EVROPSKA KOMISIJA; NE POSTOJI ZAJEDNIČKA VIZIJA POLITIČKIH PREDSTAVNIKA U POGLEDU BUDUĆNOSTI BiH
.................................................... Generalna direkcija Evropske komisije (EK) za proširenje objavila je danas Izvještaj o napretku šest zemalja Balkana i Islanda u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). U posljednjem Izvještaju EK-a navodi se da zemlje Balkana posebnu pažnju trebaju posvetiti pitanju uspostave vladavine prava i inteziviranju reformskih procesa. Na taj način, kako je ocijenjeno, bit će ubrzan proces pristupanja tih zemlaja ka Evropskoj uniji. (Vijesti.ba/AA) Ne postoji zajednička vizija političkih predstavnika u pogledu budućnosti BiH
BiH na putu ka EU
U izvještaju se navodi da je BiH napravila značajan politički iskorak formiranjem državne vlade nakon 16 mjeseci političkog zastoja.
Također, EK ističe da je BiH ostvarila značajan napredak brzim donošenjem odluke u budžetu, te naporima uloženim u dijalog u reformi pravosuđa. Isto tako, u dokumentu se dodaje da je ostvaren ograničen napredak u "provođenju reformi u javnoj administraciji, te izgradnji funkcionalnijih i transarentnijeg institucionalnog okvira".
EK navodi da je BiH ostvarila i ograničeni napredak u stvaranju potrebnih uvjeta za stabilnu tržišnu ekonomiju, što je značajan kriterij za EU.
Međutim, iako su politički lideri BiH prihvatili Mapu puta, kao i dogovor o ubrzanju evropskih reformi, do toga još uvijek nije došlo. Štaviše, upozoreno je, evropska agenda se u posljednje vrijeme usporila.
"BiH je napravila ograničen napredak u provođenju političkih kriterija Evropske unije i u uspostavi održivih i funkcionalnih institucionalnih struktura. Međutim, od vlasti u BiH se očekuje veći napor kako bi se ojačalo domaće zakonodavstvo u skladu s prioritetima identificiranim u strukturalnom dijalogu između EU i BiH", navodi se u Izvještaju.
Također, EK apostrofira a ne postoji zajednička vizija bh. političkih predstavnika u pogledu budućeg pravca kojim će se zemlja kretati, kao i funcionalnog institucionalnog okvira koji je potreban na putu pristupanja EU.
U izvještaju se navodi da je potrebno da vlasti u zemlji ubrzaju napore i pokažu odlučnost kako bi proveli odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburgu u slučaju "Sjedić-Finci", jer je to jedan od ključnih uvjeta za nastavak evropskog puta zemlje, kao i provedbu usklađenih propisa o državnoj pomoći.
Kad je riječ o Crnoj Gori, u izvještaju EK-a navodi se da je ta zemlja u značajnoj mjeri ispunjava političke kriterije jer su poboljšani insitucionalni okviri neophodni za nesmetan rad parlamenta, pravosuđa, i provedbu antikorupcijskih zakonskih normi, osiguranja ljudskih prava i prava manjinskih grupa.
Međutim, Crna Gora posebnu pažnju mora posvetiti uspostavi snažnije pravne države i demonstrirati odlučnost u rješavanju slučajeva korupcije i organiziranog kriminala. Zastoji na tom putu još uvijek u značajnoj mjeri usporavaju i reformske procese u ovoj državi.
Također, u izvještaju EK-a se navodi da postoji mogućnost da EU uskoro zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa Kosovom, iako još uvijek postoji nekoliko zemalja članica EU-a koje nisu prihvatile nezavisnost Kosova. Evropska komisija želi da Kosovo snažno nastavi put ka evropskim integracijama.
Makedonija je, precizira se, postigla značajan napredak u ispunjavanju političkih kriterija EU, te stoga EK po četvrti put predlaže Evropskom vijeću da s ovom državom započne razgovore o pristupanju.
Međutim, EK navodi da Makedonija "treba učiniti dodatne napore na uspostavljanju pravne države i osiguranje pravne regulative kojom se garantira sloboda govora".
Također, u Izvještaju se navodi da Makedonija nije riješila pitanje naziva države, a što je dovelo do spora između Grčke i Makedonije. Iznova je naglašeno kako je neophodno što prije naći odgovarajuće rješenje za ovaj problem da bi ta zemlja napredovala ka EU.
Nadalje, EK navodi da Srbija nastavlja da ispunjava obaveze iz Procesa o stabilizaciji i pridruživanju (SAP).
Konstatirano je kako je Srbija postigla značajne rezultate u nastavku dijaloga sa Kosovom. No, tvrdi se u Izvještaju, potrebna snažnija provedba dogovorenog što zahtijeva intenzivniju saradnju Prištine i Beograda.
Također, pohvaljena je spremnost novoformirane srbijanske vlade da će se posvetiti brzoj provedbi dogovorenog u dijalogu s Kosovom, što je ključ približavanja zemlje u članstvo EU-a.
No, i u slučaju Srbije EK zahtjeva da se posebna pažnja posveti jačanju vladavine prava, a posebno zakonodavstva. Postojeći nedostatci, smatraju u EK, iziskuju hitnu reformu "kako bi pravosuđe postalo mnogo nezavisnije i efikasnije kako bi se vratilo povjerenje građana u zakonodavne institucije u državi".
U Izvještaju EK-a primijećeno je da je Albanija napravila značajan iskorak u novembru 2011. godine kada je postignut politički dogovor o budućoj saradnji
između vladajuće Demokratske partije i opozicione Socijalističke partije.
Vjeruje se da će to pogodovati intenziviranju reformskih procesa u toj zemlji.
Albanija je, također, ostvarila značajan napredak u oblasti javne administracije i tretiranja zatvorenika.
EK navodi da je Albanija nastavila da provodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i da igra konstruktivnu ulogu u jačanju regionalne saradnje. Također, Albanija je ostvarila značajan napredak u ostalim prioritetnim oblastima kao što su borba protiv organiziranog kriminala, uspostava zakonske regulative protiv diskriminacije i reguliranje pitanja privatnog vlasništva.
Međutim, od Albanije se očekuju reforme u oblasti borbe protiv korupcije uspostave nezavisnog i efikasnog pravosuđa.
Značajna uloga Turske
U Izvještaju se navodi da je Turska igrala značajnu ulogu u davanju podrške reformskim pokretima u zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Također, kako se ističe u Izvještaju, Turska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan ekonomski napredak što je vrlo značajno za uspješan evropski put ove zemlje.
Zato EK očekuje da Turske poduzme dodatne mjere kako bi svoje pravosuđe učinila nezavisnijim djelotvornijim i nepristrasnijim.
Napredak Islanda
Nadalje, razgovori o članstvu Islanda u EU, naglašeno je, idu u pozitivnom pravcu i ova zemlja je, tvrdi se, učinila mnogo u vezi sa provedbom EU legislative u domaće zakonodavne okvire.Island uspješno nastavlja da uspješno implementira evropske demokratske standarde.