Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

13.10.2012.

BiH: ŠTETE OD POPLAVA I SNIJEGA MILIJARDUKM, U TOM IZNOSU ZATRAŽEN KREDIT MMF-a

BiH: Štete od poplava i snijega milijardu KM, u tom iznosu zatražen kredit MMF-a

imageUNDP

........................................................

Efikasan odgovor na prirodne nesreće u Bosni i Hercegovini nije postojao prilikom poplava, snježnih nepogoda, suša i požara. Zato štete od poplava iz 2010. godine i snježnih padavina iz februara ove godine iznose gotovo milijardu KM, a sad toliki iznos tražimo kao kredit od MMF-a - izjavila je u razgovoru za Agenciju FENA šefica Sektora za pravdu i sigurnost UNDP-a u BiH Amna Berbić.

"Šetajuće mine" su novi problem koji se javlja u Bosni i Hercegovini.  UNDP upozorava da je još 2,86 posto teritorije u BiH kontaminirano  minama, a aktivna klizišta, kojih ima više od 2.000 u BiH, poplave i  snježne lavine uzrokuju premještanja minskog polja na lokacije koje nisu  obilježene. 

U povodu13. oktobra, Međunarodnog dana smanjenja  od rizika katastrofa i prirodnih nesreća, Agencija FENA je u razgovoru s  Amnom Berbić pokušala, putem "retrospektive" hidroloških nepogoda u  Bosni i Hercegovini, akcentirati neuralgične tačke i ono što preventivno  treba uraditi da bi se putem nacionalne platforme i koordiniranog  djelovanja od državnog do lokalnog nivoa te regionalnom suradnjom  preduprijedile posljedice vremenskih nepogoda.

Brza i pravovremena razmjena informacija, edukacija i jačanje svijesti lokalnih zajednica preduvjeti su za efikasan odgovor.

-  Na nivou lokalnih zajednica nije bilo planova preventivnih mjera ni kod  požara ni suša ovog ljeta, kao ni kod snježnog nevremena prošle zime,  kada se pojavio naprimjer problem vozila za odvoz snijega - navodi  Berbić, uz opasku da je očigledno "prebacivanje odgovornosti s jednih na  druge" te oslanjanje na civilnu zaštitu.

Poseban problem su  višestruki nivoi vlasti koje treba izvijestiti (općina, kanton,  entitetske vlade, državni nivo - Ministarstvo sigurnosti, koje onda  djeluje prema Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama).

- I dok  se ispoštuju sve te procedure, a nažalost svi to rade slanjem dopisa  putem faksa i drugih prevaziđenih i sporih vidova komunikacije, požari  se prošire, a štete budu višestruke - kaže Berbić.

UNDP želi  angažiranim pristupom pomoći rješavanju tih problema, od kojih je  osnovni koordinacija, da bi mogli napraviti efikasan plan na nivou  države BiH.

Taj plan treba da urade stručnjaci, stav je UNDP-a, a  treba da sadrži podatke, informacije, upute i savjete  hidrometeoroloških i seizmoloških zavoda, stručnjaka za šumarstvo,  upravljanje vodama, energetskim sektorom, resor poljoprivrede, što do  sada nije bila praksa.

- U vrijeme snježnih padavina i požara  održavane su sjednice vlada, odgovornost se prebacivala, a niko nije  odgovorio efikasno na nepogode - kaže Berbić.

Ona ukazuje na to  da su edukacija i jačanje svijesti lokalnog stanovništva poseban  problem, jer nelegalna privatna stanogradnja na klizištima, kojih u BiH  ima više od 2.000, dovodi do rizika s nesagledivim posljedicama.

-  Općine legaliziraju tu bespravnu gradnju i tako preuzimaju odgovornost i  rizik u slučaju pokretanja klizišta da domaćinstvima plate odštetu.  Takvom gradnjom dovodimo vlastiti i život svoje porodice u pitanje, a  onda odgovornost prebacujemo na nekog drugog - upozorava Berbić.

Ukazuje i na  gradnju kuća uz sam tok rijeke.

-  Ne možete graditi ispod nivoa toka rijeke, jer je očito da će takva  domaćinstva biti poplavljena. U toj priči ili treba naučiti živjeti s  takvim rizikom, ako se ne želi napustiti "djedovinu", ali, nažalost, ti  ljudi ne žele naučiti živjeti s rizikom - pojašnjava Berbić.

