Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

20.10.2012.

RASIZAM JE NEŠTO NAJNIŽE

Nacija mržnje

Rasizam je nešto najniže

 
Photo: www.blic.rs

Rasistički ispad na utakmici u Kruševcu najbolja je ilustracija sistema vrednosti koji proizvode i afirmišu svi oni koji sebe poimaju i samoproklamuju državotvornim činiocima. Nakon rasističkog divljanja na fudbalskoj utakmici mladih selekcija Srbije i Engleske državotvorni elementi sinhronizovano su pristupili prljavom poslu relativizovanja nezapamćenog skandala i banalnoj zameni teza, slepo nesvesni opasnosti koja će iz tog diskursa proisteći. Rasizam je nešto najniže što jedan čovek sebi može da priušti, notorna je istina isto koliko i činjenica da moralno i mentalno siromašan čovek prihvata sve što se baci pred njega, pa tako i pošast mržnje prema onima koji su drugačiji od njega

Photo: stock

Fudbalski savez Srbije (FSS) negirao je da je na utakmici mladih reprezentacija Srbije i Engleske u Kruševcu bilo vređanja gostujućih igrača na rasnoj osnovi. Isto misli i selektor mlade fudbalske reprezentacije Srbije Aleksandar Janković i premijer Srbije Ivica Dačić. Srpska ministarka sporta Alisa Marić najoštrije je osudila incidente koji su se dogodili na utakmici u Kruševcu, izbegavši reč "rasizam" u svom saopštenju, a nju nije izustio ni direktor selekcija Fudbalskog saveza Srbije Savo Milošević. Što se tiče političkih stranaka i njihovih reprezenata - njih ta tema ne interesuje, s razlogom, primetićemo. Rasizam je još onomad ušao u mejnstrim politiku i domaćinski se razbaškario po toj kaljavoj utrini. Ekvivalenti ovih sa kruševačkih tribina mogu se primetiti i u nekim političkim partijama.

U zemlji u kojoj je čak i trener fudbalske reprezentacije onomad bio kažnjavan za vređanje na rasnoj osnovi (Siniša Mihajlović Patrika Vijeru u Ligi šampiona, prim. aut.), nema svrhe očekivati drugačiji diskurs.

Međutim, rasističko divljanje u Kruševcu propušteno kroz prizmu srpskih medija, ipak, zavređuje poseban osvrt.

Profesinalno ruinirani mediji pohitali su između ostalog u potragu za bivšim i sadašnjim tamnoputim sportistima iz raznih srpskih klubova, koji navodno nisu bili meta rasističkih napada, da ovi aminuju kako je Srbija ustvari raj za sve one drugačije rase, veroispovesti, nacionalne pripadnosti itd. Drugi, pak, priču spinuju nešto perfidnije, mahnito se upiru da na oproban način, zamenom teza, dokažu da su Englezi ustvari ako ne veći, ono bar isto toliko rasisti koliko i Srbi. S tim naumom iskopavaju putem internet pretraživača incidente u izvedbi raznih huliganskih družina nižerazrednih engleskih timova, dok, primetićemo, istina ostaje na sasvim drugoj strani: na mečevima reprezentacije, ne klupskih duela, nije zabeležen primer da su engleski navijači napravili ništa što navodi na rasistički incident. Možda su nacionalisti iz medija inspiraciju za ovakvu banalnu zamenu teza pronašli u infantilnoj izjavi srpskog premijera da su "srpski huligani su učili od engleskih". Ko zna, moguće je. A postoji i jedna poslovica koja kaže: veži konja gde gazda kaže.

Poslovično opijeni izvitoperenim patriotizmom, pojedini su totalno izgubili dodir sa stvarnošću, glede pomenutog događaja. Iako se na video snimku, koji je dostupan široj javnosti, jasno čuju rasistički urlici (oponašanje majmunske krike, prim. aut.) uperenih prema tamnoputom igraču engleske reprezentacije Deniju Rouzu, srpski mediji ipak su odlučili da ponize svoju publiku: "Deni Rouz, gde su ti majmunski krici?" (Mondo), "Fudbalski savez Srbije: Koga laže Deni Rouz?" (Press)...

Međutim, sablazan je strašnija iz razloga što upravo ovih dana, kada se obeležava petnaestogodišnjica ubistva trinaestogodišnjeg Roma Dušana Jovanovića kojeg je 18. oktobra 1997. linčovala grupa srpskih rasista u strogom centru Beograda, ispred kuće u kojoj je živeo sa porodicom, srpski mediji slažu sledeće naslove u cilju relativizacije rasizama u Kruševca, ali i u srpskom društvu uopšte: "Srbiji podmeću i rasizam!" (Vesti online), "Srbi nisu rasisti!" (Vesti online), "FSS: Nije bilo rasizma u Kruševcu" (B92), "Koković: Nema rasizma u Srbiji" (RTS), "Gradonačelnik: Kruševljani su bili na visokom nivou " (S media), "Sale Janković: Nisam video rasizam u Kruševcu" (S media), "Rasisti smo koliko i drugi" (Press)...

Photo: Goran Necin

No, dok se sabiraju i, evidentno je, množe, posledice rasističke oluje u Kruševcu, te u svetskoj štampi s tim u vezi osviću šlajfne o izvesnoj naciji mržnje na Balkanu, podsetimo se sličnih događaja iz prošlosti. Meta rasista u Srbiji najčešće su Romi, verovatno zato što ih ima najviše, ali i ostali drugačije boje kože.

Već pomenusmo, pre tačno petnaest godina, 18. oktobra 1997, trinaestogodišnji Rom Dušan Jovanović ubijen je u strogom centru Beograda. Dečak vraćao se iz obližnjeg dragstora i nosio sok, kada su ga ispred kuće u kojoj je živeo sa porodicom presrela četvorica skinheda, takođe maloletnika, napala ga i besomučno tukla i šutirala dok se njegov mladi život nije ugasio pod rasističkim čizmama.

Photo: Stock

Slično se dogodilo ispred restorana na Zelenom vencu, 17. novembra 2000. godine. Beograđani pamte zversko prebijanje glumca Dragana Maksimovića, kojeg su fudbalski huligani FK “Rad”, jer su mislili da je Rom. Od posledica povreda koje su mu naneli umro je 4. februara naredne godine, a ubice do danas, uprkos tome što je linču prisustvovao veliki broj svedoka, nisu pronađene.

U januaru 2007. u Boljevcima kod Beograda ubijen je sedamnaestogodišnji Rom Branko Nikolić kome su ubice, maloletni pripadnici lokalne bande, uzeli mobilni telefon, potom ga zverski mučili i bacili u obližnji kanal.

Petog aprila 2009. godine, napadnuto je kontejnersko naselje raseljenih Roma u Boljevcima. Maskirani sa navučenim kapama sa prorezima za oči, i pod dejstvom alkohola, napadači su izazvali požar bacivši "Molotovljev koktel" u jednu stambenu jedinicu, a potom su ubacili automobilske gume da bi podstakli širenja vatre. Novembra 2011. samo jedno lice je osuđeno za ovaj napad - uslovno na dve godine zatvora.

Sredinom 2010. godine, pripadnici romske zajednice su bili izloženi linču i fizičkom nasilju, a njihove kuće kamenovane, dok je jedna zapaljena u selu Jabuka kraj Pančeva, tokom rasno motivisanih nemira. Kamenovana je i Metodistička crkva za koju su izgrednici procenili da je mesto okupljanja lokalnih Roma. Policija je reagovala tek posle nekoliko dana, a bezbednost i sloboda kretanja i romskog stanovništva mesecima je bila ograničena. Samo šestorica izgrednika optužena su za učestvovanje u napadima, odnosno rasno motivisanom nasilju, i osuđeno na uslovne kazne.

Prava eksalacija rasnog nasilja dogodila se u 2011. godini:

Na porodičnoj kući Dobrile Nikolić, koordinatorke za romska pitanja u Zrenjaninu, tokom noći je ispisan grafit "Smrt ciganima političarima".

Na proslavi osamnaestog rođendana Aleksandra Nikolića u Romskom domu u Čačku, u noći između 1. i 2. aprila, došlo je do pravog krvoprolića. Četvorica mladića, od kojih su trojica Romi – izbodeni su nožem. Na njih je nasrnuo maloletnik A. M. iz Čačka.

U noći između 13. i 14. januara 2011. u romskom naselju u Požegi na zidovima kuća osvanuli su kukasti krstovi i antiromski grafiti mržnje. Krajem istog meseca, desetak kontejnera u samom centru Knjaževca, od kojih nekoliko i u blizini zgrade opštine, policijske stanice i opštinskog suda, osvanulo je s uvredljivim natpisima za Rome.

U martu 2011. godine Alija Omerović, napadnut je u Beogradu samo zato što je pripadnik nacionalne manjine. Njemu su rasisti naneli ozbiljne fizičke povrede. Omerović je vremenom sanirao zadobijene rane, ipak, kako je rekao otac pretučenog mladića, oporavak od duševnih posledica tog napada trajaće mnogo duže. To je valjda i najsažetija definicija posledica rasizma - duševne posledice teško zarastaju, neretko - nikad.

Rasistički incident dogodio se krajem marta 2011. u Banatskom Karađorđevu, kada je napadnuta romska porodica Vlade Micića, koja je zbog pretnji i u strahu od sledećeg napada ubrzo pobegla iz ovog sela. Kuća je kamenovana, prozori i roletne su polomljeni, a najmlađa devojčica iz porodice Micić zadobila je posekotine od stakla. Fizičkom napadu na šestočlanu romsku porodicu predhodio je verbalni atak.

Krajem 2011, u Banji Koviljači, organizovani su rasistički protesti protiv azilanata. Istovremeno, sličan skup je održan i u Aleksincu.

Photo: slobodnaevropa.org

Aprila 2012. godine, neidentifikovani počinioci napali su centar u Jabučkom Ritu u kom su smešteni građani iseljeni iz Belvila. Prema svedočenju napadnutih građana grupa huligana napala je naselje uzvikujći parole 'Srbija Srbima' i 'Marš napolje', a na jednom od kontejnera nacrtali kukasti krst.

Masovni rasistički neredi dogodili su se na Svetski dan Roma, 8. aprila ove godine, u beogradskom prigradskom naselju Resnik. U neredima, koje su organizovali meštani tog sela kako bi sprečili preseljenje Roma iz Novog Beograda u njihov komšiluk, povređeno je najmanje dvanaest policajaca

A kada je reč rasizmu na sportskim terenima i tribinama u Srbiji, lista rasno motivisanih incidenata koji su se dogodili u poslednje vreme takođe je podugačka.

Prvenstveno se podsetimo 2007. godine i utakmice u kojoj su se sastale mlade reprezenatcije Engleske i Srbije, tokom Evropskog prvenstva u Holandiji. Tada su, kao i u Kruševcu, srpski huligani takođe na rasnoj osnovi vređali mlade engleske fudbalere. Meta srpskih rasista na meču u gradu Najmehenu bio je Nedum Onuoha, a Fudbalski savez Srbije je tada, zbog svega platio kaznu od 16.000 funti.

Samo nekoliko dana pre rasističkih orgija u Kruševcu, za vreme prvenstvene utakmice između Slobode i Vojvodine u Užicu dogodio se rasistički incident. Domaća publika je tokom utakmice u više navrata sa zapadne tribine stadiona horski vređala onomatopejom majmunskih krikova fudbalera gostujućeg tima Kamerunca Abubakara Oumarua, što sve stoji U izveštaju sa tog prvenstvenog duela.

No, najupečatljivi rasistički ispad u poslednjih nekoliko godina dogodio se u Čačku. Tamnoputog fudbalera iz Zimbabvea Majka Tamanjeru vređala je velika grupa huligana na zvaničnoj utakmici, stavljajući na glave kapuljače, poput onih kakve nose pripadnici ozloglašene rasističke organizacije Kju Kjuks Klan. Rasissti su tokom utakmice uzvikivali „Niger aut, Niger odlazi” i uz odsečno podizanje desne ruke uvis uzvikivali „Zig hajl” i „Hajl Hilter”. Slična slika sa stadiona nikada ranije nije viđena u Evropi.

U istom gradu, 2008. godine, grupa obesnih mladića napala je Solomona Opaku, fudbalera poreklom iz Gane, i pretukla ga. Čačanska policija je zbog linča fudbalera iz Gane tada privela četvoricu srpskih junaka.

NBC Sports, jedan od vodećih sportskih medija na svetu, napade na Tamanjeru i Opakua svrstao je na listu najvećih rasističkih incidenata u evropskom fudbalu u novije vreme.

To ujedno nisu bili jedini incidenti u tom gradu. Naime, prvi rasistički napad u Čačku dogodio se 2005. godine, kada je grupa mladića, u Gradskom parku, napala prvotimca lokalnog fudbalskog kluba Lukmona Babatundea, poreklom iz Nigerije.

Fudbaler iz Ugande Judžin Sepuja, koji je igrao svojevremeno za beogradski Čukarički, a potom i Mladi Radnik iz Požarevca, teško da bi se složio sa aktuelnim skarednim napisima iz srpskih medija. Naime, Uganđanin je svojevremeno jedva izvukao živu glavu kada su ga u beogradskom naselju Banovo Brdo napala dvojica siledžija i šutirala do iznemoglosti. Na kraju je završio u Urgentnom centru, a ubrzo se i zauvek oprostio od zemlje i naroda koji, prema pisanju ovdašnjih medija, nije rasistički.

O verbalnom vređanju na rasističkoj osnovi na srpskim stadionima i u sportskim halama ne treba trošiti previše reči. Takav način ophođenja sa sportistima drugačije boje kože odavno je postao opšteprihvatljiva matrica u komunikaciji na ovim prostorima. Gotovo na svakoj utakmici, bez obzira koji je sport u pitanju, redovno se može videti i donekle paradoksalna situacija, odnosno da navijači tamnoputom igraču iz svog kluba aplaudiraju, dok drugom, iste boje kože ali iz suprotnog tabora, upućuju rasne uvrede, najčešće imitirajući majmunske krikove.

U izveštaju Komisije Saveta Evrope za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2011. godine, naglašava se da je sudska praksa vezana za rasistički motivisane zločine u Srbiji problematična zato što ima malo suđenja za ovakve zločine a presude su obično blage i uglavnom se svode na vrlo niske novčane kazne.

Istovremeno, u Srbiji se pojavljuje sve veći broj rasističkih organizacija koje ne prezaju od nasilja i neometano od nadležnih organa sprovode svoju nakaradnu ideologiju.

 

20.10.2012.

SRBIJANSKI ŠOVINISTI KIDIŠU NA VOJVODINU

Pušteni s političkog lanca

Srbijanski šovinisti kidišu na Vojvodinu

 
Ko ste vi, za koga radite, ko vas plaća: Klerofašistički bilbord
Ko ste vi, za koga radite, ko vas plaća: Klerofašistički bilbord
Photo: Goran Necin

Klerofašistička udruga Dveri pokrenula je ranije najavljivanu šovinističku kampanju protiv Vojvođana i njihove domovine. Pobornici konačnog anšlusa Vojvodine Srbiji tvrde da nema ni jednog razloga za postojanjem takve "administrativne jedinice", koju ovaj i sličan velikosrbijanski ološ iz nepoznatih razloga naziva severna Srbija. Ekstremi tvrde da je Vojvodina "politički suvišna i ekonomski štetna" administrativna jedinice uspostavljena radi "razdvajanja Srba". "Zašto bi deo teritorije sa srpskom većinom bio pokrajina u okviru Srbije", upitao se istaknuti prometer velikosrbijanštine i akademik opskurnog udruženja SANU Kosta Čavoški. Istovremeno, Boško Obradović, pripadnik Pokreta Dveri, političke organizacije pukom koincidencijom nakalemljene baš u predizbornoj godini, s tim u vezi "proziva" vojvođanski odbor DS, ali ne i ostatak te srbijanske stranke, opet pa slučajno, nekoliko nedelja uoči održavanja izborne skupštine DS. Iz beogradske filijale Dveri nisu zaboravili ko im je pružio priliku da svoje destruktivno delovanje prebace u legitimni i legalani okvir, odnosno da se iz formata srbijanskog Völkischer Beobachtera konačno presvuku u političku organizaciju. Dverjanska predizborna kampanja bila je skupa, izbori su prošli, ali dugovanja očigledno nisu naplaćena još uvek

Spremni za destabilizaciju Vojvodine: Dveri, velikosrbijanska vuvuzela
Photo: Goran Necin

Klerofašistička udruga Dveri pokrenula je ranije najavljivanu šovinističku kampanju protiv Vojvođana i njihove domovine. U želji da destabilizuju hronično  krhku političku i bezbednosnu situaciju u Pokrajini, srbijanski  ekstremisti uz blagoslov nadležnih državnih organa javno kidišu širenjem  netolerancije, mržnje i prezira prema građanima Vojvodine. Smišljeno  stvarajući ksenofobičnu klimu - pogodno tle za iracionalne i opasne  strasti, očito je da velikosrbijanski ološ nije izvukao pouke iz novije  prošlosti, glede jednog "oka u glavi", a potom i izvesnog vitalnog  organa.

Srbijanski ekstremisti tvrde da  je Vojvodina "politički suvišna i ekonomski štetna" administrativna  jedinice uspostavljena radi "razdvajanja Srba".

"Nema istorijskih  razloga za autonomiju Vojvodine, jer je 1848. godine nastala u okviru  tuđe države radi zaštite srpskog identiteta, nema ni etničkih razloga,  jer Srbi u Vojvodini imaju nadmoćnu većinu, a to nije ni evropska  vrednost, jer nema autonomija u Francuskoj, Švedskoj, Norveškoj i  Mađarskoj, a ni u Hrvatskoj", rekao je akademik Kosta Čavoški na  konferenciji za novinare klerofašističkih Dveri.

Čavoški je  rekao da autonomija "nije nikakva evropska vrednost" jer se nigde ne  praktikuje, nego EU autonomiju Vojvodine koristi kao sredstvo za  razbijanje srpskog nacionalnog korpusa dok istovremeno nastoji da  unitarizuje Bosnu i Hercegovinu i smanji nadležnosti Republike Srpske.

Kad zaturiš "libelu", pošalju te ovde: Knez Mihailova 35
Photo: Goran Necin

"Zašto bi deo teritorije sa srpskom većinom bio pokrajina u okviru  Srbije", upitao se istaknuti prometer velikosrbijanštine Čavoški, koji  veruje da je jedan od najvažnijih razloga za autonomiju Vojvodine da se  Srbi, a ne manjine u Vojvodini, pretvore u Vojvođane ili Vojvođanere,  slično onome što je urađeno sa Srbima u Crnoj Gori i Makedoniji.

Kotlićem na Vojvođane: Na početku antivojvođanske kampanje ekstremisti iz Dveri uznemiravali su svojim prisustvom pristojane građane tokom takmičenja u  spremanju ribljeg kotlića u Kikindi. Tamo   se sabralo desetak  prosrbijanskih klerofašista pridošlih iz celog   Banata.

No, tu nije kraj. U nastavu podražavanja istorijskih činjenica, ali i  same zdrave pameti, Čavoški je rekao da za ukidanje autonomije  Vojvodine prilikom donošenja narednog Ustava Srbije postoji dovoljno  valjanih istorijskih, etničkih i ekonomskih razloga, kao i razloga za  očuvanje teritorijalne celovitosti Srbije.

Srbijansku verziju tribalističke ideološke i političke doktrine Dveri podržala je grupa od desetak velikosrbijanskih ekstrema, među kojima su  i akademici Vasilije Krestić i Kosta Čavoški, Smilja Avramov, Ljiljana  Čolić i Mila Alečković, izvesni istoričar Srđa Trifković, još izvesniji  novinar Milorad Crnjanin i slični iz opskurnog antivojvođanskog korpusa.

Istovremeno, Boško Obradović, pripadnik pokreta Dveri, političke organizacije pukom koincidencijom nakalemljene baš u predizbornoj godini, s tim u vezi "proziva" vojvođanski odbor DS, ali ne i ostatak te srbijanske stranke, opet pa slučajno, nekoliko nedelja uoči održavanja izborne skupštine DS. Iz beogradske filijale Dveri nisu zaboravili ko im je pružio priliku da svoje destruktivno delovanje  prebace u legitimni i legalani okvir, odnosno da se iz formata  srbijanskog Völkischer Beobachtera konačno presvuku u političku  organizaciju. Dverjanska predizborna kampanja bila je skupa, izbori su  prošli, ali dugovanja očigledno nisu naplaćena još uvek.

"Umesto proširenja nadležnosti Vojvodine, Dveri predlažu  ukidanje  autonomije. Pozivamo i manjine, Mađare, Rumune, Rusine i  Slovake da  podrže naš zahtev jer i oni sigurno žele da očuvaju svoj  identitet, a ne  da postanu Vojvođani. Predlažemo i da se po ukidanju  autonomije novac  za vojvođansku birokratiju raspodeli lokalnim  samoupravama u Srbiji",  rekao je Obradović.

Oko suštine nema kompromisa: Vojvodina - domovina, a ne otadžbina
Photo: Biberche

Simptomatično je da su klerofašisti započeli antivojvođansku kampanju nakon nedavnog otkazivanja poslušnosti novosadske filijale Dveri centrali u Beogradu, kada su, ujedno, odbornici Dveri iz skupštine Novog Sada napustili matičnu udrugu i formirali nezavisan poslanički klub.

Vojvođanski ogranak klerofašističke organizacije tada je optužio   rukovodstvo iz Beograda da je diktatorski uzurpiralo svu vlast u pokretu   i da razbija Pokret u trenutku kada treba smeniti režim DS-LSV u Novom  Sadu, implicirajući na specifičan odnos beogradskih dverjana i bivšeg režima.

Podsetimo, u Novom Sadu je pre dvadesetak dana održana konferencija za medije pokreta Dveri na kojoj je najavljena kampanja srbijanske klerofašističke družine pod nazivom - "Kome treba autonomija Vojvodine".

Klerofašista Boško Obradović je tom prilikom kazao da Vojvodina, pre  komunističke autonomne pokrajine, nikad nije postojala, ni geografski,  ni politički kao država te da su s tim u vezi Kraljevini Srbiji 1918.  godine ustvari "prisajedinjene pojedinačne srpske oblasti - Srem, Banat,  Bačka i Baranja", što sugeriše da su pojedine navedene oblasti, odnosno  delovi istih, a koje se nalaze u susednim državama, ustvari srpske  teritorije.

Nakon konferencije, politički tragikomičari i spadala, loši falsifikatori koji, obaška, vole i da kraduckaju,  štrokavim učkurom velikosrbijanštine bandažirali su saopštenje u kojem  se između ostalog kaže da "jedini zdravorazumski politički odgovor  glasi: ukinuti autonomiju Vojvodine kao izvor svakog separatizma".

Takođe, a u cilju udaljavanja Srbije i njenih građana od vrednosti  civilizovanog sveta i bolje budućnosti,  klerofašisti su pre nekoliko  dana izveli bizaran perfomans ispred ulaza sedišta delegacije  EU u  Beogradu, odnosno ostavili avionsku kartu u jednom pravcu za  Brisel  koja je, kako kažu, namenjenu šefu ove delegacije Vensanu Dežeru.

 

20.10.2012.

EDIN DžEKO I TITO NAJPOPULARNIJI

Džeko i Tito najpopularniji

Jedna od radnji u Mostaru

.......................................................

Ugledni magazin "Sports Illustrated", iz pera novinara Jonathana Wilsona, objavio je članak o najpopularnijem nogometašu Bosne i Hercegovine Edinu Džeki.

Članak je napisan povodom meča kvalifikacija za SP u Brazilu između BiH i Litvanije, kojeg je bh. selekcija dobila sa 3:0.

Wilson, između ostalog, piše: „Džeko je igrač kojeg su Bosanci morali naučiti voljeti.

Kada je Teplice ponudio Željezničaru 25.000 funti za njega 2005. godine, vođstvo kluba je mislilo da je cifra toliko velika da su u to ime otvorili šampanjac.

'Mislili smo da smo dobili na lutriji', priznao je jedan direktor. Džeko je bio mršav i nespretan i, kao da je prema priznanju istog upravnika, izgledao 'malo engleski'“.

Tito u mostarskim izlozima
​​...................................................
Zanimljivo je kako na jednom mjestu u tom članku autor Edina Džeku upoređuje sa bivšim predsjednikom nekadašnje SFRJ, Josipom Brozom Titom.

"Na izlozima sa suvenirima u Starom gradu u Mostaru, dva imena i dva lica dominiraju: Džeke i Josipa Tita, koji je vladao bivšom Jugoslavijom decenijama prije smrti 1980. godine", navodi se, uz ostalo, u članku.

* Cijeli tekst možete pročitati ovdje

 

20.10.2012.

STRAZBUR: MITROPOLIJA SPC IZGUBILA SPOR PROTIV CRNE GORE

Strazbur: Mitropolija SPC izgubila spor protiv Crne Gore

Sudije Evropskog suda za ljudska prava

.................................................

Sud za ljudska prava u Strazburu je odbacio tužbu Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) protiv države Crne Gore, kojom je ta crkva tražila da
joj se vrati imovina nacionalizovana posle Drugog svjetskog rata.

Mitropolija crnogorsko-primorska tužila je državu Crnu Goru Evropskom sudu za ljudska prava, tražeći da joj se vrati zemljište nacionalizovano posle Drugog svjetskog rata.

Tužba je podneta početkom 2005. godine, a Mitropolija je tvrdila da to zemljište podliježe restituciji, a da ga crnogorska država rasprodaje u procesu privatizacije.

Zastupnik Crne Gore pred sudom u Strazburu Zoran Pažin rekao je da je sud "proglasio neprihvatljivom i odbacio predstavku" Mitropolije SPC, kao i "intervenciju koju je u korist" te crkve učinila država Srbija.

Pažin je objasnio da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su "bez pravnog osnova" tvrdnje Mitropolije i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori "žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i  na pravično suđenje", te da je "diskriminisana" od strane države Crne
Gore.

Zastupnik Crne Gore pred sudom u Strazburu je ocijenio da je odluka tog suda "pravna satisfakcija za Crnu Goru", te da će presuda donijeta "u korist drzave, biti od dalekosežnog značaja za uređenje pravnih i drugih pitanja tretiranih sporom".

 

20.10.2012.

TEMA SEDMICE: ŠTO MLADIMA NA BALKANU ZNAČI KULTURA

Tema tjedna: Što mladima na Balkanu znači kultura

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

......................................................

Koliko i što čita generacija rođena polovicom devedestih godina? Idu li na koncerte, u kina, vole li ozbiljnu glazbu ili prevladavaju kič, narodnjaci i osrednje kulturne vrijednosti?

Da li škole potiču na podizanje kulturne svijesti, organiziraju li posjete muzejima, kazalištima, opernim kućama…

U Češkoj, gdje je sjedište Radija Slobodna Evropa, na otvaranju neke izložbe, predstavljanju nove knjige, u kazalištu ili na filmskoj premijeri češkog filma najviše je mladih.

No, kako u uvjetima gdje je veliki broj nezaposlenih, gdje neki roditelji rade, a ne primaju plaću, kada potrošačka korpa jedne četvoročlane obitelji prelazi mjesečne prihode, pružiti mladima kulturne sadržaje, koji istodobno jesu izraz generacijskih potreba, ali imaju ugradene općeprihvaćene kulturne vrijednosti i estetiku.

Kakva je kultura za mlade i što je kultura mladima, vodi li se “briga i o stanju duše” u postratnim i tranzicijskim vremenima u državama regije?

Kulturu današnje mlade generacije u Hrvatskoj obilježavaju – internet i medijski sadržaji, ističe za Radio Slobodna Europa dr Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja Zagreb.

Prema najnovijem istraživanju koje je Institut proveo ljetos, u suradnji sa Zakladom   Friedrich Ebert Stiftung, mladi i u Hrvatskoj najviše slobodnog vremena provode na internetu, vrlo rijetko idu u kazalište, a samo ih jedna četvrtina redovito čita knjige, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Za mlade kulturu predstavljaju internet i mediji.

Čini se da je kultura daleko od svakodnevnice mladih u BiH. Da li zbog njihovih navika   ili zbog nepristupačnosti i neprilagođenosti kulturnih sadržaja njihovom ukusu, pitanja su o kojima se može raspravljati.

Činjenica je i da, osim rijetkih svijetlih primjera, društvo ne brine o potrebama mladih, pa su oni u suštini prepušteni sami sebi, piše Aida Đugum u tekstu Kultura i mlade generacije: Dokolica, kino i kafići.

U Srbiji gotovo dvije trećine mladih rijetko posjećuje muzeje, kina, kazališta, ili odlazi na neki koncert.

Opera je još manje intersira generaciju srednjoškoloca ili tek nešto starijih. To potvrdjuju nannoviji podaci istraživanja koje prenosi Milan Nešić u tekstu Mladima manjka interesovanje za kulturu.

U Crnoj Gori svakako značajan broj mladih ima, kako bi se narodski reklo, “zdrav apetit za duševnom hranom” od koje zavisi razvoj kuturnog bića u čovjeku.

Ipak, sagledavajući "širu sliku", postaje sasvim jasno da je poplava šunda i kiča dobila razmjere elementarne nepogode, ocjenjuje Esad Krcić u tekstu Mladi izvan kulturnih dešavanja: Lagana zabava i turbo folk.

 

20.10.2012.

EDIN DžEKO S DVA POGOTKA DONIO POBJEDU CITYJU

Džeko s dva pogotka donio pobjedu Cityju

imageEdin Džeko

....................................................

Manchester City slavio je na gostovanju kod West Bromwich Albiona rezultatim 2:1 zahvaljujući golovima bh. reprezentativca Edina Džeke.

City je gubio do 80. minute, ali je bh. reprezentativac Edin Džeko postigao izjednačujući pogodak samo dvije minuta nakon ulaska u igru. Pobjednički pogodak Džeko je postigao u sudijskoj nadoknadi. No, vratimo se na utakmicu, piše Klix.

Prvi dio susreta na stadionu The Hawthornes pripao je Građanima. U prilici su se našli Nasri, Balotelli, Tevez, Aguero, ali se ipak na pauzu otišlo rezultatom 0:0.

Slična sutuacija i u nastavku susreta. Nogometaši Cityja su napadali, ali bez konkretne realizacije. U 67. minuti domaćini dolaze u vodstvo pogotkom Shanea Longa.

Bh. reprezentativac Edin Džeko u igru ulazi u 78. minuti i samo dvije minute kasnije spašava svoju ekipu od poraza. Džeko na asisstenciju Teveza sjajno zabija glavom. Bh. reprezentativac je pred sami kraj susreta na asistenciju Teveza donio pobjedu Cityju.

Cityjev gradski rival Manchster United slavio savladavši Stoke City s uvjerljivih 4:2.

Stoke je utakmici na Old Traffordu poveo u 11. minuti autogolom Waynea Rooneyja. Samo 16 minuta kasnije Rooney je ispravio pogrešku i izjednačio na 1:1.

Nakon izjednačujućeg gola, nogometaši Uniteda su krenuli ofanzivno. Rooney je opet imao odličnu priliku u 36. minuti, pucao je glavom, ali je odbrana Stokea blokirala udarac. Nakon njega šansu za pogodak su imali Scholes i Welbeck, koji pogađa prečku.

