Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.10.2012.

ESAD BOŠKAILO: AKO BUDEMO ČEKALI NA POLITIČARE NORMALNU BiH NIKADA NEĆEMO DOČEKATI

Esad
Boškailo : Ako budemo čekali na političare normalnu BiH nikada nećemo
dočekati(Video)

................

01.10.2012.

................

Za samo par mjeseci svoga "djetinjstva"  knjiga dr.
Esada Boškaila i
Julie  Lieblich  pod
naslovom  “Wounded I am More Awake “(Ranjen Ovako Vise Sam Budan) postala
je čitano štivo na području Sjeverne Amerike i pored činjenice da obrađuje 
jednu tešku temu, zločine u koncentracionim logorima Hercegovine  tokom ratnih
godina u BiH.Zajedničko djelo  rođenog Počiteljca , koji je u hercegovačkim
logorima beščašća proveo više od godinu dana i američke novinarke iz Chicaga,
postiglo je veliki uspjeh, prema mnogim ocjenama i zbog toga što su priču  o
genocidu i šok kod čitalaca jer je netipičan za ovo bezdušno i pogano
vrijeme.

"Kad
su nedavno u mojoj bolnici objavili na web stranici jedan od intervjua sa mnom i
predstavili knjigu, mnogi su mi prišli i rekli da ne mogu da vjeruju da je neko
sa takvim pozitivističkim stavom  prošao kroz konc logore. Kolege  Amerikanci 
su mi kazali  nakon toga  da su puno  naučili o Bosni,  ali i o tome kako ti se
može desiti da sa nekim radiš 15 godina svaki dan,  a da "pojma nemaš šta je taj
čovjek prošao u životu ."


Što je naročito značajno ovo 
nesvakidašnje djelo  između ostalog predstavlja i klasični historijski dokument
o logorima u Hercegovini o kojima se malo govor , pomogla  je mnogim logorašima
da se oslobode i  da počnu pričati o preživljenim strahotama Dretelja,
Heliodroma, Grabovina, Gabele, Ljubuškog..


"Upravo o tome knjiga i najviše govori, da  se mora trauma
procesovati kako bi se moglo ići dalje, inače preživjeli ostaje "zamrznut" u
vremenu kad se trauma dešavala. Ja se zbog svega toga, na kraju osjećam nekako
lijepo pogotovo kad me logoraši zaustave na ulici i kažu kako sam vjerdostojno
opisao logore. Osjećam zadovoljstvo i u trenucima  kada  mi  ljudi iz  Sarajeva,
koje je bilo najveći logor u BiH, kažu kako su se poistovjetili sa mojim
doživljjima i kako im je čitanje knjige pomoglo. Na jednoj prezentaciji knjige u
Dalasu, u trenutku emitovanja  slika preživjelih logoraša među kojima je bila i
jedna fotografija iz  logora Manjaca, neko od prisutnih od prisutnih me prekinuo
i rekao da logoraš sa te slike sjedi ispred mene. Pozvao sam ga na binu  i
vjerujte da smo u tom trenutku  obojica osjetili  neko neobično razumijevanje,
kao da se znamo dugi niz godina. Nekoliko trenutaka kasnije, pričam o pucanju po
nama u Dretelju  i opisujem detalje, a u tom momentu se ustaje čovjek i kaže da
sam mu nakon pomenutog događaja  izvadio dva  gelera iz vrata. Većina prisutnih
su znali tog logoraša ali nisu znali da je bio ranjen u loogoru," kaže  dr.
Boškailo,ističući pritom da svakodnevno dobija sijaset komentara iz cijelog
svijeta.


" Mnogi Amerikanci mi pišu i govore
da su dosta naučili o ratu u Bosni iz moje knjige i da su iznenađeni nivom
zlična koji su počnjeni .Što se tiče susjeda, koji su odgovorni za Dretelj
iostale logore, nisam čo neke posebne reakcije.Pred njima su međutim teška
vremena u kojima će morati priznati i objasniti svojoj djeci zločne nad svojim
komšijama.ema govora o njihovom ozdravljenju dok to ne urade. To je slično sa
alkoholičarem ili ovisnikom od droge. Prvi stepen u izliječenju je da prizna da
je drogeraš ili alkoholičar pa tek onda da se krene sa terapijom."


Autor knjige i vanredni profesor 
psihijatrije na Univerzitetu Arizona, posebno interesantnim navodi  reakcije
vezane za Republiku Srpsku.


"Svima je jasno da je ta tvorevina
nastala na genocidu, ali nije svima jasno da odgovornot za nastanak RS nije samo
na Srbima nego i na međunarodnoj zajednici.Ponovo tvrdim, da je zajednički život
u Bosni moguć i da mu alternative nema. Prije toga je, ponavljam, neophodno
priznanje zločina pa da se krene krene u "izlječenje".Apsurdno je   da
konstantno stižu presude zločincima  iz Haga, kojib dobivaju i  preko 30 godina
zatvora, a da se negiranje genocida nastavlja. Nije problem uopšte  negiranje
genocida od strane političara,  nego  je problem u  nepriznavanju genocida od
strane običnog svijeta. Nećete valjda očekivati  da  vođa iz RS javnosti
kaže,mi  smo počinili genocid u BIH,što u prevodu znači, meni je dojadilo da
vladam.Problem je, dakle, u narodu  koji mora to priznati pa da krenemo zajedno
u
normalniji život, normalniji za nas i nažu
djecu. Ako budemo čekali na političare, to se nikad desiti neće."


Pragmatični, kreativni i neumorni
doktor, kakvim ga je Bog stvorio , zbog svega navedenog  smatra da normalnu i
bolju Bosnu i Hercegovinu može iznjedriti nesebični stvaralački angažman svih
sposobnih Bosanaca i Hercegovaca. U tom cilju navodi mladu studenticu
književnosti Naidu Šekić koja je imala samo 5-6 godina kada je protjerana iz
Bosne i Hercegovine. Danas ova djevojka , kako kaže objavljuje prelijepe priče
na mnogim web stranicama. Javila mu se nakon što je pročitala njegovu knjigu i 
rezultat je već na stolu. Dogovoren je interesantan projekat koji bi se ogledao
u objavljivanju knjige na engleskom , a potom na bosanskom jeziku, životnim
pričama ljudi sa ratnim traumama. Izabrali bi priče koje govore  o gubitku
najbližih, nepovjerenju,  komšijskoj izdaji, mržnji,  načinu ishrane u logorima,
gubitku zdravlja,  odnosima među logorašima,  odnosima sa stražarima,... Ovu
informaciju , kako kaže dr Boškailo, sve žrtve rata u BiH,bez obzira na vjersku
i nacionalnu pripadnost, mogu shvatiti i kao poziv
na saradnju.  Halil Šetka (Kliker.info)







01.10.2012.