Zbog  toga se nakon poplava samo u jednoj općini šteta plaća osam miliona KM,  a mogla je preventivno biti izbjegnuta iznosom od jedan milion KM. Taj  iznos štete za jednu siromašnu općinu kao što je Doboj-Jug je ogroman  novac, kaže Berbić.

Drugi problem je međudržavna komunikacija i  saradnja, jer ako Crna Gora, kad procijeni da su njene akumulacije  prepunjene, pusti iz hidroelektrane vodu, u Bosni i Hercegovini dođe do  poplava na pograničnom prostoru. Slična situacija će biti kad Hrvatska  napravi nasipe na Savi, što će ugroziti čitav sliv Save u BiH u vrijeme  povećanih vodostaja, upozorava Berbić.

Ukazuje i na problem  sječe šuma kako kome padne na pamet i navodi da su šume u BiH na 53  posto njene površine, a svaki požar ima višestruke posljedice po  ekonomiju, okoliš i klimatske promjene.

Ministarstvo sigurnosti  BiH pokušava riješiti probleme, uz pomoć međunarodnih organizacija, među  kojima je i UNDP, ali, nažalost, dolazi do politizacije i  problematiziranja pitanja nadležnosti nivoa vlasti. Zato je edukacija ne  samo stanovništva nego i donosioca odluka vrlo bitna da bi stvari  krenule s mrtve tačke.

UNDP je pomogao Ministarstvu sigurnosti  BiH da u skladu s EU direktivama uspostave Operativno-komunikacijski  centar 112 koji treba biti uvezan s entitetskim centrima. Taj centar  vrši prikupljanje potrebnih informacija, sačinjava analizu na osnovu  koje Vijeće ministara BiH donosi potrebne odluke u slučaju elementarnih  nepogoda. Također pozivom broja 112 dobijaju se potrebne informacije u  vrijeme nepogoda.

UNDP je pomogao Ministarstvu sigurnosti i da uradi procjenu rizika na nivou Bosne i Hercegovine.

-  To je elementarni dokument koji svaka država mora da ima, prije bilo  kakvih politika, zakona, aktivnosti, planova, i kojim se procjenjuje u  kakvoj smo kao država situaciji u slučaju poplava ili zemljotresa u  susjednim zemljama. Dokument sadrži i tzv. izloženost u smislu da su  definirana rizična područja u BiH kad su u pitanju zemljotresi, a to su  osim Banje Luke i istočna Hercegovina, koja se nalazi na tektonskoj  ploči podložnoj kretanjima. A sva ova pitanja ne poznaju granice.

U  prvom Nacionalnom izvještaju je definirano da će BiH u narednih 30  godina biti izložena višim temperaturama u odnosu na višegodišnje  prosjeke. Suše su u narednom periodu problem na koji se mora adekvatno  odgovoriti.

- Ali u BiH nemamo adekvatan plan odgovora kako  upravljati tim klimatskim promjenama, kako odgovoriti na njih, i tu UNDP  također pruža podršku institucijama u BiH da se adekvatno odgovori na  klimatske promjene. UNDP je kao jedan od rizika identificirao i problem  nestabilne municije i vojnih skladišta širom BiH, i stoga pomaže da se  Ministarstvo odbrane na adekvatan i ekološki prihvatljiv način riješi  tih vojnih viškova i nestabilne municije - kaže Berbić.

U  nastavku razgovora za Fenu ona ističe da kad je riječ o gašenju požara,  UNDP smatra da postojeće helikoptere koje imaju Oružane snage treba  modificirati i prilagoditi ih za gašenje požara i tehničko izviđanje  minskih područja, a za potreba helikopterske jedinice Oružanih snaga  nabaviti nove.

Procjenu rizika urađenu na državnom nivou treba  "spustiti" putem izrade takvih procjena na niže nivoe, sve do općina. To  ne treba biti poseban elaborat, već konkretan plan s mjerama za  djelovanje svih struktura na lokalnom nivou. Neophodna je i međusobna  povezanost općina, naprimjer kod zajedničkih ulaganja na izgradnji  nasipa i regulaciji bujičnih vodotoka.

Sve to je trebalo uraditi  'jučer', ali ako već nije onda treba danas, jer 'sutra' može biti  kasno, poruka je UNDP-a u povodu Međunarodnog dana smanjenja od rizika  katastrofa i prirodnih nesreća.

(Vijesti.ba/Fena)

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
74306191

Powered by Blogger.ba