Pred kraj prvog poluvremena vodstvo domaćih povećava Robin van Persie. S rezultatom 2:1 otišlo se na pauzu.

Na samom početku drugog dijela susreta, Welbeck na asistenciju Rooneyja zabija za visokih 3:1. Michael Kightly uspijeva smanjiti rezultat u 59. minuti, no samo šest minuta kasnije Rooney još jednom posprema loptu u Begovićevu mrežu.

 

(Vijesti.ba)

 

20.10.2012.

EVROPA SE SUAČAVA SA SVE JAČIM SEPARATIZMOM

Ekonomska kriza uzrok političke nestabilnosti
Evropa se suočava sa sve jačim separatizmom
....................
20.10.2012.
...................
Evropa se suočava sa sve jačim separatizmom

Evropa se suočava sa rastućim i sve jačim separatističkim pokretima, a analitičari su saglasni da su razlozi za to većinom ekonomske prirode.

Škotska je najavila planove održavanja referenduma o nezavisnosti od Britanije do kraja 2014, a Flandrija želi da Belgija postane konfederacija, podsjeća se u analizi "Glasa Rusije".

Ovaj trend inspirisao je Katalonce u Španiji, gdje je separatizam već duže vrijeme u usponu, jer razvijene oblasti ne žele da dijele dugove ostatka Evrope.

Ekonomski najjača oblast Španije - Katalonija već dugo vremena sanja o nezavisnosti, a isto važi za sjevernu italijansku oblast Padaniju i njemačku Bavarsku na jugu zemlje.

Na nedavno održanim lokalnim izborima u Belgiji pobijedila je separatistička Nova flamanska alijansa. Vođa stranke već je apelovao na vladu da pregovara o procesu kojim bi se Belgija pretvorila u konfederaciju.

Oblast Valone na jugu zemlje, gdje se govori francuski jezik, dobija pomoć države, što ne odobrava prosperitetniji flamanski region, u kome se govori holandski jezik.

Vođa Nove flamanske alijanse Bart De Vever rekao je da je Flamancima dosta da ih tretiraju kao krave, "dobre samo zbog svog mlijeka".

"Evropski separatizam oslanja se na ekonomska pitanja, a ne etnička i vjerska", rekao je politički analitičar Mihail Neizmakov.

On je dodao da svi prosperitetni regioni imaju snažne separatističke partije.

"Škotska nacionalna partija uživa široku podršku nakon što su otkrivena naftna polja u Škotskoj. Italijanska Sjeverna liga, takođe, se snažno protivi ideji plaćanja za manje uspješan jug zemlje i Siciliju. Sada kada je još aktuelna ekonomska kriza, separatistički pokreti biće još snažniji", rekao je Neizmakov.

Jekaterina Čerkasova sa Instituta za globalnu ekonomiju i međuanrodne odnose dijeli to mišljenje.

"Separatistički pokreti direktno su povezani sa ekonomskim problemima i razvijaće se u zavisnosti od događaja u evrozoni, posebno Grčkoj, Italiji, Španiji, Portugalu i Irskoj", rekla je ona.

Šef centra za ekonomske studije na Institutu za globalizaciju i socijalne pokrete Vaislij Koltašov vjeruje da je separatizam dio opšte krize u EU.

"Katalonska politika jednaka je politici NJemačke. Njemačka ne želi da rješava ekonomske probleme drugih. Berlin smatra da je neophodno naći način postizanja finansijske stabilnosti, prisiljavajući zemlje da primijene politike koje su loše po njene nacionalne ekonomije i to je ono što vidimo u Grčkoj, Portugaliji, Španiji i Italiji. U skladu sa tima Katalonija traži nezavisnost", rekao je Koltašov.

Eksperti kažu da bi neki regioni mogli da profitiraju iz ovakve situacije. Odvojeni od određene zemlje i EU ti regioni generalno ne treba da plaćaju veliki dug sa kojima se suočavaju Evropljani.

U međuvremenu, šanse su male da navedene oblasti dobiju nezavisnost.

Belgijski premijer Elio Di Rupo odbacio je mogućnost državnih reformi, dok katalonski lider Artur Mas ne dobija pomoć Madrida.

On je rekao da će zatražiti pomoć Brisela ako španska vlada zabrani referendum o nezavisnosti u Kataloniji.

Očigledno, nisu sve zemlje spremne da slijede britanskog premijera Dejvida Kamerona i prvog ministra Škotske Aleksa Salmonda, koji su već postavili scenu za referendum o škotskoj nezavisnosti.

 

20.10.2012.

OKONČAN SASTANAK DELEGACIJA SDP-a I SNSD-a

Okončan sastanak delegacija SDP-a i SNSD-a
Lagumdžija: Najmanje smo razgovarali o tome ko će kako glasati
..................
20.10.2012.
.................
Lagumdžija: Najmanje smo razgovarali o tome ko će kako glasati

Nakon pet i po sati, koliko su trajali razgovori u Laktašima, delegacija Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije BiH rečeno je da su i dalje ostala otvorena mnoga pitanja te da će se razgovori nastaviti, jer danas nisu donijeli nikakve konkretne zaključke, ali žele da se situacija deblokira.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da su razgovarali o stanju u Vijeću ministara i državnom parlamentu, te reformama koje je neophodno provesti.

-Ima mnogo otvorenih pitanja i želimo da se situacija deblokira, te da se krene u rješavanje životnih problema koji su vezani za ekonomiju, naglasio je Dodik.

Potvrdio je da je bilo riječi i o predstojećim sjednicama dvaju domova Parlamenta BiH.

-Imamo različite poglede vezano za razvoj te situacije, ali ostavili smo mogućnost da u narednih dan-dva vidimo na koji način se možemo približiti konkretnim pitanjima kako bi donijeli konkretne odluke, tvrdi Dodik.

On je dodao da se mora ispitati i rad Vanjskotrgovionske komore BiH, koja se, ustvrdio je, ponaša kao strano tijelo i opterećuje privredu u ogromnim iznosima, jer su neke firme dužne da plate i milionsku godišnju članarinu.

"Najmanje smo vremena razgovarali ko će kako glasati, ko koliko glasova ima, ko je s kim, ko je protiv koga", izjavio je danas lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija nakon razgovora delegacija dvije stranke.

On je naglasio da je bilo riječi o obavezama koje predstoje u naredne dvije godine, posebno iz oblasti ekonomije te na evropskom putu BiH i o efikasnijem radu institucija, koje to danas baš i nisu.

-Razgovarano je o tome koje su pretpostavke da entitetske vlade bolje sarađuju i na kojim projektima te kako da nađemo zajednički jezik ovih dviju partija koje trenutno imaju najveću odgovornost, s obzirom na broj glasova, rekao je Lagumdžija.

-Htjeli smo da vidimo da li postoji zajednički programski imenitelj između nas. I mislim da postoje velike šanse da ga napravimo, rekao je Lagumdžija.

Dogovoreno je, kaže, da stranački timovi sagledaju kako da zemlja krene iz „jednog ekonomskog i socijalnog blata u kojem se zemlja nalazi“.

U SNSD-ovoj delegaciji su bili Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri Nebojša Radmanović, Aleksandar Džombić, Nikola Špirić, Staša Košarac, Željka Cvijanović i Milorad Živković.

U delegaciji SDP-a su bili Zlatko Lagumdžija, Nermin Nikšić, Denis Bećirović, Saša Magazinović, Damir Hadžić i Lidija Korać.

 

20.10.2012.

KAKO SPRIJEČITI DA HILjADE BOŠNjAKA POSTANU 'OSTALI'

Hitno otkloniti opasnosti koje nam donosi popis stanovništva
Kako spriječiti da hiljade Bošnjaka postanu 'ostali'
...................
20.10.2012.
...................
Kako spriječiti da hiljade Bošnjaka postanu
Prof.  Nedžad Mulabegović: Zbunjujuće kategorije                                                                                        

..................................................

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, osim što će zacementirati rezultat etničkog čišćenja u Republici Srpskoj, mogao bi smanjiti broj Bošnjaka za stotine hiljada, a time i omogućiti razne političke i druge zloupotrebe.

Osim što će se mnogi zbog neupućenosti odlučiti za termine "Bosanac", "Bosanac musliman" ili samo "musliman", daleko najveći procent Bošnjaka u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda odlučit će se izjasniti kao Bosanac, ne shvatajući posljedice. Bilo to namjerno ili ne, i jedni i drugi bit će svrstani u kategoriju "ostali"!

Veliki propusti

Sve postratne analize i studije pokazuju da najveći broj bošnjačkog odnosno muslimanskog stanovništva u BiH nije svjestan potrebe o jednoobraznoj nacionalnoj identifikaciji.

Zamka u koju je, nakon posljednjeg popisa, upalo muslimansko stanovništvo Crne Gore, gdje ih se 7,11 posto izjasnilo kao Bošnjaci i 3,97 posto kao muslimani, zbog složenosti ustavnog uređenja BiH za ovdašnje Bošnjake moglo bi imati dalekosežne posljedice. 

Ukoliko popis rezultira dijeljenjem Bošnjaka na muslimane, Bosance i druge (u važećem Ustavu BiH nepriznate nacionalne modalitete), a što bi se prema sadašnjim podacima vrlo lako moglo dogoditi, svi novi ustavni aranžmani u zemlji, a koji su neminovnost na putu BiH ka evropskim integracijama, kao i ukupni odnosi unutar same BiH, mogli bi ići na štetu isključivo bošnjačkog naroda.

Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Nedžad Mulabegović u izjavi za "Avaz" tvrdi da je u proceduralnom smislu, odnosno pripremama i opredjeljivanju za definiranje upitnika, individualnih izjašnjavanja u kategoriji nacionalne pripadnosti napravljena velika greška.

Prof. Mulabegović kaže da je napravljen veliki propust u pripremnim postupcima u toku i nakon donošenja Zakona o popisu u BiH, te da su to propusti političkih stranaka koje su u tome participirale.

- Propusti su napravljeni iz prostog razloga što su dati određeni modaliteti koji za određene kategorije stanovništva mogu biti zbunjujuće. Naravno, to se odnosi na Bošnjake, jer su dati modaliteti izjašnjavanja "Bosanac", "Bosanac musliman", "musliman". Svaka od navedenih kategorija znači određenu disoluciju onih koji kategorijalno pripadaju bošnjačkom narodu - smatra prof. Mulabegović.

Kada je u pitanju namjerno odlučivanje za kategoriju "Bosanac", Mulabegović kaže da će se ovo kod Bošnjaka ubjedljivo najčešće događati u odnosu na ostale narode. 

Ozbiljna stvar

- To su, kvalitativno posmatrajući, dvije kategorije. Upravo to i jeste suština predstojeće aktivnosti, koja će biti usmjerena ka tome da se približi građanstvu razlika između izjašnjavanja "Bosanac" i "Bošnjak". U kategorijalnom smislu konstitutivnosti BiH kao države tri naroda i ostalih, jedan od definisanih naroda su Bošnjaci. Kategorija Bosanac je kategorija državne, a ne nacionalne pripadnosti - smatra prof. Mulabegović.

On upozorava da to nije pitanje pogrešnih brojeva, nego pogrešne interpretacije i mogućnosti određenih političkih ili drugih manipulacija, što je, prema njemu, ozbiljna stvar. Ukoliko Bošnjaci na vrijeme ne shvate važnost njihove jasne nacionalne opredijeljenosti na predstojećem popisu koji će, u konačnici, biti relevantna statistika za buduće odnose unutar BiH, greške njihovih zabluda plaćat će i njihova djeca.

- Svi Bošnjaci koji obnašaju funkcije u političkom, javnom, pa i vjerskom životu, u ovom trenutku su odgovorni za greške koje naši ljudi mogu napraviti prilikom popisa. Spreman sam ići od kuće do kuće i svakom neukom čovjeku objasniti da on jeste musliman, ali da je po nacionalnosti Bošnjak i da ne dozvoli da ga neka popisna pitanja ili maliciozni popisivači prevare. Ja ovom prilikom pozivam ne samo političare već naše intelektualce kao i javne radnike da se uključe u kampanju educiranja bošnjačkog stanovništva kako bismo spremno dočekali popis i sve zamke koje nas popisom vrebaju - potcrtava za naš list Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS (NSRS).

S novim popisom prestaje važiti odrednica "u odnosu na popis iz 1991. godine", a na osnovu koje su, od rata do danas, pozitivni zakonski propisi tretirali strukturu rukovodilaca i uposlenika svih vlada, ministarstava, agencija, zavoda i drugih državnih institucija, pa i lokalnih organa uprave. Kako će izgledati etnička slika BiH u slučaju da popis ne obuhvati mnogobrojne građane raseljene diljem svijeta, a koji su bosanski državljani, za sada se može samo pretpostaviti. Procjene su da je trenutno van BiH oko 1.400.000 stanovnika koji su bili dio popisne statistike iz 1991. godine, te da je među njima najveći broj Bošnjaka.

Osniva se fondacija koja će narodu objasniti posljedice

Opasnosti koje bi popis mogao donijeti Bošnjacima svjesni su i u VKBI-u, "Preporodu" te Islamskoj zajednici u BiH, zbog čega su zaključili da treba na određeni način približiti ovu problematiku stanovništvu prije zvaničnog popisa.

- U tom smislu održano je nekoliko sastanaka i naš je zajednički zaključak da se ide na osnivanje jedne fondacije, čiji bi dominantan zadatak bio da u informativnom smislu na širokoj populaciji BiH, posebno Bošnjaka na koje se to odnosi, objasni aktuelnu situaciju i šta znači varijanta a, b ili c. Nadam se da ćemo uspjeti u toj našoj nakani da doprinesemo jednom aktuelnom i suštinskom opredjeljivanju stanovništva u procesu predstojećeg popisa - kaže prof. Mulabegović.

Šabotić: Strah me je da će Bošnjaci biti reducirani

Prema riječima dr. Izeta Šabotića, profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, da bi se izbjegle neželjene posljedice, neophodno je izvršiti validne pripreme stanovništva za popis, posebno Bošnjaka.

- Potrebno je da nadležne institucije provedu aktivnosti stručnog i edukativnog karaktera u vidu tribina, radionica, okruglih stolova, kako bi imali educirano i spremno stanovništvo za nadolazeći popis. Ukoliko ne bude takvih aktivnosti, strah me je da ćemo imati jednu  neobjektivnu i nestvarnu popisnu sliku, posebno Bošnjaka u BiH, jer pretpostavke su da će zbog složenosti popisne procedure u konačnoj statističkoj obradi veliki broj Bošnjaka postati "ostali". Direktna posljedica toga je da će Bošnjaci kao konstitutivni narod biti znatno reducirani - navodi prof. Šabotić.

 

20.10.2012.

BALKAN: SAVREMENA TEHNOLOGIJA U JAČANjU CIVILNOG DRUŠTVA

Balkan: Savremene tehnologije u jačanju civilnog društva

TechCamp, Sarajevo, oktobar 2012.

TechCamp, Sarajevo, oktobar 2012.

................................................................

Zemlje Balkana uveliko koriste savremene tehnologije. Svakodnevno surfanje po društvenim mrežama podupire ovu činjenicu. Ali, osim pukog ćaskanja, novi mediji se ne koriste kao alati u rješavanju socijalnih nedaća.

Promijeniti postojeće stanje bio je zadatak prvog u regionu Tehnološkog kampa (Tech Camp) koji već godinama u svijetu organizuje američko Ministarstvo vanjskih poslova. Podrobnije upoznavanje aktera sa savremenim tehnologijama na način da ih bolje koriste na polju odgovornosti, transparentnosti i političke angažovanosti, namjera je skupa koji je u petak završen u Sarajevu.

Dvodnevna interaktivna manifestacija okupila je 150 predstavnika civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije.

Brojni međunarodni predavači ukazali su na značaj savremenih tehnologija u izgradnji i jačanju civilnog društva. Sjedinjene Američke Države će svim zemljama pružiti podršku u ovom segmentu, kaže američki ambasador u Bosni i Hercegovini Patrick Moon.

„Postoji jako mnogo energije, jako puno posvećenosti kod mladih ljudi i spremnosti da poboljšaju uvjete u kojima žive u svojoj lokalnoj zajednici, da ojačaju demokratiju. Prečesto su građani apatični, misle da ne mogu donositi promjene u sopstvenim sredinama u kojima žive. Međutim, mogu, samo su im potrebni instrumenti“, navodi Moon.

Zemlje Balkana još trebaju jačati svijest o efikasnom pristupu savremenih tehnologija, kaže za Radio Slobodna Evropa savjetnica za nove medije pri američkom State Departmentu Jamie Finlater.

„Analizirali smo brojna pitanja i razmatrali načine kako motivisati vlade da nam informacije učine dostupnijim. Razgovarali smo i kako pristupiti organima vlasti, zainteresovati ih da se uključe u probleme civilnog društva. Mnogi predavači, od kojih neki dolaze iz Svjetske banke i ostalih velikih organizacija, pomogli su nam da učesnici ovog kampa dobiju željene informacije iz prve ruke“, navodi Jamie Finlater.

Komunikacija u novim medijima je višestruka, odnosno uključuje više lica. Međutim, upoređujući Balkan s ostalim dijelovima Evrope, ovakav oblik komunikacije daleko manje koriste ovdašnje zvanične institucije.

Problem je i u generacijskom jazu. Parola da mladi bolje kuže savremene tehnologije treba se prevazići, ističe za Radio Slobodna Evropa direktor Fondacije Dokukino iz Beograda Darko Soković i naglašava:

„Sada vi više niste u situaciji da sa jednog mesta šaljete poruke, a da milioni ljudi to slušaju. Ne. Sad ti isti ljudi imaju apsolutnu mogućnost da kažu šta im je problem, da kažu šta ih interesuje, da vam daju nekakav odgovor na to što im govorite. I to je ono što mi ovde ne znamo. Ne znamo da kada šaljemo svoje poruke treba da očekujemo odgovor. Kada dobijemo odgovor, mora da promenimo svoje delovanje u odnosu na taj odgovor. To je ono što su nove tehnologije donele.“

Soković je iznenađen aktivnošću učesnika prvog regionalnog Tehnološkog kampa. On ističe da aktiviste interesuju mnoga pitanja:

„Od toga kako izgraditi web site za praćenje transparentnog trošenja javnog novca, do toga kako sms-om uticati na povećanje zaposlenosti mladih u regiji. Sve su to teme, i sve između njih. kojima se učesnici ovde bave.“
​​
Jedan od učesnika sarajevskog Tehnološkog kampa bio je i Boris Brkan, aktivista bh. udruženja „Zašto ne“. On ističe da nevladine organizacije trebaju koristiti tehnologije jer im one, između ostalog, omogućuju bolji uvid u rad vladinog sektora:

„Svjedoci smio da se, recimo, dokumenti kao što su budžeti javnih institucija BiH i vlada često vrlo komplikovani i teško razumljivi. Ja vjerujem da tu postoje veliki prostori za NVO koje mogu od tako sređenih podataka napraviti nešto što je čitljivo i lako razumljivo za ostale građane.“

Slično mišljenje dijeli i bloger iz Kosova Irmin van der Meijden:

„Smatram da su savremene tehnologije važne jer se i dalje uočavaju rupe u našim društvima. Od jednostavnih problema, poput toga da, naprimjer, na Kosovu nemate raspored autobuske linije, do nekih ozbiljnijih. Zato mi koji koristimo savremene tehnologije možemo kreirati nove ideje i ne dopustiti da se propusti ponavljaju.“

Komunikacija putem interneta, popularno nazvana i on-line, odličan je alat za povezivanje građana različitih regija i država.

Međutim, savremene tehnologije i nove medije treba uzimati sa dozom opreza, navodi stručna saradnica nestranačkog udruženja građana „Gong“ iz Hrvatske Danela Žagar.

„Česta kritika facebooku i on-line komunikaciji je da je ona jako površna. No isto tako ona uključuje ljude i može omogućiti da ja sad kao građanka postavim pitanje premijeru Zoranu Milanoviću. No, isto tako, vlada je tu na neki način i filter - možda ako moje pitanje nije u skladu sa njihovom strategijom, to pitanje neće biti postavljeno, odnosno ja neću dobiti svoj dogovor", kaže Danela Žagar.

Aktivista nevladine organizacije „Građanska alijansa“ iz Crne Gore Darko Ivanović kaže da prvi regionalni Tehnološki kamp Sarajevo može doprinijeti razvoju svijesti o značaju korištenja savremenih tehnologija jer su one u budućnost.

„Nadam se da će vlade svih zemalja shvatiti koliko brže mogu neke stvari dogovarati i zajedničke projekte praviti tako što će koristiti internet. Novac poreskih obaveznika je vrlo bitan, tako da ne morate letjeti svaki put, možete imati konferencije i on-line. I to je mnogo dobra stvar. Ali dokle shvate to Balkanci, proće dosta. Nadam se da će ovo pomoći upravo u tom“, zaključuje Darko Ivanović.

 

20.10.2012.

BiH NEMA OZBILjNIH ANTIRECESIJSKIH PROGRAMA

BiH nema ozbiljnih antirecesijskih programa

Bahrija Umihanić

....................................................

Bahrija Umihanić , ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u intervjuu za naš program govori o sve većoj ekonomskoj krizi u BiH i činjenica da ova zemlja još uvijek nema ozbiljnih antirecesijskih programa. Zbog neadekvatne politike na svim razinama vlasti, BiH još nije smogla snaga ni za ozbiljne rebalanse proračuna. Što očekivati u skorijoj budućnosti, što država uopće može napraviti i je li BiH već zemlja "slučaj", neka su od pitanja koja profesor Umihanić analizira.

RSE: Profesore Umihaniću, što je s antirecesijskim programima u BiH? Postoje li takvi programi uopće?

Umihanić: BiH nije našla adekvatan odgovor za brojne negativne tendencije uzorkovane finansijskom krizom i ekonomskom recesijom čije posljedice osjećamo već četvrtu godinu. Slabosti antirecesionih programa danas postaju vidljive čak i za one koji imaju skromnija ekonomska znanja, a njihove posljedice najviše osjećaju stanovnici BiH. Nepovoljna poslovna klima postala je prepreka za razvoj privatnog sektora i stranih ulaganja, što pokazuje kontuinirani pad indeksa stranih ulaganja i kontinuirani porast broja nezaposlenih. Danas već imamo više od 538.000 nezaposlenih lica u BiH. Industrije koje su konkurentne van granica BiH nisu dovoljno podržane u programima antirecesivnih mjera, kao ni građevinska, metalna, drvna i tekstilna industrija, koje su najviše pogođene krizom.

RSE: Što građanima u ovoj zemlji uopće znače aranžmani sa MMF-om?

Umihanić: Srednjoročne implikacije aranžmana sa MMF-om su izuzetno nepovoljne. Prve tranše kredita dospijevaju već iduće godine na naplatu, što će značajno ograničiti mogućnosti budžetske investicione potrošnje i socijalnih davanja. Planiranje srednjoročnog razvoja u BiH je neadekvatno. Ne postoje horizontalna i vertikalna povezanost strateških planova u zemlji, što uzrokuje kreiranje i provođenje parcijalnih politika koje rezultiraju različitim položajima stanovništva u pojedinim regijama, kantonima i entitetima.
RSE: Kada govorimo o krizi u zemlji, tko je u povoljnijem položaju - RS ili Federacija BiH?


Umihanić: Kada se tiče RS, situacija je slična kao i u FBiH. Moglo bi se kazati da su oni u RS u još težem položaju zbog činjenice da novac koji su dobili prodajom svojih telekom operatera, kao i drugih kapitalnih preduzeća nisu adekvatno upotrijebili i danas nemaju prihode od takvih preduzeća, za razliku od FBiH koja je zadržala velikog telekom operatera, BH Telekom, koji svake godine u budžet Federacije unese više od stotinu miliona KM, odnosno taj telekom ostvaruje dobit na nivou od 150 miliona KM. Jednako kao u FBiH, i u RS postoje ograničenja u provođenju tih politika koja se ogledaju u budžetskim, ali isto tako postoje ograničenja u kapacitetima vlada, odnosno nesposobnosti vlada da implementiraju usvojene politike i programe, ili čak nepostojanje želje uopće vlada da adekvatno djeluju na donesene i usvojene politike i druge strateške dokumente.

RSE: Cijene u ovoj zemlji nekontrolirano rastu. Što građani upće mogu u budućnosti očekivati?

Umihanić: Ono što građani i javnost trebaju znati jeste da će biti dodatnih poskupljenja, naročito poskupljenja hrane i energenata. Zadnje procjene Svjetske banke, koje su nedavno objavljene, govore o tome da je došlo do poskupljenja cijena hrane na svjetskom tržištu za više od 10 posto – i refleksija će sigurno biti. Naši prerađivači su ograničeni svojim kapacitetima i ograničeni su mogućnostima za dalje nošenje rizika i troškova koji su povezani s ovim poskupljenjima, tako da oni imaju jedan od dva moguća izbora: ili obustaviti biznis, ili povećati cijene i iz tih cijena ostvariti prihode koji će biti dostatni da se pokriju troškovi poslovanja, a opet to povećanje cijena neće rezultirati ostvarivanjem značajnije dobiti koja bi se mogla upotrijebiti za investiranje, a bez investiranja nema radnih mjesta.

RSE: Nimalo optimistično, ali danas rijetko koja zemlja nije u krizi, čak i one zemlje koje su u daleko povoljnijem položaju nego naša zemlja. Međutim, što uopće država može napraviti?

Umihanić: Ono što nedostaje BiH jeste postojanje socijalne karte stanovništva. Mi praktično u kreiranju ekonomskih politika nemamo pouzdane pokazatelje, tako da nam se događa da određene socijalne slojeve stanovništva preferiramo i tretiramo po više programa socijalne pomoći. U budžetima institucija BiH, entiteta, entitetskih i kantonalnih vlada ne postoje sredstva koja bi se mogla koristiti za ove namjene. Jedan od načina kako to riješiti je opet najnepopularniji način, a to je zaduživanje za rješavanje ovih socijalnih pitanja. I to je sigurno jedna od kratkorčnih mjera koja se ne bi smjela koristiti dugoročno, a dugoročno rješavanje problema jeste u poboljšanju poslovne klime, otvaranju novih radnih mjesta i zapošljavanju stanovništva.

RSE: Iz razgovora s vama da se zaključiti da bismo ubrzo mogli postati zemlja socijalnih slučajeva.

Umihanić: Mi smo već sada država socijalnih slučajeva, ne samo zato što su loše ekonomske i socijalne politike koje su implementirane od kraja rata, od 1995. godine pa naovamo, nego i zato što su posljedice rata velike. Od ukupnog bruto društvenog proizvoda čak 43 posto se izdvaja za socijalna davanja i spadamo u red onih država koje najviše troše za socijalna davanja, a evo vidimo opet da nismo riješili mnogo bitnih pitanja socijalnih kategorija koje dans trebaju pomoć države.

 

20.10.2012.

BiH: STANDARD PADA, GRAĐANI PREŽIVLjAVAJU

BiH: Standard pada, građani preživljavaju

Narodni dućan u Sarajevu

......................................................

Četveročlana porodica u BiH za najosnovniju potrošačku korpu mjesečno treba izdvojiti od 300 do 400 eura. Cijene prehrambenih proizvoda svakodnevno rastu, a Zakon o slobodnom formiranju cijena trgovci itekako koriste.

Brojni građani kupuju samo najosnovnije za preživljavanje:



U banjalučkom Udruženju za zaštitu potrošača kažu da cijene i nisu toliko porasle u posljednjih godinu dana, ali plaće građana kao ni penzije već godinama se ne povećavaju.

„Troškovi prehrane četveročlane porodice bile su 582 mrake u avgustu prošle godine i išle su do 665 maraka u maju ove godine. I to će imati trend rasta. Visina cijena pogotovo kod prehrambenih proizvoda uvijek je u uskoj vezi sa primanjima. U Srbiji su nešto niže cijene, u Makedoniji znatnije niže, ali su i primanja niža. U Hrvatskoj i Sloveniji imaju nešto više cijene, ali i znatno veća primanja“, kaže predsjednik Udruženja Dragovan Petrović.

No, osim praćenja rasta potrošačkih cijena, udruženjima za zaštitu potrošača ne preostaje mnogo prostora za djelovanje. Nedavno je u lokalnim medijima plasirana informacija da bi moglo doći do nestašice ulja i brašna.

U udruženjima kažu da su takve najave već uobičajena igra trgovaca koji na taj način pokušavaju povećati promet ili nakon vještačke nestašice nekog proizvoda povećati cijenu.

Iako je bilo prijedloga da se uputi apel potrošačima da bojkotuju takve trgovce, udruženja se ne usuđuju organizovati jednu takvu akciju, kaže Meho Mujatić iz Udruženja za zaštitu potrošača Putokaz iz Sarajeva:

„Moguće je npr. pozvati potrošače da ne idu u kupvinu u određeni tržni centar zato što je taj centar povećao cijene nekih proizvoda. Međutim, sumnjam da se iko od potrošača odazvao na takav poziv jer naši građani u ovoj državi nikome više ne vjeruju, na takve pozive većina odmahuje rukom i ono gleda svoga posla.“ 

Nema programa ni političke volje

Entitetske vlade zadužene i za socijalnu politiku ranijih godina nekoliko puta su pravile socijalne programe za zaštitu naugroženijih kategorija, međutim ni jedan od tih programa nije realizovan do kraja. Tako su oni najsiromašniji uglavnom prepušteni milostinji drugih.

Jedan od pokušaja da se pomogne najugroženijima je otvaranje prodavnica sa nižim cijenama. U Sarajevskom kantonu otvorena su tri "narodna dućana“ za penzionere i nezaposlene, u kojima mogu kupovati najosnovnije prehrambene proizvode po 30 posto nižim cijenama, kaže Mensud Lakota, dugogodišnji predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača.

Narodni dućan u Sarajevu
......................................................
​​„U svakom slučaju smo prezadovoljni. To je dobrodošlo našim korisnicima, a to su penzioneri do 500 maraka, svi nezaposleni i oni koji mogu da dokažu da mjesečno primaju manje od 500 maraka. Nezadovoljni smo kada se tiče asortimana i količine, jer veliki je problem nabavka robe u ovim vremenima, plaćanje je unaprijed itd., ali sve su to probelmi koji će se sigurno prevazići u narednom periodu“, navodi Lakota.  

Dodatno situaciju usložnjava činjenica da se u BiH svakodnevno gube radna mjesta. Od početka ove godine 7.000 ljudi ostalo je bez posla. Time se broj nezaposlenih probližio cifri od 550.000.

Država nema adekvatne programe jer nema političke volje da se vlast bavi ekonomskim i socijalnim pitanjima, kaže profesorica ekonomije Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu.

„Nema dovoljno političke volje da se suoči sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa, niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u onom neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje  Azra Hadžiahmetović.

Iz Privredne komore poručuju da izlaz iz krize postoji uprkos činjenici da BiH kao mala ekonomija uglavnom živi sudbinu susjeda i zemalja EU.

„BiH mora svoju proizvodnju usmjeriti na izvoz i tek izlaskom u izvoz mi ulazimo u ekonomiju količina, tako da naša roba postane konkurentna i da možemo održavati proizvodnju. Drugo što BiH treba napraviti je smanjiti uvoz, a to znači supstituirati uvoz vlastitom proizvodnjom u najvećoj mogućoj mjeri“, kaže Jago Lasić iz Privredne komore Federacije BiH.

A dok se bh. vlasti ne late ekonomskih pitanja, građanima BiH ne preostaje ništa drugo nego da se dovijaju na razne načine kako bi preživjeli.

..................................................

..........................................................

BESPARICA U BiH: ŽIVOT NA TEKU

Besparica u BiH: Život na teku

Banjalučka tržnica, foto: CIN Sarajevo
.................................................................
Drastičan pad standarda i rast cijena prouzrokovali su da se veliki broj građana zadužuje kod trgovaca i to za osnovne životne namirnice. Male trgovačke radnje najčešće daju stalnim mušterijama robu na veresiju. Sve lošija ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini prouzrokovala je da njeni građani počinju da žive “na teku”.

Gotovo da nema trgovine u Bosni i Hercegovini koja, pritisnuta što siromaštvom svojih kupaca, što konkurencijom, ne daje robu na veresiju - najčešće komšijama i stalnim mušterijama.

U popularno nazvanu “teku” upisuje se kad mjesečne zalihe novca isteknu, a frižideri ostanu prazni. Trgovac iz Banjaluke kaže da se mušterije zadužuju svaki mjesec, a vraćaju kako mogu:

„Neko mjesečno, neko koliko ima toliko donese, onda ostane dužan, ne pojavljuje se više itd. Svi kažu:’Nije do mene’, ali je čista besparica. Besparica je sto posto.“

I u Pokretu potrošača RS kažu da gotovo svaka trgovina ima teku na osnovu koje se zadužuju pretežno komšije i stalni kupci.

„To je odraz dosta loše platežne moći potrošača, koja je sigurno u posljednje dvije, tri godine opala“, kaže generalni sekretar Pokreta Dragovan Petrović.

Troškovi prehrane u porodičnom budžetu učestvuju sa oko 40 posto, napominje Petrović i dodaje da su to značajni izdaci, posebno ako se imaju u vidu visoke cijene hrane.

Suša i druge elementarne nepogode uslovile su rast cijena prehrambenih namirnica koje su, u odnosu na prošlu godinu, u prosjeku porasle za šest odsto. U boljoj situaciji nisu ni trgovci, koji jedva posluju opterećeni izmirenjem obaveza, konkurencijom i neuređenošću tržišta.

Nestabilnost cijena - kaže direktor potrošačke zadruge Eurobih Mesud Lakota - opterećuje i trgovce i kupce.

„Veoma teško se mogu izvući podaci koji bi bili relevantni, jer ne treba zaboraviti ulje je već prešlo tri marke i 10 feninga, šećer- kocka također je dvije marke prešla. Nestabilnost prije svega - svakodnevno nove pošiljke koje dolaze imaju nove cijene. Zbog toga je veoma teško pratiti indeks povećanja cijena“, navodi Lakota.

„Mislim da je ta pojava već raširena, a da će u narednom periodu situacija biti daleko gora s obzirom da nema skoro nikakavih naznaka da će vlasti u BiH i na nivou entiteta raditi bilo šta ozbiljno kada je u pitanju popravljanje ekonomske, a time i socijalne situacije u zemlji“, kaže ekonomista Damir Miljević.

Ipak, anketirani građani kažu da teku ne koriste:



Iz potrošačkih udruženja Bosne i Hercegovine ističu da standard građana uveliko trpi i da se zadužuvanja kod trgovaca koriste za golo preživljavanje.

Ovaj podatak ima svoju logiku ako se zna da je prosječna plata u BiH 820, a da je za sindikalnu potrošačku korpu za četveročlanu porodicu u julu trebalo izdvojiti 1.742 marke.

 

 

20.10.2012.

INSAJDER NA SUĐENjU GORANU HADžIĆU: IZAZIVANjE STRAHA KOD SRBA

Insajder na suđenju Hadžiću: Izazivanje straha kod Srba

Goran Hadžić u sudnici

.........................................................

Na haškom suđenju bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću nastavljeno je svjedočenje insajdera iz njegove Vlade, bivšeg zamjenika premijera Veljka Džakule.

On je opisao atmosferu straha i nasilja na okupiranom području Hrvatske u prvoj polovici devedesetih godina - ne samo za Hrvate koji su protjerivani, već i za Srbe koji su se protivili etničkom razdvajanju.

Razvijanje straha kod Srba i vrijeđanje Hrvata – korišteni su prema opisu Džakule, kao sredstvo udaljavanja naroda koji su dotada živjeli zajedno stoljećima.

Javni istupi mržnje političkih predstavnika Srba, poput optuženog Hadžića, padali su u ratno vrijeme na plodno tlo, a retorika ratnog huškanja postala je i praksa članova Vlade pobunjenih Srba.

„Ako prozivate jedan dio ljudi, da imaju u sebi genetsku mržnju, onda vrijeđate i prozivate. Izazivate strah kod Srba od tih ljudi, a Hrvate predstavljate da su genetski poremećeni i imaju mržnju prema drugom narodu. Mislim da te izjave iritiraju“, prisjetio se svjedok drugi dan iskaza.

I sam Džakula zastrašivan je 1992.godine, i to kao potpredsjednik Vlade RSK  - od strane tadašnjeg predsjednika RSK Hadžića, zbog pomirljivih stavova i želje za zaustavljanjem sukoba.

„S njim je tamo bio i (Željko Ražnjatović) Arkan, koji je bio poznat kao ratnik. I Hadžić me samo kratko pozdravio i pitao – brate Veljko jel' istina da ti zagovaraš suživot s Hrvatima. Ja sam ga pogledao, a vidio sam i da mene gleda Akran, dosta upečatljivo. On je to pitanje ponovio i rekao – tebi ću vjerovati, ako kažeš – jesi ili nisi. Ja sam rekao – ne, ne zagovaram to. On je rekao dobro i ja sam se vratio na sjednicu vlade“, opisao je Đakula razgovor koji ga je uplašio.

Pogotovo zbog nazočnosti Arkana budući da se on „pokazivao nemilosrdan prema ljudima koji nisu pokazivali srpstvo prema njegovim mjerilima“.



Bojazan da prizna Hadžiću pred Arkanom da zagovara suživot Hrvata i Srba, bila je prema razvoju događaja opravdana, budući da je Džakula ubrzo uhićen, i bez optužbi zatočavan na prostoru RSK u dva navrata, na ukupno - oko 110 dana.

Istražni sudac Nikola Sužnjević ga je pustio iz zatvora, ali i napomenulo da postoji mogućnost da će ih obojicu ubiti, jer je izvršen pritisak na njega da provodi istragu i zadrži ga pritvorenog.

Želje Hadžića da stvori etničko čiste teritorije tužitelj Douglas Stinger je potkrijepio nizom medijskih istupa optuženog iz ratnog vremena u kojima zastupa preseljenje Hrvata, ali i Srba iz područja pod kontrolom hrvatskih vlasti. Pri tom su i prikazani snimci, u kojima se Hadžić, kao predsjednik, odnosno vrhovni zapovjednik - obraća vojnim jedinicama.

„Pomoz' Bog junaci!“, pozdravio je vojnike Hadžić, poručujući da svi koji žive na teritoriju RSK ju moraju prihvatiti, a tko ne želi – može van, nakon čega je nagrađen pljeskom okupljenih.

Svjedok je, kao insajder političkih i ratnih zbivanja, potvrdio kako je Hadžić zapovjedao vojnim jedinicama RSK te da je cijelo pobunjeno područje ovisilo o pomoći saveznih jugoslavenskih vlasti iz Beograda.

Na početku unakrsnog ispitivanja, potkraj zasjedanja u petak, obrana Hadžića je ispitivala o potezima hrvatskih vlasti 1990.i 1991.godine (poput uvođenja šahovnice) koje su izazivale zabrinutost građana srpske nacionalnosti i potakle pobunu.



Džakula, koji je i danas predstavnik građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj (kroz Srpski demokratski forum) te pomaže u njihovom povratku na poslijeratna područja, iskaz će dovršiti idući tjedan kada će ga nastaviti unakrsno ispitivati Hadžićeva obrana.

 

20.10.2012.

OBJAVLjENE KOLOR FOTOGRAFIJE GETA U POLjSKOJ

Senzacionalni snimci ličnog fotografa Adolfa Hitlera
Objavljene kolor fotografije geta u Poljskoj

....................
19.10.2012.
..................


Njena ljepota može se mjeriti sa filmskim zvijezdama.

Ona je nasmijana i djeluje opušteno. U normalnim okolnostima ova mlada žena sigurno bi imala svjetlu budućnost u kojoj bi oformila porodicu, a vremenom bi postala i baka.

Međutim, ubrzo nakon što je ova fotografija snimljena, život ove žene je okončan.

Ovako izgleda opis jedne od najupečatljivijih fotografija židaova u poljskom getu nedaleko od Varšave u koji su smješteni početkom Drugog svjetskog rata.

Na njoj je, kao i na ostalim zatočenicima  u getu okačena žuta traka na kojoj se nalazi Davidova zvijezda.

Indetitet ove žene nikada nije utvrđen, a snimio je je u gradu Kutno lični fotograf Adolfa Hitlera, Hugo Jaeger.

On je putovao sa nacističkim vođom gdje god je ovaj išao i snimao njegove nastupe tokom raznih posjeta, mitinga, ali i opuštajuće i privatne trenutke Adolfa Hitlera.

Na fotografijama se vidi da je Jaeger bio fasciniran licima ljudi druge vjere u zemlji pod opsadom. Iako je kasnije tvrdio da nije dijelio mržnju prema Židovima koju je propagirao Hitler, njegova je kamera zabilježila rijetko viđen užas i ljude pred masovni pokolj.

Ni nakon toliko godina nije poznato zašto se na fotografijama toliki ljudi smiješi. Ne čini se da su prisiljeni izgledati sretno, niti je ko uticao na njihovo poziranje.

Čovjek u kauputu sa krznenim ovratnikom, na primjer, čini se sasvim ugodno u društvu njemačkih oficira.

Djeca koja su u getu obitavala u očitoj bijedi nisu djelovala uznemireno posjetom fotografa.

Kutno je grad 75 kilometara od Varšave koji je nakon bombardovanja odmah na početku rata pretvoren u geto.

Tvornica šećera u ovom gradu iskorištena je za smještaj 8.000 židova ograđenih bodljikavom žicom.

U njoj je zbog krajnje nemogućih uslova, pogotovo od gladi i infekcija, umro veliki broj ljudi.

Ovaj geto je postojao 1942. godine kada su iz njega preživjeli židovi prebačeni u koncentracione logore.

Rijetko ko sa ovih fotografija je preživio, ali su one učinile da sjećanje na te ljude ne izblijedi, kaže se u tekstu magazina Life koji je i objavio fotografije.

Međutim, kako se ove rijetke fotografije u boji  poljskog geta uspjele preživjeti.

Naime, kada je nacistička Njemačka brojala svoje posljednje dane, Jaeger je smatrao da će biti uhapšen i osuđen kao ratni zločinac te je veliki dio svojih snimaka spakovao u metalni kovčeg i zakopao nedaleko od Minhena.

Vremenom ih je provjeravao da vidi jesu li u dobrom stanju i nakon dvije decenije po završetku rata prodao magazinu Life.

Life ih je objavio na svom portalu tek sada s namjerom da se pokušaju identifikovati barem neki od ljudi koji se nalaze na fotografijama.

 

20.10.2012.

ENDI MEKGAFI: VRATITE BiH NA EVROPSKI PUT

Vratite BiH na evropski put

imageEndi Mekgafi

........................................................

Delegacija EU u BiH uoči ključnih političkih sastanaka i sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH pozvala je bh. lidere da nađu rješenje i vrate Bosnu i Hercegovinu na evropski put.

Portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Endi Mekgafi  na pitanje "Nezavisnih" u vezi sa stavom Evropske unije o političkoj  krizi koja ugrožava reforme i put BiH ka integracijama, rekao je da je  "struktura vlasti pitanje unutrašnje politike".

"To nije nešto  što Evropska unija treba da komentira. Međutim, s obzirom na značajne  izazove koji su od visoke važnosti za građane, a koji su utvrđeni u  Izvještaju o napretku koji je objavljen prošle sedmice, pozivamo sve  lidere u BiH da se vrate na put EU integracija što je prije moguće",  naglasio je Mekgafi.

Međunarodna zajednica s dužnom pažnjom prati  rasplet političke krize, o čemu svjedoči i izjava američkog ambasadora u  BiH Patrika Muna, koji je pozvao političare u Federaciji da što prije  pronađu kompromisno rješenje u pogledu reforme ovog entiteta.

Prema  najavama bh. lidera, narednih nekoliko dana, uključujući sjednice oba  doma parlamenta BiH u ponedjeljak i utorak, biće ključni za rješenje  duboke političke krize i definisanje nove državne vlasti. Mnogo toga će  zavisiti od narednog sastanka SDP-a sa SNSD-om, koji će nesumnjivo  odrediti sastav nove parlamentarne većine sa ili bez stranke Zlatka  Lagumdžije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Za ponedjeljak je  zakazana sjednica Doma naroda parlamenta BiH na kojoj će se glasati o  smjenama tri državna ministra iz SDA, a u utorak na sjednici  Predstavničkog doma na dnevnom redu su smjene ministra vanjskih poslova  Zlatka Lagumdžije i SDP-ovog člana Kolegija ovog doma Denisa Bećirovića.

Nekoliko  je mogućih scenarija. Prema jednom, moguće su smjene svih kadrova SDA i  SDP-a te novi proces konstituisanja vlasti, i to samo s jednom od ovih  partija. Drugi scenarij predviđa potvrdu smjena ministara SDA i ostanak  SDP-a, pri čemu bi umjesto SDA u vlast ušao SBB Fahrudina Radončića.  Treći mogući scenarij je ostanak ministara SDA, a glasanje za smjene  ezdepeovaca, što bi ponovo uvelo u vlast Stranku za BiH koja bi  predstavljala Bošnjake umjesto Lagumdžijine stranke. Četvrti i čini se  najmanje izvjestan scenarij jeste da ostane postojeće stanje, pri čemu  bi u lideri SDP-a i SDA morali pružiti ruku jedan drugome.

Zlatko  Lagumdžija, predsjednik SDP BiH,  prenio je u petak  Patriku Munu,  američkom ambasadoru u BiH, stav SDP-a da je potrebno na jasnom programu  napraviti jedinstvenu vladajuću strukturu na svim nivoima u BiH.

"Ukoliko  to ne bude moguće SDP će nastaviti sa reformama na svim onim nivoima  gdje učestvuje u parlamentarnim većinama, koje sigurno neće ukljućivati  one stranke koje vrše vlast bez SDP-a na drugim nivoima", saopšteno je  nakon sastanka iz SDP-a.

(Nezavisne)

 

20.10.2012.

"BH. POLITIČARI NEMAJU INTERES ZA ČLANSTVO U EU"

"Bh. političari nemaju interes za članstvo u EU"

imageBiH na putu ka EU

............................................................

Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo imao je odvojene susrete s ambasadoricom SR Njemačke u BiH Ulrike Knotz, direktorom komunikacija specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Endijem Mekgufijem i direktorom USAID-a u BiH Dejvidom Bartom.

Ambasadorica Knotz je istakla zabrinutost zaostajanjem BiH u procesu EU integracija i naglasila neophodnost postizanja što bržeg političkog kompromisa i dugotrajnih rješenja, kako bi se proces EU integracija nastavio, a zemlja uhvatila priključak sa zemljama okruženja.

Naglasila je da je Evropski pokret izuzetno aktivan i ozbiljan u svom radu te da predstavlja svijetlu tačku domaćih subjekata, koji su angažovani u procesu EU integracija, na koji bi se i domaći političari, barem po ozbiljnosti i djelotvornosti mogli ugledati.

Tokom susreta dogovoreno je da ambasadorica Knotz uzme učešće u narednim projektnim aktivnostima Evropskog pokreta.

Praštalo je u susretu s Endijem Mekgufijem upoznao direktora komunikacija specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH s projektima koje će Evropski pokret u saradnji s ambasadama Češke, Slovačke i Turske realizirati do kraja godine.

Mekgufi je pozdravio rad Evropskog pokreta na projektu "Evropa u mojoj školi" , koju finansira Evropska unija i koji ima cilj da mlade upozna s procesom evropskih integracija.

Dao je punu podršku EUSR kancelarije nevladinim organizacijama, uključujući i Evropski pokret, koje su aktivne i djeluju u procesu evropskih integracija.

Predsjednik Evropskog pokreta je svog sagovornika informisao o partnerstvu i problemima s kojima se susreću lokalne zajednice u BiH, naglasivši pri tome da je upravo u lokalnim zajednicama najviši stepen konkretnog prihvaćanja i podrške procesu EU integracija.

Po njegovom mišljenju, kako se ide više ka vrhu političke i društvene vlasti ta podrška rapidno opada, da bi na samom vrhu "društvene piramide" podrška procesu EU integracija bila više deklarativna, pošto posebno nakon "slučaja Sanader" u Hrvatskoj većina bh. političara i nema baš veliki interes da svoje glasače-birače i građane povede ka punopravnom članstvu u EU.

Direktor USAID-a u BiH Dejvid Bart i predsjednik Evropskog pokreta Predrag Praštalo razgovarali su u Sarajevu o mogućoj saradnji u narednom periodu.

Praštalo je Barta informisao o načinu rada i djelovanja organizacije, te je dogovoreno da se ponovo sastanu početkom novembra, saopšteno je iz Evropskog pokreta u BiH.

(Vijesti.ba/Fena)

 

20.10.2012.

TRI SCENARIJA ZA DEBLOKADU VLASTI U BiH

Tri scenarija za deblokadu vlasti u BiH

imageVodeći bh. političari

....................................................

Započeti bilateralni razgovori o stvaranju nove parlamentarne većine na državnoj razini trebali bi do kraja godine rezultirati deblokadom institucija vlasti BiH i stabilnom vladom koja će do kraja ovog mandata provesti neke od reformi na europskom putu.

Nekoliko je mogućih scenarija za dogovor o novoj vlasti, a dosadašnja iskustva govore da niti jednu opciju ne treba unapred otpisati. Skoro je sigurno da u bilo kojoj opciji dva HDZ-a, SNSD i SDS ostaju dio parlamentarne većine, jer je bez tih stranaka nemoguće osigurati potrebnu potporu iz srpskog i hrvatskog naroda za funkcioniranje državne vlasti. Dvojbe su zapravo oko toga koje će većinski bošnjačke stranke biti u vlasti, a situaciju maksimalno otežavaju sukobi među njima. Trenutačno se najrealnijima čine tri scenarija, iako izjave nekih političkih lidera ne govore tako. Vrlo lako bi se moglo dogoditi da ishod glasovanja o smjeni trojice ministara i doministara iz SDA, kao i smjeni ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije i zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Denisa Bećirovića ukoliko do toga dođe, odredi i izgled buduće parlamentarne većine. Ako niti jedan od ovih zahtjeva za smjenu ne prođe u državnom Parlamentu izgledna je opcija po kojoj bi nova vlast zapravo bila ona stara. Značilo bi to “spuštanje lopte“ i ostanak u državnoj vlasti obje većinski bošnjačke stranke koje su i sada u vlasti – SDP i SDA. Iz SDP-a za sada odbacuju takvu mogućnost, ali lako se može dogoditi da ih okolnosti natjeraju na obnovu partnerstva ili barem na primirje. Zbog njihovih odnosa, ali i zategnutih relacija s drugim strankama ovakva vlast vjerojatno ne bi bila učinkovita i predstavljala bi nužno zlo do održavanja novih izbora.

Drugi scenarij predviđa provedbu onoga što je ranije bilo i dogovoreno, a to je izlazak SDA iz državne vlasti. Takva opcija će biti izgledna ako se u Domu naroda dovrši smjena članova SDA iz državne vlade. Za to je potrebna suglasnost vodećih srpskih i hrvatskih stranaka, a ona je trenutačno neizvjesna. Ako se takav scenarij ostvari u vlast bi ušla nova stranka – SBB BiH. Treća opcija je ona o kojoj u posljednje vrijeme govori predsjednik SDA Sulejman Tihić, a to je izlazak SDP-a iz vlasti na državnoj razini. Tu prazninu popunila bi kako Tihić tvrdi Stranka za BiH, čiji se čelnici još uvijek ne izjašnjavaju o ulasku u vlast. Ovdje bi problem bio što SDA i SBiH nemaju kapacitet za obnašanje vlasti u Federaciji BiH pa bi bilo nemoguće zadovoljiti princip da iste političke snage vladaju na svim razinama.

(Večernji)

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
49656022

Powered by Blogger.ba