DINO MUSTAFIĆ: MESS JE PITANjE KULTURNOG IDENTITETA BiH

Mustafić: MESS je pitanje kulturnog identiteta BiH

Dino Mustafić

............................................................

Počeo je 52. po redu MESS, jedna od najznačajnijih teatarskih manifestacija u regionu. Ove godine, pred publikom u Sarajevu, Zenici i Visokom, biće odigrane 33 predstave iz 20 zemalja, o čemu razgovaramo sa Dinom Mustafićem, direktora festivala.

RSE: Obećao si i ispunio. I ove godine na MESS-u novi program.

Mustafić: Balkan Con(text), kojeg smo na prošlogodišnjem festivalu najavili, ima za cilj promociju savremenih balkanskih dramskih pisaca, a samim tim i dramskih tekstova. I ovaj put će to biti pet dramskih pisaca sa Balkana. Smatrali smo da našem festivalu i njegovoj strukturi nedostaje jedan književno dramski aspekt prezentacije autora, tim prije što se na Balkanu, u proteklih nekoliko godina, pojavio niz vrlo relevantnih i zanimljivih, na svjetskoj razini, dramskih pisaca. Neki od njih će biti predstavljeni i na ovogodišnjem festivalu. Vrlo smo ponosni i sretni da ćemo ubaciti jedan novi program i samim tim otvoriti jednu novu dimenziju festivala. Taj program neće biti samo izvedbeni. Ne samo što ćemo gledati predstave po tekstovima balkanskih pisaca, nego ćemo imati priliku predstaviti, u saradnji sa Društvom pisaca, autore koji će doći na festival MESS sa svojim predstavama. Možda će špic tog programa biti gostovanje jednog od najvećih britanskih dramatičara svjetskog renomea, Marka Ravenhilla, koji će ove godine držati Radionicu za mlade dramaturge, dramske pisce, sve one koji se žele baviti dramskim pisanjem. Zbilja mogu najaviti jedan vrlo bogat i zanimljiv program, koji će sasvim sigurno imati svoje pristalice.

RSE: MESS ima pet programa. Po kojim programima su razvrstane ovogodišnje predstave?

Mustafić: Festival MESS ove, kao i prethodne tri godine, strukturiran je u nekoliko programskih cjelina. To je World MESS, koji predstavlja predstave svjetske produkcije. Zatim Mittel Europe MESS, koji obuhvata, ne samo predstave iz regiona, ali i iz srednje Evrope. Program Future MESS je za mlade umjetnike, mlade redatelje do 35 godina. Unutar tog programa postoji program koji se isključivo bavi studentskim i akademskim predstavama. Program Children MESS je za naše najmlađe sugrađane. Ove godine čak imamo predstavu koja je bukvalno za bebe od nekoliko mjeseci, do omladinskih i tinejdžerskh predstava. Uz to postoji Off MESS, u sklopu kojeg će biti promocije knjiga, časopisa, publikacija, izložbi koje su posvećene teatru. Zaista ćemo u ovih 10 dana, sa 33 predstave iz 20 zemalja, i više od 500 gostiju, biti pravi epicentar teatarskog zbivanja u jugoistočnoj Evropi.


RSE: Meni je bila zanimljiva jedna sugestija uz E-mail festivalske press službe o programu Mittel Europa: „Ko očekuje konvencionalni teatar neka sjedi kod kuće“.

Mustafić: To je u duhu festivala MESS. MESS je zbilja jedan provokativan, intrigantan festival, koji preispituje mnoga rubna pitanja. Ovogodišnji festival je vrlo zanimljiv. Dovodi nekoliko vrlo kontroverznih predstava. Mislim da je čak u nekim predstavama to jedan svojevrsni autorski obračun sa svim zabludama, dilemama, sumnjama gdje je naš život u ovom tranzicijskom vremenu. Kao da postavlja pitanje - da li je moguć život i ima li ga poslije tranzicije? S druge strane festival ove godine jako preispituje odnos pojedinca i religije, odnos pojedinca i istorije, postavlja pitanje koliko mi možemo i da li smo sposobni da preživimo istorijske determiniranosti, da li se možemo suprotstaviti klerikalizaciji društva. Pojedine predstave će sasvim sigurno otvoriti takve teme, do onih koji će se baviti rekonstrukcijom nacionalnog identiteta i određivanjem nekih novih prioriteta.

RSE: Tu su uvijek teatarska traganja i traženje odgovora na ova bitna pitanja savremenog čovjeka. Tu je negdje i suština čitavog projekta koji traje više od pola vijeka.

Mustafić: Tako je. Zaista možemo biti ponosni da festival puni svoju 52. godinu i da smo takav festival imali od samog svog osnutka. Imali smo intenciju od osnivača Jurislava Korjenića, pa cijele ekipe ljudi poslije njega koji su održali festival. Koji, i kada je imao samo jugoslovenski karakter, kada nije bio internacionalan, on je sasvim sigurno bio jedna važna profesionalna provjera, on nam je uvijek omogućavao komparaciju, donosio nove estetske tendencije, nove trendove, stvarao neke nove pojmove, preispitivao stara utemeljena mišljenja za koja smo znali da se mogu mijenjati. Ovaj festival je svih ovih 14 godina, sa internacionalnim predznakom, baštinio ono što je MESS bio od svog početka.

Kultura bez kontinuiteta nema šansu za opstanak

RSE: Ko su favoriti? Ipak su neki naslovi i neka imena sami po sebi vrhovi, svojevrsne pohvale tebi i tvom timu i istinski pokloni zaljubljenicima u teatar.

Mustafić: Svakako da ove godine s ponosom predstavljamo dva autora koja nisu bila na našem festivalu, a koja imaju veliku svjetsku reputaciju. To je predstava koja će zatvoriti festival MESS, Max Black, Švicarca Goebbels-a. On je jedan do najznačajnijih umjetnika savremenog teatra. Zaista je zadovoljstvo, poslije toliko godina najavljivanja, da ćemo ugostiti i dočekati Romeo Castellucci-a, koji će se predstaviti predstavom O pojmu lica, po pitanju sina Božjeg. To je predstava koja sadrži neke od temeljnih ideja pozorišta, kojeg Romeo već godinama prezentira na svjetskim festivalima od Avenjona do Edimburga. Lijepo je dočekati i jednu predstavu iz Čilea, koja se zove Vila+Govor, koju je napisao jedan od najznačajnijih latino-američkih redatelja Guillermo Calderon. To su dvije odvojene predstave koje su povezane dijalogom ideja i slika koje se ponavljaju. Obje će se predstave igrati zajedno s pauzom od desetak minuta. Naravno da će biti zanimljivo dočekati Kornela Mondruczo-a, dobitnika Grand Prixa na Sarajevo film festivalu, velikog filmskog, ali i pozorišnog redatelja, koji je također nagrađen na MESS-u. On dolazi sa jednom sjajnom predstavom iz Mađarske koja se zove Teško je biti Bog.

