BiH na putu ka EU

....................................................

Generalna direkcija Evropske komisije (EK) za proširenje objavila je danas Izvještaj o napretku šest zemalja Balkana i Islanda u procesu integracija u Evropsku uniju (EU).

U posljednjem Izvještaju EK-a navodi se da zemlje Balkana posebnu  pažnju trebaju posvetiti pitanju uspostave vladavine prava i  inteziviranju reformskih procesa. Na taj način, kako je ocijenjeno, bit  će ubrzan proces pristupanja tih zemlaja ka Evropskoj uniji.

U  izvještaju se navodi da je BiH napravila značajan politički iskorak  formiranjem državne vlade nakon 16 mjeseci političkog zastoja.

Također,  EK ističe da je BiH ostvarila značajan napredak brzim donošenjem odluke  u budžetu, te naporima uloženim u dijalog u reformi pravosuđa. Isto  tako, u dokumentu se dodaje da je ostvaren ograničen napredak u  "provođenju reformi u javnoj administraciji, te izgradnji  funkcionalnijih i transarentnijeg institucionalnog okvira".

EK  navodi da je BiH ostvarila i ograničeni napredak u stvaranju potrebnih  uvjeta za stabilnu tržišnu ekonomiju, što je značajan kriterij za EU.

Međutim,  iako su politički lideri BiH prihvatili Mapu puta, kao i dogovor o  ubrzanju evropskih reformi, do toga još uvijek nije došlo. Štaviše,  upozoreno je, evropska agenda se u posljednje vrijeme usporila.

"BiH  je napravila ograničen napredak u provođenju političkih kriterija  Evropske unije i u uspostavi održivih i funkcionalnih institucionalnih  struktura. Međutim, od vlasti u BiH se očekuje veći napor kako bi se  ojačalo domaće zakonodavstvo u skladu s prioritetima identificiranim u  strukturalnom dijalogu između EU i BiH", navodi se u Izvještaju.

Također,  EK apostrofira a ne postoji zajednička vizija bh. političkih  predstavnika u pogledu budućeg pravca kojim će se zemlja kretati, kao i  funcionalnog institucionalnog okvira koji je potreban na putu  pristupanja EU.

U izvještaju se navodi da je potrebno da vlasti u  zemlji ubrzaju napore i pokažu odlučnost kako bi proveli odluku  Evropskog suda za ljudska prava u Strazburgu u slučaju "Sjedić-Finci",  jer je to jedan od ključnih uvjeta za nastavak evropskog puta zemlje,  kao i provedbu usklađenih propisa o državnoj pomoći.

Kad je  riječ o Crnoj Gori, u izvještaju EK-a navodi se da je ta zemlja u  značajnoj mjeri ispunjava političke kriterije jer su poboljšani  insitucionalni okviri neophodni za nesmetan rad parlamenta, pravosuđa, i  provedbu antikorupcijskih zakonskih normi, osiguranja ljudskih prava i  prava manjinskih grupa.

Međutim, Crna Gora posebnu pažnju mora  posvetiti uspostavi snažnije pravne države i demonstrirati odlučnost u  rješavanju slučajeva korupcije i organiziranog kriminala. Zastoji na tom  putu još uvijek u značajnoj mjeri usporavaju i reformske procese u ovoj  državi.

Također, u izvještaju EK-a se navodi da postoji  mogućnost da EU uskoro zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  (SAA) sa Kosovom, iako još uvijek postoji nekoliko zemalja članica EU-a  koje nisu prihvatile nezavisnost Kosova. Evropska komisija želi da  Kosovo snažno nastavi put ka evropskim integracijama.

Makedonija  je, precizira se, postigla značajan napredak u ispunjavanju političkih  kriterija EU, te stoga EK po četvrti put predlaže Evropskom vijeću da s  ovom državom započne razgovore o pristupanju.

Međutim, EK navodi  da Makedonija "treba učiniti dodatne napore na uspostavljanju pravne  države i osiguranje pravne regulative kojom se garantira sloboda  govora".

Također, u Izvještaju se navodi da Makedonija nije  riješila pitanje naziva države, a što je dovelo do spora između Grčke i  Makedonije. Iznova je naglašeno kako je neophodno što prije naći  odgovarajuće rješenje za ovaj problem da bi ta zemlja napredovala ka EU.

Nadalje, EK navodi da Srbija nastavlja da ispunjava obaveze iz Procesa o stabilizaciji i pridruživanju (SAP).

Konstatirano  je kako je Srbija postigla značajne rezultate u nastavku dijaloga sa  Kosovom. No, tvrdi se u Izvještaju, potrebna snažnija provedba  dogovorenog što zahtijeva intenzivniju saradnju Prištine i Beograda.

Također,  pohvaljena je spremnost novoformirane srbijanske vlade da će se  posvetiti brzoj provedbi dogovorenog u dijalogu s Kosovom, što je ključ  približavanja zemlje u članstvo EU-a.

No, i u slučaju Srbije EK  zahtjeva da se posebna pažnja posveti jačanju vladavine prava, a posebno  zakonodavstva. Postojeći nedostatci, smatraju u EK, iziskuju hitnu   reformu "kako bi pravosuđe postalo mnogo nezavisnije i efikasnije kako  bi se vratilo povjerenje građana u zakonodavne institucije u državi".

U  Izvještaju EK-a primijećeno je da je Albanija napravila značajan  iskorak u novembru 2011. godine kada je postignut politički dogovor o  budućoj saradnji
između vladajuće Demokratske partije i opozicione Socijalističke partije.

Vjeruje se da će to pogodovati intenziviranju reformskih procesa u toj zemlji.
Albanija je, također, ostvarila značajan napredak u oblasti javne administracije i tretiranja zatvorenika.

EK  navodi da je Albanija nastavila da provodi Sporazum o stabilizaciji i  pridruživanju (SAA) i da igra konstruktivnu ulogu u jačanju regionalne  saradnje. Također, Albanija je ostvarila značajan napredak u ostalim  prioritetnim oblastima kao što su borba protiv organiziranog kriminala,  uspostava zakonske regulative protiv diskriminacije i reguliranje  pitanja privatnog vlasništva.

Međutim, od Albanije se očekuju reforme u oblasti borbe protiv korupcije  uspostave nezavisnog i efikasnog pravosuđa.

Značajna uloga Turske

U  Izvještaju se navodi da je Turska igrala značajnu ulogu u davanju  podrške reformskim pokretima u zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog  Istoka.

Također, kako se ističe u Izvještaju, Turska je u  posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan ekonomski napredak što je  vrlo značajno za uspješan evropski put ove zemlje.

Zato EK očekuje da Turske poduzme dodatne mjere kako bi svoje pravosuđe učinila nezavisnijim djelotvornijim i nepristrasnijim.

Napredak Islanda

Nadalje,  razgovori o članstvu Islanda u EU, naglašeno je, idu u pozitivnom  pravcu i ova zemlja je, tvrdi se, učinila mnogo u vezi sa provedbom EU  legislative u domaće zakonodavne okvire.Island uspješno nastavlja da  uspješno implementira evropske demokratske standarde.

(Vijesti.ba/AA)