Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

20.10.2012.

BiH: STANDARD PADA, GRAĐANI PREŽIVLjAVAJU

BiH: Standard pada, građani preživljavaju

Narodni dućan u Sarajevu

......................................................

Četveročlana porodica u BiH za najosnovniju potrošačku korpu mjesečno treba izdvojiti od 300 do 400 eura. Cijene prehrambenih proizvoda svakodnevno rastu, a Zakon o slobodnom formiranju cijena trgovci itekako koriste.

Brojni građani kupuju samo najosnovnije za preživljavanje:



U banjalučkom Udruženju za zaštitu potrošača kažu da cijene i nisu toliko porasle u posljednjih godinu dana, ali plaće građana kao ni penzije već godinama se ne povećavaju.

„Troškovi prehrane četveročlane porodice bile su 582 mrake u avgustu prošle godine i išle su do 665 maraka u maju ove godine. I to će imati trend rasta. Visina cijena pogotovo kod prehrambenih proizvoda uvijek je u uskoj vezi sa primanjima. U Srbiji su nešto niže cijene, u Makedoniji znatnije niže, ali su i primanja niža. U Hrvatskoj i Sloveniji imaju nešto više cijene, ali i znatno veća primanja“, kaže predsjednik Udruženja Dragovan Petrović.

No, osim praćenja rasta potrošačkih cijena, udruženjima za zaštitu potrošača ne preostaje mnogo prostora za djelovanje. Nedavno je u lokalnim medijima plasirana informacija da bi moglo doći do nestašice ulja i brašna.

U udruženjima kažu da su takve najave već uobičajena igra trgovaca koji na taj način pokušavaju povećati promet ili nakon vještačke nestašice nekog proizvoda povećati cijenu.

Iako je bilo prijedloga da se uputi apel potrošačima da bojkotuju takve trgovce, udruženja se ne usuđuju organizovati jednu takvu akciju, kaže Meho Mujatić iz Udruženja za zaštitu potrošača Putokaz iz Sarajeva:

„Moguće je npr. pozvati potrošače da ne idu u kupvinu u određeni tržni centar zato što je taj centar povećao cijene nekih proizvoda. Međutim, sumnjam da se iko od potrošača odazvao na takav poziv jer naši građani u ovoj državi nikome više ne vjeruju, na takve pozive većina odmahuje rukom i ono gleda svoga posla.“ 

Nema programa ni političke volje

Entitetske vlade zadužene i za socijalnu politiku ranijih godina nekoliko puta su pravile socijalne programe za zaštitu naugroženijih kategorija, međutim ni jedan od tih programa nije realizovan do kraja. Tako su oni najsiromašniji uglavnom prepušteni milostinji drugih.

Jedan od pokušaja da se pomogne najugroženijima je otvaranje prodavnica sa nižim cijenama. U Sarajevskom kantonu otvorena su tri "narodna dućana“ za penzionere i nezaposlene, u kojima mogu kupovati najosnovnije prehrambene proizvode po 30 posto nižim cijenama, kaže Mensud Lakota, dugogodišnji predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača.

Narodni dućan u Sarajevu
......................................................
​​„U svakom slučaju smo prezadovoljni. To je dobrodošlo našim korisnicima, a to su penzioneri do 500 maraka, svi nezaposleni i oni koji mogu da dokažu da mjesečno primaju manje od 500 maraka. Nezadovoljni smo kada se tiče asortimana i količine, jer veliki je problem nabavka robe u ovim vremenima, plaćanje je unaprijed itd., ali sve su to probelmi koji će se sigurno prevazići u narednom periodu“, navodi Lakota.  

Dodatno situaciju usložnjava činjenica da se u BiH svakodnevno gube radna mjesta. Od početka ove godine 7.000 ljudi ostalo je bez posla. Time se broj nezaposlenih probližio cifri od 550.000.

Država nema adekvatne programe jer nema političke volje da se vlast bavi ekonomskim i socijalnim pitanjima, kaže profesorica ekonomije Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu.

„Nema dovoljno političke volje da se suoči sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa, niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u onom neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje  Azra Hadžiahmetović.