Tu je i naš kolega Oliver Frljić, koji je već tri-četiri godinu na festivalu MESS, sa predstavom Mrzim istinu. Tu su i predstave koje su zanimljive za Balkan, kao što je predstava ZeKaeM-a, Moj sin samo malo sporije hoda, zatim Radnici umiru pjevajući ili bugarska predstava Zlatni mostovi Sekvoja. Imat ćemo poklon SVEM-a, sa gostovanjem jednog od najvećih džez pijanista svijeta, David-em Gazarov-om, koji će u Narodnom pozorištu, u okviru svečanog otvaranja, nakon predstave imati svoj 50-minutni koncert.

RSE: Nisam sigurno usamljen, ali svake godine sam impresioniran činjenicom da se sve to ovdje dešava. Uz jubilarnu godišnjicu ti si bio veoma suzdržan od komentara u vezi sa potporom. Prošle godine si pronalazio neka opravdanja, premda je budžet bio na nivou 1997. Ovaj put izgleda još gore, a opet novi programi, nova velika imena, nove velike predstave.

Mustafić: Festival MESS je, i kada smo ga obnovili 1997., zaista ustao i prohodao uz pomoć naših prijatelja u svijetu i Evropi. On je i ove godine, dobrim dijelom, potpomognut sredstvima raznih internacionalnih kulturnih centara, pomoći Vlada u susjedstvu i regionu, koji su platili troškove boravka i dolaska svojim trupama. Ovaj festival ima jednu vrlo lijepu mrežu. Festival MESS je osnivač Nove evropske teatarske asocijacije, evropska mreža festivala. Mi smo jedina kulturna institucija, članica evropske teatarske asocijacije. Vjerovatno taj rejting festivala, njegove evropske relacije i koordinate, nam omogućavaju da festival ove godine, u iznimno teškim ekonomskim, socijalnim i političkim uvjetima, organiziramo. Naravno da nam je ova godina sigurno najteža, ne samo finansijski, nego i organizaciono, jer smo u mnogim segmentima vrlo otežano radili, upravo zbog političke nestabilnosti, nesigurnosti, a zatim i odsustva rada na raznim razinama izvršnih organa vlasti, koji nam svakako trebaju kao partneri.

Festivalu MESS je država partner i on se finansira sa pet razina vlasti. Na žalost ovogodišnji konkursi su raspisani relativno kasno, tako da je MESS ušao u realizaciju festivala, a da svi konkursi na kojima apliciramo nisu ni završeni, ni okončani. Prolazile su i mijenjale se čak i države i znakovi i simboli i nazivi ulica i gardova, a festival MESS je ostajao. Mislim da je festival MESS značajna i velika ideja, jedan dio našeg kulturnog identiteta, nešto što je upisano u biografiju svakog od nas ponaosob. S tim festivalom smo odrastali i sazrijevali. Taj nam je festival mijenjao odnos prema svijetu, otkrivao nam nove istine i spoznaje i sve dok je tako, ovaj festival će biti živ, pa da li sa 33 predstave ili sa tri, da li će na njegovom čelu biti ova ekipa ljudi ili neka druga, ovaj festival je nešto bez čeka ovaj grad bi bio nezamisliv. Još uvijek je ovo festival u kome postoji publika koja pamti njegove početke, još uvijek dolaze ljudi i uzimaju karte. Tradicionalno se zna u kojem redu sjede u kojoj stolici. Sve dok je tako lijepo je znati da postoji jedan kontinuitet. Kultura bez kontinuiteta je kultura koja nema šansu za opstanak. MESS je pitanje kulturnog identiteta BiH.

 

01.10.2012.

IDRIZ MERDžANIĆ NA SUĐENjU ZLOČINCU "RATKU MLADIĆU" GOVORIO O ZVJERSTVIMA U LOGORU

Idriz Merdžanić na suđenju zločincu Mladiću govorio o zvjerstvima u logoru

Žene i djecu su u Trnopolje dovozili u stočnim vagonima
...............
01.10.2012.
.................
Žene i djecu su u Trnopolje dovozili u stočnim vagonima

U nastavku suđenja Ratku Mladiću u Hagu, optuženom za genocid počinjen u BiH, Idriz Merdžanić, koji je bio ljekar u logoru Trnopolje kod Prijedora, posvjedočio je da su u tom logoru snage RS u neljudskim uslovima držale, prebijale, silovale i ubijale bošnjačke i hrvatske civile, prenosi BIRN.

"Svrha logora Trnopolje bilo je etničko čišćenje prijedorske opštine. Srbi su iseljavali selo po selo, žene i djecu su dovodili u Trnopolje, a onda odatle organizovali konvoje i iseljavali ih – prvo stočnim vagonima, a onda kamionima. Vojno sposobne muškarce su ili pobili na licu mjesta ili zatvarali u druge logore, Omarsku i Keraterm, prije nego što su i njih iselili”, ispričao je Merdžanić, koji je u Trnopolju bio ljekar od juna do septembra 1992. godine.

Merdžanić, koji je prethodno radio u selu Kozarac, opisao je i napad srpskih snaga na to selo krajem maja 1992., poslije kojeg su Bošnjaci, koji su činili gotovo svo stanovništvo, pritvoreni i protjerani.

Mladić, tadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u Prijedoru i još šest bosanskohercegovačkih opština poprimio razmjere genocida.

Njemu se sudi i za genocid počinjen u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Svjedok Merdžanić je pomenuo ubistvo sedmorice pritvorenika u Trnopolju, rekavši da je od Bošnjaka koji su dovedeni iz Keraterma čuo da je u tom logoru bilo ubijeno više od 150 ljudi.

On je kazao da misli da je komandant Trnopolja Slobodan Kuruzović, koji je “nosio vojnu maskirnu uniformu”, “znao za ubistva, silovanja i prebijanja, iako on nije tukao”.

Naznačio je da, usprkos tome, nikakva istraga nije bila provedena.

Merdžanić je potvrdio i da su pritvorenici koje je početkom avgusta 1992. u Trnopolju snimila britanska televizija ITN bili smješteni iza bodljikave žice.

Nakon što je Tužilaštvo prikazalo snimak kratkog Merdžanićevog razgovora sa novinarkom ITN-a Penny Marshall, svjedok je kazao da je on novinarki krišom dao fotografije prebijenih pritvorenika koje je liječio.

Dok ga je unakrsno ispitivao Mladićev branilac Branko Lukić, Merdžanić je potvrdio da je više bošnjačkih žena, koje su mu rekle da su silovane, uz odobrenje komandanta Trnopolja, bilo prebačeno na pregled u prijedorsku bolnicu, gdje je to i potvrđeno.

On je dodao da su počinioci zatim prijetili komandantu logora, došavši u Trnopolje sa dva tenka na kojima je pisalo “El manijakos”.

Na pitanje da li je neko silom tjerao pritvorene Bošnjake i Hrvate iz Trnopolja da se ukrcavaju u konvoje, Merdžanić je odgovorio da ih “niko nije tukao da uđu, već im je jednostavno rečeno da svi moraju da idu”

On je potvrdio da je konvoj kojim je on odvezen organizovao Crveni krst.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno sutra.

 

01.10.2012.

ŽIG ISTINE

Žig istine

01.10.2012.

 

Vlastimir Mijović 

............................................

To što tamošnja politika nije htjela da uradi, konačno je učinio Ustavni sud Srbije. Odlukom da se četnicima iz Drugog svjetskog rata oduzme status koji su od 2005. godine ravnopravno dijelili s nekadašnjim partizanima taj zločinački pokret vraćen je tamo gdje i pripada - na smetljište historije.

Izjednačavanje partizana i četnika bilo je vrhunac licemjerja miloševićevskog agresivnog nacionalizma, koji je u svoje krvavo klupko decenijama uplitao šljam svih vrsta. Ta se politika izdašno koristila i uslugama četničke kame i kokarde.

Svim obmanama, međutim, jednom dođe kraj. Krivotvorenjem četničkoga lika Srbija nije vrijeđala samo svijet i historijsko pamćenje. Vrijeđala je i mnoge svoje građane, stvarajući košmar u glavama nove generacije koja je, s obje strane Drine, nanovo razvijala zloglasne crne zastave.

Istina se sada mora skresati u brk. Jer, ako nisu tokom Drugog svjetskog rata branili otadžbinu, jasno je onda šta su četnici radili: razvaljivali su je, pomagali okupatoru. Svojim zločinima kaljali su srpsko nacionalno ime, posebno u našim krajevima.

To što joj svi odavno poručuju, Srbija je, eto, konačno uslišila. Spomenuta sudska odluka vjerovatno je uvod i u politički i historiografski žig istine kojom se dugo manipuliralo. Nakon toga ušima će se valjda poklopiti i ovdašnji četnici i njihovi politički sponzori, koji svim silama pokušavaju u zlato uramiti jedan zloglasni pokret i njegove pripadnike.

 

01.10.2012.

UDRUŽENjE DEMOKRATSKIH PRAVNIKA U BiH: MILORAD DODIK ZLOUPOTREBAMA PREUZIMA NADLEŽNOST DRŽAVE BiH

Udruženje demokratskih pravnika u BiH
Dodik zloupotrebama preuzima nadležnosti države BiH
.................
01.10.2012.
..................
Dodik zloupotrebama preuzima nadležnosti države BiH

Udruženje demokratskih pravnika u BiH sa zabrinutošću prati ponašanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, "koji zloupotrebljava svoj položaj i preuzima nadležnosti države Bosne i Hercegovine".

"Slučaj rijeke Drine nije entitetska nadležnost. Drina je najveći izvor pitke vode u Evropi. Gradnjom hidrocentrale ne samo što se uništava ekologija na tom području već se vrši i etničko čišćenje - genocid nad Bošnjacima", navodi Udruženje u saopćenju za javnost.

Iz Udruženja demokratskih pravnika upozoravaju da bi hidrocentrala u Pauncima kod Foče potopila obradivo zemljište bošnjačkog stanovništva što bi moglo da utiče na iseljavanje Bošnjaka u evropske zemlje.

"Posebno nas je iznenadilo ponašanje njemačke firme koja treba da zna da se poredak Evropske unije zasniva na građanskom pravu u njemačkom govornom području, s posebnom naglašenošću privatnog posjeda", navodi se u saopćenju.

Udruženje, nadalje, navodi da Milorad Dodik može prodavati samo ono što je njegovo, a ne i prirodna bogatstva i privatne posjede građana i države Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, Udruženje poziva Skupštinu Crne Gore i nevladin sektor u Republici Crnoj Gori da i oni daju doprinos upoznavanju međunarodne javnosti o spomenutom ponašanju predsjednika jednog entiteta Bosne i Hercegovine i nesagledivim posljedicama u ekološkom smislu, kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Republiku Crnu Goru.

"Posebno se obraćamo poslanicima Njemačke i molimo ih da izglasaju odluku kojom će spriječiti tiraniju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika", navodi se u saopćenju.

 

01.10.2012.

ODLAZAK I POČETAK KOŠARKAŠA BiH "MIRZE TELETOVIĆA" U SAD

Ambiciozni Netsi mnogo očekuju od našeg asa u najjačoj svjetskoj ligi
Johnson: Teletović može šutirati i sa parkinga
.................
01.10.2012.
................
Johnson: Teletović može šutirati i sa parkinga

 Mirza Teletović: Debitirat će na NBA parketima

FOTO: Arhiva

..........................................................

Netsi mnogo očekuju od našeg asa u najjačoj svjetskoj ligi
Ž2 = Džonson: Teletović može šutirati i sa parkinga
Ž3 = Trener Bruklina ističe šut kao najjači adut jedinog bh. igrača među američkim profesionalcima <195> Sutra se otvaraju trening-kampovi
Ž7 = Teletović: Debitirat će na NBA parketima          #teletovic boner san antonio kaha laboral1#
Ž7 = S Netsima potpisao ugovor na tri godine
#teletovic-bruklin1#
Sutra se otvaraju vrata NBA kampova. Time će zvanično početi pripreme najjačih košarkaških klubova na planeti, njih ukupno 30, uoči starta šampionata u kojem će svog čovjeka, napokon, imati i Bosna i Hercegovina.
Bilo je u prošlosti reprezentativaca naše države koji su ili igrali minute u regularnoj sezoni (Aleksandar Radojević) ili stizali do trening-kampova, odnosno ljetnih NBA liga (Edin Bavčić, Damir Krupalija, Nihad Đedović), ali je Mirza Teletović prvi bh. košarkaš koji u Ameriku dolazi kao etabliran igrač, sa čvrstim, milionskim ugovorom (9 miliona dolara za tri sezone) i jasnim očekivanjima u novom klubu Bruklin netsima.
Ž4 = Blistao u Euroligi
- Teletović? On može šutirati sa parkinga - opisao je trener "Mrežica" Ejveri Džonson (Avery Johnson) mogućnosti, ali i ono što očekuje od "bh. bombardera", koji je na Starom kontinentu izgradio reputaciju fantastičnog šutera.
Dokazao se 27-godišnji košarkaš (206 centimetara) u prošloj sezoni, u kojoj je bio najbolji strijelac regularnog toka Eurolige (prosjek 21,7 poena), izabran je za najboljeg krilnog centra, odnosno člana idealne petorke španskog prvenstva u dresu Kaha Laborala.
Prije nego što je otputovao u Ameriku, razgalio je i srca bh. navijača, predvodeći našu reprezentaciju do plasmana na Evropskom prvenstvu uz učinak od 24,3 poena i 6,3 skokova po meču u kvalifikacijama.
Naravno, svi ti podvizi na evropskim parketima govore da su Netsi napravili pravi potez, ali će Mirza sve to morati dokazati i na NBA parketima, što neće biti lagan zadatak.
Teletović dolazi u klub koji je u igračke ugovore uložio 330 miliona dolara i čiji je novi vlasnik, ruski milijarder Mihail Prohorov najavio da, zauzvrat, želi proslavu titule u roku od tri godine u novoj, spektakularnoj i milijardu dolara vrijednoj dvorani "Barclays Center".
Očekivanja su velika, a prava na grešku i vremena veoma malo. Mirza će od prvog momenta upasti u mašinu koja priznaje samo rezultat, za početak kao čovjek s klupe koji se mora izboriti za svaku minutu na parketu.
Ž4 = Hamfriz konkurent
Direktna konkurencija bit će mu Kriz Hamfriz (Kris Humphries), svijetu poznat kao bivši suprug američke starlete Kim Kardašijan (Kardashian), ali u NBA ligi dokazani "dabl-dabl" igrač (prošla sezona prosjek od 13,8 poena, 11 skokova) i vjerovatni starter u Netsima.
No, Hamfriz je prilično limitiran u napadu, i to je karta koja će ići u prilog našem asu. Američki mediji već pišu da je Mirza "razvučena četvorka", odnosno krilni centar, čiji šuterske mogućnosti tjeraju odbranu da se raširi i pokriva ga čak i kada je daleko od koša.
- Ukoliko nastavi regularno i u Americi pogađati kao što je radio u Evropi, treneru Džonsonu dat će jako oružje s klupe. Ako bude u stanju pružiti i pristojnu igru u odbrani, ne bi bilo iznenađenje da značajno "skreše" Hamfrizovu minutažu - tvrde američki komentatori.
Nadamo se se da će biti u pravu.
Ž8 = E. JESENKOVIĆ
Ž6 = Skuplji samo Lejkersi
Generalni menadžer Netsa Bili King (Billy) tvrdi da je njegov bekovski par Deron Vilijams (Williams) - Džo Džonson (Joe Johnson) najjači u NBA ligi. Ekipu krcatu zvijezdama dopunjavaju odlično nisko All-star krilo Džerald Valas (Gerald Wallace) te centar Bruk Lopez (Brook).
Pored Teletovića, s klupe se najviše očekuje od beka-debitanta Maršona Bruksa (MarShon Brooks). Zanimljivo je da će se kroz trening-kamp za angažman u Netsima, i to za minimalni ugovor, pokušati nametnuti Džoš Čilders (Josh Childress) i Andrej Bleč (Andray Blatche), koji su doskora važili za zvijezde u svojim klubovima.
Netsi će u novoj sezoni izdvojiti 85,4 miliona dolara za plaće igrača, a skuplji su samo Los Anđeles lejkersi sa 100,1 milionom. Treći na listi je aktuelni prvak Majami hit sa 82,6 miliona dolara.
Ž6 = Rivalstvo s Niksima
Netsi će regularnu sezonu otvoriti 1. novembra derbijem protiv gradskog rivala Njujork niksa, koje je Prohorov "ujeo" izjavom da su "drugi najbolji tim u gradu".
No, Mirzu bismo na djelu trebali vidjeti i prije toga, vjerovatno već 13. oktobra u prvoj pripremnoj utakmici protiv Filadelfija siksersa. Netsi će imati ukupno šest provjera, po dvije sa Siksersima i Boston seltiksima te po jednu s Niksima i Vašington vizardsima.
Plej-of počinje 20. aprila iduće godine, a veliko finale najranije 7. juna.

Sutra se otvaraju vrata NBA kampova. Time će zvanično početi pripreme najjačih košarkaških klubova na planeti, njih ukupno 30, uoči starta šampionata u kojem će svog čovjeka, napokon, imati i Bosna i Hercegovina.

Bilo je u prošlosti reprezentativaca naše države koji su ili igrali minute u regularnoj sezoni (Aleksandar Radojević) ili stizali do trening-kampova, odnosno ljetnih NBA liga (Edin Bavčić, Damir Krupalija, Nihad Đedović), ali je Mirza Teletović prvi bh. košarkaš koji u Ameriku dolazi kao etabliran igrač, sa čvrstim, milionskim ugovorom (9 miliona dolara za tri sezone) i jasnim očekivanjima u novom klubu Bruklin netsima.

Blistao u Euroligi

- Teletović? On može šutirati sa parkinga - opisao je trener "Mrežica" Ejveri Džonson (Avery Johnson) mogućnosti, ali i ono što očekuje od "bh. bombardera", koji je na Starom kontinentu izgradio reputaciju fantastičnog šutera.

Dokazao se 27-godišnji košarkaš (206 centimetara) u prošloj sezoni, u kojoj je bio najbolji strijelac regularnog toka Eurolige (prosjek 21,7 poena), izabran je za najboljeg krilnog centra, odnosno člana idealne petorke španskog prvenstva u dresu Kaha Laborala.

Prije nego što je otputovao u Ameriku, razgalio je i srca bh. navijača, predvodeći našu reprezentaciju do plasmana na Evropskom prvenstvu uz učinak od 24,3 poena i 6,3 skokova po meču u kvalifikacijama.

Naravno, svi ti podvizi na evropskim parketima govore da su Netsi napravili pravi potez, ali će Mirza sve to morati dokazati i na NBA parketima, što neće biti lagan zadatak.

Teletović dolazi u klub koji je u igračke ugovore uložio 330 miliona dolara i čiji je novi vlasnik, ruski milijarder Mihail Prohorov najavio da, zauzvrat, želi proslavu titule u roku od tri godine u novoj, spektakularnoj i milijardu dolara vrijednoj dvorani "Barclays Center".

Očekivanja su velika, a prava na grešku i vremena veoma malo. Mirza će od prvog momenta upasti u mašinu koja priznaje samo rezultat, za početak kao čovjek s klupe koji se mora izboriti za svaku minutu na parketu.

Hamfriz konkurent

Direktna konkurencija bit će mu Kriz Hamfriz (Kris Humphries), svijetu poznat kao bivši suprug američke starlete Kim Kardašijan (Kardashian), ali u NBA ligi dokazani "dabl-dabl" igrač (prošla sezona prosjek od 13,8 poena, 11 skokova) i vjerovatni starter u Netsima.

No, Hamfriz je prilično limitiran u napadu, i to je karta koja će ići u prilog našem asu. Američki mediji već pišu da je Mirza "razvučena četvorka", odnosno krilni centar, čiji šuterske mogućnosti tjeraju odbranu da se raširi i pokriva ga čak i kada je daleko od koša.

- Ukoliko nastavi regularno i u Americi pogađati kao što je radio u Evropi, treneru Džonsonu dat će jako oružje s klupe. Ako bude u stanju pružiti i pristojnu igru u odbrani, ne bi bilo iznenađenje da značajno "skreše" Hamfrizovu minutažu - tvrde američki komentatori.

Nadamo se se da će biti u pravu.

Skuplji samo Lejkersi

Generalni menadžer Netsa Bili King (Billy) tvrdi da je njegov bekovski par Deron Vilijams (Williams) - Džo Džonson (Joe Johnson) najjači u NBA ligi. Ekipu krcatu zvijezdama dopunjavaju odlično nisko All-star krilo Džerald Valas (Gerald Wallace) te centar Bruk Lopez (Brook).

Pored Teletovića, s klupe se najviše očekuje od beka-debitanta Maršona Bruksa (MarShon Brooks). Zanimljivo je da će se kroz trening-kamp za angažman u Netsima, i to za minimalni ugovor, pokušati nametnuti Džoš Čilders (Josh Childress) i Andrej Bleč (Andray Blatche), koji su doskora važili za zvijezde u svojim klubovima.

Netsi će u novoj sezoni izdvojiti 85,4 miliona dolara za plaće igrača, a skuplji su samo Los Anđeles lejkersi sa 100,1 milionom. Treći na listi je aktuelni prvak Majami hit sa 82,6 miliona dolara.

Rivalstvo s Niksima

Netsi će regularnu sezonu otvoriti 1. novembra derbijem protiv gradskog rivala Njujork niksa, koje je Prohorov "ujeo" izjavom da su "drugi najbolji tim u gradu".

No, Mirzu bismo na djelu trebali vidjeti i prije toga, vjerovatno već 13. oktobra u prvoj pripremnoj utakmici protiv Filadelfija siksersa. Netsi će imati ukupno šest provjera, po dvije sa Siksersima i Boston seltiksima te po jednu s Niksima i Vašington vizardsima.

Plej-of počinje 20. aprila iduće godine, a veliko finale najranije 7. juna.

 

01.10.2012.

BEZ DžEKE, CITY BI I DALjE BIO SAMO BUČNI KOMŠIJA UNITEDA

"Krivac" za titulu utakmice i dalje počinje sa klupe
"Bleacherreport.com": Bez Džeke, City bi i dalje bio samo bučni komšija Uniteda
..............
01.10.2012.
................
FOTO: Reuters
"Bleacherreport.com": Bez Džeke, City bi i dalje bio samo bučni komšija Uniteda

Ugledni američki portal "Bleacherreport.com" objavio je tekst čija je glavna tema Edin Džeko, koji je, prema njihovim navodima, glavni "krivac" za osvajanje titule, kao i za to što City i dalje drži "priključak" za vodećim ekipama u Premier ligi.

U uvodu teksta opisana je posljednja prvenstvena utakmica prošle sezone, kada je City u uzbudljivoj zavšnici došao do titule kasnim golom Aguera. Ipak, Amerikanci su "medalju" dali Edinu Džeki, koji je izjednačio susret i tako omogućio "Građanima" da u posljednim minutama obezbijede titulu.

- Da Manchester City nema Edina Džeke, i dalje bi bili samo bučne komšije koje gledaju u leđa Manchester Unitedu. Edin Džeko jednostavno mora početi utakmicu protiv Borussije Dortmund u Ligi prvaka, ako City želi da ode dalje nego li su to uradili prošle godine. Stav je dokazao protiv Reala, kada je sa klupe pogodio za vodstvo. On jednostavno pripada u prvih 11 - navodi se u nastavku teksta ove sportske stranice.

 

Poslije utakmice sa Fulhamom, Džeko je bio glavna tema i portala "Sportige.com" koji je objavio članak pod nazivom "Kako to da Džeko nije u startnoj postavi?"

Isti portal Džeku imenuje kao najdominantnijeg fudbalera u šesnaestercu u čitavoj ligi, te piše da bi naš napadač u bilo kojem timu na svijetu, bez obzira na taktiku - počinjao susrete iz meča u meč. Ali, Manciniju je ipak draža ona neefikasna kombinacija, Balotelli - Tevez, dok zaboravlja da mu na klupi sjedi igrač koji mu je toliko puta spasio utakmice.

 

"Sportige.com" tvrdi da, ukoliko Džeko i dalje bude "grijao klupu" i postizao golove za "budzašto" na terenu, u januaru će mu se otvoriti ponuda koju sigurno neće moći da odbije.

 

01.10.2012.

SAFET SUŠIĆ OBJAVIO SPISAK IGRAČA ZA GRČKU I LITVANIJU - KAKO PROTIV GRKA?

Pjanić upitan za meč s Grcima
Sušić objavio spisak igrača za Grčku i Litvaniju
..................
01.10.2012.
................
Sušić objavio spisak igrača za Grčku i Litvaniju
Selektor reprezentacije BiH Safet Sušić
FOTO: M. Kadrić

................................................

 

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić objavio je spisak od 22 igrača za predstojeće susrete kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu  protiv selekcija Grčke, 12. oktobra u Atini, i Litvanije, 16. oktobra u Zenici.

Sušić je danas na pres-konferenciji  naglasio da nije bilo razloga za većim promjenama u timu, s obzirom na to da je bh. reprezentacija u posljednje vrijeme imala dobre rezultate.

"Odlučio sam se za iste igrače, s izuzetkom Zukanovića, za kojeg  sam ranije rekao da je samo pitanje kada će dobiti poziv", kazao je Sušić. 

U osvrtu na susret u Atini selektor je istakao da su Grci trenutno u maloj prednosti u odnosu na BiH, s obzirom na to da imaju iskusan tim, koji je na prošlom Evropskom prvenstvu igrao u četvrtfinalu.  

"U Atini ćemo pokušati da ostvarimo dobar rezultat, ali  ne želim obećavati da ćemo osvojiti bod ili pobijediti. Imamo dobru ekipu, dobro smo otvorili kvalifikacije, ali u susretu s Grcima mislim da je sve moguće. Nama je mnogo bitnija utakmica s Litvanijom koju  moramo da pobijedimo", kazao je Sušić.

Sušić je najavio da će bh. tim u Atini igati napadački.

"Kad su u timu Džeko i Ibišević, onda su očekivanja da postigenemo jedan do dva gola. Mi drugačije i ne znamo da igramo, nismo ekipa koja može da se zatvori, da igra defanzivno i čeka kontranapad", kazao je Sušić.

Nastup povrijeđenog Miralema Pjanića u Atini je pod upitnikom.

"Ukoliko on ne bude spreman na njegovom mjestu  igrat će Medunjanin. Problem bi bio da na Planića ne možemo računati za susret s Litvanijom, koji nam je  mnogo važniji", kazao je Sušić.        
 
Okupljanje reprezentativaca planirano je  8. oktobra u hotelu "Hercegovina" na Ilidži. 

Spisak igrača reprezentacije BiH za susrete s Grčkom i Litvanijom:


golmani: Asmir Begović (Soke City), Ibrahim Šehić (Mersin Idman Yurdu), Asmir Avdukić (Borac, Banja Luka);

odbrana: Ervin Zukanović (Kortrijk), Emir Spahić (Sevilla), Tini Šunjić (Zotya, Lugansk), Mensur Mujdža (Freiburg), Ognjen Varanješ (Krasnodar);

vezni igrači: Muhamed Bešić (Ferencvaros), Senad Lulić (Roma), Zvjezdan Misimović (Dinamo, Moskva), Sejad Salihović (Hoffenheim), Adnan Zahirović (Spartak, Nalčik), Ivan Sesar (Sarajevo), Haris Medunjanin (Gaziantepspor), Senijad Ibričić (Gaziantepspor), Muamer Svraka (Željezničar);

napad: Vedad Ibišević (Stuttgart), Edin Džeko (Manchester City), Avdija Vršajević (Hajduk Split) i Miroslav Stevanović (Vojvodina, Novi Sad).

............................................

........................................................................

KAKO PROTIV GRKA?

Uoči predstojećeg kvalifikacionog dvomeča 
Kako protiv Grka?
................
01.10.2012.
...............
Kako protiv Grka?

 Džeko i Papadopulos u prošlom susretu BiH i Grčke: Završilo se sa 0:0

FOTO: Arhiva

........................................................

Uoči predstojećeg kvalifikacionog dvomeča
Ž2 = Bez lijeka protiv Grka
Ž3 = Izgubili smo sve četiri kvalifikacione utakmice, a nismo poraženi jedino u prijateljskom susretu na Koševu prošle godine
Ž7 = Džeko i Papadopulos u prošlom susretu BiH i Grčke: Završilo se sa 0:0 #dzeko bih grcka#
Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić danas će izdiktirati imena fudbalera koji će u naredne dvije kvalifikacione utakmice, 12. oktobra protiv Grčke u Atini i 16. protiv Litvanije u BiH, pokušati upisati nove bodove u utrci za Mundijal u Brazilu. 
Pape, vjerovatno, neće mnogo mijenjati, a pozivi su otišli većinom na ista odredišta kao i uoči duela s Lihtenštajnom i Latvijom. Fudbaleri koji su tom prilikom utrpali 12, a primili dva pogotka, uz maksimalnih šest osvojenih bodova, ponovo će biti tu, ali ih sada očekuje mnogo teži ispit nego u septembru.
Ž4 = Prvi ciklus
Jer, ako ćemo birati koji su nam to protivnici u kratkoj historiji BiH bili najgori, onda tamo moramo svrstati i našeg narednog protivnika Grčku. Malo je ekipa protiv kojih imamo lošiji bilans. Dok smo protiv nekih od jačih selekcija uspijevali izvući pokoji remi, Grcima u kvalifikacionim utakmicama nikada nismo otkinuli nijedan jedini bod.
Igrali smo četiri puta, u kvalifikacijama za SP 1998. i EP 2008. godine i sve smo utakmice izgubili. Dok se onaj prvi ciklus, zbog niza otežavajućih okolnosti koje su pratile nastanak reprezentacije BiH, i ne može nazvati ozbiljnim, u ovom drugom bili smo mnogo ambiciozniji, ali smo opet završili loše. Dok su nas u Zenici, osokoljeni katastrofalnim suđenjem Jurija Baskakova, uništili, u Grčkoj su slavili sa 3:2.
Ž4 = Miroljubiv meč
Jedina utakmica u kojoj nismo poraženi od Grčke je ona iz prošle godine, kada smo se na Koševu susreli u prijateljskom susretu. Utakmica u kojoj su ekipe bile ravnopravne, bez previše rizika i bezglavih nasrtaja na protivnički gol, završena je bez golova.
Izuzimajući taj miroljubivi i skoro beznačajan susret, Grčka je uvijek do sada imala lijek za nas, bilo da su igrali Meho Kodro, Elvir Baljić, Edin Džeko ili Sergej Barbarez, što samo po sebi dovoljno govori o tome šta nas u Atini čeka.
Ž8 = M. T.  
Ž6 = Grčka 3:0 BiH
Kvalifikacije za SP 1998. godine. Kalamata, 1. septembar 1996. Sudija: Ghinter Benko (Austrija). Strijelci: 1:0 - Uzunidis (41), 2:0 - Apostolakis (77), 3:0 - Nikolaidis (83).
GRČKA: Atmatsidis, Apostolakis, Kasapis, Uzunidis, Kalicakis, Dabizas, Zagorakis, Donis (46. Aleksandris), Vrizas (Batista), Tsartas (76. Franceskos), Nikolaidis. Selektor: Kostas Polihroniu.
BOSNA I HERCEGOVINA: Omerović, Šabić, Glavaš, Konjić, Katana, Begić (68. Varešanović), Smajić (65. Šašivarević), Baćdarević, Kodro, Bolić (60. Musić), Baljić. Selektor Fuad Muzurović.
Ž6 = BiH 0:1 Grčka
Kvalifikacije za SP 1998. Sarajevo, 2. april 1997. Sudija: Alen Sars (Francuska). Strijelac: 0:1 - Franceskos (72).
BOSNA I HERCEGOVINA: Dedić, Šabić (87. Brkić), Beširević (78. Baljić), Ramčić, Katana, Jašarević, Glavaš (78. Musić), Halilović, Kodro, Salihamidžić, Bolić. Selektor: Fuad Muzurović.
GRČKA: Atmatsidis, Apostolakis, Karataidis, Uzunidis, Kalicakis, Pursanidis, Zagorakis, Nikolaidis, Kostis (46. Georgatos), Tsartas (67. Franceskos), Donis (88. GeorgiJadis). Selektor: Kostas Polihroniu.
Ž6 = BiH 0:4 Grčka
Kvalifikacije za EP 2008. Zenica, 11. oktobar 2006. Sudija: Juri Baskakov (Rusija). Strijelci: 0:1 - Haristeas (9), Patsacoglu (81), 0:3 - Samaras (84), 0:4 - Katsuranis (90). Crveni klarton: Saša Papac (BiH) u 50. minuti.
BOSNA I HERCEGOVINA: Hasagić (46. Tolja), Šilić (70. Ibričić), Spahić, Bajramović, Papac, Grlić (61. Grujić), Misimović, Hrgović, Bartolović, Škoro, Bajić. Selektor: Blaž Slišković.
GRČKA: Nikopolidis, Anatolakis, Kirgijakos, Fisas, Seitaridis (57. Patsacoglu), Katsuranis, Karagunis (36. Zagorakis), Basinas, Janakopulos, Samaras, Haristeas. Selektor: Oto Rehagel.
Ž6 = Grčka 3:2 BiH
Kvalilfikacije za EP 2008. Atina, 13. oktobar 2007. Sudija: Gregor Gilevski (Poljska). Strijelci: 1:0 - Haristeas (10), 1:1 - Hrgović (54), 2:1 - Gekas (57), 3:1 (Liberopulos (72), 3:2 - Ibišević (90). Crveni karton: Mirko Hrgović (BiH) u 56. minuti.
GRČKA: Nikopolidis, Delas, Kirgijakos, Patsacoglu, Torosidis, Basinas, Karagunis, Katsuranis, Amanatidis (71. Janakopulos), Gekas (81. Ancas), Haristeas (69. Liberopulos). Selektor: Oto Rehagel.
BOSNA I HERCEGOVINA: Gušo, Berberović, Bajić, Nadarević, Krunić (46. Ibišević), Misimović (82. Salihović), Hrgović, Vladavić, Rahimić, Blatnjak (62. Merzić), Muslimović. Selektor: Fuad Muzurović.
Ž6 = BiH 0:0 Grčka
Prijateljska utakmica. Sarajevo, 10. avgust 2011. Sudija: Nikola Dabanović (Crna Gora).
BOSNA I HERCEGOVINA: Hasagić (46. Šehić), Mujdža, Spahić, Pandža (35. Štilić), Lulić, Mravac, Zahirović, Medunjanin (70. Muslimović), Salihović (60. Bešić), Zec, Džeko. Selektor: Safet Sušić.
GRČKA: Sifakis, Fetfazidas, Karagunis, Katsuranis (73. Petsos), Ninis (72. Kone), Nikolaos, K. Papadopulos, A. Papadopulos, Torosidis, Samaras (85. Makos), PliJatsikas (46. Fotakis). Selektor: Fernando Santos.

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić danas je izdiktirao imena fudbalera koji će u naredne dvije kvalifikacione utakmice, 12. oktobra protiv Grčke u Atini i 16. protiv Litvanije u BiH, pokušati upisati nove bodove u utrci za Mundijal u Brazilu. 

Pozivi su otišli većinom na ista odredišta kao i uoči duela s Lihtenštajnom i Latvijom. Fudbaleri koji su tom prilikom utrpali 12, a primili dva pogotka, uz maksimalnih šest osvojenih bodova, ponovo će biti tu, ali ih sada očekuje mnogo teži ispit nego u septembru.

Prvi ciklus

Jer, ako ćemo birati koji su nam to protivnici u kratkoj historiji BiH bili najgori, onda tamo moramo svrstati i našeg narednog protivnika Grčku. Malo je ekipa protiv kojih imamo lošiji bilans. Dok smo protiv nekih od jačih selekcija uspijevali izvući pokoji remi, Grcima u kvalifikacionim utakmicama nikada nismo otkinuli nijedan jedini bod.

Igrali smo četiri puta, u kvalifikacijama za SP 1998. i EP 2008. godine i sve smo utakmice izgubili. Dok se onaj prvi ciklus, zbog niza otežavajućih okolnosti koje su pratile nastanak reprezentacije BiH, i ne može nazvati ozbiljnim, u ovom drugom bili smo mnogo ambiciozniji, ali smo opet završili loše. Dok su nas u Zenici, osokoljeni katastrofalnim suđenjem Jurija Baskakova, uništili, u Grčkoj su slavili sa 3:2.

Miroljubiv meč

Jedina utakmica u kojoj nismo poraženi od Grčke je ona iz prošle godine, kada smo se na Koševu susreli u prijateljskom susretu. Utakmica u kojoj su ekipe bile ravnopravne, bez previše rizika i bezglavih nasrtaja na protivnički gol, završena je bez golova.

Izuzimajući taj miroljubivi i skoro beznačajan susret, Grčka je uvijek do sada imala lijek za nas, bilo da su igrali Meho Kodro, Elvir Baljić, Edin Džeko ili Sergej Barbarez, što samo po sebi dovoljno govori o tome šta nas u Atini čeka.

Grčka 3:0 BiH

Kvalifikacije za SP 1998. godine. Kalamata, 1. septembar 1996. Sudija: Ghinter Benko (Austrija). Strijelci: 1:0 - Uzunidis (41), 2:0 - Apostolakis (77), 3:0 - Nikolaidis (83).

GRČKA: Atmatsidis, Apostolakis, Kasapis, Uzunidis, Kalicakis, Dabizas, Zagorakis, Donis (46. Aleksandris), Vrizas (Batista), Tsartas (76. Franceskos), Nikolaidis. Selektor: Kostas Polihroniu.

BOSNA I HERCEGOVINA: Omerović, Šabić, Glavaš, Konjić, Katana, Begić (68. Varešanović), Smajić (65. Šašivarević), Baćdarević, Kodro, Bolić (60. Musić), Baljić. Selektor Fuad Muzurović.

BiH 0:1 Grčka

Kvalifikacije za SP 1998. Sarajevo, 2. april 1997. Sudija: Alen Sars (Francuska). Strijelac: 0:1 - Franceskos (72).

BOSNA I HERCEGOVINA: Dedić, Šabić (87. Brkić), Beširević (78. Baljić), Ramčić, Katana, Jašarević, Glavaš (78. Musić), Halilović, Kodro, Salihamidžić, Bolić. Selektor: Fuad Muzurović.

GRČKA: Atmatsidis, Apostolakis, Karataidis, Uzunidis, Kalicakis, