Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

09.10.2012.

"ŠETNjA ZA SLOBODU" U NOVOM SADU

Godišnjica antifašističkog marša

"Šetnja za slobodu" u Novom Sadu

 

...........................................................

Koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina održala je u nedelju u Novom Sadu protestnu "Šetnju za slobodu" i zajedno s više hiljada građana obeležila petu godišnjicu od održavanja velikog antifašističkog skupa u tom gradu

Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić rekao je da se Srbija danas odriče svoga antifašizma, a time i puta u Evropsku uniju, čiji je osnovni temelj antifašizam. On je podsetio da je pre pet godina u Novom Sadu održan veliki protest građana zbog najave neonacista da će marširati Novim Sadom.

"Danas, pet godina posle, ti neonacisti koji su želeli da marširaju našim gradom, u međuvremenu su zabranjeni. Ali, umesto njih, pojavili su se neki drugi kojima vlasti u ovoj državi očito ne želi da stane na put, čime se pretvaraju u njihove saučesnike", rekao je Gruhonjić.

Sociološkinja Janja Beč Nojman rekla je da je fašizam logor i "um koji taj logor omogućava", jer on ne voli život, ne raduje se životu i dehumanizuje ljudske grupe po verskom, polnom i nacionalnom sistemu.

"Fašizam je um koji sve vidi crno-belo i u njemu je ogovornost kolektivna, dok je demokratski um idnividualan i tada sam ja odgovorna, ja sam uspešna, ja sam pogrešila i ja se izvinjavam", rekla je Nojmanova.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov rekao je da je ova šetnja pokazala da građani imaju hrabrosti da izađu "na crtu" i nateraju vlast da bolje radi posao za koji ih oni plaćaju. Predstavnica Liberalno demokratske partije (LDP) Gordana Francuski rekla je da se u Srbiji vreme vraća unazad, da Srbija živi s fašizmom i ništa ne preduzima da se to promeni.

"U Srbiji se vreme vraća u najgori period srpskog naroda, a to su devedesdete. LDP se uvek zalagao da se ne umanjuje znača j atifašističke borbe, jer je tada Srbija stajala rame uz rame s progresivnom Evropom i borbom za slobodu", rekla je Gordana Francuski.

Predsednik demokratske omladine Demokratske stranke Danijel Borbaš rekao je da najgore što može da se desi jeste da građani pomisle  kako je nemoguće promeniti stvari i da među njima zavlada kolektivna apatija.

"Svako od nas mora u sebi da ponovo pronađe novu pokretačku energiju i da definiše vrednosti koje hoćemo da negujemo u svom gradu. Moramo da definišemo one linije koje nikome nećemo dozvoliti da pređe", rekao je Borbaš.

Funkcionerka Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Aleksandra Jerkov rekla je da su pre pet godina Novosađani dobili bitku protiv fašizma i mržnje, ali ne i rat.

"Taj rat nećemo dobiti sve dok u Novom Sadu budu smenjivali ljude zbog latiničnih tabli, palili zastave drugih zemlja i Vojvodine i sve dok budu sekirama lupali kola stranaca. Mi znamo da je Novi Sad bolji od toga", rekla je Jerkovljeva. Ona je dodala da "rat neće biti dobijen sve dok 6. oktobar budu slavili oni koji su 5. oktobra pobeđeni".

Aktivsta za ljudska prava Goran Miletić čestitao je okupljenima što su imali slobodu da se okupe u Novom Sadu i rekao da u Srbiji danas više slobode imaju oni koji negiraju ljudska prava, nego obični građani.

Kolona od oko 2.000 građana prošetala je ulicama Novog Sada, a na čelu kolone bio je istaknut transparent "Stop fašizmu", kao i zastave Novog Sada, Vojvodine, Srbije i Evropske unije. U koloni je bio i transparent "Protiv mržnje. Stop fašizmu", kao i nekoliko LGBT zastava u duginim bojama.

Pre pet godina, 7. oktobra 2007. godine, Građanska Vojvodina je organizovala protestnu šetnju na kojoj je učestvovalo oko 5.000 građana, s ciljem da se suprotstavi nameri neonacista da toga dana organizuju svoj marš u glavnom gradu Vojvodine.

Neonacisti su tada u jednom momentu zasuli kolonu građana kamenicama i tom prilikom nekoliko građana je povređeno, a neonacisti su bili  privedeni. Sudski postupak povodm tog incidenta nije do danas okončan.

 

09.10.2012.

NAVIJAČI CITYA PROGLASILI DIJAMANTA NAJBOLjIM IGRAČEM AUGUSTA I SEPTEMBRA

Edin Dzekooo...Edin Dzekoooo...
Navijači Citya proglasili Dijamanta najboljim igračem augusta i septembra
Naslovnica oficijelne stranice Cityja
FOTO: Screenshot "mcfc.co.uk."
Navijači Citya proglasili Dijamanta najboljim igračem augusta i septembra

City je utorak progaliso danom Edina Džeke
Dijamant furiozno uzeo nagradu za najboljeg igrača u avgustu i septembru
Bh. reprezentivac u dresu Manchester Cityja Edin Džeko izabran je za najboljeg igrača tog kluba za august i septembar.
U anketi koja je provedena na Cityjevoj oficijelnoj Facebook stranici Džeko je osvojio rekordnih 6.648 glasova, odnosno 80 posto.
"Dijamant" je nagradu zaslužio zahvaljujući golovima koje je postigao protiv Southamptona, QPR-a, Fulhama i Reala iz Madrida, a to mu je bila ukupno treća takva nagrada od dolaska u City.
Daleko iza Džeke završio je drugoplasirani Aleksandar Kolarov (970 glasova). Na trećem mjestu je bio Yaya Toure, četvrti Argentinac Carlos Tevez, a peti golman Joe Hart.
Na oficijelnoj stranici Cityja, nakon Džekine pobjede objavljen je i tekst s naslovom "Dan Edina Džeke". Kako poklon navijačiam objavljeni su najbolji momenti Edina Džeke od dolaska u City, video uradak "Top 10 Džekinih golova", "Edin Džeko u brojkama"... Naravno našlo se tu mjesta i za priču "Džekin dan: Spurs vs. City", utakmica u kojoj je naš as demolirao Tottenhama s četiri postignuta gola u jednoj utakmci..

Bh. reprezentivac u dresu Manchester Cityja Edin Džeko izabran je za najboljeg igrača tog kluba za august i septembar.

U anketi koja je provedena na Cityjevoj oficijelnoj Facebook stranici Džeko je osvojio rekordnih 6.648 glasova, odnosno 80 posto.

"Dijamant" je nagradu zaslužio zahvaljujući golovima koje je postigao protiv Southamptona, QPR-a, Fulhama i Reala iz Madrida, a to mu je bila ukupno treća takva nagrada od dolaska u City.

Daleko iza Džeke završio je drugoplasirani Aleksandar Kolarov (970 glasova). Na trećem mjestu je bio Yaya Toure, četvrti Argentinac Carlos Tevez, a peti golman Joe Hart.

Na oficijelnoj stranici Cityja, nakon Džekine pobjede objavljen je i tekst s naslovom "Dan Edina Džeke". Kako poklon navijačiam objavljeni su najbolji momenti Edina Džeke od dolaska u City, video uradak "Top 10 Džekinih golova", "Edin Džeko u brojkama"... Naravno našlo se tu mjesta i za priču "Džekin dan: Spurs vs. City", utakmica u kojoj je naš as demolirao Tottenhama s četiri postignuta gola u jednoj utakmci...

 

09.10.2012.

IZ TABORA ZMAJEVA: PAPAC STIGAO NA ILIDžU, SUŠIĆ BI POZVAO HALILOVIĆA

Iz tabora Zmajeva
Papac stigao na Ilidžu, Sušić bi pozvao Halilovića

...................
09.10.2012.
...................



Saša Papac stigao na Ilidžu, Sušić spreman pozvati Alena Halilovića
U taboru nogometne reprezentacije BiH na Ilidži reprezentativce i stručni štab prijatno je iznenadio vrlo drag gost.
Naime, bivši bh. reprezentativac Saša Papac došao je da posjeti naše reprezentativce i poželi im sreću uoči dvomeča kvalifikacija za SP sa Grcima i Litvancima.
Saša je stigao u hotel "Hercegovina" prije današnjeg prvog treninga. Nije bio raspoložen za davanje izjava novinarima. Jer je, kako je kazao, došao samo da vidi bivše suigrače i prijatelje, i da im poželi sreću uoči veoma važnih utakmica.
Što se tiče raspoloženja u našem taboru, ono je na vrlo zavidnom nivou. Selektor Safet Sušić, u razgovoru s novinarama, dotakao se i fantastičnog Alena Halilovića, 16-godišnjeg nogometnog genijalca u dresu zagrebačkog Dinama.
-Ako mali Halilović želi zaigrati za BiH, ja ću ga odmah pozvati, bio je vrlo jasan i konkretan selektor Sušić.
Prije treninga, Edin Džeko i Emir Spahić skoknuli su do hotela "Radon plaza", gdje su se opustili uz nekoliko partija bilijara.
Treba još istaći da će se večeras u "Hercegovini" pojaviti i Miralem Pajnić. Veznjak Rome najvjerovatnije neće igrati u predstojećim utakmicama, jer ozljedu koju je zaradio, još nije sanirao. Ali, kako je kazao selektor Sušić, svojim dolaskom na okupljanje još jednom pokazao koliko mu zapravo reprezentacija BiH znači.

U taboru nogometne reprezentacije BiH na Ilidži reprezentativce i stručni štab prijatno je iznenadio vrlo drag gost.

Naime, bivši bh. reprezentativac Saša Papac došao je da posjeti naše reprezentativce i poželi im sreću uoči dvomeča kvalifikacija za SP sa Grcima i Litvancima.

Saša je stigao u hotel "Hercegovina" prije današnjeg prvog treninga. Nije bio raspoložen za davanje izjava novinarima. Jer je, kako je kazao, došao samo da vidi bivše suigrače i prijatelje, i da im poželi sreću uoči veoma važnih utakmica.

Što se tiče raspoloženja u našem taboru, ono je na vrlo zavidnom nivou. Selektor Safet Sušić, u razgovoru s novinarama, dotakao se i fantastičnog Alena Halilovića, 16-godišnjeg nogometnog genijalca u dresu zagrebačkog Dinama.

- Ako mali Halilović želi zaigrati za BiH, ja ću ga odmah pozvati, bio je vrlo jasan i konkretan selektor Sušić.

Treba još istaći da će se večeras u "Hercegovini" pojaviti i Miralem Pajnić. Veznjak Rome najvjerovatnije neće igrati u predstojećim utakmicama, jer ozljedu koju je zaradio, još nije sanirao. Ali, kako je kazao selektor Sušić, svojim dolaskom na okupljanje još jednom pokazao koliko mu zapravo reprezentacija BiH znači.

Prije treninga, Edin Džeko i Emir Spahić skoknuli su do hotela "Radon plaza", gdje su se opustili uz nekoliko partija bilijara.

 

09.10.2012.

UDRUŽENjE BH NOVINARA OSUDILO PRIJETNjE NOVINARA SINIŠI VUKELIĆU

Udruženje BH novinari osudilo prijetnje novinaru Siniši Vukeliću

imageFoto: Arhiv

......................................................

BANJA LUKA - Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju postupak banjalučkog biznismena Mile Radišića, koji je Siniši Vukeliću, novinaru Alternativne televizije i predsjedniku Kluba novinara BHN Banja Luka, prijetio ubistvom i najgrublje ga vrijeđao.

- Prijetnje kolegi Vukeliću doživljavamo kao direktan atak na njegov život i na bezbjednost njegove porodice, zbog čega zahtijevamo da se Radišić hitno procesuira, a javnosti pokaže da su prijetnje novinarima nedopustive, kao i svaki drugi kriminal - rekli su članovi Upravnog odbora Udruženja BH novinara.

Novinar Vukelić je Milu Radišića pozvao da prokomentariše odluku Vrhovnog suda Republike Srpske, kojom je ukinuta oslobađajuća presuda za Radišića u slučaju „Medicinska elektronika“.

Umjesto komentara, Radišić je u telefonskom razgovoru Vukelića zasuo uvredama i prijetnjama, poručivši mu, između ostalog, da će ga „roknuti“, što je žargonski izraz za likvidaciju.

Slučaj je prijavljen policiji i članovi Udruženja BH novinari očekuju da će nadležni organi reagovati po zakonu i zaštititi kolegu Vukelića i time pokazati da BiH nije društvo u kome vladaju tajkuni, a stradaju novinari.

Kao novinar, Siniša Vukelić je razotkrio milionske afere vezane za sumnjive privatizacije i za manipulacije građevinskim zemljištem u Banjoj Luci.

Pisao je također i o slučaju „Medicinska elektronika“, zbog kojeg je Mile Radišić optužen za organizovani kriminal.

O ovom slučaju Udruženje BH novinara obavijestit će i Evropsku i Međunarodnu federaciju novinara, kao i druge međunarodne organzacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i medijskih sloboda.


(Vijesti.ba/Fena)

 

09.10.2012.

UNUTARPOLITIČKA PRIVIRANjA U BiH USPORILA SU NjEN NAPREDAK KA EU

Unutarpolitička previranja u BiH usporila su njen napredak ka EU

image

Unutarpolitička previranja u Bosni i Hercegovini definitivno su usporila njen progres u evropskim integracijama, koji je početkom godine imao određene napretke, ali se u posljednjim mjesecima znatno smanjio, kazao je večeras novinarima oficijelni dužnosnik Evropske unije.

Izrazio je nadu da će se političari fokusirati na evropske integracije sada kada su završeni lokalni izbor u BiH, te da će se nastaviti raditi na aktivnostima koje su političari započeli u proteklom periodu.

"U junu je održan sastanak u Bruxellesu kojem su prisustvovali svi političke dužnosnici iz BiH, a tada su se svi usaglasili oko definirane Mape puta koja bi trebala predstavljati osnovu za aktivnosti koje BiH treba ispuniti kako bi podnijela kredibilnu aplikaciju za pristupanje Evropskoj uniji", dodao je evropski dužnosnik.

Također, izrazio je uvjerenje da ovako definirana Mapa puta predstavlja najbolji mogući dokument i osnovu za političke vođe BiH da se fokusiraju posebno u periodu nakon lokalnih izbora.

On je istaknuo da je BiH ostvarila dosta ograničen napredak posebno kada su u pitanju razvijanja određenih struktura zakona, ali taj napredak dosta je oslabio tokom posljednjih mjeseci. Zbog svega toga bit će stvari koje neće moći biti pozitivno ocijenjene.

U poređenju s prošlogodišnjim izvještajem, dužnosnik Evropske unije kaže da je sada usaglašena Mapa puta koja definira određene važne korake koji trebaju biti implementirani uskoro, a posebno kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u predmetu "Sejdić i Finci".

Govoreći o zajedničkim preporukama EU za zemlje koje su u procesu integracija u Evropsku uniju, dužnosnik je najavio da će posebna pažnja od sada biti usmjerena na pitanja vladavine zakona, posebno u smislu suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala. Fokus će biti i na ekonomskim pitanjima u pogledu sveukupne ekonomske krize te sloboda izražavanja kojoj EU pridaje veliki značaj.

Naglasio je da će se ohrabriti dobrosusjedski odnosi posebno u zemljama zapadnog Balkana te da će se insistirati na bilateralnim odnosima u raznim oblastima kada je u pitanju rješavanje međusobnih problema.

Kada je u pitanju Makedonija, pohvalit će se dijalog na visokom nivou, a napredak Republike Srbije ocjenjivat će se u smislu napretka njenog dijaloga s Kosovom, dok je dužnosnik izrazio nadu da će nova vlast uhvatiti korak s izazovima u evropskim integracijama i fokusirati se na potrebne reforme.

Presjek napredovanja Albanije bit će razmatran kroz 12 prioriteta koji su definirani te će se obratiti pažnja na ono što još treba da se uradi, ali ući će se i u suštinu onoga što je urađeno. Kada je u pitanju dobijanje kandidatskog statusa za Albaniju, o tome će biti više govora sutra, kazao je dužnosnik.

On je istaknuo da je Kosovo napravilo značajne korake u procesu integracija, ali da postoji još kompleksnih stvari koje treba uraditi.

U izvještaju će biti uvršteni i pomaci Turske, Islanda, Crne Gore kao i Hrvatske koja sljedeće godine postaje punopravna članica Evropske unije.

Cjelokupni godišnji Izvještaj o napretku BiH i drugih zemalja sutra će pred Evropskim parlamentom prezentirati komesar za proširenje Evropske unije Stefan Füle, a već je objavljeno da je u njemu BiH na začelju liste zemalja u procesu integracije u EU. Kao najveća prepreka daljnjem napredovanju su organizirani kriminal i korupcija.

Godišnji izvještaj o napretku BiH bit će u srijedu predat i predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi.


(Vijesti.ba/Fena)

 

09.10.2012.

USTAVNI SUD BiH: "OSTAVKA" NE MOŽE PROIZVODITI PRAVNO DEJSTVO

"Ostavka" data političkoj stranci ne može proizvoditi pravno dejstvo u organima vlasti

imageUstavni sud FBiH
...........................................................

Odlučujući o zahtjevima za rješavanje spora između predsjednika Federacije BiH Živka Budimira i federalnog premijera Nermina Nikšića u vezi s ostavkom federalnog ministra prostornog uređenja i zamjenika premijera Desnice Radivojevića, Ustavni sud FBiH utvrdio je da je predsjednik FBiH u okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlaštenja nadležan da donese odluku o podnesenoj ostavci ministara u Vladi FBiH, bez prethodnog prijedloga premijera Federacije BiH.

Istovremeno, Sud je utvrdio da pismeno označeno kao "ostavka" dato  političkoj stranci ne može proizvoditi pravno dejstvo u organima vlasti u  FBiH.

U skladu s prethodno izrečenim stavom, Ustavni sud FBiH ostavlja  mogućnost ministru Radivojeviću, koji smatra da je povrijeđeno pravo  osporenom Odlukom (Odlukom o prihvatanju njegove navodne ostavke), da  podnese zahtjev za rješavanje spora pred ovim sudom, kao i mogućnost  predsjedniku FBiH da u okviru svojih ovlaštenja preispita Odluku o  prihvatanju ostavke ministra i zamjenika federalnog premijera Desnice  Radivojevića.

Ustavni sud FBiH, nadalje, obustavlja postupak po zahtjevu  predsjednika FBiH za rješavanje spora s federalnim premijerom iz razloga  što je taj zahtjev povučen na javnoj raspravi, održanoj 29. augusta.

Kako je danas saopćila predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak,  Presuda u vezi sa spomenutim zahtjevima premijera i predsjednika  Federacije BiH bit će objavljena u Službenim novinama FBiH.

(Vijesti.ba/Fena)

 

09.10.2012.

BREMERCU OPET "UVJERAVANjA I OBEĆANjA"

Glavni tužilac Haškog tribunala nada se napretku istrage mreža jataka

Bramercu opet “uveravanja i obećanja”

 
Photo: FoNet/Aleksandar Levajković

.......................................................

I pored angažmana nakon poslednjih hapšenja i obećanja da će voditi istragu i postupke protiv mreža koje su podržavale optužene tokom njihovih bekstava, srpske vlasti su do sada mogle da ponude mnogo više

Glavni tužilac Tribunala u Hagu Serž Bramerc rekao je u utorak u Beogradu da je od srpskih vlasti dobio "obećavajuće informacije" o istrazi mreža jataka haških otpuženika i izrazio očekivanje da će narednih dana doći do napretka.
Na konferenciji za novinare posle sastanka sa tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, Bramerc je  izrazio zadovoljstvo zbog tih informacija, "jer se u Haškom tribunalu još vode predmeti za koje je potreban pristup dokumentaciji i podrška".
“Posle prvih sastanaka sa predstavnicima nove vlade dobio sam uveravanja da će se naša saradnja nastaviti kao i do sada i to je ono što smo uglavnom i očekivali", kazao je Bramerc. On je dodao da je došlo do odredjenog razvoja u istražnim aktivnostima srpskih organa, naglasivši da je u poslednjih "šest meseci do godinu dana govorio da bi više trebalo da se uradi" u vezi sa istragom o mreži jataka.

Glavni haški tužilac je ukazao da bi saradnja Srbije i BiH u vezi sa otkrivanjem ratnih zločina mogla da bude bolja.
"Srbija i BiH imaju sporazum o saradnji, ali on još nije potpisan. Moj utisak je da je problem na strani BiH... Statistički gledano, saradnja s Hrvatskom je mnogo intenzivnija nego s BiH, što nije logično, jer s BiH ima mnogo više zajedničkih predmeta", rekao je Bramerc.
On je istakao da "što se više približava završetak rada Haškog tribunala, važnije da regionalna saradnja funkcioniše", jer ima još mnogo slučajeva koje treba rešiti.

Bramerc je dodao da naročito ima mesta za poboljšanje saradnje u razmeni prekograničnih operacija Srbije i BiH. Glavni haški tužilac rekao je da je tokom dvodnevne posete Beogradu imao "dobar sastanak" sa novim direktorom BIA Nebojšom Rodićem, koji ga je uverio u nastavak saradnje. To su učinili i predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić,  premijer Ivica Dačić i potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić.
U utorak, uoči razgovora Bramerca sa srbijanskim tužiocem i policijsko - bezbednosnim vrhom, objavljen je u Večernjim novostima njegov intervju u kojem ističe da je ”predstavljeno malo konkretnih rezultata”. I pored angažmana nakon poslednjih hapšenja i obećanja da će voditi istragu i postupke protiv mreža koje su podržavale optužene tokom njihovih bekstava, srpske vlasti su do sada mogle da ponude mnogo više”, konstatovao je glavni tužilac Haškog tribunala.

On je u istom intervjuu ponovo objasnio da Tribunal “nema mandat da vodi istrage o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Albaniji”, te da je istraga o tome poverena “stručnoj međunarodnoj ekipi istražitelja”.

Bramerc tokom novembra treba da podnese izveštaj Savetu bezbednosti UN.

 

09.10.2012.

KOMISIJA ZA OČUVANjE NACIONALNIH SPOMENIKA BiH: OSIGURATI NASTAVAK RADA ZEMALjSKOG MUZEJA

Osigurati nastavak rada Zemaljskog muzeja

image

SARAJEVO - Zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH za javnost 4. oktobra, predstavlja još jedan alarm upućen donosiocima odluka da, u skladu sa svojom odgovornošću poduzmu neophodne mjere za osiguranje uvjeta za kontinuirano funkcioniranje Zemaljskog muzeja BiH kao ustanove ...

... države Bosne i Hercegovine, saopćila je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. 

Iz Komisije su podsjetili da je važnost Zemaljskog muzeja BiH, koji je osnovan 1888. godine, vidljiva u svakom segmentu rada na očuvanju naslijeđa, kroz bogati fundus i rezultate naučno-istraživačkog rada. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je ove godine obilježila deset godina svoga rada  i tim povodom, 10. septembra u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH, upriličila skromnu svečanost na kojoj je Komisiji uručena nagrada Evropske unije – Europa Nostra za predanost u radu.

Prepoznatljivi rezultati u radu Komisije na svjetskoj razini dijelom ne bi bili mogući bez oslanjanja na rezultate i sadašnje kapacitete Zemaljskog muzeja BiH, kao najstarije institucije u kojoj je zaštita bh. kulturnog naslijeđa i uspostavljena.

Zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH za javnost ne može značiti prestanak njegovog rada, nego samo označava trenutnu slabost donositelja odluka u BiH da prepoznaju značenje kulture i državnih institucija i ustanova koje se bave kulturom.

To zatvaranje će nesumnjivo ostaviti tragove, kako na Muzeju, tako i u bh. naslijeđu, ali smo uvjereni da je ono, koliko god sramotno, samo privremeno, ističu iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.


(Vijesti.ba/Fena)

 

09.10.2012.

DODIKOVA INICIJATIVA NE DOPRINOSI STABILIZACIJI I VANjSKIM PRIORITETIMA BiH

Dodikova inicijativa ne doprinosi stabilizaciji i vanjskim prioritetima BiH

imageMilorad Dodik

.......................................................

Generalni sektretar Centra za sigurnosne studije BiH  (CCI) Denis Hadžović je u izjavi za Agenciju FENA ocijenio inicijativu  predsjednika RS-a Milorada Dodika o ukidanju Oružanih snaga BiH kao nepoželjnu u postojećoj socijalno-ekonomsko-političkoj krizi u kojoj se BiH nalazi.

On Dodikovu inicijativu smatra podrivanjem Oružanih snaga BiH  pogotovu u sadašnjoj fazi kada je izgledno da BiH može postati članica  NATO-a. I to znatno ranije nego što može postati članica Evropske unije.

„Ova inicijativa svakako ne doprinosi stabilizaciji i vanjskim  prioritetima za koje je usaglašeno djelovanje u dokumentu Opšti pravci i  prioriteti vanjske politike“, smatra Hadžović koji naglašava da je  Bosna i Hercegovina najveće reforme napravila upravo u vezi s odbranom.

Kako Hadžović ističe taj put treba nastaviti prvenstveno političkim  dogovorom koji će BiH osigurati učešće u MAP procesu kao predvorju za  punopravno članstvo u NATO-u.

„BiH je dugo bila korisnik međunarodne vojne pomoći, a zadnjih godina  je postala i pružalac iste te pomoći učešćem i slanjem svojih vojnika u  mirovne misije. To je možda jedno od najvećih dostignuća, jedno od  najvećih državnih obilježja koje je BiH uspjela napraviti na svom  vanjskopolitičkom planu i izgraditi jedan pozitivan imidž kroz učešće i  doprinos miru i stabilnosti u svijetu“, rekao je Hadžović.

Po njegovom mišljenju ovaj pristup bi imao negativne konsekvence po  imidž BiH i ova inicijativa će vjerovatno biti negativno prokomentirana u  međunarodnim krugovima.

„Naravno prostora za unapređenje djelovanja Ministarstva odbrane BiH  ima, ali je količina i iznos sredstava koje BiH daje za Oružane snage  minimalna.To iznosi negdje 1,12 posto bruto nacionalnog dohotka. Što je  svakako ispod svih granica. Jasnije rečeno Oružane snage BiH svakog  građanina koštaju manje od 90 KM godišnje. U poređenju šta dobijamo   njihovim učešćem u deminiranju samo u BiH ili kroz pomoć civilnim  strukturama tokom prirodnih nepogoda .Tako da se to ulaganje vraća našoj  zemlji“, ističe Hadžović negirajući Dodikove tvrdnje o skupom vojnom  aparatu.

Hadžović smatra da se BiH ne može porediti s nekim članicama NATO-a poput Islanda koji nema vojsku.

„Island ima drugačiji strateški i geopolitički položaj, a i takav  Island koji nema vojsku opet izdvaja više sredstava za vojne troškove  nego BiH u ovom trenutku“, kaže Hadžović.

(Vijesti.ba/Fena)
 
....................................................
[image]
SRPSKI PATRIJARH PAVLE MITROPOLIT NIKOLAJ ,RADOVAN KARADžIĆ I RATKO MLADIĆ U RATU OD 1992 I 1995 GODINE
....................................................................

..U desnom uglu obiljezeni crvenom linijom su: Ratko Mladic, Radovan Karadzic i Momcilo Krajisnik u lijevom uglu obeljezen crvenom linijom je Vladika Vasilije Kacavenda
.......................................................



Haški optuženici Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić
.........................................................
Dodik odlikovao Irineja ordenom RS
Vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej i Milorad Dodik

................................................
......................................................
image
Milorad Dodik i Radovan Karadžić
......................................................................


Biljana Plavšić  i Milorad Dodik
......................................................


Dobrica Ćosić
...............................

Dobrica Ćosić, Vijislav Koštunica, Boris Tadić,  Tomislav Nikolić

................................................................

image
Milorad Dodik

 

 

 

 

 

 

09.10.2012.

ODRŽANA KOMEMORACIJA VELIKANU MERSADU BERBERU

Održana komemoracija velikanu Mersadu Berberu
................
09.10.2012.
................
Održana komemoracija velikanu Mersadu Berberu

Komemoracija velikanu bh., regionalne i internacionalne umjetničke scene Mersadu Berberu, čija su djela obilježila jedan čitav historijski period na ovim prostorima, održana je danas u Galeriji "Roman Petrović" u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika BiH, čiji je bio počasni član.

Komemoraciji su prisustvovala brojna istaknuta imena kulturne, javne i političke scene u BiH, koja su imala potrebu za posljednjim pozdravom velikom umjetniku.

Skup je otvorila profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Aida Abadžić-Hodžić, istaknuvši da je Berber pripadao mladoj generaciji koja je u drugoj polovici 20. stoljeća najavila snažniju pojavu bh. umjetnosti u jugoslavenskom kontekstu.

Bio je najistaknutiji predstavnik te generacije studenata koji su se školovali van BiH.

Uz Dževada Hozu, bio je najistaknutiji student i prije otvaranja ALU Sarajevo, a likovni kritičari su već tada te studente nazvali pripadnicima sarajevske škole grafike. Kao student se pojavio na najprestižnijem bijenalu umjetnosti u Ljubljani, gdje je već s 21 godinom osvojio Prešernovu nagradu.

"U njegovom je djelu prepoznatljiva trajna vezanost za domovinu, ne samo kao puki geografski pojam. Berber je bio prvi od umjetnika koji grafici vraća veličinu formata, čime joj daje dostojanstvo. On otvara grafiku  u duhu postmoderniteta", kazala je ona.

Dodaje da Berber u ciklusu o Sarajevu oživljava Sarajevo Bašeskijinog vremena, ne želeći historiju koju pišu pobjednici, već onu s margina. Interesuje ga sudbina običnog čovjeka. Za taj je ciklus dobio prestižne nagrade u Tokiju, Nju Delhiju i Monte Karlu.

Podsjetila je i na brojne Berberove angažmane, među kojima je i podatak da je jedan od utemeljitelja ALU Sarajevo, a ciklus koji je radio s tolikom strašću je onaj posvećen arhivama Zemaljskog muzeja BiH iz 2007. godine.

Profesor ALU Sarajevo Ibrahim Krzović naglašava da se umjetnost Mersada Berbera dotiče mnogih. Otkako je njegova umjetnost krenula 60-ih godina prošlog stoljeća nije zastajala. Svijet ju je brzo prepoznao, a to pokazuje osobitost njegova izraza.

"Umjetnost Mersada Berbera ima nešto od barokne raskoši i gospodstva. Postoji istina i nešto što se u savremenim umjetničkim tendecijama naziva balkanski barok ili razuzdanost primitivizma, divlje strasti i zle krvi. Umjetnost Berbera održava plemenite tradicije i gospodstvo. Mersad Berber je umjetnik plemić", zaključio je Krzović.

Akademik Abdulah Šarčević smatra da je Berber bio jedinstvena ličnost, a njegovo je djelo u svijetu afirmirano. Održao je izložbe od Pariza, Madrida do Tokija, gotovo na cijeloj zemaljskoj kugli.

"Berber se s tim erosom koji je svagda nalaženje, a ne samo traženje, svaki put vraća u svoju domovinu, sa svakom svojom slikom. Slikarstvo je vedra utopija Berbera. On govori o iskonu i po tome je pandan velikim umjetnicima poput Maka Dizdara ili Meše Selimovića", naveo je Šarčević.

U Galeriji "Roman Petrović" i Bošnjačkom institutu otvorene su knjige žalosti povodom smrti Mersada Berbera.

 

09.10.2012.

AMRA BABIĆ: NEPRAVDA ME NATJERALA U POLITIKU

Amra Babić: Nepravda me natjerala u politiku

imageAmra Babić

............................................................

VISOKO - Četrdesettrogodišnja Amra Babić iz Stranke demokratske akcije (SDA) uvjerljivo je pobijedila na lokalnim izborima u Visokom, sakupivši skoro 2.500 glasova više od drugoplasiranog kandidata u toj općini iz Stranke demokratske aktivnosti.

Babić ne samo da je postala prva načelnica Visokog u njegovoj historiji, već i prva načelnica u Evropi koja nosi hidžab. Ta činjenica izazvala je ogromnu pažnju i interes domaće i međunarodne javnosti.

U ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija Babić kaže kako izbor na mjesto načelnice općine vidi kao logičan slijed njenih prethodnih napora da svojim radom i znanjem doprinese razvoju zajednice i države.

Ipak, napominje kako su joj nepravda i nekompetentnost drugih političkom životu bili najveći poticaj da se politički angažira i kandidira za načelnicu općine.



"Kada sam vidjela da neko nema kompetencija i znanja u političkom životu, te konstantno donosi loše i poražavajuće odluke, donijela sam odluku da se energičnije i hrabrije uključim u rješavanje problema s kojima se naše društvo i država suočavaju", govori Babić za Anadoliju.

Ona objašnjava da je njena pobjeda predstavlja prekretnicu na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini gdje u značajnoj mjeri još uvijek postoje predrasude prema ženama u politici. Pogotovo prema ženama koje nose hidžab.

"Kada su me kandidirali za načelnicu, pitali smo se da li je naše društvo dovoljno zrelo da prihvati pokrivenu ženu za načelnicu. Jer, mi narod koji se često stidi svojih nana, ne poštuje svoju tradiciju i svoj identitet. Pitali smo se da li će pobijediti predrasude ili zdrava svijest. Ovi izbori su pokazali da je pobijedila zdrava svijest ljudi", tvrdi Babić.

Napominje kako je jedan o njenih najvećih ciljeva da uvede jedan novi model upravljanja i vođenja općine i politike uopće, tako što će biti u stalnoj vezi s običnim građanima.

"Želim raditi zajedno s običnim građanima i pokazati im da smo mi političari i birokrate samo dio naroda, i da nismo neki ljudi iz bajki. Svi zajedno ćemo raditi na napretku naše općine. Nike nije prepametan.Trebamo slušati šta građani žele. Odredit ću jedan dan u sedmici kada ću s običnim građanima razgovarati tri sata. Tada ću saslušati njihova mišljenja i prijedloge. Konačno moramo početi uvažavati javnost. Treba kazniti sve političare koji ne slušaju mišljenje građana. Želim pokazati građanima da je politika umijeće rukovođenja i dobre organizacije", objašnjava Babić.

Bebić dodaje kako je u toku kamapnje, pa i poslije kada su joj mnogi građani i omladina prilazili i čestitali na pobjedi, osjetila da je narodu u BiH potrebno više pozitivnih primjera.

"Našem narodu treba pozitivnih vrijednosti iz kojih će crpiti novu energiju i kreativnost za svoj budući angažman. Posebno mi je drago da me omladina podržala u tolikom broju, jer su time jasno pokazali da žele pozitivna dešavanja u ovoj zemlji. Zato ne smijemo pričati samo o negativnim stvarima. Moramo uvijek tražiti rješenja i izlaz iz ekonomskih, društvenih i političkih kriza", kazala je Babić.

Dodaje da žene u Visokom, pa i šire u njenoj pobjedi za načelnicu vide i svoju ličnu pobjedu.

"Mojom pobjedom za načelnicu smo pobijedili i niz predrasuda koje postoje u ovom društvu o pokrivenim ženama", ističe novoizabrana načelnica općine Visokog.

Prva pokrivena načelnica u Evropi tvrdi da se nikada u javnom životu nije suočavala s diskriminacijom zato što je pokrivena.

"Marama je samo forma, jer je najbitnija suština karaktera, odnosno šta mi muslimanke trebamo da uradimo u javnom životu. Na svakom koraku u javnom djelovanju trebamo promovirati pozitivne vrijednosti", rekla je Babić.

Također, dodaje kako je spremna da uloži sve napore i znanja na rješavanju problema s kojim se suočava njena općina.

"Svjesna sam odgovornosti i znam da je funkcija načelnika vrlo zahtijevna. Ali, isto tako ostavlja prostor i daje mogućnosti da realizirate svoju viziju. Odmah želim da počnem graditi uslove za ekonomski i privredni razvoj općine, i potrebno je stvoriti uslove za nova radna mjesta. Konačno moramo strateški i sistematski pristupiti rješavanju tih pitanja. Želim općinu Visoko afirmisati kao privredni i ekonomski centar, gdje će se mnogo više investirati", ističe Babić.

Šansa za mlade

Babić napominje da će kao načelnica dati prostor mladim i stručnim ljudima da se više angažiraju i daju doprinesu napretku te općine.

"Mislim da su mladi ljudi veliki kapacitet i zato ih želim motivirati da se angažiraju u javnom i političkom životu. S mladim ljudima treba rizikovati jer oni su hrabri i progresivni. Zato nemojte samo sjediti u kafiću i govoriti da ništa ne valja. To nije korektno. Što prije se angažirate i uradite nešto pozitivno za vašu zajednicu", kazala je Babić.

Privući investicije

Napominje da je već uspostavila kontakte s privrednicima iz inozemstva kako bi intenzivirala napore na ekonomskom napretku ove bosanskohercegovačke općine.

"Već imamo kontakte sa turskim privrednicima. Uskoro organiziramo i ekonomski forum u Visokom, gdje će biti veliki broj privrednika iz Turske i naše zemlje. Mislim da snažnom ekonomskom saradnjom možemo privući strane investicije", ističe Babić.


(Vijesti.ba/AA)

 

09.10.2012.

IZ ZENICE ISPRAĆENO 127 BUDUĆIH HADžIJA

Među putnicima su 63 muškarca i 64 žene
Iz Zenice ispraćeno 127 budućih hadžija
...................
09.10.2012.
..................
Iz Zenice ispraćeno 127 budućih hadžija

FOTO: Agencije

......................................

Iz Zenice je jutros na put do Medine i Meke otputovalo 127 budućih hadžija. Kako je izjavio Džemal Rošić, portparol zeničkog prevozničkog preduzeća, koje po 22. put u saradnji s Islamskom zajednicom u BiH organizuje odlazak na hadž, buduće hadžije su s područja Sarajeva, Zenice, Tuzle, Mostara, Tešnja, Kaknja, Travnika, Jajca, Visokog, Viteza i Bosanske Krupe.

- Među putnicima se nalaze 63 muškarca i 64 žene, koji će preko Srbije i Bugarske putovati do Istanbula. Iz turske metropole do jordanskog Amana buduće hadžije će, kako bi se izbjegla ratom zahvaćena Sirija, biti prebačene avionom. Do Meke i Medine dalje će se ponovo putovati autobusima, izjavio je Rošić.

Budućim hadžijama osim rodbine i prijatelja sretan put poželio je i Ejub ef. Dautović, muftija zenički.

 

09.10.2012.

SRBIJANSKI PREDSJEDNIK TOMISLAV NIKOLIĆ VELIČAO ZLOČINE

Srbijanski predsjednik veličao zločince u Italiji
Nikolić za "Corriere della Sera": Nijedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici pa ni ja
.................
09.10.2012.
................
 
Nikolić za "Corriere della Sera": Nijedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici pa ni ja

FOTO: Agencije: Tomislav Nikolić

.......................................................

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio za talijanski list "Corriere della Sera" da Srbija nije odobrila ubijanje Bošnjaka u Srebrenici, te ponovio da se ne radi o genocidu.

Srbijanski predsjednik je nastavio s negiranjem genocida u Srebrenici.

"U Srebrenici se nije dogodio genocid. Riječ je o pojedinačnoj krivnji pripadnika srpskog naroda. Srbijanski parlament je osudio ovaj zločin, ali nije kazao da je riječ o genocidu. Niti jedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici, pa ni ja", kazao je Nikolić koji se danas nalazi u službenom posjetu Italiji.

Nikolić je kazao da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić trenutno u Hagu i da se protiv njih vodi postupak. Nikolić smatra da su oni nevini i da ih se takvim mora smatrati, sve dok im se ne dokaže krivnja.

 

09.10.2012.

UHAPŠEN DRAGAN KLjAJIĆ ZBOG SILOVANjA 17-GODIŠNjE BOŠNjAKINjE

Policija uhapsila 21-godišnjeg Dragana Kljajića zvanog Frka
Silovao 17-godišnju Bošnjakinju u napuštenoj kući
...................
09.10.2012.
..................
Silovao 17-godišnju Bošnjakinju u napuštenoj kući
Dovođenje Dragana Kljajića u Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci
FOTO:  D. Stojnić

................................................

 

Policija iz Prijedora preksinoć je oko 22.30 sati uhapsila 21-godišnjeg Dragana Kljajića zvanog Frka, nastanjenog u naselju Ćela, zbog sumnje da je u nedjelju oko 18.30 sati silovao 17-godišnju djevojku. Slučaj je Policijskoj stanici Prijedor istog dana prijavila majka maloljetnice, kada je i počela intenzivna potraga za silovateljem.

Izvršen pregled

Nezvanično saznajemo da je Kljajić tokom ispitivanja u policiji priznao da je silovao djevojku. Tužilac je predložio određivanje mjere pritvora, jer je riječ o  krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža, a koje je posebno teško, s obzirom na način izvršenja ili  posljedice krivičnog djela.

Djevojka je pregledana i u Domu zdravlja u Prijedoru. Na tijelu djevojke nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali da ju je silovatelj tukao. 

Silovana djevojka je Bošnjakinja koja je s majkom u Ćelu prije izvjesnog vremena došla iz Hrvatske. Maloljetnica ima blaži oblik mentalne retardacije.

Saznajemo da je silovanje počinjeno u jednoj napuštenoj kući u naselju Ćela. Kljajić je djevojku, navodno, povezao autom, a potom je odvukao do devastirane kuće i silovao.

Nakon saslušanja u policiji u Prijedoru Kljajić je jučer u kasnim popodnevnim satima sproveden na saslušanje u Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci. 

Nije prijavljivan

Više detalja jučer nismo dobili iz Tužilaštva, uz napomenu da će danas biti poznato hoće li tužilac predložiti mjeru pritvora za osumnjičenog ili će se on braniti sa slobode.

Uhapšeni Kljajić nije odranije poznat policiji po sličnim krivičnim djelima.

 

09.10.2012.

GLASAČI POKAZALI OTPOR PREMA KRIZI U BiH

Glasači pokazali otpor prema krizi u BiH

Glasanje na lokalnim izborima u BiH, 7. oktobar 2012.

Glasanje na lokalnim izborima u BiH, 7. oktobar 2012.

..........................................................

Dan poslije lokalnih izbora u BiH, za koje analitičari kažu da su najvažniji nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je zemlja dovedena do krajnje mogućnosti održivosti, malo je čelnika partija koji žele i koji mogu priznati poraz. Pored velike izlaznosti, lokalne izbore u BiH karakteriše i činjenica da je motiv građana, nezadovoljnih teškom političkom krizom u zemlji koja traje od održavanja opštih izbora, ali i sve gorom ekonomskom situacijom, bio glasati protiv.

U Republici Srpskoj kažnjena je politika koja je dovela do ekonomskog kolapsa i siromaštva većine stanovništva, a u Federaciji su kažnjeni oni koji su mjesecima nakon opštih izbora, umjesto da rješavaju probleme, generirali političku krizu. Rijetko ko je očekivao veliku izlaznost, koja sugeriše da su građani željeli promjene. Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica su proglasile pobjedu, što je očigledno i prema nezvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije.

Adis Arapović, foto: Midhat Poturović
...............................................................
​​Adis Arapović, iz Centra civilnih inicijativa, kaže da su lokalni izbori bili prava prilika da se opipa raspoloženje javnosti:

„A ta javnost je i u Federaciji i u RS rekla da je nezadovoljna aktuelnom vlašću, koja umjesto da rješava probleme ona se bavi sama sobom, i imamo iz mjeseca u mjesec generiranje novih, krupnih političkih problema i tenzija samo da bi se skrenula pažnja javnosti sa tekućih a gorućih pitanja, poput nezaposlenosti, korupcije, loše ekonomsko-socijalne situacije“, ističe Arapović.

U odnosu na prošle lokalne izbore, održane 2008. godine, promjene su minimalne - u načelničkim mjestima ispod pet posto, no ako se poredi sa opštim izborima održanim prije dvije godine, promjene su drastične, kaže Arapović.

„Drastične i u Federaciji i u RS. SDP i SDB su zajedno izgubili, prema najgrubljoj procjeni, blizu 150.000 glasova. Približno toliki broj glasova ili nešto manji je otišao SDA-u. Iako je izborni rezultat blizak njihovom uspjehu iz 2008. godine, on je mnogo bolji u odnosu na rezultat iz 2010. godine“, navodi on.  

Značajne promjene

Jedan od razloga za ovakav izborni rezultat je, između ostalog, otpor birača prema permanentnoj političkoj krizi u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi od održavanja opštih izbora, a koju su producirale pobjedničke stranke. A drugi, i najvažniji, prema ocjenama analitičara je i sve lošija socijalno-ekonomska situacija u zemlji. Najveće iznenađenje ipak je veliki pad Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Republici Srpskoj. Podsjećamo, od 62 opštine u RS, Srpska demokratska stranka je, sama ili u koaliciji sa dugim opozicionim partijama, pobijedila je u 36 opština.
Damir Mehmedbašić
​​............................................
„Mislim da je jedna vrsta popuštanja iz Federacije vezano za državni budžet dovela do jedne relaksacije u RS i znači da su građani opuštenije ušli u ove izbore, nisu se okupljali oko jednog lidera, nego su odlučili dati svoje povjerenje i alternativama. To je, sveukupno gledajući, pozitivna stvar na ovim izborima. Ne mislim da je to što su građani tamo glasali za SNSD ili protiv SNSD-a nešto pozitivno ili negativno, ali je sigurno dobro da imaju alternative, da o njima razmišljaju i da se demokratski proces u BiH, gledajući u totalu, relaksira“, ocjenjuje Damir Mehmedbašić iz Centra za zagovaranje građanskih interesa.

Profesor iz Banje Luke Ivan Šijaković kaže:

„Čini mi se da je zahtjev lokalne zajednice u tom smislu da dođe do promjena jer taktika koja se primjenjivala na parlamentarnim izborima - da se preslika ta ista na lokalne izbore uglavnom nije uspjela.“

Riječ je o veoma značajnim promjenama na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. SDP i SNSD su u velikoj mjeri izgubile izbore. Prema nezvaničnim procjenama, SDP je izgubio preko 109.000 glasova. Ova partija prvi put u posljednjih osam godina izgubila je opštine u kojima su tradicionalno vladali, kakav je, recimo, Bihać i sarajevska opština Novi grad. Još gori je rezultat SNSD-a. Profesor Enver Kazaz kaže da su birači ovoga kaznili lažnu socijaldemokratiju.

„Birači su kaznili te dvije stranke zbog uništavanja socijaledmokratske ideje u BiH i zbog, pogotovo SDP, ukidanja političke alternative. Imajući to u vidu, možemo zaključiti sljedeće - da je možda otpočeo proces demokratizacije BiH odozdo, dakle iz baze, iz građanstva“, smatra Kazaz.

Politički analitičar Slavo Kukić takođe kaže da je najveći gubitnik izbora SDP. On vjeruje da pobjede SDA, HDZ-a i SDS-a Bosnu i Hercegovinu vraćaju u vrijeme prvih višestranačkih izbora, jer su tri nacionalne političke opcije postale dominantne.

„Jer su definitivno prvi put jasno, prepoznatljivo ponovno pobjednici nacionalne političke opcije. Građani BiH se navikavaju da su prije svega Srbi, Hrvati i Bošnjaci.“

Sa ovakvom ocjenom ne slaže se Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.

„Ta matrica o podjeli političkih stranaka na nacionalne s jedne strane, a s druge strane na socijaldemokratske, građanske je naprosto potrošena u BiH“, rekao je Arapović.

 

09.10.2012.

SJEĆANjE NA MERSADA BERBERA: GDJE GOD PUTOVAO, BOSNA ME RANjAVA

Sjećanje na Berbera: Gdje god putovao, Bosna me ranjava

Mersad Berber, FOTO: Fuad Fočo

Mersad Berber, FOTO: Fuad Fočo

..........................................................

Povodom smrti bosanskohercegovačkog umjetnika i slikara Mersada Berbera, ponovo objavljujemo intervju koji je za Slobodnu Evropu dao 2005. godine

Rođen u Bosanskom Petrovcu 1940. godine, slikar i grafičar, ljubljanski đak, sarajevski profesor, Mersad Berber oduvijek je vezan uz hrvatski likovni život. Od samih početaka zaokupljen je tradicijom i povijesnim reminiscencijama kojima dominira ljudska figura i različiti simboli. Uvršten među najveće svjetske neoklasiciste, zauvijek ostaje tijesno vezan za Bosnu, iako je imao i izlete poput Hommage-a Velaskezu ili Vlahu Bukovcu. Mersad Berber dobro stoji na tržištima u Americi, Španiji, Italiji, Njemačkoj, Britaniji, izlaže u Montrealu, Vankuveru, Washingtonu, New Delhiju, Oslu, Trstu, Cairu, Veroni, Firenzi, Dubrovniku, Petrogradu. Poznat je na svjetskom nivou, njegova platna mjere se u hiljadama eura, a on danas, sa svojih 65 godina slika zbog onog unutarnjeg osjećaja i emocije koju mora preliti na platno ili papir. „Da sam mlađi“, kaže, „vjerojatno bih bio oduševljen nekim podacima iz moje novije biografije, ovako, gledam to sa izvjesne distance“.

RSE: U enciklopedijama, u kojima obično ima malo prostora za svaku ličnost, pod jedinicom Mersad Breber moglo bi stajati: rođen u Bosanskom Petrovcu 1940. godine, slikar i grafičar, ljubljanski đak, sarajevski profesor, oduvijek vezan uz hrvatski likovni život. Od samih početaka zaokupljen je tradicijom i povijesnim reminiscencijama kojima dominira ljudska figura i različiti simboli, uvršten među najveće svjetske neoklasiciste. Da li bi ste se složili sa ovim kratkim enciklopedijskim predstavljanjem Mersada Berbera?

Berber: To zvuči dosta, onako, kao komplimentiranje. Ja sam prema sebi puno oštriji. Istina je da sam studirao na Akademiji u Ljubljani i da na neki način – bar kako slikam u zadnjih deset-petnaest godina – pripadam nečemu što se zove postklasicizam. Kad se osamdesetih godina pojavio taj jedan postfigurativni likovni pravac, posebno kod tog rimskog kruga slikara, ja sam nekako spontano u Sarajevu radio nešto što bi se moglo nazvati jednom figurativnom, klasicističkom provenijencijom. Često puta je Edward Lucie Smith, pišući o mojim izlaganjima na tim postklasicističkim i postmodernim izložbama, napomenuo da je moguće da je, čak, riječ i o nekoj vrsti bunta, revolta prema nekim tendencijama koje razaraju klasično slikarstvo, slikarstvo klasicističke provenijencije. Ali, kod mene to nije toliko bio neki bunt, koliko jedno osjećanje da mi taj neki posao u figuraciji moramo završiti zbog jednog mogućeg velikog povijesnog interregnuma na prostorima Bosne i Hercegovine, pošto znamo da je slikarstvo figurativne provenijencije itekako bilo na neki način hendikepirano u nekim povijesnim okvirima, recimo za vrijeme otomanske Turske. Tako da čovjek negdje prosto hereditarno osjeća tu potrebu da u nekom razgovoru sa samim sobom, u nekoj nadoknadi samome sebi, premosti te povijesne interregnume, koje je, nažalost, ta zla politička sudbina Bosne često puta diktirala. Tako da ima dosta istine u onome što ste rekli u vašoj najavi mene.

RSE: Teško je nabrojati sve ono što ste godinama prezentirali publici. Jeste li se ikada bavili time da pobrojite šta ste sve naslikali i uradili?

Berber: Čekam jednu pravu i ozbiljnu retrospektivu. Moguće je da će biti 2007. godine, u prostorima jedne izuzetno značajne institucije u Moskvi – Tetrakovske galerije, gdje bih zapravo prvi put pokušao da ponajbolje sumiram neke stvari. Kod mene postoji jedan povijesni diskontinuitet, kao i kod hiljade drugih bosanskih slikara i drugih umjetnika. Kod mene je došlo do jednog rascjepa, čak i mog slikarstva, nakon mog odlaska iz Sarajeva, kad sam uradio najvjerojatnije jedan od svojih najkapitalnijih ciklusa „Put u Skender Vakuf“, gdje sam htio postaviti neke probleme nečega što bi moglo biti izvorno, duboko, što je endemski vezano za mene i za moje slikarstvo Bosne. Međutim, kažem, taj kontinuitet je prekinut. Ja sam nastavio raditi neke stvari s puno nostalgije. Gdje god otputujem, Bosna me ranjava. Tako da je to u meni ostalo. Zapravo, ja sam stalno u jednom dijalogu s tom temom Bosne. Ne na neki populistički način, da se to kao nekome dopada, nego, jednostavno, neke stvari koje sam osjetio kao zreo slikar pred sam početak rata u Bosni, bile su nasilno prekinute tim surovim ratom. Pa, evo, sad pokušavam te krhotine negdje da povežem i da ih prvi put predstavim. Ovo što sad izlažem, to su samo segmenti onoga ogromnog ciklusa i grafika i crteža.

RSE: Ono što ste u posljednje vrijeme radili, a što je usko vezano i za Bosnu i, nažalost, za jednu od najvećih bosanskohercegovačkih tragedija, bila je Srebrenica.

Berber: Ja sam ljetos imao izložbu koja je od hrvatske kritike popraćena jednim izvanrednim tekstom. Pisao ju je jedan od vodećih likovnih kritičara Hrvatske koji je rekao da je to „Berberov zagrebački epitaf o jednoj himničkoj i uzvišenoj temi kakva je Srebrenica“. Ja mislim da je to u jednom ciklusu mojih radova vjerojatno jedan od ponajboljih ciklusa. Iako, naravno, on nije završen. Tu temu sam radio negdje dvije godine. Zapravo, bio sam potaknut jednom fantastičnom knjigom koju mi je poslala profesorica Senada Kreso, a to je „Grobnice: Srebrenica i Vukovar“ od Erica Stovera. To je jedan od forenzičara, ljudi koji su godinama, maltene heroično, radili na dokazivanju istine o toj velikoj tragediji. Kad sam dobio tu knjigu u ruke, osjetio sam se, moram priznati, malo i posramljen da na tu temu, zapravo, nisam ništa ni pokušao. Naravno, riječ je o jednoj velikoj, antičkoj temi, himničnoj i svetoj. Radio sam spontano dvije godine i moram reći da je to sjajno primljeno na Dubrovačkim ljetnim igrama ove godine. Tema je takva da to nema onaj atraktivni prizvuk kao što su imale neke moje ranije izložbe ove godine, kao što su hommage Vlahu Bukovcu, dakle neke teme koje su „lakše“.

Međutim, ja sam prosto osjetio potrebu da napravim Srebrenicu. To je nešto kao moj intimni dnevnik i nastavlja se. Evo sad u Sarajevu sam završio knjigu „Bosna“ profesora Mahmutčehajića koja je rađena za Bosanski institut. Radim i „Sonete“ Skendera Kulenovića. Mislim da bi se, ili potkraj ove ili početkom iduće godine, to moglo pojaviti. Zapravo nastavljam tu svoju temu Bosne. To je zapravo jedna tema koja je stalno prisutna u mom slikarstvu.

RSE: Vi ste jedan od slikara za kojeg je teško nabrojati u kojim sve galerijama i u kojim sve svjetskim gradovima nije izlagao – Montrealu, Vankuveru, Washingtonu, New Delhiju, Oslu, Trstu, Cairu, Veroni, Firenzi… Dobro stojite na tržištima u Americi, Španiji, Italiji, Njemačkoj i tako dalje. Kako se, gospodine Berber, postaje uspješan slikar?

Berber: Moj sin, kada se vratio u Zagreb sa studija u Švicarskoj, potakao je jedan malo snažniji kontakt. Ti se kontakti ostvaruju, prvo, preko značajnih privatnih galerija. Presudnu ulogu imao je posjet ateljeu unuke Ivana Meštrovića, vrlo ugledne galerije figurativne provenijencije u Londonu. Ona je pokazala veliki interes za moj rad i prije desetak-petnaest godina sam počeo tu izlagati. Referenca Londona je bila presudna da bi kasnije mogao dobiti mjesto u nekim drugim galerijama u svijetu.

RSE: To se, znači, ne planira? Ne kažete sebi – slikam da bih bio uspješan slikar.

Berber: Ne. Ja sam sad u tim godinama da sam zapravo predan slikarstvu. Da sam mlađi, moguće je da bih se nekim stvarima i radovao. Međutim, sad je ostala još samo ta jedna okrenutost, jedna predanost, jedna svećenička predanost poslu koji voliš. Uvijek se spremam za odlazak na teren, prema Bosni, uvijek se spremam za taj susret sa dragim zavičajem. Da sam mlađi, mogu će je da bih nekad uskliknuo zbog toga što izlažem u nekoj od prelijepih galerija ili zbog toga što su mi ljudi dali povjerenje ili, recimo, zbog zadnje izložbe u u Žironi, što je rodno mjesto Salvadora Dalija. Tu izložbu je, recimo, otvorila jedna značajna španjolska kritičarka. Na otvorenju je rekla jednu stvar koja je vrlo zanimljiva – da je šokirana kako, zapravo, malo poznaju tradiciju Istočne Evrope, a kako mi, istočni Evropljani, na drugu stranu, duboko osjećamo tu evropsku tradiciju. Ja sam se, recimo, dugo godina bavio tim hommageima posvećenim španjolskom i moguće kultnom slikaru čovječanstva Diegu Velásquezu. Te stvari me strašno raduju. Kada sam, kao i hiljade drugih Bosanaca, bio deprimiran ovom našom velikom političkom i ljudskom tragedijom, to su bili tako neki tračci svjetla. Naravno, mnogo više bih se radovao da smo svi mi u nekom normalnom našem snu neke normalne Bosne. Ali, nažalost, to nije tako.

RSE: Ako nemate ništa protiv, vratimo se na početak četrdesetih godina. Vi ste prvo dijete iz braka Sadike i Muhameda Berbera. Rođeni ste u Bosanskom Petrovcu. Sjećam se slike iz vašeg obiteljskog albuma – familija Berber u Bosanskom Petrovcu 1941. godine: tata sa fesom, u odjelu, mama u lijepom, modernom kostimiću, do tate je neka nena s maramom na glavi, a vi, beba Berber, u odjelcetu sa kratkim hlačama. Ko je zapravo imao veći uticaj na vas? Od koga ste naslijedili taj umjetnički gen, od mame ili od tate?

Berber: Petrovac je poznat po toj jednoj velikoj tkalačkoj tradiciji. Ta tkalačka tradicija je bila poznata u Otomanskom carstvu, čije je porijeklo iz Anadolije. Petrovac je bio jedan od moćnih tkalačkih centara, zapravo jedna velika manufaktura. Djevojke su do udaje tkale na tim starim tkalačkim razbojima. Moja majka je dio te tradicije. Radila je sve, od farbanja vuna, od tog čudesnog skladanja harmonije boja do tkanja. Tako da mi je vjerojatno ona ulila tu beskrajnu ljubav i prema tom zanatu, a onda, očito, i prema koloritu. U starijim godinama svog života je spontano počela da radi tapiserije po mojim kartonima ili po nekim mojim zabilješkama. To je bio šok u ono doba, osamdesetih godina, za likovne kritičare.

Čak je Bosna napravila, na otvorenju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, u Zimskom olimpijskom muzeju, veliku izložbu tapiserija i na taj način odala počast svim tim anonimnim veziljama i toj velikoj tradiciji tkanja u Bosni. Taj gen je očito od nje. Otac je volio muziku, svirao violinu. Kasnije kad smo prešli u Banjaluku, u „Pelagiću“ je svirao nekoliko instrumenata. Moj brat Omer Berber je također poznati slikar. Njegov sin Tarik je jedan od vodećih mladih slikara. Upravo sada završava Accademia di belle arti u Firenci. Tako da se taj porodični gen nastavlja kroz Tarika Berbera. Mislim da ćete o njemu još mnogo toga čuti. Evo ja ga prvi put ovako premijerno predstavljam. To je, dakle, ta tradicija od moje majke i djeda koji je bio sjajan kaligraf. Očito je da taj neki gen za ovu vrstu vizualne umjetnosti postoji u mojoj familiji.

RSE: Familija Berber početkom Drugog svjetskog rata bježi u Banjaluku i sve ostavlja za sobom. Tamo se rađaju vaša dva brata Suad i Omer. U Banjaluci vi pohađate školu. Od početka se ističete kao izvrstan crtač. To su odmah uočili.

Berber: Jeste. Vrlo rano sam počeo surađivati sa mnogo časopisa. Rahmetli Adi Mulabegović je vidio neke moje karikature i crteže još iz mojih srednjoškolskih dana i to je uvrstio u ondašnji humoristični list „Čičak“ i u „Oslobođenje“. U to vrijeme je u Zagrebu bio jedan list za mlade umjetnike za koji sam radio. Tako da su ti prvi poticaji bili upravo u Banjaluci.

RSE: Iz gimnazije su vas izbacili zbog nekog nestašluka.

Berber: Jeste. Pripadao sam grupi koja je pokrenula časopis „Stršljen“. Tekstove danas uglednog akademika Lukića i mene su smatrali trockističkim. Bili smo privedeni u miliciju, kasnije udaljeni iz gimnazije i kažnjeni oduzimanjem 8. razreda gimnazije. To sam morao naknadno polagati. Nakon skoro sedam godina sam otišao u Ljubljanu i više se skoro nisam vraćao u Banjaluku. Skoro cijelo vrijeme studija sam proveo u Ljubljani. Tamo sam završio akademiju kod eminentnih slikara kao što je Božidar Jakac i drugi. Ta moja politička epizoda me je opredijelila za u ono vrijeme daleku Ljubljanu.

RSE: Da li biste mogli reći da je grafika zapravo vaša vokacija?

Berber: Pa jeste, ona mi je najbliža. Ja sam zapravo na Akademiju u Ljubljani i primljen kao crtač – profesori su vidjeli te moje adolescentne, mladalačke crteže. Prije par godina sam obnovio zanimanje za grafiku u jednom izvanrednom studiju u Udinama, jednom od najboljih studija za klasicističku grafiku u svijetu. Tako da sam se, vjerojatno, vratio tom nekom svom primarnom zanimanju, a to je grafika.

RSE: Jedna od prvih nagrada koju ste dobili, bila je nagrada revije „Mladina“, upravo za crteže.

Berber: Kad nas je Azra Begić, kao kustos Moderne galerije okupila u Sarajevu i kad smo imali prvu veliku izložbu sedamdesetih godina u Briselu, počelo se govoriti o fenomenu bosanske škole grafike. Tada su niz svjetskih nagrada dobili Dževad Hozo, Halil Tikveša i tako dalje. To je bila jedna šokantna izložba za belgijsku javnost. Čak je i Andrić govorio o tom fenomenu kao o nečemu što nije neka velika povijesna tradicija – to bavljenje grafikom – u Bosni.

U jednom razgovoru za „Politiku“ je rekao da se pojavila čitava jedna generacija, jedna eksplozija mladih bosanskohercegovačkih crtača. Ta generacija se opravdala visokom reputacijom i visokim teorijskim radom. Profesor Hozo je napisao neke kapitalne knjige od svjetske važnosti. Drugi su ostali vjerni grafici, kao Tikveša, kao Virgilije Nevjestić u Parizu. Emir Dragulj je, nažalost, umro mlad, a bio je, vjerojatno, jedan od najtalentovanijih bosanskohercegovačkih crtača. Taj kontinuitet veličanstveno nastavlja Safet Zec i drugi mladi grafičari koji su bili naši učenici na Akademiji u Sarajevu.

RSE: Okupljate li se vi nekad?

Berber: Vrlo rijetko. Kad dođem, uglavnom se viđam sa svojim prijateljima koji ne pripadaju struci. Mnogo prijatelja je, nažalost, nestalo u ratu. Moj školski drug, poznati bosanskohercegovački skulptor Alija Kučukalić, poginuo je u prvim danima rata u Sarajevu. Niz mojih đaka su bili borci Armije BiH i isto tako su poginuli, dali živote za domovinu. Slika onog Sarajeva koje sam napustio odlaskom u Zagreb više nije ista. To više nije Sarajevo onih mojih najprominentnijih godina. To su bile moje najsretnije godine života, dolazak mojih sinova svijet, Azera i Ensara. To je bilo zaista sretno doba. Mislim da je u svakom čovjeku ta kategorija nostalgije moćno prisutna. Sjećam se, kada je veliki ruski redatelj Andrej Tarkovski emigrirao u Italiju, Radio-televizija Italije mu je htjela dati šansu da napravi film, i pitali su ga šta bi radio. On je odovorio: „Ja sam migrant, tako da bih radio film gdje se pojavljuje moja draga velika Rusija kao jedna velika metafora nostalgije“.

RSE: Danas živite u Zagrebu, u ulici koja se zove Bosanska. Slučajno ili namjerno?

Berber: Tako se to desilo. Inače je ta ulica izuzetno poznata, romantična. Jako mnogo hrvatskih slikara je, po tradiciji, nekako valjda i zbog mira te ulice, tu živjelo. Kao veliki Miljenko Stančić, pa Angelije Radovani… To je jedna izuzetno lijepa i romantična zagrebačka ulica.
RSE: Vaša supruga Ada i vi imate dva sina, Azera i Ensara. Je li ijedan umjetnik?

Berber: Nije. Jedan je završio industrijski menadžment u Švicarskoj, a drugi je završio ovdje žurnalistiku. Stariji obavlja jedan lavovski posao za mene. Vodi studio koji se bavi upravo tim vizualnim komunikacijama, dakle grafikom, grafičkim dizajnom. Premda imaju sjajne ukuse, sjajne su estete, nikada nisu studirali nešto što je slično slikarstvu i svemu tome. Ali, evo, moj nećak Tarik je nastavio tim putem. Ti novi bosanski ‘tići rastu na sve strane. Moj brat Omer, koji isto odlično crta, postao je arhitekt, ali, evo, njegov sin je nastavio tu tradiciju naše majke Dike koja ima taj tkalački senzibilitet i instinkt za boju.

RSE: Svojevremeno je u Sarajevu postojala poslovica: „Kako se mjeri uspješan Sarajlija? Mora imati golfa, mora imati CT glave i mora imati Berbera“.

Berber Sarajevo je imalo svoj jedan fantastičan komunikacijski uzlet u doba Zimskih olimpijskih igara. Mi smo kao politički sustav, ipak, bili malo zatvoreni, blindirani, nije baš bilo tih komunikacija sa svijetom. Sarajevo je, sjećam se, za Olimpijadu bilo veliko iznenađenje, i što se tiče izložbi i teatarskih predstava i svih tih kulturnih programa. Vidjelo se da mi, itekako, pratimo sve te trendove koji su tog momenta bili aktualni u svijetu. Evo, i danas, pored teškog stanja u kojem se Bosna nalazi, rade se kapitalni filmovi i sjajno slikarstvo, postoji jedna vrlo uzbudljiva izdavačka djelatnost. Baš sam neki dan završio vizualni identitet čitavog izdanja – osam tomova – od profesora Abdulaha Šarčevića, vjerojatno našeg vodećeg filozofa, dakle njegovih sabranih dijela.

U svom tom siromaštvu i sirotinji Bosne, taj sjajni duh i dalje postoji. Valjda je to i zbog toga što ta komunikacija više nije blindirana nekim ideološkim stvarima. To se vidi i po Hemonu i po Mehmedinoviću i po nekim sjajnim stvarima koje se dešavaju u pjesništvu. To su stvari koje su na visokoj europskoj, odnosno svjetskoj razini u literaturi.

Tako je i sa slikarstvom. Neki dan je ovdje u Zagrebu bila svjetska premijera filma „Go West“. Sjajno je primljen, dugotrajnim ovacijama. Ja duboko vjerujem u tu veliku darovitost naših ljudi. Sjećam se, jednom sam se našao sa Mešom pred njegov odlazak u Beograd i rekao sam mu da bi bilo dobro da napiše jedan nostalgični roman o tome kako Bosnu gleda s one strane Save, iz Beograda. Rekao mi je da je to u njemu ostalo kao velika tema. Međutim, nažalost, došla je bolest i brza smrt, tako da on taj projekt nikad nije realizirao. Francis Jones, profesor, slavista i genijalni prevodioc tih zamršenih stvari sa našeg jezika na engleski, kaže da su to rezultati koji se mogu porediti sa rezultatima bilo kojeg velikog pjesnika suvremene Evrope, od Eliota do ne znam koga. Dakle, ti neki sjajni rezultati koje smo mi postigli u umjetnosti, nastavljaju se u djelima Sidrana, u djelima Dževada Hoze, Safeta Zeca i drugih autora. Moguće je da neki još nisu dobili šansu, ali će je dobiti, njihovo djelo će izboriti taj neki izlazak na evropsku scenu. Naravno, mi smo do jučer bili veliki autsajderi. Međutim, kad se pojavi jedno suvereno djelo kao što je, recimo, „Poetika“ od Sidrana, ono nađe put do jednog svjetskog pijedestala.

RSE: Slikate, radili ste grafiku, radite grafiku, radili ste na crtanom filmu, radili ste na dramama… Ima li nešto što niste radili a htjeli ste?

Berber: Upravo negdje kad se zaratilo, mi smo se skupljali u kafiću kod Fikreta Bujkića. Često puta je tu navraćao i jedan moj neprežaljeni prijatelj, koji je prerano umro, Alija Isaković. Ja sam imao veliku želju da s njim napravim „Hasanaginicu“. Napisao je jedno veliko, četverotomno, antologijsko djelo gdje je okupio sve što je o „Hasanaginici“ u pjesništvu napravljeno. Ostala mi je ta jedna želja da u našem Narodnom kazalištu napravim sa Alijom Isakovićem tu predstavu, jednu novu „Hasanaginicu“, dakle „Hasanaginicu“ koja bi bila senzibilitet nekog tog postratnog doba. Svaka generacija ima pravo na neko svoje himnično pjevanje. Htio sam da iz njegovog pera bude napisana ta jedna nova, dorađena verzija, dakle jedna „Hasanaginica“ novih emocija i nekih novih konstelacija. Međutim, iznenadna bolest i nagla smrt Alije Isakovića je to spriječila. Tako da mi je to ostala ovako jedna pusta želja.

RSE: Hvala vam puno što ste se družili jutros sa slušaocima Radija Slobodna Evropa.

Berber: Velika hvala vama što ste me se sjetili. Veliki pozdrav svim našim dragim Bosancima koji su razasuti po svijetu u slušaju Radio Slobodna Evropa.

 

09.10.2012.

VLADIMIR GLIGOROV: SUMORNA PERSPEKTIVA BALKANSKIH PRIVREDA

Gligorov: Sumorna perspektiva balkanskih privreda

Vladimir Gligorov, FOTO: Medija centar

...............................................

Saradnik Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov je, tokom susreta sa crnogorskim privrednicima, govoreći o problemima i perspektivi balkanskih privreda precizno locirao njihove ključne neuralgične tačke, ali i ukazao na svoje viđenje perspektive ekonomija Balkana u kom se ne može naći razlog za optimizam.

Od sumorne ekspertske projekcije čini se da je mračnija samo stvarnost građana crnogorske prijestonice.

"Balkan je region koji je najteže pogođen ekonomskom krizom", ocijenio je saradnik Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, Vladimir Gligorov, koji smatra da ni perspektiva ekonomija zapadnog Balkana nije dobra.

Govoreći o sumornoj budućnosti balkanskih privreda, Gligorov je ključne probleme korpusa ekonomija kojoj pripada i crnogorska podijelio u tri tačke, među kojima je kao prvu naveo veliku neravnotežu u razmjeni sa inostranstvom.

Ilustracija
...............................
​​"Izgledi su dosta rđavi zbog toga što ovaj eksterni debalans o kojem sam govorio mora da se na jedan ili drugi način smanji ili da se dovede na održiv nivo. Ali na taj način on se ne može, bar u prvom momentu smanjiti, nego smanjenjem uvoza. Potrebno je vrijeme da se izgrade izvozni kapaciteti da bi se to moglo nadoknaditi. To je ključni problem, po mom mišljenju. Opet, kada uporedite razne zemlje nešto bolju performansu imaju Bugarska i Srbija, zato što Bugarska ima značajno povećanje izvoza u krizi i poslije krize. Srbija takođe izvozi više nego 2008, ali to je stalo ove godine", navodi on.

Vladimir Gligorov smatra da je veliki broj nezaposlenih drugi glavni i zajednički problem za ekonomije balkanskih zemalja.

Na osnovu statistike koja je u slučaju Makedonije pokazala zbunjujuće podatke o povećanom broju zaposlenih upravo u vremenu krize, Gligorov kaže da je u Crnoj Gori situacija nešto bolja nego u okruženju.

"Ako uporedite Sloveniju i bilo koju drugu zemlju na Balkanu, vidjećete da ste u Sloveniji do skora, dok ih nije zadesila kriza imali zaposlenost do 70 posto. Na ostalom dijelu Balkana zaposlenost je retko preko 50 posto. To nije neposredno uporedivo sa stopom nezaposlenosti zato što imate neaktivne. Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori nije tako loša, ali je u drugim zemljama izuzetno visoka. To nije stvar koja je od juče, znači nije posljedica krize, to je strukturna karakteristika", ističe Gligorov.

Odumiranje industrije

Odumiranje industrijske proizvodnje, Gligorov navodi kao treći ključni problem koji balkanske privrede čini slabim i zbog kog prognoze zvuče sumorno.

"Dok su zemlje centralne Evrope u posljednjih 20 godina duplirale industrijsku proizvodnju, u velikom broju balkanskih država ona je prepolovljena", rekao je Gligorov.

"Ako ste vi na moru i ako ste mali možda industrija i nije važna. Ali ako ste čak i zemlja kao što je Hrvatska, imate puno mora ali dosta i kopnenog dela i ako želite da se razvijate, vi nemate drugu komparativnu prednost nego u industriji. Znači, ako ste Crna Gora, ovo može da zvuči provokativno, vi možda i možete da živite samo od usluga, visoko kvalitenih, nadamo se. Ali ako ste Srbija, nemate more i turizam generalno i usluge te vrste ne mogu da budu dominatna stvar, bar sa razvojne tačke gledišta".

Paradigma sunovrata crnogorske ekonomije je Cetinje, odnosno, iščezavanje tamošnje, lokalne privrede. Prijestonica je medju rekorderima po iseljavanju stanovnika, a jedan od osnovnih uzroka je nestanak privrednih temelja grada kroz gašenje: Košute, Bojane, Tare, Sanitasa, Galenike, Oboda...

Većina Cetinjana danas zarađuje u Podgorici, Budvi ili inostranstvu. One koji su ostali, koleginica Jasna Vukićević pita - od čega se živi na Cetinju?

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
49655917

Powered by Blogger.ba