Iz Privredne komore poručuju da izlaz iz krize postoji uprkos činjenici da BiH kao mala ekonomija uglavnom živi sudbinu susjeda i zemalja EU.

„BiH mora svoju proizvodnju usmjeriti na izvoz i tek izlaskom u izvoz mi ulazimo u ekonomiju količina, tako da naša roba postane konkurentna i da možemo održavati proizvodnju. Drugo što BiH treba napraviti je smanjiti uvoz, a to znači supstituirati uvoz vlastitom proizvodnjom u najvećoj mogućoj mjeri“, kaže Jago Lasić iz Privredne komore Federacije BiH.

A dok se bh. vlasti ne late ekonomskih pitanja, građanima BiH ne preostaje ništa drugo nego da se dovijaju na razne načine kako bi preživjeli.

..................................................

..........................................................

BESPARICA U BiH: ŽIVOT NA TEKU

Besparica u BiH: Život na teku

Banjalučka tržnica, foto: CIN Sarajevo
.................................................................
Drastičan pad standarda i rast cijena prouzrokovali su da se veliki broj građana zadužuje kod trgovaca i to za osnovne životne namirnice. Male trgovačke radnje najčešće daju stalnim mušterijama robu na veresiju. Sve lošija ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini prouzrokovala je da njeni građani počinju da žive “na teku”.

Gotovo da nema trgovine u Bosni i Hercegovini koja, pritisnuta što siromaštvom svojih kupaca, što konkurencijom, ne daje robu na veresiju - najčešće komšijama i stalnim mušterijama.

U popularno nazvanu “teku” upisuje se kad mjesečne zalihe novca isteknu, a frižideri ostanu prazni. Trgovac iz Banjaluke kaže da se mušterije zadužuju svaki mjesec, a vraćaju kako mogu:

„Neko mjesečno, neko koliko ima toliko donese, onda ostane dužan, ne pojavljuje se više itd. Svi kažu:’Nije do mene’, ali je čista besparica. Besparica je sto posto.“

I u Pokretu potrošača RS kažu da gotovo svaka trgovina ima teku na osnovu koje se zadužuju pretežno komšije i stalni kupci.

„To je odraz dosta loše platežne moći potrošača, koja je sigurno u posljednje dvije, tri godine opala“, kaže generalni sekretar Pokreta Dragovan Petrović.

Troškovi prehrane u porodičnom budžetu učestvuju sa oko 40 posto, napominje Petrović i dodaje da su to značajni izdaci, posebno ako se imaju u vidu visoke cijene hrane.

Suša i druge elementarne nepogode uslovile su rast cijena prehrambenih namirnica koje su, u odnosu na prošlu godinu, u prosjeku porasle za šest odsto. U boljoj situaciji nisu ni trgovci, koji jedva posluju opterećeni izmirenjem obaveza, konkurencijom i neuređenošću tržišta.

Nestabilnost cijena - kaže direktor potrošačke zadruge Eurobih Mesud Lakota - opterećuje i trgovce i kupce.

„Veoma teško se mogu izvući podaci koji bi bili relevantni, jer ne treba zaboraviti ulje je već prešlo tri marke i 10 feninga, šećer- kocka također je dvije marke prešla. Nestabilnost prije svega - svakodnevno nove pošiljke koje dolaze imaju nove cijene. Zbog toga je veoma teško pratiti indeks povećanja cijena“, navodi Lakota.

„Mislim da je ta pojava već raširena, a da će u narednom periodu situacija biti daleko gora s obzirom da nema skoro nikakavih naznaka da će vlasti u BiH i na nivou entiteta raditi bilo šta ozbiljno kada je u pitanju popravljanje ekonomske, a time i socijalne situacije u zemlji“, kaže ekonomista Damir Miljević.

Ipak, anketirani građani kažu da teku ne koriste:



Iz potrošačkih udruženja Bosne i Hercegovine ističu da standard građana uveliko trpi i da se zadužuvanja kod trgovaca koriste za golo preživljavanje.

Ovaj podatak ima svoju logiku ako se zna da je prosječna plata u BiH 820, a da je za sindikalnu potrošačku korpu za četveročlanu porodicu u julu trebalo izdvojiti 1.742 marke.

 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
63831129

Powered by Blogger.ba