak Tomislava Nikolića na mjesto srbijanskog predsjednika, Srđan Miković, zamjenik predsjedavajućeg Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Skupštine Srbije, ne misli tako. Na naš upit u koji kontekst se onda mogu staviti Nikolićeve izjave koje ne vode dobrosusjedskim odnosima, Miković kaže:

„Svakome od nas ostaje da se suoči sa svojom prošlošću, a pogotovo ne bih komentarisao bilo koga u pogledu onoga šta se dešavalo ranije.“

Ne dovodeći u pitanje izjave bosanskohercegovačkih susjeda kako se neće miješati u bosanskohercegovačke unutrašnjopolitičke prilike, i dalje ostaju otvorena pitanja koja se tiču promjene Ustava. Zbog toga Ćazim Sadiković, profesor ustavnog prava, zaključuje:

„U vremenu krize u svim drugim državama na djelu je snaženje države, i to centralnih organa države. Zašto? Pa da se suprotstave ovoj krizi koja se javila u društvu. A i inače to je proces koji karakteriše Evropu i razvijene zemlje već nekoliko decenija. U tom smislu inistiram na tome da se i naš politički sistem podesi prema ovim demokratskim principima – i to ne postepeno. Ako bude postepeno, trebaće nam i cijelo stoljeće, a možda i milenij. Mi moramo danas postaviti pitanje reforme Ustava u smislu da uspostavimo istinski, demokratski parlamentarizam, koji je uvjet za pristupanje EU.“

 

30.10.2012.

SUĐENjE RATKU MLADIĆU: SVJEDOKINjA O ULOZI VRS U PROTJERIVANjU NESRPSKOG STANOVNIŠTVA

Suđenje Mladiću: Svjedokinja o ulozi VRS u protjerivanju

Dorothea Hanson na suđenju Ratku Mladiću

........................................................
Suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavilo se iskazom stručnjakinje tužiteljstva Dorotheae Hanson, koja je već za potrebe nekih haških suđenja napravila izvještaj o funkcioniranju kriznih štabova bosanskih Srba i njihovoj ulozi u provođenju politike protjerivanja nesrpskog stanovništva.

Prema analizi brojnih presretnutih razgovora, pisanih uputstava i naređenja, Hanson je zaključila – kako je optuženi Mladić imao veliki utjecaj na lokalne krizne štabove, na koje inače obrana prebacuje odgovornost za zločine na terenu.

„VRS i lokalni krizni štabovi su intenzivno surađivali i bili potpuno harmonični u akcijama.“, zaključila je stručnjakinja tužiteljstva Hanson tijekom analize početnih ratnih operacija 1992.godine.

Prilikom njezinog glavnog iskaza predočene su instrukcije vrha vlasti bosanskih Srba lokalnim kriznim štabovima u vezi preuzimanja vlasti, u općinama gdje se prema optužnici dogodilo protjerivanje s razmjerima genocida.

Sanski Most, Prijedor, Ključ, Rogatica...samo su ogledni primjeri općina gdje su se dogodili zločini tijekom akcija kriznih štabova u kojima su vojni zapovjednici VRS-a imali ključne funkcije, navela je Hanson.

„Kako se VRS sve više i više osnažuje tako TO i lokalne jedinice ulaze u njezin sastav i čine sastav VRS-a. Krizni štabovi predaju zapovjedništvo na VRS, ali se naglašava kako postoje zajednički zadaci i da se to mora nastaviti, kao i koordinacija rada.“, opisala je svjedokinja.

Mladić u presretnutom razgovoru: Sve što nosi pušku je pod mojom komandom

Kao primjer koordinacije lokalnih snaga od strane optuženog Mladića, pušten je presretnuti razgovor iz svibnja 1992.godine tijekom kojeg on daje detaljna uputstva zapovjedniku VRS-a u Kriznom štabu Ilidža o potčinjavanju lokalnih snaga Teritorijalne obrane (TO), kao i dobrovoljaca.

„Sad je najbitnije da se sve vojne formacije, bilo čije, stave pod zapovjedništvo 4.korpusa Gagoviću, da se napune te jedinice. Jesi me razumio? Detaljnija uputstva ćeš dobiti kad se vidimo.“, davao je uputstva general Mladić nakon čega ga je lokalni zapovjednik upitao – što da radi s Arkanovcima, odnosno jesu li oni pod zapovjedništvom optuženog također.

„Sve što nosi pušku je pod mojom komandom. Ako misli nositi  glavu.“, odgovorio je u presretnutom razgovoru Mladić dajući jasno do znanja da su i pripadnici srpskih paravojnih formacija bili pod zapovjedništvom Glavnog štaba VRS-a kojem je bio na čelu, odnosno da su u akcijama zajedno djelovale sve jedinice.
Mladić daje uputstvo oficiru VRS-a u Kriznom štabu Ilidža u vezi Arkanovaca

Kako bi osporila nalaze stručnjakinje Hanson obrana ukazivala na njezinu moguću pristranost kao bivšeg zaposlenika tužiteljstva. Uz to, pokušala se umanjiti odgovornosti i značaja oficira VRS-a u kriznim štabovima, navođenjem iznimaka gdje oni nisu dobili zapovjedanje nad lokalnim srpskim snagama.

Primjerice u Sanskom Mostu, gdje je odlukom o „srpskim obrambenim snagama“ krizni štab dao zapovjedanje nad TO jedinicama – lokalnom TO zapovjedniku.
Stručnjakinja tužiteljstva iskaz će dovršiti u srijedu.

 

30.10.2012.

SUPEROLUJA "SANDY" UKUPNO ODNIJELA 100 ŽIVOTA

 Superoluja "Sandy" ukupno odnijela 100 života




Gradski saobraćaj u Washingtonu kao i metro sistem vraćen je u pogon u utorak popodne, i odvija se po nedjeljnom redu vožnje, dok u New Yorku koji je mnogo teže pogođen uraganom Sandy  još nema naznaka kada bi to moglo da se dogodi.

Život se u Washingtonu vraća u normalu, iako škole i državne ustanove ni u utorak ne rade, od srijede bi trebalo da sve bude kao i prije udara uragana.
  
Američka prijestolnica je ostala pošteđena većih poplava i oštećenja, ali je i pored toga nekoliko stotina hiljada stanovnika u širem pojasu grada bilo bez električne energije.

Ukupno 100 mrtvih

Uragan Sandy koji je u utorak konačno izgubio na snazi, nanio je veliku štetu od Kariba do Kanade, izazvao 100 ljudskih žrtava i ostavio za sobom haos u New Yorku i milione stanovnika bez električne energije.

Sandy, nazvan i superolujom, odnio je 67 žrtava na karipskom području i najmanje 38 žrtava u SAD-u i Kanadi, prenosi AFP.
  

Obamina vanredna situacija

Predsjednik SAD-a Barack Obama u utorak je proglasio vanrednu situaciju u New Yorku, a više od osam miliona kuća i poslovnih objekata od Sjeverne i Južne Karoline do Mejna ostalo je bez električne energije, dok je poslovanje na Wall Streetu obustavljeno drugi dan zaredom.

Samo u New Yorku život je izgubilo 10 osoba, a postoji opasnost da broj žrtava bude veći jer je Donji Manhattan poplavljen a više kuća je uništeno u požarima u Kueensu.
  

Opasnost od poplava

Sandy je jedna od najjačih oluja u SAD-u, a meteorolozi upozoravaju da  još može da izazove velike poplave.

Razorni uragan Sandy koji je pogodio Washington, New Jersey, New York i Long Island, paralizirao je i aviosaobraćaj u tim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Broj poginulih dostigao 34

Broj žrtava udara uragana "Sandy" na sjeveroistočnoj obali SAD porastao je na 34, a mogao bi da bude i veći, dok milioni ljudi od Mejna do Sjeverne i Južne Karoline i dalje nemaju električnu energiju, saopštili su zvaničnici.

Još nije poznat obim štete u New Jerseyu gdje je oluja sinoć udarila sa mora uraganskom snagom. Policija i vatrogasci, čiji su objekti takođe poplavljeni, krenuli su u spasilačke operacije.

Veliki požar u Queensu uništio je oko 100 kuća i primorao vatrogasce da hitno evakuišu mještane. Povrijeđene su tri osobe.

Iz jedne bolnice u New Yorku evakuisano je 200 pacijenata zbog otkazivanja strujnog generatora. Oko 20 beba sa odjeljenja za intenzivnu neonatalnu njegu preneseno je stepenicama sa respiratorima koji su radili na baterije.

Iznad centra Manhattana, na visini 74. sprata i dalje visi oštećena dizalica, a na Staten Islandu nasukan je jedan tanker. Voda je prodrla i u gradilište novog Svjetskog trgovinskog centra, a NJujorška berza zatvorena je drugi dan zaredom, što se zbog nevremena nije desilo više od 100 godina.

Oluja je poremetila i pripreme za američke predsjedničke izbore, koji će biti održani za sedam dana, a predsjednik Barak Obama otkazao je sutrašnji predizborni skup u Ohaju da bi se koncentrisao na napore za saniranje štete od nevremena.

Fekalije na ulici, probijena brana na Manhattanu

Poplava prijeti nekoliko miliona stanovnika. Američka istočna obala, najgušće naseljeno područje SAD-a, potpuno je paralizirano. Osim kiše, na nekim područjima pada i snijeg.

U Marylandu se izlila kanalizacija i izmetom je poplavljena jedna ulica, a snimljen je kamion koji "pliva" u fekalijama. Nekoliko miliona galona sadržaja kanalizacije završilo je u rijeci Hudson koja se izlila na ulicu, javlja Baltimore Sun.

Izlile rijeke Hudson i East

New Yorku su se rijeke Hudson i East prelile preko obala i poplavile cestovne tunele prema Manhattanu, čije su ulice u donjem dijelu potpuno pod vodom od kvarta Battery Park do Chelsea i Druge avenije.

Vatrogasci su koristeći se čamcima na napuhavanje spasili 19 radnika koji su zbog poplave tri sata bili blokirani u jednoj gradskoj elektrocentrali. Evakuirane su dvije dvije bolnice koje su ostala bez struje, a otkazali su im i generatori. U bolnicama se nalazilo i 20 dojenčadi koji su bili smješteni na odjel neonatalne intenzivne njege.


Voda probila branu u Manhattanu

Voda je probila branu u Manhattnu, prepravila je željezničku prugu, tunele i ceste. Neki tuneli podzemne željeznice ostali su bez struje, a prema nekim procjenama trebat će četiri dana da se očisti voda iz tunela. Pod vodom je i veći dio Atlantic Cityja, čije su se ulice pretvorile u nabujale rijeke. Uništena je i njegova daleko poznata šetnica uz Atlantik. Novinar CNN izvještavao je iz ulice u središtu Atlantic Cityja do koljena stojeći u vodi.

Evakuisani gradići u New Jerseyu

Tri evakuirana gradića u New Jerseyu, zapadno od New Yorka, poplavljena su nakon što je popustila brana na rijeci Hackensack. Službe spašavanje koriste čamce kako bi pomogli nasukanim stanovnicima Moonachiea, Little Ferryja i Carlsadta. Dvije nuklearne elektrane na istočnoj obali stavljene su na niži stepen pripravnosti zbog porasta vodostaja.

 

Bloomberg: Najveća oluja u historiji

Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg izjavio je danas da je uragan "Sandy" možda bio najrazornija oluja sa kojom se Amerika suočila i da očekuje da će nivo vode početi da opada poslije sinoćnjeg najjačeg udara.

Bloomberg je rekao da je snaga oluje premašila sve prognoze, prenio je BBC.

Guverner države New Jersey Chris Cristie izjavio je da je olujom pogođeno 2,4 miliona domaćinstava, što je dvostruko više od broja pogođenih porodica u udaru uragana "Ajrin" u augustu 2011. godine.

"Uništenje je veće od bilo čega što sam ikada vidio", rekao je Cristie na konferenciji za novinare. On je dodao da očekuje da će za normalizaciju situacije i servisa biti potrebno više od osam dana.

Status nevremena sada je ublažen sa uragana na superoluju, a "Sandy" se kreće dalje na sjever, prema Kanadi.

Stručnjaci procjenjuju da bi ukupno oko 50 miliona ljudi moglo biti pogođeno olujom, a milion je dobilo naredbu da se evakuišu.

Meteorolozi su saopštili da bi "Sandy" mogla da zahvati ukupno 12 američkih država u periodu od 24 do 36 sati.

Uragan Sandy, koji je odnio 16 života, oslabio je jutros kada je ušao dublje u kontinent, ali još uvijek može izazvati jake vjetrove i poplave, saopćio je američki nacionalni centar za uragane sa sjedištem u Miamiju.

Super-oluja je prešla u posttropski ciklon prije nego što je stigla do obale New Jerseyja, ali njena razarajuća snaga je još uvijek velika.

Više od 200 pacijenta, uključujući 20 beba s neonatalne intenzivne njege, evakuirano je iz njujorške Univerzitetske bolnice poslije nestanka struje i kvara rezervnog agregata.

Mediji javljaju da je vjetar bio toliko jak da je ogroman i težak tanker jednostavno "prenio" na obalu.

Na osnovu posljednjih podataka, 16 osoba je stradalo, a oko 7,5 miliona domaćinstava je ostalo bez napajanja električnom energijom u 14 saveznih država. Američki mediji javljaju da će za ispumpavanje vode iz podzemnih željeznica u New Yorku biti potrebno nekoliko dana, dok će za ponovnu opskrbu električnom energijom biti potrebna i do sedmica dana.

 

Uragan je ugrozio 16 nuklearnih elektrana na istočnoj obali SAD-a. Jedna nuklearka je već zatvorena, a ostale su "na oprezu", saopćile su lokalne vlasti. Jedan od dužnosnika nuklearke Indian Point, koja se nalazi 72 kilometra sjeverno od New Yorka, rekao je da su zatvorili dio elektrane zbog problema koje je uragan izazvao na elektroenergetskom sistemu.

U sjevernom dijelu američke države New Jersey pukla je brana, a najgora situacija je u okrugu Bergen. Iz policije su obavijestili da je na ulicama gradova Moonachie i Little Ferrie i do metar i po vode. Vlasti ljude spašavaju pomoću velikih vozila i plovila. Ljudi na krovovima kuća u New Jerseyiju čekaju pomoć.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo na Twitteru je objavio da je trenutno bez struje 1.943.572 stanovnika New Yorka.

New York je potpuno opustošio nakon udara uragana "Sandy". Luku u New Yorku pogodio je val visok 9,5 metara, a voda je ušla i u podzemnu željeznicu, javljaju američki mediji.
CNN javlja da će biti potrebno najmanje 14 dana da se voda povuče iz sistema podzemnog transporta američke metropole.
U njujorškom distriktu Quenns bjesni požar, koji vatrogasci za sada ne mogu kontrolirati. Probleme u gašenju im predstavljaju problemi s pritiskom vode, koji je nedovoljan za gašenje vatre.

Američki predsjednik Barack Obama proglasio je u utorak ujutro stanje "velike katastrofe" u državi New York nakon prolaska ciklona Sandy koji se žestoko obrušio na istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država i poplavio veliki dio Manhattana. Ovom odlukom "savezni fondovi su na raspolaganju svim pogođenim osobama u okruzima Bronx, Kings, Nassau, New York, Richmond, Suffolk i Queens", precizira se u saopćenju Bijele kuće.

Stanje velike katastrofe proglašeno je i za New Yersey. Ovo stanje podrazumijeva pomoć za privremeni smještaj i popravke, precizira se u saopćenju, prenio je AFP. U utorak ujutro brzina vjetra je pala sa 150km/h, koliko je iznosila u ponedjeljak, na 105km/h, saopćeno je iz Američkog hidrometerološkog centra. Oluja se kreće prema zapadnom dijelu zemlje.

Inače, New York je potpuno opustošen nakon udara uragana "Sandy". Luku u New Yorku pogodio je val visok 9,5 metara, a voda je ušla i u podzemnu željeznicu, javljaju američki mediji.

Uništeno više od 50 kuća


CNN javlja da će biti potrebno najmanje 14 dana da se voda povuče iz sistema podzemnog transporta američke metropole.

Pedeset kuća je uništeno u požaru u njujorškoj četvrti Queens koju je u toku noći pogodio uragan "Sandy", saopćili su u utorak vatrogasci.

Više od 50 kuća "potpuno je uništeno", objavio je New York Fire Department na svojoj Twitter stranici, ali nije precizirao da li je požar povezan s olujom koja je u noći s ponedjeljka na utorak pomela sjeveroistočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država.

Oko 500.000 od ukupno 8,2 miliona stanovnika ovog grada ostalo je bez struje zbog poplava i snažnih vjetrova koji su zahvatili grad.

Desetine ljudi izgubilo je živote u morskim talasima i obilnim padavinama, praćenim olujnim vjetrom, javljaju američki mediji.



Super -oluja "Sandy" podigla je razinu mora u New Yorku za 4,15 metara, a poplava je u jednom trenutku zaprijetila i gradilištu novog WTC-a, gdje su se 11. septembra 2001. dogodili teroristički napadi.

U unutrašnjosti pada snijeg

Poplava koju je superoluja Sandy izazvala ostavila je preko 500.000  kućanstava bez struje u New Yorku, a snažni vjetrovi srušili su jedan  kran sa zgrade te fasadu s druge.

U unutrašnjsti SAD-a padaju velike količine snijega. Na zapadu Marylanda palo je čak 70 centimetara snijega, a slična je situacija i u Zapadnoj Virginiji.

Napominjemo, uragan Sandy je oko ponoći, prema našem vremenu, prekvalifikovan u post tropsku oluju, ali će idućih 12 sati, prema tvrdnjama stručnjaka, biti i dalje kritično.

Nuklearna katastrofa?

Tokom noći je nuklearna elektrana Oyster Creek u New Jerseyju morala biti ugašena zbog poplava, a izdano je i upozorenje o mogućnosti "nuklearne katastrofe".

Ipak, stručnjaci tvrde kako nema razloga za paniku, budući da je elektrana ionako već sedam dana ugašena po ranije utvrđenom protokolu. Ipak, ako razina vode postane zabrinjavajuća, reaktor će se u potpunosti ugasiti.

- Ovo je oluja iz pakla, o kojoj ćemo pričati svojim unucima!, rekao je poznati fizičar Michio Kaku u gostovanju kod Christiane Amanpour na CNN-u.

Automobili plove cestom

Na cijelom području od Atlantic Cityja do New Yorka porasla je količina vode. Sve saobraćajnice na Manhattanu su poplavljene.

Razina vode u Battaery Parku na Manhattanu je gotovo četiri metra što je za gotovo jedan metar više od do sada najviše razine iz 1960., javlja CNN.

Na teren su poslana namjenska vozila koja bi omogućila efikasniju prolazak vode do kanalizacione mreže.

Ulice New Yorka su sablasno prazne. U nekim dijelovima automobili doslovno plove, meteorolozi tvrde da najsnažniji udar tek slijedi.

Uragan potpuno na kopnu

Potvrđeno je da se uragan "Sandy" nalazi u potpunosti na kopnu. Posljednje informacije govore kako je preko tri miliona ljudi ostalo bez struje.

Mediji izvještavaju o ljudskoj žrtvi na Marylandu.

Pogled iz svemira na uragan "Sandy"

Sandy u brojkama

Vrijednost objekata koji su se našli na udaru uragana Sandy procjenjuju se na 88 milijardi dolara.

"Frankenštajnovska oluja", kako je nazivaju mediji u SAD, u prvim naletima vjetra "otpuhala" je štetu od 2,5 milijardi dolara.


Preko dva miliona ljudi bez struje

Iz Nacionalnog centra za praćenje uragan izvijestili su kako je Sandy postao tropski ciklon i nije više uragan prve kategorije! Udari vjetra malo se se ublažili, sada su, piše BBC, 140 km/h, ali se i dalje radi o veoma snažnoj oluji.

Srušena zgrada

Fotografije kojje su objavljene na društvenim mrežama pokazuju da je ipak došlo do rušenja četverospratnice na Manhattanu. Zgrada je pod naletima uragana Sandy srušena u dijelu Manhattana poznatom pod nazivom Chelsea.


Srušena zgrada na Manhattanu

Prva žrtva

Jedna osoba izgubila je život kada je pod naletom jakog vjetra drvo palo na nju u Connecticutu.


Oštećenja na Manhattanu

Uragan Sandy udario je spoljnim dijelom u istočnu obalu SAD i počeo da se pretvara u hibridnu oluju, čija je snaga manja, ali opseg širi što će prouzrokovati i veću materijalnu štetu.

Do sada je evakuisano više od 370.000 ljudi, a oko milion i po ljudi u sedam država ostalo je bez struje.

Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg saopštio kako svi građani moraju ostati gdje jesu jer je vrijeme evakuacije isteklo. Pojedini mediji javljaju da se jedna zgrada na Manhattanu srušila. Policija i vatrogasci su se uputili na lice mjesta. BBC je u međuvremenu javio kako zgrada nije srušena, nego joj je oštećena fasada. Nije bilo ljudskih žrtava.

New York na udaru, reaktori ugašeni

Šezdeset miliona Amerikanaca strepi od udara uragana Sandy. Zatvorene su škole, trgovine, podzemna željeznica pa čak i berza u New Yorku.

Guverner države New Yorka Andrew Cuomo objavio je da će se zatvoriti dva od tri cestovna tunela prema Manhattanu što će dodatno paralizirati taj megapolis. Cuomo je dodao da će i mostovi biti zatvoreni bude li vjetar jači od 96 km/h.

Upravo zbog snažnog vjetra odlomio se dio dizalice na zgradi koja se nalazi u 57. ulici, pored 6. Avenije. Ruka dizalice tako sada visi s nebodera, a zbog potencijalne opasnosti evakuirani su objekti ispod nje.

Zbog superoluje Sandy ugasit će se najmanje dva reaktora u nuklearnim elektranama u New Jerseyju. Ostale će elektrane, očekuje se, smanjiti svoju aktivnost kako oluja bude jačala, javlja Reuters.

Predsjednik Obama održao je pres-konferenciju na kojoj je kazao da se u ovom trenutku ne brine oko izbora, već da je zabrinut za porodice.



- Ovo je oluja koja bi mogla pogoditi milione ljudi, a kampanja će se već nekako snaći, kazao je Obama.

Nestala su dva člana posade s broda koji je replika "Bountyja". Sveukupno je na brodu bilo 16 osoba, a nalazili su se oko 145 kilometara jugoistočno od Sjeverne Karoline. 14 se članova uspjelo spasiti, piše The Star.

Većina aviokompanija koje djeluju u Evropi i u Aziji otkazale su letove prema i s istočne obale Sjedinjenih Država zbog približavanja uragana Sandy, prisilivši na promjenu plana desetke hiljada putnika.

Po informacijama Eurocontrola, organizacije zadužene za sigurnost aviosaobraćaja sa sjedištem u Bruxellesu, otkazano je tristotinjak prekoatlantskih letova od petstotinjak, koliko ih ima na dan u redovno vrijeme. Organizacija očekuje povratak u normalu tek u srijedu.

Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg kazao je da će sve bolnice i službe hitne pomoći biti otvorene, a još je jučer naredio evakuaciju New Yorka zbog opasnosti koju predstavlja superoluja Sandy koja se u ovim trenucima kreće upravo prema području New Yorka i New Jerseya.

Bloomberg je na današnjoj konferenciji za novinare kazao kako odbija razmotriti opciju evakuacije zatvorenika na Rikers Islandu.



Udar oluje prijeti čak 60 miliona ljudi na tom području, a stručnjaci predviđaju kako bi mogla uzrokovati velike štete i do 1290 kilometara od istočne obale.

FEMA (Federal Emergency Management Agency) procjenjuje kako bi šteta koju će za sobom ostaviti Sandy mogla premašiti i 3 milijarde dolara, no mnogi kažu kako će ta brojka biti mnogo veća. Vjetrovima koji trenutno pušu brzinom od 135 km/h uragan Sandy mogao bi donijeti "po živote opasne" nagle poraste nivoa mora na središnjem dijelu Atlantske obale, uključujući estuarij Long Island i njujoršku luku. Očekuje se da će se vjetrovi još pojačati kada Sandy stigne do kopna između Virginije i juga Nove Engleske.

Zbog mogućnosti spajanja Sandy i zimske oluje sa zapada tokom punog Mjeseca mnogi strahuju od visokih plima. Očekuju se valovi viši od 3 metra zbog čega će se dijelovi donjeg Mannhatana naći pod vodom.

Oluja je trenutno promjera oko 835 kilometara. Također je vrlo spora, kreće se prema sjeveroistoku brzinom od samo 25 kilometara na sat, te bi se mogla zadržati iznad 12 saveznih država čak 24 do 36 sati donoseći i do 250 litara kiše po četvornom metru, 60 centimetara snijega i prekide isporuke električne enegrije.

Željeznica je počela obustavljati promet duž sjeveroistoka SAD-a, a u aviosaobraćaju je otkazano oko 7500 letova.

Od nedjelje navečer u New Yorku je obustavljen autobuski, željeznički i saobraćaj podzemnom željeznicom, a škole su u ponedjeljak zatvorene.

Newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg je zapovijedio evakuaciju 375.000 ljudi iz najnižnih dijelova grada zbog najavljenih porasta razine mora i do oko tri metra.



- Ako se ne evakuirate, ne dovodite u opasnost samo svoj život nego i živote onih koji će vas morati spašavati, rekao je. Stanje visoke pripravnosti proglašeno je u državama od Sjeverne Karoline do Connecticuta.

Za nedjelju je bilo zakazano ponovno otvaranje Kipa slobode za širu javnost nakon dugodrajnog renoviranja, no i to je otkazano. Neke su države podigle na noge i trupe Nacionalne garde kako bi pomogle u evakuaciji, ali i pri čišćenju srušenih stabala i pomoći u poplavljenim područjima.

Za potrebe evakuacije New York je podijeljen na tri zone, a svi stanovnici ugroženih područja moći će se smjestiti u evakuacijskim centrima. Sve će škole na tom području danas biti zatvorene, a ulice su već sada sablasno prazne, ugašena su svjetski poznata svjetla Broadwaya, trgovine zatrpavaju izloge i ulaze vrećama pijeska kako bi spriječili prodor vode. Spomenimo još i da je po prvi put nakon 1985. godine danas zatvorena i njujorška berza.

Ubrzo po najavi evakuacije građani su isprazili police u trgovinama gomilajući zalihe u svojim domovima, trgovački centri se zatvaraju, baš kao i stanice podzemne željeznice.
Predsjednik Barack Obama te njegov suparnik na predstojećim izborima Mitt Romney, prekinuli sve predizborne aktivnosti u iščekivanju najjačeg udara oluje.

Američki mediji raspisali su se o tome kako bi ova oluja mogla biti od velikog značenja za rezultat izbora, ovisno o tome koji će se kandidat iskazati u kriznoj situaciji.
Iako je Sandy poprilično opasna, američkoj su javnost upozorava da se evakuacija mora obaviti bez panike, no američki mediji prenose prognozu jednog meteorologa koji mogao bi biti zaslužan za širenje panike među Njujorčanima zbog svoje najave kako će Sandy poprimiti katastrofalne razmjere.

Kombinacija razmjera, jačine i strukture ove oluje je bez presedana u historiji, piše Stu Ostro i spominje "zlosutne znakove" poput srušenog drveća u Sjevernoj Karolini i poplave u Floridi, koji upozoravaju na nezamislive posljedice ove oluje. Upozorava i na "kolosalne valove" visine i preko 16 metara.

Vanredno stanje u Washingtonu

Američki predsjednik Barack Obama odobrio je zahtjev gradonačelnika Washingtona Vincenta Graya o proglašenju vanrednog stanja u američkoj prijestolnici od ponedjeljka navečer zbog dolaska uragana Sandy, čija snaga je sve jača.

Predsjednik SAD-a je posjetio federalnu Agenciju za vanredne situacije, gdje su uz njega bili guverneri osam saveznih država koje bi mogle da se nađu na udaru uragana.


Nestali državljani Francuske


Šest Francuza, dvije žene i četiri muškarca, za kojima je u ponedjeljak pokrenuta potraga na otoku Dominiku i Martiniku, vratilo se živo i zdravo u luku na otoku Martiniku, prekomorska francuska teritorija, saopćila je u ponedjeljak služba spašavanja, javlja AFP.

Potraga je poduzeta u ponedjeljak, nakon što se nisu vratili u nedjelju navečer.

Oni su bili na koncertu na susjednom otok Dominika. Na povratku su naišli na nevrijeme prouzrokovano prolaskom uragana Sandy.

 

30.10.2012.

"SANDY" JE JEDAN OD PET NAJGORIH URAGANA U HISTORIJI SAD

Najmoćnija zemlja svijeta drhti pred silom prirode
"Sandy" je jedan od pet najgorih uragana u historiji SAD
FOTO: Agencije
"Sandy" je jedan od pet najgorih uragana u historiji SAD

Sandy nije usamljena! Najmoćnija oluja koja je u posljednjih 50 godina pogodila Sjedinjene Države ima stariju braću i sestre, a jedna od njih se na američkim obalama pojavila i za naših života.

Rijetko spomenuta riječ ovih dana, kada cijela Istočna obala najmoćnije zemlje svijeta drhti pred silom prirode oličenom u uraganu “Sandy” koji uništava sve pred sobom – definitivno je “Katrina”, super-oluja treće kategorije koja je 2005. godine “sravnila sa zemljom” New Orleans, ubila 1.800 ljudi i nanijela štetu od 81 milijarde dolara.


Međutim, ni “Katrina” nije bila najgora. Uragan “Galveston”, koji je 1900. godine udario svom silinom na saveznu državu Teksas, duvao je brzinom od 233 km na čas i bio je najsmrtonosniji i drugi najrazorniji uragan u istoriji SAD-a, ubio je između šest i osam hiljada ljudi, a nanio štetu od 99,4 milijardi američkih dolara (prevedeno u današnju vrijednost valute).

Oluja koja je 1928. godine pogodila Floridu, nazvana “Okičobi”, bila je druga najsmrtonosnija, odnela je 2.500 života (ako se računaju i žrtve u drugim karipskim državama, brojka premašuje četiri hiljade), ali je nanijela finansijsku štetu od “pukih” 33,6 milijardi, što je po tom kriterijumu stavlja na 8. mjesto.

Čuvena “Katrina” je treća, po oba kriterijuma. New Orleans se i sedam godina kasnije oporavlja od njenih razornih vjetrova i poplava koje je sa sobom donijela.

Četvrto mjesto (diskutabilno, zbog daleko najveće ekonomske štete koju je nanijela) zauzima uragan “Majami”. Ova super-oluja je septembra 1926. godine devastirala Floridu, odnijela sa sobom oko 400 života, ali zato nanijela finansijsku štetu od nevjerovatnih 157 milijardi dolara, okončavši ekonomski bum ove države.

Peto mjesto na našoj vječnoj listi zauzima uragan “New England” iz 1938. godine, koji je ubio oko 800 ljudi, uništio 57.000 domova i izazvao štetu od 39,2 milijarde dolara.

Da li će ova oluja, koja je u američka predgrađa donijela čak i ajkule, ostati upamćena kao gora od “Katrine”, pokazaće vrijeme i to upravo ovo koje je neposredno pred nama.

Pogledajte snimak “Katrine” koja je 2005. godine nanijela ogromnu štetu jugu Sjedinjenih Država...

.............................................................

..........................................................................

Američki eksperti jednoglasni i pored štete od 2,5 milijardi dolara
"Sandy" neće previše utjecati na globalnu ekonomiju
Uragan privremeno "utišao" Wall Street
FOTO: Agencije
"Sandy" neće previše utjecati na globalnu ekonomiju

Uragan "Sandy" zatvorio je na kratko vrijeme Wall Street i uznemirio poslovnu aktivnost na sjeveroistoku SAD-a , no jedno je sigurno - oluja Sandy unatoč svojoj razarajućoj moći neće imati značajan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.

Zaključak gotovo svih ekonomskih analitičara u SAD-u je da će kratkoročni troškovi saniranja Oluje biti iznimno visoki, no gledajući dugoročno ekonomska šteta od Sandy bit će minimalna, prenosi 2Index.hr".

Čini se da Sandy neće pretjerano utjecati ni na globalne ekonomske prilike. Euro je jutros ojačao u odnosu na američki dolar, no nekih velikih-katastrofičnih brojki neće biti. Jačanje eura prije je rezultat malo boljih rezultata španske ekonomije nego što se predviđalo, te promjena na tržištu njemačkih državnih obveznica nego utjecaj "Sandy".

Kako kažu analitičari, ipak nije tako strašno kao što se predviđalo.

"Najveći utjecaj 'Sandy' na ekonomiju bit će oko cijene nafte. Također na lokalnu privredu imat će veliki uticaj zbog gašenje niza industrijskih pogona te očekivane manje potrošnje građana nakon oluje",navodi se u izvještaju Reutersa.

Štete od oluje "Sandy" u SAD-u mogle biti veće od 20 milijardi dolara, no u augustu prošle godine kada je uragan "Irene" harao tim dijelom SAD-a to se također nije odrazilo na nacionalnu ekonomiju.

Naime, nakon uragana "Irene" poginulo je više od 10 ljudi, oko 3,5 miliona ljudi na istočnoj obali SAD-a ostalo je bez električne energije te je bilo evakuirano oko milion ljudi. Ukupna šteta bila je između 11 i 16 milijardi dolara, no uticaja na nacionalnu ekonomiju nije bilo, kao što je neće biti ni kod "Sandy".

 

 

30.10.2012.

UJEDINjENI U NEGIRANjU GENOCIDA

Nedelja sa bivšim i sadašnjim predsednikom Srbije

Ujedinjeni u negiranju genocida

 
Photomontage: Azazel

Uzmemo li kao taktičku pretpostavku mogućnost da do Međunarodnog krivičnog suda u Hagu dospe Tadićev stav o tome da je u Srebrenici izvršen genocid, koji bi sudija tako nešto razmotrio kao relevantnu činjenicu u dokaznom postupku. Tadić možda misli da je to mogućno, te je onda reč o umišljenosti (precenjivanju sebe), ili gluposti (defectus capitoli), a možda i o tragičnoj kombinaciji ova dva svojstva. A šta ako Tadić planira da se i četvrti put kandiduje za predsednika, pa već sada počinje kampanju, kao, uostalom, i njegovi mlađi politički protivnici Vučić i Đilas...

Bivši i sadašnji predsednik Srbije ponovo su na istom poslu, regionalnom širenju vlastite i poželjne istine o učešću Srbije u genocidu, o prihvatljivom stepenu krivice i odgovornosti  za masovne zločine i patnje žrtava. U nedelju je Tomislav Nikolić na brdu Zebrnjak u Makedoniji, na kojem je obeležena stogodišnjica Kumanovske bitke, rekao da “Srbija nema čega da se stidi iz svoje prošlosti”, nastavljajući temeljnu programsku ideju svedenu na rečenicu “Nijedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici, pa ni ja”, izgovorenu u intervjuu italijanskom dnevniku Corriere della sera 9. oktobra. “U Srebrenici se nije desio genocid. Reč je o pojedinačnoj krivici pripadnika srpskog naroda". Srpski parlament je osudio ovaj zločin, ali nije kazao da je reč o genocidu”, rekao je srbijanski predsednik.

Nije ni slutio kolikog će odjeka imati njegova državotvorna platforma: “Što se tiče priznanja da je u Srebrenici počinjen genocid, o tome ne mogu govoriti, jer Bosna i Hercegovina pokreće novi proces pa ću pričekati da završi čitava pravna procedura. Dok se ne završi taj proces, ne treba pitati političare u Srbiji o tome je li bilo genocida. Kao predsednik nisam to komentarisao, ali sam insistirao na rezoluciji koja uključuje mišljenje Međunarodnog suda pravde koji kaže da je bilo genocida. Moje konačno mišljenje će pričekati odluku Suda, kada se završi proces koji je pokrenula BiH”, rekao je bivši predsednik Boris Tadić u emisiji Nedjeljom u dva na Hrvatskoj televiziji.

Photomontage: E Che

U redu, Tomislav Nikolić ima, blago rečeno, ambivalentan odnos prema zločinima Srba u poslednjim ratovima, o ranijima da i ne govorimo; ne prihvata reč genocid i poziva se na parlamentarnu deklaraciju. “Pripadnici mog naroda počinili su strašan zločin u Srebrenici i ja to ne opravdavam, ali ću se držati zaključka Narodne skupštine Srbije o tome”, rekao je Nikolić u intervjuu datom 8. juna ove godine. Na Zebrnjaku, pak, u nedelju: “Svesni smo da će o našim delima suditi buduće generacije, želeći kao i mi, da shvate razloge tragične istorijske sudbine našeg naroda. Srbija je jedna od retkih zemalja koje mogu da se ponose svojom istorijom i tradicijom kao vrednim učenja i pamćenja", rekao je predsednik Srbije.

Iz današnje perspektive, teško je zaključiti da li će neko, recimo u srednjoj školi, u Srbiji učiti da je 26. februara 2007. Međunarodni sud pravde presudio da je Srbija prva država u svetu odgovorna za to što je prekršila Konvenciju o genocidu, time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spreči genocid, a potom nije kaznila niti predala učinioce Haškom tribunalu.

To je svakako “vredno učenja i pamćenja”, ali ne i brige Tomislava Nikolića, čak ni tolike da se usaglasi sa sobom.

Boris je Tadić pokušavao u Zagrebu da se predstavi kao istinski pobednik, pokretač inicijative za usvajanje sramne paskvile o genocidu u Srebrenici i njen koautor, nazivajući taj neodgovorni i opasni produkt prvim parlamentarnim aktom kojim se Srbija, kao prva država u regionu, izvinila žrtvama. To su, naravno, tlapnje od kojih je, valjda, i državnički umišljenom Tadiću muka, ali vratimo se njegovoj tragično inhibirajućoj neslobodi (termin koji je koristio bežeći od reči genocid) jednog, još malo pa državnika. Opet umišljenost koja počinje nikolićevskim stavom da nijedan Srbin ne može priznati da se u Srebrenici dogodio genocid; u Tadićevoj je izvedbi on redukovan na političare u Srbiji koje, dok se ne okonča proces, ne treba pitati o tamo nečemu što je predmet spora.

Ovde imamo komplikovani zadatak, odgonetnuti da li je reč samo o umišljenosti, prepotenciji, o notornoj gluposti. Ili, pre svega, o čoveku koji, suštinski, negira zločin svog naroda, racionalizuje ga, prikrivajući to umilnim lažima.

Da li je, dakle, Boris Tadić, naprosto, toliko bahat da potpuno nipodaštava i duboko vređa one kojima se obraća. Uzmemo li kao taktičku pretpostavku mogućnost da do Međunarodnog krivičnog suda u Hagu dospe Tadićev stav o tome da je u Srebrenici izvršen genocid, koji bi sudija tako nešto razmotrio kao relevantnu činjenicu u dokaznom postupku. Tadić možda misli da je to mogućno, te je onda reč o umišljenosti (precenjivanju sebe), ili gluposti (defectus capitoli), a možda i o tragičnoj kobinaciji ova dva svojstva. Ako ne misli, bahat je i ponižava svoje slušaoce. U slučaju apsolutnog, vešto skrivenog negiranja zločina, a hinjena izvinjenja minulih godina ukazuju da ovu mogućnost ne treba odbaciti, imamo opasnu dijagnozu.

Photo: Stock

Ne i najopasniju. Šta ako Tadić planira da se i četvrti put kandiduje za predsednika, pa već sada počinje kampanju, kao, uostalom, i njegovi mlađi politički protivnici Vučić i Đilas. Eto, državotvoran je, nije hteo da kaže ništa o genocidu, ćutao pred Hrvatima kao skojevac, nije hteo da pruži materijal Hagu da nas osude za ono što smo uradili.

Nesrećna, ali ne i nezamisliva slovenska antiteza.

Nema priznavanja i suočenja, na površini su javna, nevažna, ornamentalna neslaganja, kojima se, zapravo, prikriva suština ključnog srbijanskog problema - činjenice da su u državi najmoćniji počinioci ratnih zločina iz vojnih i sličnih bezbednosnih struktura, koji sa manje ili više interesovanja, zavisno od vrednosti, kontrolišu sve što u Srbiji donosi novac. Od oružja i droge, do malina i kukuruza u rodnim godinama. Nemilosrdno, okrutno, baš kao i kad su ubijali u ime naroda, kako god se to (ubijanje) sada nazivalo.

Možda neka istinski civilna vlast i može da im se suprotstavi, ali ne dok imaju oreol heroja. Žrtve su ovoga puta građani Srbije. Nije to uteha onim prethodnim žrtvama. A ni pravda.

 

30.10.2012.

AMERIČKA STRATEGIJA

Američka strategija
30.10.2012.

Erol Avdović

...............................................

 

Odabir Sarajeva za početak balkanske turneje državne tajnice SAD-a Hilari Klinton (Hillary Clinton) dobra je poruka za građane BiH.
 
S druge strane, građani BiH trebaju povjerovati u ozbiljnost upozorenja koje ovog puta Vašington i Brisel izgovaraju skupa u Sarajevu njihovim političkim odabranicima, o neodgodivoj hitnosti službe u interesu bh. naroda. I da su svi Bosanci, bez obzira na naciju, vjeru i druga ispravna uvjerenja, jedini vlasnici Bosne i Hercegovine.

Taj opet pojačani američki interes da se BiH uz ostale zemlje regije priključi euroatlantskim integracijama više je od općeg mjesta, jer je dio američke strategije.

No, zato bi boravak Hilari Klinton u Sarajevu trebao biti i jasna američka poruka Beogradu i predsjedniku Tomislavu Nikoliću posebno: njegova antibosanska retorika, uz ponavljani "kosovski zavet", nije prihvatljiva, kao novi populistički ringišpil aktuelne srbijanske politike, jer od toga strada cijela regija.

Klinton bi zato trebala podsjetiti ko je sve kriv za "bosansku svađu s vremenom", jer to je i drugo ime za kašnjenje reformi. Zbog mnogo čega, Bosna nije zaslužila da bude zadnji talac "bivše" srbijanske geostrategije.

 

30.10.2012.

SAFET SUŠIĆ POZVAO 22 IGRAČA ZA PRIJATELjSKI MEČ S ALŽIROM

Nema iznenađenja
Sušić pozvao 22 igrača za prijateljski meč s Alžirom
...................
30.10.2012.
...................
Sušić pozvao 22 igrača za prijateljski meč s Alžirom
Selektor reprezentacije BiH Safet Sušić
FOTO: Arhiva

..................................................................

 

 

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić objavio je spisak igrača za prijateljsku utakmicu s Alžirom, koja će biti odigrana 14. novembra u Alžiru.

Na spisku su imena 22 igrača:

Golmani: Asmir Begović (Stoke), Ibrahim Šehić (Mersin Idman Yurdu), Asmir Avdukić (Borac Banja Luka)

Odbrana: Ervin Zukanović (Kortrijk), Emir Spahić (Sevilla), Toni Šunjić (Zorya Lugansk), Mensur Mujdža (Freiburg), Ognjen Vranješ (Krasnodar)

Sredina terena: Muhamed Bešić (Ferencvarosi), Senad Lulić (Lazio), Miralem Pjanić (AS Roma), Zvjezdan Misimović (Dinamo Moskva), Sejad Salihović (Hoffenheim), Adnan Zahirović (Spartak Nalchik), Ivan Sesar (Sarajevo), Haris Medunjanin (Gaziantepspor), Senijad Ibričić (Gaziantepspor), Muamer Svraka (Željezničar)

Napad: Vedad Ibišević (Stuttgart), Edin Džeko (Manchester City), Avdija Vršajević (Hajduk), Miroslav Stevanović (Vojvodina).

Okupljanje reprezentativaca je 12. novembra u Alžiru.

 

30.10.2012.

ŠEFIK DžAFEROVIĆ: OVAKAV USTAV BiH NE MOŽE BITI OSNOVA ZA FUNKCIONALNU DRŽAVU

Ovakav Ustav BiH ne može biti osnova za funkcionalnu državu

imageŠefik Džaferović

..........................................

SARAJEVO - Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović je danas na Međunarodnoj konferenciji "Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene" u Sarajevu, kazao da Ustav BiH, ovakav kakav jeste, ne može biti osnova za funkcionalnu državu.

- To je potpuno jasno, sve analize su to pokazale. Međutim, BiH ima još jedan dodatni problem koji se zove opstrukcija u implementaciji i onoga što je dogovoreno i što je usvojeno kao rješenje, i to je ključni problem, kazao je Džaferović.

Po njegovim riječima, Ustav BiH nije samo Aneks IV Dejtonskog sporazuma, nego su Ustav BiH i svih preostalih deset aneksa, dekle svih 11 aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Da su se svi ovi aneksi, kako je planirano, implementirali na vrijeme, BiH danas ne bi imala probleme koje ima. Ključni problem BiH, osim problema što ima nefunkcionalan Ustav, jest da i ono što je funkcionalno i što je pokušano da se učini funkcionalnim,  zapravo  je opstruirano, kazao je on.

Dodao je da je i  Evropska konvencija o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda dio ustavnopravnog sistema BiH. Ona je "starija" od Ustava BiH i ona se direktno primjenjuje u BiH. Ustav BiH je i odluka Ustavnog suda iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda. Ustav BiH je, između ostalog, i presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci".

- Kada govorimo o Ustavu BiH, onda moramo govoriti o svemu ovome, kazao je, između ostalog, Džaferović.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda PSBiH Krstan Simić je, govoreći o provođenju odluke u predmetu "Sejdić i Finci", kazao da ona mora biti izvršena.

- Nema nijednog spora, nijednog glasa koji dovodi u pitanje ravnopravnost građana u mogućnosti da budu birani na svaku funkciju. Smatram da u ovoj situaciji, imajući u vidu značaj s aspekta ljudskih prava, a i s aspekta položaja BiH, izvršimo odluku samo onako kako piše u samoj odluci, kazao je Simić.

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević je iznoseći svoje mišljenje, a ne stav Ustavnog suda BiH, kazao da BiH zadnjih 15 godina ima neposredno učešće cijelog kompleksa stranih stručnjaka iz mnogobrojnih organizacija visokog, srednjeg i nižeg nivoa, samostalnih učesnika i "zadnjih 15 godina Evropa, možda svijet, neposredno učestvuju u zakonodavnoj aktivnosti BiH".

- Rezultat toga je da BiH u nekim dijelovima ima propise koji su znatno iznad evropskih standarda, kazao je Knežević.

Smatra da u svoj ovoj priči o evrointegracijama, prihvatanju pravne tečevine EU, jedan korak se zanemario, a taj korak je pitanje inventure postojećih propisa u BiH i ocjene u kom dijelu postojeći propisi u BiH su usklađeni ili nisu usklađeni s propisma EU.

Zamjenik predsjedavajućeg Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine Republike Srbije Srđan Miković prezentirao je iskustva Srbije u procesu ustavnih i zakonodavnih promjena.

Po njegovim riječima, sam Ustav Republike Srbije usvojila je Narodna skupština 2006. godine i taj ustav je potvrđen na referendumu krajem oktobra 2006.

- Mi smo se nakon donošenja Ustava potrudili da izvršimo reformu zakonodavstva i da uđemo u proces usklađivanja s pravom Evropske unije. U prošlom sazivu Narodne skupštine usvojili smo 807 zakona i 217 drugih opštih akata od kojih je većina bila usmjerena ka usklađivanju s pravom EU, kazao je Miković, dodajući da su u radu novog saziva Narodne skupštine donesena 43 nova zakona.

Međunarodna konferencija "Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene", u organizaciji Parlamentarne skupštine BiH i uz podršku Fondacije "Konrad Adenauer" i Misije OSCE-a u BiH počela je jučer, a bit će završena danas poslijepodne.

(Vijesti.ba/Fena)

Osuda negiranja genocida u Srebrenici nije se našla u zajedničkoj izjavi

imageFoto: Vijesti.ba

SARAJEVO - Osuda minimiziranja i negiranja genocida u Srebrenici nije se našla u zajedničkoj izjavi koja je usvojena danas u Sarajevu na završetku 14. međuparlamentarnog sastanka između Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom Evropskog parlamenta i predstavnika BiH.

Predsjedavajući ove delegacije Evropskog parlamenta Eduard Kukan izjavio je novinarima nakon završetka sastanka da se ovaj put nije mogao naći kompromis kada je u pitanju Srebrenica, ali se nada da će do toga doći nakon narednog sastanka i da će osuda negiranja genocida biti u zajedničkoj izjavi.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac kazao je da se, iako je ova tačka bila u nacrtu zajedničke izjave koji je došao iz Brisela, sporazum nije mogao postići jer su njeno izbacivanje kategorično tražili članovi Komisije iz Republike Srpske.

On kaže da mu je teško razumjeti stav da neko ne osuđuje zločin genocida.


(Vijesti.ba/Fena)

Kukan: BiH mora krenuti brže

imageEduard Kukan

................................................

SARAJEVO - Četrnaesti međuparlamentarni sastanak između Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom Evropskog parlamenta i predstavnika BiH okončan je danas u Sarajevu usvajanjem zajedničke izjave. Kako je na konferenciji za novinare po završetku ...

...  skupa izjavio predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac, teme o kojima se razgovaralo bile su od ustavnih promjena vezanih za implementaciju presude "Sejdić-Finci",  o posljedicama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do stanja stranih investicija u BiH, s posebnim osvrtom na turizam.

Lično  je izdvojio dvije teme: pitanje reciprociteta između prolaza kroz Neum i pristupa luci Ploče te situacija u vezi s liberalizacijom viznog režima.

Genjac je naveo da trenutno postoji reciprocitet između Neuma i luke Ploče, a na sastanku je istaknuto da je važno da se ovo pitanje, i nakon ulaska Hrvatske u EU, riješi poštivanjem dosadašnjih prava i sporazuma, te da sada nadležnost da napravi izuzetak ima Evropska unija.

Kada je u pitanju porast broja osoba iz BiH koje traže azil u zemljama Evropske unije, naglašeno je da ovo pitanje treba shvatiti veoma ozbiljno.

BiH je do sada veoma kvalitetno realizirala svoje obaveze, ali to očito nije dovoljno, kaže Genjac.

Naveo  je da su evropski parlamentarci skrenuli pažnju na potrebu rješavanja socijalnih pitanja grupa koje najčešće traže azil, prije svega Roma. S bh. strane je zatraženo da zemlje EU stave BiH na listu "sigurnih zemalja" iz kojih nema razloga za traženje azila.

Genjac odbacuje tvrdnje da Evropska unija koristi pitanje viza kao sredstvo za dodatni pritisak na BiH. Naime, od početka ove godine 2.630 osoba iz BiH je tražilo azil, što je povećanje za više od 100 posto u odnosu na prethodnu godinu.

To još  nije veliki broj, ali je zabrinjavajući trend i problem treba rješavati.

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Eduard Kukan izjavio je da je očito da će nakon 14 ovakvih sastanaka BiH napredovati više na evropskom putu.

Naglasio je "otvoreno i prijateljski" da u evropskim institucijama računaju na buduće članstvo BiH u Evropskoj uniji. Međutim, u svim razgovorima koji su vođeni u Sarajevu je istaknuto da BiH zaostaje za drugim zemljama regiona i da zaostaje već duže vrijeme.

- Očekujemo da će BiH ostvariti rezultate i ispuniti kriterije da krene naprijed, rekao je on.

Kukan kaže da potpuno razumije kompleksnost uređenja zemlje, ali da BiH mora krenuti brže.

- To je razlog zašto vodimo ovako otvorene diskusije i jako je važno da svi težimo istom cilju, a poručio je  bh. političarima da dobro znaju šta treba raditi i da imaju javnu Mapu puta koju treba ispuniti.

U Briselu su frustrirani i zbog toga što žele pomoći BiH, a ponekad "ne znaju šta treba raditi", naveo je Kukan, koji se nada da će na sljedećem sastanku naredne godine biti više razgovora o onome šta je urađeno u BiH.


(Vijesti.ba/Fena)

BiH mora uraditi ono šta traži presuda Suda u Strazburu

imageDoris Pack

..................................................

SARAJEVO - Članica Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom u Evropskom parlamentu i izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack danas je u Sarajevu kazala da u ovom trenutku Bosna i Hercegovina mora uraditi ono šta traži presuda Suda u Strazburu.

- Ako to ne uradi neće se moći zaključiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a ako se to poglavlje ne zaključi ne može se ići dalje. To znači da zemlja ne može tražiti članstvo ako nije uradila barem onaj mali korak naprijed za koji država sama nije odgovorna, kazala je Pack učesnicima Međunarodne konferencije „Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene“, koja se jučer i danas održava u Sarajevu.

Znamo, dodala je Pack, da je ovaj ustav urađen na jedan ishitren način i zapravo bi trebalo uzeti u obzir sve to čim političari budu raspoloženi da to učine.

- BiH je članica Vijeća Evrope i protiv nje je izrečena presuda kojom je naloženo da se promijene pravila propisana Ustavom jer ovaj ustav, protivno konvencijama kojima se štite ljudska prava, ne dozvoljava svim ljudima u ovoj državi da učestvuju na izborima, kazala je Pack.

To se, dodala je, mora promijeniti da bi BiH mogla biti normalna zemlja.

- Međutim, da se vratim na porijeklo ovog problema. Niko, ni Sud u Strazburu ne može kriviti ovu državu ili ove političare što imaju takav Ustav. Ovi političari nisu napravili ovaj ustav. Ovaj ustav napisan je i stvoren na samom kraju zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i urađen je tako kako je urađen, kazala je Pack.

Dodala je da su problemi s kojima je ova država suočena s ovim dejtonskim ustavom ogromni.

- Moramo reći, međunarodna zajednica koja je imala namjeru okončati rat, koja je plemenita namjera, na veoma užurban način, ishitreno donijela je Ustav koji ne može zaista biti osnova za funkcionalnu, normalnu državu, kazala je Pack.

Po njenim riječima, prva stvar koju smo vidjeli je slučaj „Sejdić i Finci protiv BiH“.

- Već izvjesno vrijeme nadamo se da će političari u ovoj zemlji doći do nekog sporazuma i pronaći način da ovaj ustav učine normalnim Ustavom. Međutim, čini se da je to veoma teško iz razloga što ovaj ustav ima i druge svoje odlike koje su pomalo komplicirane, kazala je.

Dodala je da jedan od triju naroda, konkretno Hrvati, žele iskoristiti priliku da promijene Ustav i u jednom drugom pravcu.

- To je razumljivo, ali kao što sam i jučer rekla mojim kolegama, nemojte molim vas otvarati druga pitanja vezana za Ustav u ovom trenutku, kazala je Pack.

Govoreći o strukturi BiH, podsjetila je da je ona organizirana u dva entiteta. Ta dva entiteta imaju različitu međusobnu internu strukturu. U RS-u su općine, Vlada RS i iznad toga Vijeće ministara BiH. Federacija je organizirana u općine, zatim u deset kantona, Federalnu vladu i iznad toga je državna vlada.

- Imamo situaciju koju imamo u ovoj zemlji, 161 ministar i 14 takozvanih premijera. To ne može tako. Možete li zamisliti koliko to samo košta, ne samo budžet koji služi da finansira sve to, nego koliko to košta u pogledu infrastrukture, kazala je Pack.

Istaknula je da „ovo pitanje kantona treba riješiti, njih se treba riješiti na ovaj ili onaj način, a u isto vrijeme uloga Hrvata mora biti očuvana na način da oni budu zadovoljni“.

- Možda ako se moć prenese s kantona na općine ili na neki drugi način, nisam pravnik, ali vjerujem da je to moguće, kazala je ona.

Istaknula je da nijedan ustav nije nešto što je zapisano u kamenu. Vremena se mijenjaju, ideje se mijenjaju, svi se mi mijenjamo, svijet u kojem živimo se mijenja i moramo mijenjati i prilagođavati čak i ustav novim okolnostima. To važi i za ovaj dejtonski ustav.

- Vi to ne morate uraditi sami, imate mnogo ljudi koji bi vam željeli pomoći. Vi ste članica Vijeća Evrope, možete iskoristiti sve te prilike koje postoje u Strazburu.

S druge strane, važno je imati u vidu da se izmjena ustava mora napraviti u ovoj zemlji od  političara i naroda. Ako želite nešto promijeniti, morate uključiti narod, morate ljudima dati priliku da razumiju. Onda morate pronaći način na koji ćete sve to objediniti, kazala je.

Po njenim riječima, ovaj ustav je daleko od stvarnosti, njegov cilj bio je da se rat okonča.

- Međutim, rat je završen prije mnogo godina i moramo ići u budućnost, a budućnost će samo biti moguća s rekonstruiranim Ustavom, kazala je Pack.


(Vijesti.ba/Fena)

 

 

30.10.2012.

CLINTON - BEVANDA: SAD ČVRSTO STOJI UZ BiH NA PUTU PREMA EU

SAD čvrsto stoje uz BiH na putu prema EU

imageFoto: Anadolija

SARAJEVO - Američka državna tajnica Hillary Clinton i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton, razgovarale su danas u prostorijama veleposlanstva SAD-a u Sarajevu sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom.

Na početku susreta predsjedatelj Bevanda je izrazio sućut i zabrinutost zbog uragana koji je odnio ljudske živote i stvorio ogromne materijalne štete.

On je upoznao Clinton sa trenutnom političkom i ekonomskom situacijom u BiH i o ispunjavanju uvjeta iz Mape puta koja je dogovorena na susretu u Briselu.

Istaknuo je zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama na ukupnom angažmanu u BiH i izrazio interes za nastavak američke podrške u izgradnji demokratske BiH, integrirane u euroatlantske institucije.

Američka državna tajnica Hillary Clinton i visoka predstavnica EU Catherine Ashton su dale punu potporu Vjekoslavu Bevandi za sve aktivnosti koje kao predsjedatelj Vijeća ministara BiH čini na stabiliziranju stanja u državi i istaknule da će SAD i u narednom periodu biti čvrsto uz BiH na putu prema Europskoj uniji, ali i naglasile da su Bosni i Hercegovini potrebne pozitivne promjene i da bh politički lideri i građani BiH sami moraju uložiti dodatne napore kako bi dogovorene obveze bile i ispunjene.

- Naše države imaju izuzetno dobru suradnju i na bilateralnom i na multilateralnom planu i s tim smo posebno zadovoljni. Najvažniji cilj Vijeća ministara BiH i svih institucija u BiH je izvršenje obveza prema Akcijskom planu za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji i NATO savezu. S tim u vezi, suradnja koju imamo sa SAD je od strateške važnosti i vaša intenzivna podrška nam je izuzetno značajna, rekao je tokom susreta predsjedatelj Vjekoslav Bevanda, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.


(Vijesti.ba/Fena)

Odgovornost za trenutni zastoj isključivo na bh. političarima

imageFoto: Anadolija

SARAJEVO - Evropska unija i SAD su ujedinjene u snažnoj podršci Bosni i Hercegovini na njenom euroatlanskom putu. Ovo je rezime sastanka koje su danas s članovima Predsjedništva BiH održale američka državna sekretarka Hilary Clinton i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.

Clinton je istakla da je sva odgovornost za trenutni zastoj i za napredak BiH ka EU i NATO-u isključivo na bh. političarima te da je nepojmljivo da se 17 godina nakon rata bh. lideri i dalje služe nacionalističkom retorikom i retorikom koja zagovara dezintegraciju BiH.

Clinton je kazala da SAD daju punu podršku multietničkoj BiH i da ostaju na tom putu. Napomenula je da joj je drago što je u Sarajevu sa Ashton jer je "bitno da SAD i EU pokažu jedinstven stav".

"Mi vjerujemo da će vaša zemlja poslati članice EU i NATO. To će dati perspektivu mladim ljudima. Nemamo sumnje da BiH prilazi EU. Od moje zadnje posjete BiH 2010. godine bilo je određenog napretka. Lokalni izbori su pokazali tu volju naroda. Bili su to fer izbori. Ostvareni su prava raseljenih lica. To su ključni elementi da BiH bude dio EU i NATO", kazala je Clinton, javlja izvještač AA.

Ona je zatražila od svih lidera u BiH da pronađu "zajedničko tlo" i rade u interesima države BiH.

"Prepreke koje su bile ispred ove države i prije dvije godine, još uvijek postoje. Postoje razlike po pitanju stranačkih odnosa koji koče napredak zemlje. Politički kompromis je vrlo teško izvesti, ali je to prijeko potrebno. Nadamo se da će kompromis pokazati da ste pravi i hrabri lideri. To trebate napraviti kako bi zemlja išla naprijed. Neprihvatljivo da 17 godina nakon rata neki stavljaju pod znak pitanja teritorijalni integritet BiH. Taj diskurs odvraća od pravog puta i ne podržava evropsku integraciju. Dejtonski sporazum se mora poštovati i sačuvati, i točka. Potrebne promjene se moraju napraviti i uski interesi nadvladati", kazala je visoka zvaničnica.

Ta odgovornost, dodala je, ne pripada SAD-u, već liderima BiH.

"Vi morate napraviti tu budućnost i mi u SAD vas moramo podržati da krenete naprijed. Ponosni smo što imamo dobre odnose sa BiH. Zajedno smo radili. Želimo odati priznanje ljudima i koji su umrli. Ne smijemo nikada zaboraviti žrtve Srebrenice.
Moramo ostaviti neproduktivne razgovore poput razgovora o secesiji i ne smijemo negirati ono što se desilo tokom rata", dodala je Clinton, dodajući da BiH treba biti članica NATO-a i EU i da narodi BiH to podržavaju.

Clinton je ponovo naglasila da SAD želi da BiH bude multietnička i prosperitetna zemlja usidrena u EU i NATO-u.

Istakla je da će se, ukoliko se riješe poznati preduvjeti, lično založiti za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u.

Ako se uvjeti ispune u novembru, kazala Clinton, ona će u decembru lično tražiti da se BiH odobri MAP.

Naglasila je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da su u budućnosti neophodne izmjene Ustava BiH. Potvrdila je da postoji kriza u zemlji, ali da se problemi moraju rješavati.

Catherine Ashton je napomenula da danas podcrtavamo zajedničku posvećenost budućnosti BiH.

"Želimo vidjeti stabilnu i prosperitetnu zemlju, koja će zauzeti mjesto u evropskim i transatalanskim strukturama. Želim biti jasna, vaša budućnost je u EU. Vaša za pesrpektiva za EU je realna i ima jednoglasnu podršku. Politički lideri moraju poduzeti nešto da bi ta budućnost bila realna. Govorimo ono što velika većina građana ovdje želi. Važno je da se ide dalje od političkog rivalstva. U suprotnom ova zemlja će zaostati za zemljama u regionu", kazala je Ashton.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zahvalio se EU i SAD na podršci koju su pružale i nastavljaju pružati procesima unutrašnjih i spoljnih inntegracija zemlje.

"Vaša današnja posjeta je snažna potvrda duboke posvećenosti SAD i EU BiH, te činjenici da naša zemlja ostaje u fokusu vaš pažnje. SAD i zemlje EU su investirale ogroman napor u uspostavljanju ogroman napor i sredstva u uspostavljanu mira u BiH", kazao je Izetbegović.


( Vijesti.ba/ Fena / Anadolija )

Clinton i Ashton sa članovima Predsjedništva BiH

imageFoto: Anadolija

SARAJEVO - Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastali su se danas sa američkom državnom tajnicom Hillary Clinton i visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, javlja izvještač agencije Anadolija.

Sastanak je započeo u 13.10 sati i u ovom trenutcima još traje.

Susret u zgradi Predsjedništva BiH se odvija uz iznimne mjere sigurnosti, a susret prati veliki broj novinarskih ekipa iz BiH, regiona i svijeta.

Ranije su se  Clinton i Ashton u Ambasadi SAD u Sarajevu sastali sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom. Također, visoke američke i evropske zvaničnice su razgovarale i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vejkoslavom Bevandom.

Za 13 sati i 50 minuta predviđeno je obraćanje američke državne tajnice u zgradi Predsjedništva BiH.

State Department je ranije saopćio da Hillary Clinton stiže na Balkan kako bi "demonstrirala pojačani američki interes da se zemlje regije priključe euro-atlanskim integracijama".

Također, Clinton i Ashton će u Sarajevu "ukazati na hitnu potrebu da politički lideri služe interesima naroda Bosne i Hercegovine i da provedu neophodne reforme". Naglasit će, također, potpunu posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom sporazumu.

Inače, Clinton u Sarajevu započinje balkansku turneju, tokom koje će, pored BiH, posjetiti Srbiju, Kosovo, Albaniju i Hrvatsku.

Nakon Sarajeva, Clinton će u Beograd doputovati iz Sarajeva, a u večernjim satima odlazi u Prištinu. Šefica američke diplomatije će tokom turneje po zemljama regiona, kako se navodi, pokazati posvećenost Amerike budućnosti Balkana u evroatlantskoj zajednici.

Državna tajnica SAD-a i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost će, kako je saopćila Kancelarije za odnose s medijima Vlade Srbije, u Beogradu održati zajednički sastanak sa predsjednikom i premijerom Srbije Tomislavom Nikolićem i Ivicom Dačićem.

"Ova posjeta predstavlja izraz zajedničke podrške integracijama, a posebno dijalogu Beograda i Prištine", rekla je Tanjugu glasnogovornica Ashtonove Maja Kocijančić. 

Ovo je oproštajna posjeta američke državne tajnice regionu uoči američkih izbora 6. novembra.


(Vijesti.ba/Anadolija)

Ashton u Sarajevu posjetila Galeriju 11/07/95 posvećenu genocidu u Srebrenici

imageCatherine Asthon

SARAJEVO - Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, u sklopu svoje zvanične posjete Bosni i Hercegovini, posjetila je danas u Sarajevu i Memorijalnu Galeriju 11/07/95. Zajedno s Ashton Galeriju 11/07/95 je posjetio i Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.

Ambasadoru Sorensenu ovo nije prva posjeta prvoj memorijalnoj galeriji u BiH posvećenoj stradanju Srebreničana, tako da je preuzeo ulogu domaćina i  Ashton proveo kroz izložbeni prostor, prenoseći joj informacije o izložbenoj postavci i značenju pojedinih eksponata.

Postavka, smještena u 300 m2 izložbenog prostora, sastoji se od autorskih fotografija Tarika Samaraha, videodokumenta - Mapiranje genocida, mapa s lokacijama do sada otkrivenih masovnih grobnica, portreta i imena i prezimena ubijenih, kao i izjava preživjelih.

Na kraju posjete Galeriji 11/07/95, visokoj predstavnici EU, uručen je i "Srebrenički cvijet" – ručni rad žena iz Udruženja „Gračaničko keranje“ koji predstavlja simbol borbe protiv genocida, ali i nevinosti i nade za bolju budućnost, saopćeno je iz te galerije.

Galerija 11/07/95 otvorena je 12. jula ove godine u centru Sarajeva, a radi se o prvoj memorijalnog galeriji čiji je cilj očuvati sjećanje na tragediju Srebrenice i 8.372 osobe tragično stradale u  genocidu u Srebrenici.


(Vijesti.ba/Fena)

Clinton i Ashton se susrele sa Inzkom, Sorensenom i Bevandom

imageFoto: Anadolija

SARAJEVO - Državna tajnica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Hillary Clinton i visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton sastale su se danas u Ambasadi SAD u Sarajevu sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i specijalnim ...

...  predstavnikom EU Peterom Sorensenom, javio je izvještač agencije Anadolija (AA).

Također, visoke američke i evropske zvaničnice su razgovarale i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vejkoslavom Bevandom, koji se sastanku u Ambasadi SAD-a u Sarajevu naknadno pridružio.

Poslije sastanka učesnici nisu davali izjave za medije.

Visoke zvaničnice su posjetu Bosni i Hercegovini nastavile susretom sa članovima Predsjedništva BiH.


(Vijesti.ba/Anadolija)

Međunarodna zajednica je najjača kad je jedinstvena

imageValentin Inzko i Hillary Clinton / AA

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su partneri od neprocjenjivog značaja za građane Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da prevaziđu prepreke na putu ka potpunom poslijeratnom oporavku, rekao je visoki predstavnik Valentin Inzko tokom ...

...  današnjeg sastanka s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton i državnom sekretarkom SAD-a Hillary Clinton.

Dodao je da su učešće u demokratskim procesima, odgovornost organa vlasti, vladavina zakona i temeljna ljudska prava svakoga građanina stubovi poslijeratne obnove ove zemlje.

- Evropska unija i Sjedinjene Američke Države imaju centralnu ulogu u podržavanju ovih vrijednosti, posebno u situacijama kada su one na udaru. Uvjeren sam da uz neprekidnu međunarodnu pomoć ovi principi mogu i hoće zaživjeti u Bosni i Hercegovini, istakao je Inzko.

Tokom sastanka, visoki predstavnik je naglasio da je Bosna i Hercegovina postizala solidan napredak u procesu uspostave održivih institucija, podizanju nivoa životnog standarda građana i na putu ka potpunoj euroatlantskoj integraciji, te dodao da se napredak opet može nastaviti onda kada „političari koji su okrenuti ka prošlosti“ prestanu s opstrukcijama.

- Najbolja šansa za dugotrajnu stabilnost je u pristupu 'duplog kolosijeka' na putu ka EU/NATO-u, kazao je visoki predstavnik.

Ističući tijesnu saradnju između OHR-a, Delegacije Evropske unije i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, visoki predstavnik Valentin Inzko je naglasio da je međunarodna zajednica najjača kada je jedinstvena, saopćeno je iz OHR-a.

(Vijesti.ba/Fena)

 

 

30.10.2012.

HILLARY CLINTON I CATHERINE ASHTON U SARAJEVU: NAPREDAK JE MOGUĆ KAD POLITIČARI ZABORAVE NA PROŠLOST I PRESTANU S OPSTRUKCIJAMA

Hillary Clinton i Catherine Ashton u Sarajevu
Napredak je moguć kad političari zaborave na prošlost i prestanu s opstrukcijama
...................
30.10.2012.
.................


Američka državna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton održale su sastanak sa članovima Predsjedništva BiH.
Prije sastanka u Predsjedništvu BiH visoke dužnosnice Evropske unije i SAD-a BiH imale su sastanak u Ambasadi SAD-a te sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH Peterom Sorensenom, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU) su partneri od neprocjenjivog značaja za građane Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da prevaziđu prepreke na putu ka potpunom poslijeratnom oporavku, rekao je visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) tokom današnjeg sastanka s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton) i državnom sekretarkom SAD Hilari Klinton (Hillary Clinton), saopštio je OHR.
"Učešće u demokratskim procesima, odgovornost organa vlasti, vladavina zakona i temeljna ljudska prava svakoga građanina stubovi su poslijeratne obnove ove zemlje", rekao je visoki predstavnik.                
"EU i SAD imaju centralnu ulogu u podržavanju ovih vrijednosti, posebno u situacijama kada su one na udaru. Uvjeren sam da uz neprekidnu međunarodnu pomoć ovi principi mogu i hoće zaživjeti u Bosni i Hercegovini", kazao je Incko.
Tokom sastanka, visoki predstavnik je naglasio da je Bosna i Hercegovina postizala solidan napredak u procesu uspostave održivih institucija, podizanju nivoa životnog standarda građana i napredujući na putu ka potpunoj evroatlantskoj integraciji, te je rekao da se napredak opet može nastaviti onda kada "političari koji su okrenuti ka prošlosti" prestanu s opstrukcijama.
"Najbolja šansa za dugotrajnu stabilnost je u pristupu 'duplog kolosijeka' na putu ka EU/NATO-u", rekao je visoki predstavnik.
Ističući tijesnu saradnju između OHR-a, Delegacije Evropske unije i Ambasade SAD, visoki predstavnik Valentin Incko je naglasio da je međunarodna zajednica najjača kada je jedinstvena, kaže se u saopštenju.
Po najavama, Ashton i Clinton su u BiH doputovale kako bi istakle podršku bh. vlastima u nastojanjima da se priključe EU te da ih ohrabre u preduzimanju potrebnih koraka na putu ka euroatlantskim integracijama.
Također, će ukazati na neophodnost implementacije presude "Sejdić-Finci" te razrješenje pitanja državne imovine kao i potrebu za ustavnim promjenama koje bi dovele do efikasnije i funkcionalnije vlasti u BiH.
Clinton i Ashton su sinoć doputovale u Sarajevo, a nakon BiH odlaze u Beograd i Prištinu.

Američka državna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton održale su sastanak sa članovima Predsjedništva BiH.

Clinton je istakla da je sva odgovornost za trenutni zastoj i za napredak BiH ka EU i NATO-u isključivo na bh. političarima te da je nepojmljivo da se 17 godina nakon rata bh. lideri i dalje služe nacionalističkom retorikom i retorikom koja zagovara dezintegraciju BiH.

Kompromis jedina mogućnost

- Ovdje sam da bih ohrabrila bh. političare da konačno pronađu zajedničko tlo i urade sve što je neophodno da bi BiH krenula neometano evroatlanskim putem. Moraju ostaviti postrani stranačke razlike i lične interese koji koče napredak. Politički kompromis je teško naći, ali to je jedina mogućnost - kazala je Clinton.

Dodala je da je SAD ponosan što imaju dobre odnose s BiH te da je SAD mnogo uložila u ovu zemlju.

- Ne smijemo i ne možemo dozvoliti da se zaborave žrtve iz Srebrenice niti smijemo dozvoliti da bilo ko negira ono što se desilo u ratu - kazala je, između ostalog, Clinton.

Pozvala je narod BiH da i dalje bude inkluzivan i podržava raznolikost jer, istakla je, takvu BiH žele u EU i NATO-u.

Istakla je da će osobno u decembru od NATO-a tražiti da BiH dobije MAP, ukoliko iz BiH dobije pozitivan signal, odnosno, ukoliko budu riješena pitanja državne i vojne imovine.

Budućnost BiH u EU

Ashton je ponovila čvrstu opredijeljenost svih 27 zemalja članica EU da prihvate BiH u svoju zajednicu.

- U to ne smijete sumnjati. Budućnost BiH je u EU. Ali, bh. politički lideri moraju preduzeti sve neophodne korake da EU postane realnost za bh. građane inače će ova zemlja zaostati za zemljama u regionu - rekla je Ashton.

Dodala je da nema vremena za trošenje na neproduktivne razgovore te podsjetila da BiH mora implementirati presudu Suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" da bi SSP stupio na snagu.

- Vi imate našu stalnu podršku i mi iskreno želimo da BiH uspije. Vi to možete uraditi - zaključila je Ashton.

Clinton i Ashton su još jednom potcrtale da samo jedinstvena, suverena i cjelovita BiH mogu biti dio evropske porodice i NATO-a.

Prije sastanka u Predsjedništvu BiH visoke dužnosnice Evropske unije i SAD-a BiH imale su sastanak u Ambasadi SAD-a te sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH Peterom Sorensenom, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom.

Kako je saopćeno iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Clinton i Ashton su dale punu podršku Bevandi za sve aktivnosti koje kao predsjedatelj Vijeća ministara BiH čini na stabiliziranju stanja u državi i istaknule da će SAD i u narednom periodu biti čvrsto uz  BiH na putu prema Evropskoj uniji, ali i naglasile da su Bosni i Hercegovini potrebne pozitivne promjene i da bh. politički lideri i građani BiH sami moraju uložiti dodatne napore kako bi dogovorene obaveze bile i ispunjene.

EU i SAD kao partneri

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU) su partneri od neprocjenjivog značaja za građane Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da prevaziđu prepreke na putu ka potpunom poslijeratnom oporavku, rekao je visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) tokom današnjeg sastanka s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton) i državnom sekretarkom SAD Hilari Klinton (Hillary Clinton), saopštio je OHR.

"Učešće u demokratskim procesima, odgovornost organa vlasti, vladavina zakona i temeljna ljudska prava svakoga građanina stubovi su poslijeratne obnove ove zemlje", rekao je visoki predstavnik.  

"EU i SAD imaju centralnu ulogu u podržavanju ovih vrijednosti, posebno u situacijama kada su one na udaru. Uvjeren sam da uz neprekidnu međunarodnu pomoć ovi principi mogu i hoće zaživjeti u Bosni i Hercegovini", kazao je Incko.

Tokom sastanka, visoki predstavnik je naglasio da je Bosna i Hercegovina postizala solidan napredak u procesu uspostave održivih institucija, podizanju nivoa životnog standarda građana i napredujući na putu ka potpunoj evroatlantskoj integraciji, te je rekao da se napredak opet može nastaviti onda kada "političari koji su okrenuti ka prošlosti" prestanu s opstrukcijama.

"Najbolja šansa za dugotrajnu stabilnost je u pristupu 'duplog kolosijeka' na putu ka EU/NATO-u", rekao je visoki predstavnik.

Ističući tijesnu saradnju između OHR-a, Delegacije Evropske unije i Ambasade SAD, visoki predstavnik Valentin Incko je naglasio da je međunarodna zajednica najjača kada je jedinstvena, kaže se u saopštenju.

Po najavama, Ashton i Clinton su u BiH doputovale kako bi istakle podršku bh. vlastima u nastojanjima da se priključe EU te da ih ohrabre u preduzimanju potrebnih koraka na putu ka euroatlantskim integracijama.

Također, će ukazati na neophodnost implementacije presude "Sejdić-Finci" te razrješenje pitanja državne imovine kao i potrebu za ustavnim promjenama koje bi dovele do efikasnije i funkcionalnije vlasti u BiH.

Clinton i Ashton su sinoć doputovale u Sarajevo, a nakon BiH odlaze u Beograd i Prištinu.

 

30.10.2012.

URAGAN "SANDY"

I dalje može izazvati jake vjetrove i poplave
LIVE Uragan "Sandy" je oslabio, ali ostala je pustoš
...................
30.10.2012.
..................

Uragan Sandy, koji je odnio 16 života, oslabio je jutros kada je ušao dublje u kontinent, ali još uvijek može izazvati jake vjetrove i poplave, saopćio je američki nacionalni centar za uragane sa sjedištem u Miamiju.

Super-oluja je prešla u posttropski ciklon prije nego što je stigla do obale New Jerseyja, ali njena razarajuća snaga je još uvijek velika.

Više od 200 pacijenta, uključujući 20 beba s neonatalne intenzivne njege, evakuirano je iz njujorške Univerzitetske bolnice poslije nestanka struje i kvara rezervnog agregata.

Mediji javljaju da je vjetar bio toliko jak da je ogroman i težak tanker jednostavno "prenio" na obalu.

Na osnovu posljednjih podataka, 16 osoba je stradalo, a oko 7,5 miliona domaćinstava je ostalo bez napajanja električnom energijom u 14 saveznih država. Američki mediji javljaju da će za ispumpavanje vode iz podzemnih željeznica u New Yorku biti potrebno nekoliko dana, dok će za ponovnu opskrbu električnom energijom biti potrebna i do sedmica dana.

 

Uragan je ugrozio 16 nuklearnih elektrana na istočnoj obali SAD-a. Jedna nuklearka je već zatvorena, a ostale su "na oprezu", saopćile su lokalne vlasti. Jedan od dužnosnika nuklearke Indian Point, koja se nalazi 72 kilometra sjeverno od New Yorka, rekao je da su zatvorili dio elektrane zbog problema koje je uragan izazvao na elektroenergetskom sistemu.

U sjevernom dijelu američke države New Jersey pukla je brana, a najgora situacija je u okrugu Bergen. Iz policije su obavijestili da je na ulicama gradova Moonachie i Little Ferrie i do metar i po vode. Vlasti ljude spašavaju pomoću velikih vozila i plovila. Ljudi na krovovima kuća u New Jerseyiju čekaju pomoć.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo na Twitteru je objavio da je trenutno bez struje 1.943.572 stanovnika New Yorka.

New York je potpuno opustošio nakon udara uragana "Sandy". Luku u New Yorku pogodio je val visok 9,5 metara, a voda je ušla i u podzemnu željeznicu, javljaju američki mediji.
CNN javlja da će biti potrebno najmanje 14 dana da se voda povuče iz sistema podzemnog transporta američke metropole.
U njujorškom distriktu Quenns bjesni požar, koji vatrogasci za sada ne mogu kontrolirati. Probleme u gašenju im predstavljaju problemi s pritiskom vode, koji je nedovoljan za gašenje vatre.

Američki predsjednik Barack Obama proglasio je u utorak ujutro stanje "velike katastrofe" u državi New York nakon prolaska ciklona Sandy koji se žestoko obrušio na istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država i poplavio veliki dio Manhattana. Ovom odlukom "savezni fondovi su na raspolaganju svim pogođenim osobama u okruzima Bronx, Kings, Nassau, New York, Richmond, Suffolk i Queens", precizira se u saopćenju Bijele kuće.

Stanje velike katastrofe proglašeno je i za New Yersey. Ovo stanje podrazumijeva pomoć za privremeni smještaj i popravke, precizira se u saopćenju, prenio je AFP. U utorak ujutro brzina vjetra je pala sa 150km/h, koliko je iznosila u ponedjeljak, na 105km/h, saopćeno je iz Američkog hidrometerološkog centra. Oluja se kreće prema zapadnom dijelu zemlje.

Inače, New York je potpuno opustošen nakon udara uragana "Sandy". Luku u New Yorku pogodio je val visok 9,5 metara, a voda je ušla i u podzemnu željeznicu, javljaju američki mediji.

Uništeno više od 50 kuća


CNN javlja da će biti potrebno najmanje 14 dana da se voda povuče iz sistema podzemnog transporta američke metropole.

Pedeset kuća je uništeno u požaru u njujorškoj četvrti Queens koju je u toku noći pogodio uragan "Sandy", saopćili su u utorak vatrogasci.

Više od 50 kuća "potpuno je uništeno", objavio je New York Fire Department na svojoj Twitter stranici, ali nije precizirao da li je požar povezan s olujom koja je u noći s ponedjeljka na utorak pomela sjeveroistočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država.

Oko 500.000 od ukupno 8,2 miliona stanovnika ovog grada ostalo je bez struje zbog poplava i snažnih vjetrova koji su zahvatili grad.

Desetine ljudi izgubilo je živote u morskim talasima i obilnim padavinama, praćenim olujnim vjetrom, javljaju američki mediji.



Super -oluja "Sandy" podigla je razinu mora u New Yorku za 4,15 metara, a poplava je u jednom trenutku zaprijetila i gradilištu novog WTC-a, gdje su se 11. septembra 2001. dogodili teroristički napadi.

U unutrašnjosti pada snijeg

Poplava koju je superoluja Sandy izazvala ostavila je preko 500.000  kućanstava bez struje u New Yorku, a snažni vjetrovi srušili su jedan  kran sa zgrade te fasadu s druge.

U unutrašnjsti SAD-a padaju velike količine snijega. Na zapadu Marylanda palo je čak 70 centimetara snijega, a slična je situacija i u Zapadnoj Virginiji.

Napominjemo, uragan Sandy je oko ponoći, prema našem vremenu, prekvalifikovan u post tropsku oluju, ali će idućih 12 sati, prema tvrdnjama stručnjaka, biti i dalje kritično.

Nuklearna katastrofa?

Tokom noći je nuklearna elektrana Oyster Creek u New Jerseyju morala biti ugašena zbog poplava, a izdano je i upozorenje o mogućnosti "nuklearne katastrofe".

Ipak, stručnjaci tvrde kako nema razloga za paniku, budući da je elektrana ionako već sedam dana ugašena po ranije utvrđenom protokolu. Ipak, ako razina vode postane zabrinjavajuća, reaktor će se u potpunosti ugasiti.

- Ovo je oluja iz pakla, o kojoj ćemo pričati svojim unucima!, rekao je poznati fizičar Michio Kaku u gostovanju kod Christiane Amanpour na CNN-u.

Automobili plove cestom

Na cijelom području od Atlantic Cityja do New Yorka porasla je količina vode. Sve saobraćajnice na Manhattanu su poplavljene.

Razina vode u Battaery Parku na Manhattanu je gotovo četiri metra što je za gotovo jedan metar više od do sada najviše razine iz 1960., javlja CNN.

Na teren su poslana namjenska vozila koja bi omogućila efikasniju prolazak vode do kanalizacione mreže.

Ulice New Yorka su sablasno prazne. U nekim dijelovima automobili doslovno plove, meteorolozi tvrde da najsnažniji udar tek slijedi.

Uragan potpuno na kopnu

Potvrđeno je da se uragan "Sandy" nalazi u potpunosti na kopnu. Posljednje informacije govore kako je preko tri miliona ljudi ostalo bez struje.

Mediji izvještavaju o ljudskoj žrtvi na Marylandu.

Pogled iz svemira na uragan "Sandy"

Sandy u brojkama

Vrijednost objekata koji su se našli na udaru uragana Sandy procjenjuju se na 88 milijardi dolara.

"Frankenštajnovska oluja", kako je nazivaju mediji u SAD, u prvim naletima vjetra "otpuhala" je štetu od 2,5 milijardi dolara.


Preko dva miliona ljudi bez struje

Iz Nacionalnog centra za praćenje uragan izvijestili su kako je Sandy postao tropski ciklon i nije više uragan prve kategorije! Udari vjetra malo se se ublažili, sada su, piše BBC, 140 km/h, ali se i dalje radi o veoma snažnoj oluji.

Srušena zgrada

Fotografije kojje su objavljene na društvenim mrežama pokazuju da je ipak došlo do rušenja četverospratnice na Manhattanu. Zgrada je pod naletima uragana Sandy srušena u dijelu Manhattana poznatom pod nazivom Chelsea.


Srušena zgrada na Manhattanu

Prva žrtva

Jedna osoba izgubila je život kada je pod naletom jakog vjetra drvo palo na nju u Connecticutu.


Oštećenja na Manhattanu

Uragan Sandy udario je spoljnim dijelom u istočnu obalu SAD i počeo da se pretvara u hibridnu oluju, čija je snaga manja, ali opseg širi što će prouzrokovati i veću materijalnu štetu.

Do sada je evakuisano više od 370.000 ljudi, a oko milion i po ljudi u sedam država ostalo je bez struje.

Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg saopštio kako svi građani moraju ostati gdje jesu jer je vrijeme evakuacije isteklo. Pojedini mediji javljaju da se jedna zgrada na Manhattanu srušila. Policija i vatrogasci su se uputili na lice mjesta. BBC je u međuvremenu javio kako zgrada nije srušena, nego joj je oštećena fasada. Nije bilo ljudskih žrtava.

New York na udaru, reaktori ugašeni

Šezdeset miliona Amerikanaca strepi od udara uragana Sandy. Zatvorene su škole, trgovine, podzemna željeznica pa čak i berza u New Yorku.

Guverner države New Yorka Andrew Cuomo objavio je da će se zatvoriti dva od tri cestovna tunela prema Manhattanu što će dodatno paralizirati taj megapolis. Cuomo je dodao da će i mostovi biti zatvoreni bude li vjetar jači od 96 km/h.

Upravo zbog snažnog vjetra odlomio se dio dizalice na zgradi koja se nalazi u 57. ulici, pored 6. Avenije. Ruka dizalice tako sada visi s nebodera, a zbog potencijalne opasnosti evakuirani su objekti ispod nje.

Zbog superoluje Sandy ugasit će se najmanje dva reaktora u nuklearnim elektranama u New Jerseyju. Ostale će elektrane, očekuje se, smanjiti svoju aktivnost kako oluja bude jačala, javlja Reuters.

Predsjednik Obama održao je pres-konferenciju na kojoj je kazao da se u ovom trenutku ne brine oko izbora, već da je zabrinut za porodice.



- Ovo je oluja koja bi mogla pogoditi milione ljudi, a kampanja će se već nekako snaći, kazao je Obama.

Nestala su dva člana posade s broda koji je replika "Bountyja". Sveukupno je na brodu bilo 16 osoba, a nalazili su se oko 145 kilometara jugoistočno od Sjeverne Karoline. 14 se članova uspjelo spasiti, piše The Star.

Većina aviokompanija koje djeluju u Evropi i u Aziji otkazale su letove prema i s istočne obale Sjedinjenih Država zbog približavanja uragana Sandy, prisilivši na promjenu plana desetke hiljada putnika.

Po informacijama Eurocontrola, organizacije zadužene za sigurnost aviosaobraćaja sa sjedištem u Bruxellesu, otkazano je tristotinjak prekoatlantskih letova od petstotinjak, koliko ih ima na dan u redovno vrijeme. Organizacija očekuje povratak u normalu tek u srijedu.

Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg kazao je da će sve bolnice i službe hitne pomoći biti otvorene, a još je jučer naredio evakuaciju New Yorka zbog opasnosti koju predstavlja superoluja Sandy koja se u ovim trenucima kreće upravo prema području New Yorka i New Jerseya.

Bloomberg je na današnjoj konferenciji za novinare kazao kako odbija razmotriti opciju evakuacije zatvorenika na Rikers Islandu.



Udar oluje prijeti čak 60 miliona ljudi na tom području, a stručnjaci predviđaju kako bi mogla uzrokovati velike štete i do 1290 kilometara od istočne obale.

FEMA (Federal Emergency Management Agency) procjenjuje kako bi šteta koju će za sobom ostaviti Sandy mogla premašiti i 3 milijarde dolara, no mnogi kažu kako će ta brojka biti mnogo veća. Vjetrovima koji trenutno pušu brzinom od 135 km/h uragan Sandy mogao bi donijeti "po živote opasne" nagle poraste nivoa mora na središnjem dijelu Atlantske obale, uključujući estuarij Long Island i njujoršku luku. Očekuje se da će se vjetrovi još pojačati kada Sandy stigne do kopna između Virginije i juga Nove Engleske.

Zbog mogućnosti spajanja Sandy i zimske oluje sa zapada tokom punog Mjeseca mnogi strahuju od visokih plima. Očekuju se valovi viši od 3 metra zbog čega će se dijelovi donjeg Mannhatana naći pod vodom.

Oluja je trenutno promjera oko 835 kilometara. Također je vrlo spora, kreće se prema sjeveroistoku brzinom od samo 25 kilometara na sat, te bi se mogla zadržati iznad 12 saveznih država čak 24 do 36 sati donoseći i do 250 litara kiše po četvornom metru, 60 centimetara snijega i prekide isporuke električne enegrije.

Željeznica je počela obustavljati promet duž sjeveroistoka SAD-a, a u aviosaobraćaju je otkazano oko 7500 letova.

Od nedjelje navečer u New Yorku je obustavljen autobuski, željeznički i saobraćaj podzemnom željeznicom, a škole su u ponedjeljak zatvorene.

Newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg je zapovijedio evakuaciju 375.000 ljudi iz najnižnih dijelova grada zbog najavljenih porasta razine mora i do oko tri metra.



- Ako se ne evakuirate, ne dovodite u opasnost samo svoj život nego i živote onih koji će vas morati spašavati, rekao je. Stanje visoke pripravnosti proglašeno je u državama od Sjeverne Karoline do Connecticuta.

Za nedjelju je bilo zakazano ponovno otvaranje Kipa slobode za širu javnost nakon dugodrajnog renoviranja, no i to je otkazano. Neke su države podigle na noge i trupe Nacionalne garde kako bi pomogle u evakuaciji, ali i pri čišćenju srušenih stabala i pomoći u poplavljenim područjima.

Za potrebe evakuacije New York je podijeljen na tri zone, a svi stanovnici ugroženih područja moći će se smjestiti u evakuacijskim centrima. Sve će škole na tom području danas biti zatvorene, a ulice su već sada sablasno prazne, ugašena su svjetski poznata svjetla Broadwaya, trgovine zatrpavaju izloge i ulaze vrećama pijeska kako bi spriječili prodor vode. Spomenimo još i da je po prvi put nakon 1985. godine danas zatvorena i njujorška berza.

Ubrzo po najavi evakuacije građani su isprazili police u trgovinama gomilajući zalihe u svojim domovima, trgovački centri se zatvaraju, baš kao i stanice podzemne željeznice.
Predsjednik Barack Obama te njegov suparnik na predstojećim izborima Mitt Romney, prekinuli sve predizborne aktivnosti u iščekivanju najjačeg udara oluje.

Američki mediji raspisali su se o tome kako bi ova oluja mogla biti od velikog značenja za rezultat izbora, ovisno o tome koji će se kandidat iskazati u kriznoj situaciji.
Iako je Sandy poprilično opasna, američkoj su javnost upozorava da se evakuacija mora obaviti bez panike, no američki mediji prenose prognozu jednog meteorologa koji mogao bi biti zaslužan za širenje panike među Njujorčanima zbog svoje najave kako će Sandy poprimiti katastrofalne razmjere.

Kombinacija razmjera, jačine i strukture ove oluje je bez presedana u historiji, piše Stu Ostro i spominje "zlosutne znakove" poput srušenog drveća u Sjevernoj Karolini i poplave u Floridi, koji upozoravaju na nezamislive posljedice ove oluje. Upozorava i na "kolosalne valove" visine i preko 16 metara.

Vanredno stanje u Washingtonu

Američki predsjednik Barack Obama odobrio je zahtjev gradonačelnika Washingtona Vincenta Graya o proglašenju vanrednog stanja u američkoj prijestolnici od ponedjeljka navečer zbog dolaska uragana Sandy, čija snaga je sve jača.

Predsjednik SAD-a je posjetio federalnu Agenciju za vanredne situacije, gdje su uz njega bili guverneri osam saveznih država koje bi mogle da se nađu na udaru uragana.


Nestali državljani Francuske


Šest Francuza, dvije žene i četiri muškarca, za kojima je u ponedjeljak pokrenuta potraga na otoku Dominiku i Martiniku, vratilo se živo i zdravo u luku na otoku Martiniku, prekomorska francuska teritorija, saopćila je u ponedjeljak služba spašavanja, javlja AFP.

Potraga je poduzeta u ponedjeljak, nakon što se nisu vratili u nedjelju navečer.

Oni su bili na koncertu na susjednom otok Dominika. Na povratku su naišli na nevrijeme prouzrokovano prolaskom uragana Sandy.

 

30.10.2012.

HILLARY CLINTON I CATHERINE ASHTON U SARAJEVU: DA LI ĆE BH. LIDERI "POSLUŠATI" SAD I EU

Clinton i Ashton u Sarajevu: Da li će bh. lideri "poslušati" SAD i EU

Hillary Clinton nakon dolaska u Sarajevo

Hillary Clinton i Zlatko Lagumdžija na sarajevskom aerodrumu  

........................................................

Hillary Clinton i Catherine Ashton

.........................................................
Američka državna sekretarka Hillary Clinton doputovala je u Sarajevo. Ona je na sarajevski aerodrom stigla oko 20  sati po lokalnom vremenu, a dočekali su je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, američki ambasador u BiH Patrick Moon i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.

Klinton će u utorak prijepodne u ambasadi Sjedinjenih Američkih Država razgovarati sa visokom predstavnicom Evropske Unije Catherine Ashton, visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom i specijalnim predstavnikom EU u BiH Peterom Sorensenom.

Nakon toga predviđen je susret sa članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva i konferencija za novinare.

Američka državna sekretarka Hilary Clinton i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost  Catherine Ashton, kako je već najavljeno bosanskohercegovačkim zvaničnicima će prenijeti poruku da Vašington i Brisel žele da BiH nastavi putem euroatlantskih integracija, ali da je za to najprije potrebno ispuniti preuzete obaveze.

U Bosnu i Hercegovinu dolaze u vrijeme kada se država suočava sa najvećom političkom krizom od Daytonskog sporazuma naovamo. Može li njihov stav da se treba voditi interesima građana i raditi za dobrobit zemlje nadjačati interese stranaka u BiH i njihovih lidera?

Politički lideri u BiH moraju se voditi interesima građana i provesti  neophodne reforme, poruka je koju će prenijeti američka državna sekretarka Hillary Clinton. Zajedno sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, naglasiće posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom sporazumu, te putu BiH ka NATO i EU. Sve ove poruke i diplomatska ofanziva itekako su dobrodošle zemlji koja, čini se, nikada nije bila u goroj političkoj poziciji. Iskustvo, međutim, govori kako su bh. političari imuni na kritike, navodi analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

„Bh. lideri postaju otporni prema visokim posjetama i verbalnim porukama od strane međunarodne zajednice, čak i kada dolaze sa vrlo visokih položaja. Vremena direktnog uplitanja i nametanja odluka su davnih dana prošla. Prema tome, BiH i ostatku Balkana mislim da je potrebna jedna malo drugačija, konkretnija podrška međunarodne zajednice“, ocjenjuje Latal.

U prilog tvrdnji ide i činjenica da je komesar za proširenje Evrpske unije Štefan Füle nedavno, javno predstavljajući izvještaj o napretku, upro prstom upravo u bh. lidere koji ni najmanje nisu promijenili svoj kurs djelovanja.

„Rezultati dijaloga na visokom nivou o procesu pridruživanja i dalje su ispod očekivanja. I dalje nema zajedničke vizije među političkim predstavnicima o cjelokupnom pravcu i budućnosti zemlje, kao i njenom institucionalnom ustrojstvu“, rekao je Füle.

U zemlji u kojoj se sve glasnije pominje njena teritorijalna prekompozicija, a stanje na političkoj sceni se čini gorim nego netom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, dolazak visokih delegacija ne znači puno, smatra analitičar Mirko Šagolj.

„Milorad Dodik po svaku cijenu hoće da razvali državu u svakom pogledu. Zlatko Lagumdžija se priklanja njemu, priklanja se Fahri. E sad dolaze te sile da nešto pokušaju uraditi. Ja nisam veliki optimista što se tiče njihove uloge, jer bojim se da oni svi traže neki svoj interes. A imaju oni snage, imaju moći, i političke i svake druge, da iz ove krize BiH izvuku ako budu htjeli“, ističe Šagolj.

Partokratija i institucije

Već je potvrđeno da će visoke dužnosnice iskazati razočaranost što lideri u BiH nisu u prvi plan stavili interes zemlje. Ispred je i dalje ostao stranački. U vrhu prioriteta u BiH i dalje ostaje prekompozicija vlasti, odnosno kome će koja fotelja, dok je evropska agenda više predmet međusobne trgovine i ucjena nego stvarne želje za napretkom. Vanjskopolitički analitičar Neven Kazazović u svojim istupima jasno je ukazao na problem partitokratije.
Ilustracija
​​.......................................................
„U takvim okolnostima sprovesti reforme je gotovo nemoguće – jer njima reforme ne odgovaraju. Svaka reforma anulira njihov politički položaj“, ističe Kazazović.

Krivci su odavno imenovani u liku lidera šestorke ili sedmorke, koji ne mogu ili neće da ispoštuju ni vlastite dogovore. Stoga je važno da se međunarodni zvaničnici, umjesto liderima, obrate institucijama zemlje, procjenjuje Latal.

„Sve te reforme su zastale, otišle par koraka unazad ili propale u potpunosti. Prema tome, mislim da su protekle dvije godine jasno pokazale da pristup kroz vladajuću šestorku nije dobar, da on čak i dodatno oslabljuje institucije BiH i entiteta, tako da mislim da je neophodno da i međunarodni zvaničnici i domaći lideri proces odlučivanja vrate u institucije koje su nadležne za to, znači Predsjedništvo, parlamente, vlade, i da se manu sastanaka sa šestorkom sedmorkom, osmorkom po restoranima i kafanama“, poručuje Latal.

Treba imati na umu da je posjeta regionalnog karaktera, koja u pozadini ima jasnu poruku kako se i dalje brižno motri na ovaj dio Balkana, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja.

„Međunarodna zajednica, i to onaj njen zapadni dio, ponovo naglašava svoje prisustvo u ovom prostoru. Drugi dio poruke je da su politički procesi regionalnog karaktera, da je regionalna bezbjednost u prvom planu“, kaže Šolaja.

Ipak, čini se da je za BiH od presudnog značaja djelovanje ako ne domaćih ono bar međunarodnih zvaničnika, koji bi, jalova upozorenja i prijetnje trebali i ostvariti. Tek da se zna da ima i neko ko ono što kaže zaista ozbiljno i misli.

 

30.10.2012.

BEOGRAD: OČEKIVANjA OD DVOJCA CLINTON-ASHTON

Beograd: Očekivanja od posete dvojca Clinton-Ashton

Zastave Srbije u Beogradu

Zastave Srbije u Beogradu

...................................................

Ne događa se da diplomati otvoreno kažu da dolaze u posetu stranoj državi da vrše pritisak, ali vlast Srbije može biti sasvim sigurna da dvojac Clinton-Ashton nije preduzeo put u Beograd samo da bi premijera Srbije Ivicu Dačića potapšao po ramenu što se u Briselu sreo sa premijerom Kosova Hashimom Thacijem.

Američki ambasador Michael Kirby, a i kako bi drugačije, saopštava da državna sekretarka Hillary Clinton dolazi u posetu Beogradu ne da vrši pritisak nego da ohrabri Srbiju da nastavi put ka Evropskoj uniji:

“Ja to ne bih okarakterisao kao pritisak nego kao angažovanje”.

Put Beograda u Brisel, vodi, međutim, preko Kosova. I to odavno više nikome nije tajna. Pa će diplomata Vincent Deger, šef delegacije Evropske unije u Srbiji, pred dolazak dvojca Clinton-Ashton, to, baš zato što je svima notorno poznato, bez mnogo uvijanja i reći:

“Svi znamo da pristupanje Srbije Evropskoj uniji i dalji koraci koji podrazumevaju početak pristupnih pregovora sa njom zavise od ključnog prioriteta – daljeg vidljivog i održivog napretka u odnosima Beograda i Prištine, tako da poseta svakako predstavlja ohrabrenje”.

Hillary Clinton i Catherine Ashton
...............................................................
​​Premijer Srbije Ivica Dačić uverava da cilj posete Clintovone i Ashtonove nisu bili nikakvi pritisci i ultimatumi.

“Hillary Clinton se na neki način oprašta od regiona jer, kako je sama najavila, posle izbora neće više obavljati državnu funkciju. Što se Srbije tiče, u razgovorima će biti nekoliko tema: pitanje evropskih integracija, dijalog sa Prištinom, regionalna saradnja, pitanje borbe protiv kriminala i terorizma. Ova poseta je pre jedna poruka ohrabrenja da Srbija nastavi da ide ovim pozitivnim tokom, kako je krenula Vlada Republike Srbije, nego nekakvih pretnji i ultimatuma”, rekao je Dačić.

Za datum neophodan veliki napredak

Nema nikakve sumnje u to da će obe visoke zvaničnice potapšati Dačića po leđima zbog briselskog susreta sa Tačijem, ali to sigurno nije bio dovoljan razlog da krenu na put u Beograd. Dakle, sasvim sigurno se može očekivati da će ovdašnjem političkom vrhu saopštiti šta sve mora da uradi na planu opipljivog napretka u dijalogu sa Prištinom kako bi iduće godine dobio početak pristupnih pregovora sa EU.

Ti uslovi su, uzgred, već svima poznati. Otuda su i nekorisne i kontraproduktivne, ili će to bar ubrzo postati, igre zamene teza i gluvih telefona; naime, umesto preduzimanja napora da se rešavaju konkretni zadaci u dijalogu sa Prištinom, papagajsko ponavljanje floskule da Srbija nikad neće priznati Kosovo. Od nje to zaista niko i ne traži.

​​U međuvremenu, kao i toliko puta ranije, u zemlji je ponovo otvorena popularna kladionica: da li se može dobiti kamata isplaćena unapred. Naime, mediji su puni spekulacija da bi Srbija već u decembru mogla dobiti uslovni datum početka pregovora o članstvu sa Briselom, pa bi tek onda krenula u ispunjavanje uslove za to.

Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Brisela, Rikard Jozwiak, kaže, međutim, da Beograd ne treba da očekuje mnogo kada je u pitanju eventualno dobijanje datuma pregovora i da će ono što će čuti od Ketrin Ešton više biti podsticaj za razgovore sa Prištinom nego za razgovore sa Evropskom unijom:

„Ashton će,, zajedno sa gospođom Clinton, biti vrlo čvrsta u poruci: 'Slušajte, sada zaista prvo morate razgovarati sa Prištinom, a posle toga možemo pričati o nekoj vrsti otvaranja uslovnih pregovora sa EU'. Ako na tom polju bude stvarnog napretka, moguće je da za Srbiju bude nečega u decembru, ali za to bi morao da bude napravljen stvarno veliki napredak u razogovorima sa Prištinom. Lično, mislim da to u ovom trenutku i nije baš realno, međutim, kao što smo videli prateći pregovore Beograda i Prištine, stvari se mogu vrlo brzo promeniti ako se napravi napredak. Tako da, mogu reći da i dalje postoji mali, mali prostor da se nešto može dogoditi u decembru, kada se održava samit EU, ali, opet, sve zavisi od toga šta se bude događalo između Beograda i Prištine. Ključ je kao i uvek, u tome“, kazao je Jozviak.

Da problemi ne vaskrsnu


Eric Gordy, ekspert za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledza u Londonu, ne očekuje posebno markante rezultate od susreta državne sekretarke Hillary Clinton sa Dačićem i Nikolićem. Clintonova je, kaže ovaj analitičar, pod velikim pritiskom svoje stranke koju očekuju izbori za nedelju dana, da napravi iskorak, posebno u regionima u kojima nije postignut veliki napredak, kao što je Kosovo, ali, ipak, ne veruje da će ona ići na kurs konfrontacije sa liderima Srbije. Upitan kakve mehanizme pritiska bi Clintonova mogla primeniti na srpsko rukovodstvo kad je u pitanju Kosovo, Gordy za Radio Slobodna Evropa kaže:

Ilustracija
​​“Sredstva pritiska koja ona ima na raspolaganju vezana su za put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, s obzirom da je taj proces trenutno u zastoju, pre svega zbog nesuglasica Zapada i Srbije u politici prema Kosovu. Dakle, to je prostor za manevar koji ona ima na raspolaganju. Ako Srbija na tom planu učini napredak, mogao bi joj se sa više spremnosti odobriti sledeći korak u evrointegracijama. Međutim, imajući u vidu da su i Dačić i Nikolić smanjili nivo svog evroentuzijazma, nije sigurno da će ta taktika biti posebno uspešna”, ocenjuje Gordy.

Upitan kako se onda može očekivati da ta taktika može doneti neke opipljive rezultate, Gordy kaže:

“Oni znaju da su time više mogli da utiču na Tadića nego na ovaj novi dvojac na vlasti, a takođe znaju i da su pristalice ovih partija manji evroentuzijasti nego što su bili oni koji su podržavali Demokratsku stranku, tako da to predstavlja veliki kamen spoticanja. Ali, postoji, možda jedna nova prilika koja se sada ukazala. Setimo se da je Tadić svoju podršku na desnici pokušavao da osnaži gajenjem bliskih odnosa sa Dodikom i njegovom partijom. Sada su, međutim, odnosi između Dačića i Dodika i Nikolića i Dodika prilično loši, a dodatno je i Dodikova politička pozicija oslabljena nakon izbora. Sasvim je moguće da ova situacija, zbog loših odnosa srpske vlasti sa Dodikom, omogući neki prostor za kompromis koji nije postojao ranije. Moguće je, dakle, da Srbija pokaže spremnost na neke kompromise u relaciji sa Bosnom, koji bi joj pomogli da izdejstvuje neke olakšice u sporazumima sa  Kosovom”, sugeriše ovaj sagovornik.

Nekadašnji ambasador Srbije u SAD Ivan Vujačić ocenjuje da se osnovna poruka američke državne sekretarke nalazi upravo u činjenici da dolazi zajedno sa Ketrin Ešton. Time želi da poruči da je Vašington apsolutno uz Brisel po pitanju integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Druga važna poruka je da zemlje regiona pre nego što postanu članice neuporedivo mnogobrojnije evropske porodice moraju dokazati da su u stanju da jedna sa drugom sarađuju.

Upitan da li poseban značaj ima to što je Hillary Clinton pred kraj svog aktuelnog mandata, a uoči izbora u Americi 6. novembra, za posetu odabrala upravo Balkan Vujačić odgovara:

“Ima značaja u smislu da su ovde devedesetih godina na delu bili teški problemi, sa kojima su Clintonovi bili jako dobro upoznati i da Obamina administracija i ona lično brinu da ti problemi ne vaskrsnu”, podseća Vujačić.

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
57716178

Powered by Blogger.ba