Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

27.10.2012.

POLICIJA NA NOGAMA ZBOG KLINTONOVE I EŠTONOVE

Policija na nogama zbog Klintonove i Eštonove

imageFoto: Nezavisne

SARAJEVO - Veliki broj policajaca, zaposlenih u čak četiri policijske agencije u BiH, biće narednih dana na nogama zbog najavljenog dolaska američkog državnog sekretara Hilari Klinton i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton u Sarajevo.

To je "Nezavisnim" u petak potvrdio policijski izvor upućen u pripreme, koji kaže da je riječ o ozbiljnom i odgovornom zadatku, jer se radi o obezbjeđenju ličnosti prve kategorije.

Naš sagovornik ističe da bi Klintonova i Eštonova na Međunarodni aerodrom Sarajevo trebalo da slete u utorak, kada se i očekuje da će se sastati sa bh. zvaničnicima.

Međutim, izvor "Nezavisnih" blizak diplomatskim krugovima ističe da će termin "eventualnog" dolaska biti zvanično potvrđen tek 24 sata ranije,  mada je Stejt department saopštio da će one posjetiti BiH.

U svakom slučaju, kako saznajemo, o ovom događaju već su usmenim putem obaviješteni zaposleni na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, na koji bi, saznajemo, trebalo da sleti boing kojim će delegacije doputovati, a nakon toga će biti praćen svaki njihov korak.

"Uskoro bi trebalo da dobijemo i pisanu potvrdu. Kada, inače, dolaze bitne delegacije, mjere bezbjednosti su povećane, a u kojoj mjeri, zavisi od zahtjeva nadležne ambasade", ističu na sarajevskom aerodromu.

I policijske agencije su počele da se pripremaju; rukavi brojnih službenika su uveliko "zasukani", i što je najvažnije - sve teče po planu.

"Još nisu poznate tačne lokacije, odnosno kuda će gošće da se kreću ni gdje će biti održani sastanci, ali naša saznanja govore da će to biti u utorak. Zbog toga su u toku sastanci predstavnika nadležnih policijskih agencija, a ubijeđeni smo da će, što se bezbjednosti tiče, sve proteći u najboljem mogućem redu", ističe naš izvor, te dodaje da će aktivnostima policijskih službenika da koordinira Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Sagovornik "Nezavisnih" blizak policijskim agencijama ističe da slijede pregledi objekata i mjesta gdje bi trebalo da borave Eštonova i Klintonova.

"Nikakvih problema, što se bezbjednosti tiče, neće biti, a da je zadatak shvaćen ozbiljno, govori i podatak da će u procesu da učestvuju čak četiri policijske agencije, i to Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH,  MUP Kantona Sarajevo i Federalna uprava policije (FUP)", ističe naš sagovornik.

Sve je, zaključuje naš izvor, "etiketirano" kao događaj sa najvećim stepenom rizika, pa će se zbog toga "odgovoriti" sa najvećim stepenom bezbjednosti. Policijskim agencijama koje bi trebalo da učestvuju u obezbjeđenju već su poslati dopisi o zadacima koji ih očekuju.

Ranije nam je, podsjetimo, potvrđeno da su SAD i Evropska unija ozbiljno zabrinute razmjerama duboke političke krize u BiH i zastojem naše zemlje na evropskom putu, što je glavni razlog dolaska Klintonove i Eštonove. Posjete BiH donedavno uopšte nisu bile planirane, a Sarajevo je naknadno uvršteno u njihovu balkansku turneju, nakon što je postalo jasno da kriza u BiH prijeti da destabilizuje čitav region.

U okviru svoje turneje, na koju kreću u ponedjeljak, Klintonova i Eštonova će posjetiti i Srbiju i Kosovo, a završavaju je posjetom Hrvatskoj i Albaniji.

Policijske agencije koje učestvuju

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)

Granična policija BiH

MUP Kantona Sarajevo

Federalna uprava policije (FUP)


(Vijesti.ba/Nezavisne)

 

27.10.2012.

LDS: HITNO RJEŠAVANjE SPORNIH PITANjA

Hitno rješavanje spornih pitanja

imageLDS BiH

..........................................................

Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine nakon posljednjih događaja u parlamentu BiH zahtjeva od stranaka nove parlamentarne većine da odmah započnu ispunjenje preostalih obaveza radi deblokiranja nastavka integracija BiH u evro-atlanske i evropske integracije, navodi se u saopštenju ove stranke.

LDS smatra da samo hitno rješavanje pitanja vojne imovine, presude Sejdić-Finci i donošenje Zakona o koordinaciji pomoći mogu spasiti inače izgubljenu godinu u procesima integracija BiH.

Zbog toga LDS zahtjeva stalno zasjedanje oba doma Parlamenta BiH kako bi do početka decembra svi ovi zadaci bili ispunjeni i kako bi BiH predala kredibilnu aplikaciju za status kandidata za EU prije kraja ove godine.

Ukoliko se to ne desi, LDS će započeti akciju sakupljanja potpisa građana BiH za održavanje vanrednih izbora", kaže se u izjavi predsjednika LDS Amira Husarića u povodu konačnog formiranja većine u Parlamentu BiH, saopšteno je iz LDS-a.

(Vijesti.ba/Fena)

 

27.10.2012.

FEDERALNA KOMISIJA PROCIJENILA NEPOGODE IZ FEBRUARA

Federalna komisija procijenila nepogode iz februara
U Hercegovini štete veće od 42 miliona KM
Faksimil spiska o štetama u HNK 
U Hercegovini štete veće od 42 miliona KM

Prema podacima Federalne komisije za procjenu šteta uzrokovanih snježnim nepogodama koje su u februaru paralizirale cijelu BiH, od ukupno 59.212.174 KM, na koliko se procjenjuju, čak 25.729.335 maraka odnosi se samo na štete nastale u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, saznaje "Dnevni avaz".

Prema podacima do kojih je došao naš list, samo u Čapljini štete iznose više od 17 miliona KM, Mostaru 3,6 miliona, a Neumu 1,6 miliona maraka. Štete nastale u Zapadnohercegovačkom kantonu iznose 16.041.656 KM, a samo u Ljubuškom 9.478.145, Širokom Brijegu 3,4 miliona, Grudama 2,7 miliona maraka.

No, zanimljivo je da je Vlada HNK, u skladu sa zakonskim odredbama, ustupila općinama sredstva za saniranje posljedica izazvanih nepogodama u iznosu od svega 426.308 KM, iako one iznose 25 miliona KM.

U Kantonu Sarajevo, prema podacima Kantonalne komisije za procjenu, šteta iznosi ukupno 8.518.877 KM. Samo u općini Centar procijenjena je na tri miliona KM, Ilidži 1,4 miliona, a u Novom Gradu 1,2 miliona maraka.

Kada je u pitanju Zeničko-dobojski kanton, štete iznose 2.547.952 KM, a u Livanjskom kantonu 2.203.950 KM, od čega je u Tomislavgradu 718.556 KM

Najmanje su štete procijenjene u Posavskom kantonu i iznose 178.299 KM, zatim u
Srednjobosanskom 1.007.559, a u Tuzlanskom kantonu 1.496.315 KM.

Saznajemo da će, pridržavajući se dosadašnjih principa, Federalna komisija za procjenu  predložiti da iz sredstava Federacije BiH bude izdvojena jednokratna pomoć za pet kantona (Bosanskopodrinjski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski), onoliko koliko su oni ukupno izdvojili zajedno s općinama, uvećano za deset posto, što je svega 2.852.872 KM.

 

27.10.2012.

DNEVNIK VALENTINA INCKA: LjUDI U BiH ZASLUŽUJU BOLjI ŽIVOT

Dnevnik Valentina Incka: Ljudi u BiH zaslužuju bolji život
Incko: Podigao interes za BiH
....................
27.10.2012.
....................
Dnevnik Valentina Incka: Ljudi u BiH zaslužuju bolji život

Subota, 20. oktobar

Dani kao godina

Neki dani su kao cijela godina ili više. Sinoć sam do ponoći bio u kući tetke Jerice, sestre moje majke, u Radovljici kod Bleda. Umrla je dan ranije. Izuzetno dobra i mudra žena, liječnica, majka petero djece i divan čovjek. Ulazim kod majke i zatičem je kako plete vijenac za sahranu svoje pokojne sestre. Kod moje majke u Sloveniji bilo je osmero djece, a sada su ostali samo ona i njen brat Francelj.

Onda krenem u Beč, gdje poslije podne koncert ima moja supruga Bernarda s Bečkom filharmonijom. Divan je jesenji dan i ne mogu da vjerujem kako je Austrija lijepa. Prolazim pored Graca, a misli su s Ivicom Osimom, koji je u ovom gradu slavio svoje, možda najveće trijumfe kao trener. Imao je pet fudbalera i šest atletičara i s njima je dva puta uspio ući u drugi krug prestižne Lige šampiona. To u Austriji još nikome nije uspjelo. Dobio je titulu počasnog građanina Austrije, ali je to prihvatio pod uvjetom da može ostati građanin BiH. To me je, zaista, dirnulo.

Blizu Beča mislim na Borisa Nemšića, pravog Sarajliju, a koji je bio možda najbolji direktor austrijskog telekoma. Razmišljam, međutim, kako Boris nikada ne bi mogao biti direktor telekoma ni u Sarajevu niti bilo gdje u BiH. Nažalost, u BiH ga niko ne pita za savjet.

Nedjelja, 21. oktobar

Sviranje orgulja

Budim se rano, oko tri ujutro. Poljubim kćerku i ženu, ženu neću dugo vidjeti, jer ima koncerte u Čikagu i Majamiju, i krećem u Korušku, mojoj majci, da budem kod nje u ovim teškim momentima. Divim se čistim autoputevima i tužan sam što ih nema još više u BiH. Praktični su, važni za privredu, a spajaju ljude i olakšavaju komunikaciju. Još jedan problem koji političari u BiH nisu riješili i kasno su počeli rješavati. Malo prije sedam stižem na selo i odmah idem u crkvu, gdje sam svirao orgulje na misi. To radim više od 40 godina kad god sam kod kuće.

Ponedjeljak, 22. oktobar

Obnavljanje štale 

Rano ujutro hitan sastanak s arhitektom, sa šefom građevinskih radova i s glavnim predstavnikom firme koja radi tesarske radove na štali koju obnavljam. Pri tome dolazi i prijatelj Rasim, koji treba završiti neke sitne, ali posebne radove, koje samo on može da odradi (malterisanje u starom stilu). Dolazi mi i Fahro Bajrić, inače iz Brekovice kod Bihaća, koji ima firmu za elektroinstalacije. Ponekada imam utisak da Austrija ne bi više funkcionirala bez Bosne i bivše Jugoslavije. Bosanci više nisu samo radnici, već su šefovi svojih austrijskih firmi.

Poslije ovoga, sva pažnja usmjerena mi je na dešavanja u Parlamentu BiH i žurim na aerodrom i stižem u kancelariju u Sarajevu. Situacija se mora brzo razjasniti, jer ovoliko rasipanje vremena, zaostajanje u reformama i nepridavanje pažnje ekonomskim pitanjima previše je za građane koji nisu imali na umu političke igrice kada su izlazili na izbore.

Utorak, 23. oktobar

Razgovor s Hejgom

Dan počinje sastancima sa predstavnicima međunarodnih institucija i Upravnog odbora za provedbu mira. Svi žele čuti mišljenje OHR-a o glasanju u Parlamentu i šta bi se sada dalje moglo desiti pa se zadržavam u dubljim razgovorima. Razmatram tok sastanka o Mostaru sa svojim prvim zamjenikom. Navečer se sastajem sa šefom britanske diplomatije Vilijemom Hejgom (William Hague).

Osobito mi je bilo drago što je u delegaciji i zamjenica šefa kabineta Arminka Helić. Arminka je kao izbjeglica došla u Englesku, završila niz prestižnih škola i univerziteta i počela raditi kod engleskog ministra vanjskih poslova u opoziciji. Taj isti političar Hejg sada je ministar i nije zaboravio izuzetno talentiranu saradnicu Arminku. Kao i u slučaju Borisa Nemšića, pitao sam se da li bi Arminka mogla dobiti posao u nekom od kabineta u Sarajevu. Nažalost, nisam tako siguran.

Srijeda, 24. oktobar

Neshvatljive izjave

Opet sam ustao rano, nešto poslije četiri, jer sam morao na jutarnji let za Beograd, nešto poslije šest. Poslije dugo vremena, opet sam bio u glavnom gradu Srbije, ali samo na aerodromu. Nije bilo mnogo vremena da razmišljam o svom prvom diplomatskom gradu kada sam poslije Titove smrti bio mladi ataše za štampu i kulturu u Beogradu i upoznao i Milovana Đilasa i porodicu Tadić. Neshvatljivo je da predsjednik jedne države može dati takve izjave o Vukovaru, o nepostojećem genocidu u Srebrenici i najnoviju, da Bosna polako nestaje. U regionu se mora graditi saradnja zasnovana na istini i pitam se zašto bi, onda, neko to radio. Žurim dalje, na sljedeći let za Berlin. U Berlinu me toplo dočekuju članovi socijaldemokratske stranke njemačkog parlamenta.

Četvrtak, 25. oktobar

Harmonična saradnja

Mnogo sastanaka. Sa socijaldemokratima pričamo, pored ostalog, i o njihovoj odlično pripremljenoj parlamentarnoj odluci o Balkanu, a naravno, i o BiH. Svaka im čast! Danas su nam se pridružili i poslanici ostalih klubova, kršćanskih demokrata i kršćanskosocijalnih demokrata, Zelenih i ljevice. Ne mogu da vjerujem kako harmonično svi sarađuju, kako se poštuju.

Petak, 26. oktobar

Čestitanje Bajrama

Dvostruko slavlje danas. Čestitam prijateljima Bajram i stižem iz Berlina u Beč, koji je pun prazničnog razpoloženja i zastava. Mnoge institucije su otvorene, austrijska vojska ima parade po državi, mogu se vidjeti i tenkovi i helikopteri, narod uživa u dugom vikendu i zadovoljan je. Ali, žurim u Bratislavu kod ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka, gdje imam sastanke s njim u ministarstvu, onda kod ličnog savjetnika predsjednika Republike Slovačke i s državnim sekretarom u ministarstvu odbrane.

Na putu prema jugu razmišljam o svim susretima, bila je dobra i sadržajna sedmica. Opet sam podigao interes za BiH, što pored pitanja Sirije, Iraka i Afganistana ili eurokrize nije lak posao. To sam, međutim, učinio vrlo rado, jer to nije samo moj zadatak, moj mandat, da se brinem o BiH i Dejtonskom ustavu. To radim i zbog velikog broja divnih ljudi u BiH, koji su zaslužili bolji život, život koji treba da žive prema svojim sposobnostima, svome radu i svojim talentima, što su toliko puta dokazali. Kod kuće i u inozemstvu.

 

27.10.2012.

KEMAL KURSPAHIĆ: PROGRAMNEZIJA

Kurspahić: Programnezija

Sala u Federalnom parlamentu - ilustracija

Sala u Federalnom parlamentu - ilustracija

...........................................................

Završnica američkih predsjedničkih izbora nudi zanimljive zaključke o mijenjajućim američkim prioritetima u međunarodnim odnosima: cijela Evropa jedva i da se spominje, osim u kontekstu partnerstva u suočavanju s novim globalnim prijetnjama i iznad svega terorizmom i iranskim nuklearnim programom; prvobitna fascinacija "arapskim proljećem" u kojem su pored ostalog pali autokratski režimi u Egiptu, Libiji i Tunisu - uz razbuktavanje nasilja u Siriji i Libanu - zasjenjena je brigama o tome hoće li u tim zemljama prevagnuti ideje i nosioci unutrašnjih ekonomskih i društvenih reformi i progresa ili radikalni islamistički pokreti inspirisani i međusobno povezani misijom globalnog džihada; duboke američke podjele oko lažnih opravdanja za najzad okončani rat u Iraku i izlazne strategije za prvobitno razumljivu intervenciju u Afganistanu zamjenjuje saglasnost o potrebi da se i taj  rat "odgovorno okonča"; s dubokom ekonomskom krizom posljednjih godina među svjetske prioritete nametnula se i potreba da se osigura da i narastajuća kineska ekonomija u tržišnoj utakmici igra po istim pravilima koja važe za sve druge.

To je okvir u kojem će Amerikanci po ustavno ustanovljenim kalendaru - u "utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru" (ovog puta 6. novembra) - odlučivati o tome ko će od dvojice kandidata, demokratski predsjednik Barack Obama ili republikanac Mitt Romney, uspješnije odgovoriti prije svega domaćim ekonomskim a tek onda i navedenim globalnim izazovima.

Agencijski izvještaji iz svjetskih prijestonica upućuju na to kako se američka predsjednička trka i posebno televizijske debate dvojice kandidata u ovo doba instant komunikacija s najvećim zanimanjem prate u Kini: u zemlji u kojoj će nekako u isto vrijeme još jedan partijski kongres odlučivati o vođama kineske budućnosti napeto se prate javna sučeljavanja i argumenti dvojice pretendenata na Bijelu kuću.

U tim debatama više nema ni pomena ni od Bosne ni od njenog balkanskog susjedstva, što može da se doživljava i kao dobra i kao loša vijest, ali u žaru kampanje američki predsjednik Obama je za svog protivnika upotrijebio dosjetku koja bi se savršeno mogla primijeniti na aktuelne prilike na bosanskoj političkoj sceni: osobinu svog suparnika da o stvarima o kojima je nekad govorio jedno danas govori nešto sasvim drugo nazvao je medicinskim terminom "Romneysia" kombinujući prezime svog protivnika i amneziju ili gubitak memorije.
Figurice sa likom Baracka Obame i Mitta Romneya
​​....................................................
U bosanskom slučaju riječ je o hroničnom stanju koje bi se moglo nazvati "programnezijom".

Dovoljno se podsjetiti posljednjih opštih izbora prije dvije godine. Prije izbora, partije su se nadmetale velikim obećanjima u vidu zaštite i promocije "vitalnih nacionalnih interesa", "bolje budućnosti", "države za čovjeka" i "evropskih perspektiva" da bi evo i pune dvije godine nakon izbora sve te velike ideje bile žrtvovane za račun mnogo prizemnijih i sasvim ličnih interesa: popunjavanja državnih institucija - uključujući i diplomatiju - i upravnih odbora javnih kompanija ličnim, porodičnim i partijskim izabranicima. Vlast je tu važnija od svakog moralnog principa a evropski put potpuno je zaboravljen i napušten sve do transparentnog da ne može biti transparentnije priznanja predstavnika najjače partije u Republici Srpskoj kako su od inicijative o smjeni šefa bosanske diplomatije odustali "zbog ponuda koje smo imali na stolu".

Dubinu bosanske "programnezije" najbolje pokazuje nimalo diplomatska službena najava da će u posjeti Bosni i Hercegovini iduće nedjelje dvije prve dame svjetske politike, američki državni sekretar Hillary Clinton i šefica evropske diplomatije Catherine Ashton, "potcrtati hitnu potrebu da stranačke vođe služe interesima naroda Bosne i Hercegovine", dakle - da počnu raditi svoj posao.

Na toj tački još jedna refleksija na američku predsjedničku debatu: u njoj se i najdublja neslaganja ipak izražavaju u međusobnoj uljudnosti i poštovanju pa su utoliko upadljivije rijetke epizode u kojima se protivniku tu i tamo očita i potcjenjujuća javna lekcija. Tako u ovonedjeljnoj debati, odgovarajući na inače netačnu tvrdnju svog sagovornika kako američka mornarica ima manje brodova nego ikad u istoriji, predsjednik Obama nije odolio da odgovori kako "takođe imamo i manje konja i bajoneta jer se promijenila i priroda naših snaga. Imamo one stvari koje se nazivaju nosači aviona na koje slijeću avioni. Imamo i one brodove koji zaranjaju pod vodu i zovu se podmornice".

Republikancima naklonjeni analitičari osudili su ovu Obaminu lekciju kao potcjenjivačku prema njihovom izabraniku ali su uglavnom isti analitičari nakon prve od tri debate trijumfalno tvrdili kako je Obama poražen jer nije odgovorio na neke od upornih Romneyevih napada. Sve to je poučna predstava demokratije na djelu koja od pretendenata na najviše javne funkcije zahtijeva i sposobnost vođenja respektabilnog javnog dijaloga.

 

27.10.2012.

DA LI JE VRIJEME ZA UJEDINjENjE POLITIČKE LjEVICE U BOSNI I HERCEGOVINI

Da li je vrijeme za ujedinjenje političke ljevice u BiH

Ilustracija

...................................................

Da li je stiglo vrijeme da se tzv. male partije ili politička ljevica u BiH objedini, bez obzira kakav bi model bio - savez, koalicija, spajanje dvije ili više stranaka? O tome se ovih dana počelo razgovarati u Sarajevu, ali su ti sastanci označeni kao tajni jer su u javnost “procurile” šture informacije. Ipak, očigledno je kako jača ideja o jedinstvenom građanskom frontu nasuprot onom što ga čine nacionalne partije. Prvi ispit te spremnosti mogao bi biti na opštim izborima za dvije godine.

Protekli lokalni izbori su pokazali na listama mnoštvo stranaka građanske, liberalne, demokratske, evropske orijentacije, koje nisu u značajnijoj mjeri uspjele dobiti povjerenje glasača. Ili, bilo je glasova koji su se u konačnici podijelili na veliki broj sličnih partija, te se tako razvodnio, uslovno rečeno, građanski front.

O tome može li se ostvariti zajednički nastup na opštim izborima 2014. godine, Nermin Pećanac, predsjednik Socijaldemokratske unije, kaže:

„To je jedino potrebno. Jedino što je moguće, jedino što je pravi koncept to je objedinjavanje lijeve opcije. Ovdje treba da se ustanovi jedna građanska opcija i politički protivnik, ne kažem politički neprijatelj, da bude taj nacionalni koncept. I mislim da ima snage, pa se u zadnje vrijeme ipak među ljudima građanske opcije vode razgovori oko objedinjavanja. Koji će to model biti, koji način, to je sasvim relevantno: Odmah da kažem vrlo iskreno: volio bih da na čelu tog fronta bude ili Željko Komšić ili da bude Bogić Bogićević. Da napravimo nešto što će nas izvući iz ove letargije i iz ovoga beznađa.“ 

Novinar i publicista Emir Imamović smatra da SDP više nije politička alternativa nacionalnim strankama, te da inicijativu moraju preuzeti male partije:

„Evidentno je da bi moralo doći do okrupnjavanja malih stranaka koje su sada marginalne, ali su njihovi programi, ideje ili način političke komunikacije novi na našoj sceni. Ja se, međutim, bojim da je to nemoguće jer će se vrlo brzo pojaviti sukob sujeta, kako to kod nas biva, a sa druge strane ne vidim ni u jednoj od tih stranaka kapacitet liderstva za te procese. Pretpostavljam da Naša stranka, stranka bh. elite, možda i najboljih među nama, bi trebala biti nekakav faktor koji će potaknuti ujedinjenje, ali nisam siguran da bi tu bilo puno dugoročnih efekata, kao što nisam siguran da puno tih građanskih stranaka ičemu služi. Mi imamo tih bogza koliko tih strankica koje se zadovoljavaju eventulano prelaskom praga na najnižim nivoima vlasti i sitnim beneficijama koje iz  toga idu“, ocjenjuje Imamović. 

Fenomeni podijeljnih društava

Može li u BiH biti istinske političke alternative dok politički sistem, odnosno Ustav preferira nacionalni koncept? Politiolog Vlade Simović nije optimista.

„Jako je teško napraviti jednu opciju koja je građanska, socijaldemokratska, liberalna opcija, a da ona ne podrazumijeva, uslovno rečeno, već tu podjelu unutar BiH koja postoji na tri nacije. Jako je teško očekivati da će određena opcija koja nastaje kao neki nukleus koji negira ovu podjelu, da bude opcija koja može sutra, prekosutra da dobije značajniju podršku. Pazite, određena podijeljena društva znaju u određenom trenutku da nadiđu te svoje partikularizme po osnovu nacionalnog itd., ali to su zaista fenomeni. Uglavnom podijeljena društva se uvijek manje-više zasnivaju upravo na toj podjeli i ona postaje neka početna stvar u bilo kakvom koalicionom pregovaranju ili u bilo kakvom dalje samjeravanju stvari u društvu i u državi u kojoj se živi“, navodi Simović.

Bivši predsjednik Naše stranke, a danas nevladin aktivista Bojan Bajić smatra da se usitnjenost političke scene može izbjeći izmjenom u Izbornom zakonu, koji bi izborni prag sa sadašnjih tri posto podigao na pet posto glasova birača:

„Tako da taj izazov dobijanja pet posto glasova prinudi te sve sitnije incijative da se udružuju, ukrupnjavaju, profilišu svoju političku ideologiju. Sa ovakvim Izbornim zakonom, gdje je izborni prag više ili manje dostižan za raznorazne ad hoc političke inicijative, doprinosi da se usitni politička scena i da desetine hiljada glasova naprosto propdanu. Ja bih bio za to da se promijeni Izborni zakon i da se stvore vrlo jasni blokovi u BiH – ko su narodnjaci, ko su socijaldemokrati, ko su liberali, i da onda imamo nadmetanje programa, ideologija itd.“, kaže Bajić.

Ovih dana su se sastali predstavnici nekoliko partija građanske orijentacije, o čemu su za sada postoje samo šture infromacije, pa su ti sastanci dobili naziv tajni.

Pozdravljajući i taj prvi korak, Emir Imamović kaže da nije bitno koliko je on dug, nego koliko su u svojoj namjeri ozbiljni lideri stranaka iste ili slične građanske orijentacije:

„Ja bih volio kada bi bilo moguće da se sve manje stranke lijeve orijentacije, građanske orijentacije ujedine, pa makar na području Sarajeva, Sarajevskog kantona počnu izgradnju nekakve baze za novo društvo u BiH.“

U mogućim kombinacijama oko objedinjavanja ljevice u BiH pominje se reformisana Socijaldemokratska partija. Međutim, partije nastale okupljanjem bivših članova SDP-a neće htjeti saradnju sa Zlatkom Lagumdžijom.

Željko Komšić, koji je već objavio stvaranje partije lijeve orijentacije, biće najpoželjniji u tom frontu, što opet neće odgovarati SDP-u. I tako u nedogled. Stoga, samo ako se prevaziđu lične i liderske ambicije, BiH bi mogla dobiti jedinstveni građanski i demokratski front.

 

27.10.2012.

IMA LI ŠANSE ZA SPAS NAFTNIH TERMINALA FEDERACIJE BiH U PLOČAMA

Ima li šanse za spas Naftnih terminala Federacije BiH u Pločama       

Luka Ploče
         
Štetni ugovori, sklopljeni prema najnižim cijenama, bili su sastavni dio višegodišnjih igara sudbinom Naftnih terminala Federacije BiH, te uvoznika nafte i derivata.

Trgovački sud u Zagrebu donio je prošle sedmice rješenje o deblokadi računa Naftnih terminala Federacije BiH, te je ovom preduzeću omogućeno dodatno vrijeme da izmiri svoja dugovanja prema britanskoj kompaniji Deltagrip.

Iako je navednim rješenjem  barem privremeno onemogućena pljenidba sa računa i oročenih depozita, priča o Naftnim terminalima Federacije daleko je od pozitivnog ishoda.

„Treba javnosti konačno reći da su u proteklih šest, sedam godina Naftni terminali Federacije, zbog raznih načina upravljanja iz Sarajeva i uprave u Pločama, praktično izgubili ovih 15 miliona. Vodi se sudski spor za još 4,8 milona dolara zbog nekog kašnjenja u rekonstrukciji spremnika, koji je također pokrenuo Deltagrip, a ne treba zaboraviti da je prije nekoliko godina također Vlada Federacije spašavala Naftne terminale Federacije sa oko osam miliona“, kaže Rasim Kadić, direktor Terminala Federacije BiH.

Terminali u Pločama su jedino bosanskohercegovačko skladište za tečna goriva na obali Jadranskog mora. Posjeduju 12 skladišta, čiji ukupni kapacitet iznosi približno 81.500 tona.

Od osnivanja 2006. godine posluju pod teretom obaveza, nastalih najvećim dijelom kao posljedica štetnih ugovora sa kompanijom Deltagrip Limited iz Londona. Još 2006. godine potpisan je ugovor kojim je za obnovu skladišta od Deltagripa posuđeno milion eura, zajam koji će se kasnije udvostručiti. Uslijediće i kazneni penali, jer na vrijeme nije dovršena obnova iznajmljenih spremnika iako je već pri potpisivanju ugovora bilo jasno da se predviđeni rokovi ne mogu ispoštovati.

„Ulaskom i dubljim dobijanjem informacija, vidio sam i detalje na koji se to radilo. I zaista moram priznati da je gotovo nevjerovatno da je vlast svojim postupcima, činjenjem ili nečinjenjem, dovodila u situaciju da imamo stratešku firmu u Pločama, koja nam ne donosi nikakvu korist, uzima nam milione maraka. Naravno, običan građanin se pita šta se ustvari desilo“, kaže  Rasim Kadić.

Vlada nije reagovala

Finansijska policija je izračunala da je bivše rukovodstvo Naftnih  terminala Federacije, na čelu sa Josipom Tomićem, oštetilo ovu kompaniju za oko pet miliona eura. Poslovne odluke su u odnosu na Deltagrip bile toliko loše da je firma u nekoliko navrata bila pred stečajem.

Iako je Finansijska policija još 2008. godine federalnoj Vladi podnijela izvještaj o poslovanju Naftnih Terminala, niti tadašnji premijer Nedžad Branković, niti resorni ministar Vahid Hećo nisu regovali:

„Tomić je zadužio Terminale kod Deltagrip dajući cjelokupnu hipoteku Terminala u Pločama. Ništa oni nisu napravili da te ugovore ospore. Čak je Vahid Hećo insitirao da se vrati stara uprava - Josip Tomić kad je bio jedno vrijeme smijenjen, druga je uprava bila, i oni su napravili anekse ugovora sa Deltagripom. Aneks ugovora je tretirao drugu cijenu zakupa za te dole tankere - i Deltagrip je to prihvatio. Međutim, Tomića su ponovo vratili i onda je Vahid Hećo doslovce napisao pismo Deltagripu da se sve ovo što je ova uprava uradila poništava i ostavlja i dalje ugovor sa Deltagripom onakav kakav je bio sa Jospiom Tomićem“, kaže inspektor Nermin Kereš koji je vodio slučaj.

Dolaskom nove vlasti, došla je i nova uprava koja je u arhivi otkrila još nekoliko spornih ugovora, poput zakupa spremnika koje je sa pet produžen na 30 godina, dok je u međuvremenu britanskoj kompaniji omogućeno i izdavanje skladišta trećim licima.

Nova uprava Deltagripu je ponudila novi ugovor o najmu spremnika sa višim cijenama, što su u ovoj kompaniji odbili, zahtijevajući povrat zajma. Prestali su plaćati najamninu i tužili NT za prekid ugovora. Presudom je potvrđeno da se od zatraženih 70 miliona eura, Deltagripu  mora platiti oko 8,5 miliona eura - i to nije konačna brojka.

„Informacija o ugovorima koji su prije četiri godine potpisani, i koji su prouzrokovali i doveli do ove štete, nalazi se u Tužilaštvu već četiri godine - i naše se tužilaštvo još nije odredilo prema tome“, kaže Nermin Nikšić, federalni premijer.

Pune četiri godine tužiteljstvo ispituje ovaj slučaj, i kako to već biva, istraga je i dalje u toku.

„U predmetu se preduzimaju predistražne radnje u cilju ispitivanja osnovanosti i navoda iz krivične prijave“, rekla nam je Gordana Vučurević iz Ureda za informiranje Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Na svojoj posljednjoj sjednici Vlada Federacije zatražila je od Uprave terminala da  dostavi konkretne prijedloge o izvoru finansijkih sredstva potrebnih za nastavak poslovanja Naftnih terminala. Dug će se najvjerovatnije sanirati novim zaduženjima kod komercijalnih banaka, što je potvrdio resorni ministar Erdal Trhulj:

„Da li neki komercijalni kredit, da li kredit od možda Razvojne banke, neke vrste nalaženja strateškog partnera itd.“

Terminali u Pločama imaju stratešku važnost za BiH jer omogućavaju trgovcima gorivom da godišnje na transportnim troškovima uštede oko 20 miliona eura. Njihova ušteda se direktno odražava na cijenu goriva u zemlji.

 

27.10.2012.

EH, DA MI JE BITI MILIN SIN!

Očevi i tajkunčad

Eh, da mi je biti Milin sin!

 
Photo: Stock

Kada smo prije dvije godine saznali da Miletov sin Igor Dodik posjeduje milionski iznos, tadašnji premijer a sadašnji predsjednik RS je rekao da je njegov sin fin, dobar i čestit, te da se bavi lijepim poljoprivrednim biznisom. Izjavio je kako je bolje da mu je sin poslovan nego da je narkoman. Svi bismo mi, gospon Mile, htjeli da nam djeca budu poslovna i da postanu milioneri, a ne narkomani, ali ne preko grbače siromašnog naroda

U Bosni i Hercegovini, to jeste u boljem dijelu iliti polovini nje, Republici Srpskoj, možda po logici stvari nije normalno ako čovjek nakon 40 godina radnoga staža dobije solidnu penziju u kojoj može da uživa u čarima ovog entiteta do kraja svoga života. Ali zato je jako normalno da mladić koji jedva ima dvadeset godina života bude jako uspješan. To je normalno u zemlji (dijelu zemlje) ako je u njoj jedan čovjek sve i svja i ako se taj čovjek zove Milorad Dodik. E, onda je normalno da njegov sin bude i enormno bogat.

BiH jeste zemlja za poželjeti upravo zbog činjenice da mlad čovjek sa svojih nešto više od 20 godina može postati milioner. Da bi se to postiglo nije potreban nikakav trud, ni red, ni rad, dovoljno je da budeš Miletov sin, ili sin političara koji obnaša visoke funkcije ove države ili entiteta. Tada bojazan da nećeš imati najmanje milionček na bankovnom račinu ne postoji.

Kada smo prije dvije godine saznali da Miletov sin Igor Dodik posjeduje milionski iznos, tadašnji premijer a sadašnji predsjednik RS je rekao da je njegov sin fin, dobar i čestit, te da se bavi lijepim poljoprivrednim biznisom. Izjavio je kako je bolje da mu je sin poslovan nego da je narkoman.

Svi bismo mi, gospon Mile, htjeli da nam djeca budu poslovna i da postanu milioneri, a ne narkomani, ali ne preko grbače siromašnog naroda. Zanima me kakav je to recept koji može poštenom privredniku u RS omogućiti godišnju zaradu od 10 hiljada maraka, a kamoli stotinu ili famozni milion! Da ne spominjemo početno ulaganje u njegov biznis u vidu kredita u iznosu od tri miliona konvertibilnih maraka.Dovoljno pa da čovjek postane milioner.

Pitanje je koliko imaju ostali članovi porodice Dodik (sa koliko miliona Milorad raspolaže, nemojmo ni da pomišljamo). Niti treba da razbijamo glavu u kojim gudurama i bjelosvjetskim bankama krije svoj novac i novac svojih političkih i poslovnih saradniika, jer tu misteriju ne bi razotkrio ni Poaro. Važno je da je za Milu sve po redu i zakonu i da su legalno stečeni novci na sigurnom!

Kada sa ovim milonskim ciframa uporedimo onu informaciju o Dodikovoj kući na Dedinju od samo milion i po miliona maraka vidimo, nažalost, da se radi o velikoj zabludi, jer tih kuća ili treba da je više ili ista mora da stoji mnogo skuplje. Zar bi čovjek koji sinu za rođendan može pokloniti deset miliona kermića kupovao kuću od tričavih milion i po. Ma nema šanse. I kakava je to cifra za Milu koja nije okrugla. Ili je milion ili je dva, nema tu pola u pola! Uostalom, čovjek koji posjeduje pola države mora da ima barem deset kuća od po deset miliona maraka. Ako to nema onda nije nikakav Džek.

Fotomontaža: depo.ba
Jasno je kao dan zbog čega Mile dozvoljava tajkunima Radišićima i ostalima da po glavnom gradu Srpske grade svoja milonska zdanja. Treba se ugraditi, buraz! Treba uzeti milionček od debelog gotovana, a kako to učiniti ako sa njim nisi ruku pod ruku. Ako ti nije kum, kum od kuma ili kumovog kuma kum!

Naravno da Mile nije sam! Ne bi on mogao poklanjati milione koje nema. Da bi ih imao mora ih od nekoga dobiti, a dobija ih od biznismena kojih se po RS nakupilo kao pečurki poslije kiše.

Sve je to potkrepljeno patriotizmom i ljubavi prema otadžbini, pa kad se nako pobuni protiv ovih lezilebovića cijelo političko i javno mnijenje se digne u glas protiv ''paćenika'' koji ruši sistem i dira u temelje Srpske. Pa naravno da će se politička vrhuška RS buniti protiv svakog pravednika koji se pobuni i upre prstom u kriminal - jer sve te silne patriote su se dobro ugradile u temelje Republike Srpske.

Koga je briga za one čije su kosti u njima, koji, nažalost, svoje živote izgubiše zarad sadašnjeg kriminala. Da li je Mile ikada pomislio da iza tih boraca ostaše djeca koja danas ne mogu da dobiju ni pošteno zaposlenje a kamoli milion maraka. Naravno da on o tome ne razmišlja, jer Miletov patriotizam se ne mjeri litrama prolivene krvi već litrama prodate nafte – onoj nepostojećoj ''mrziteljskoj'' drugoj strani sa kojima vlasti RS sarađuju i koaliraju u vlasti od samog njenog nastanka.

Zato se nije čuditi što djeca naših visokih političara vode milionske poslove, zabavljajući se pritom sa najpopularnijom balkanskom starletom, dok narod svojoj djeci ne može priuštiti ni čokoladicu. Naprosto, sa naših računa, kojih upravo zbog toga nemamo, novac je prešao u ruke vlastodržaca i njihovih privatnih biznismena!

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
53139802

Powered by Blogger.ba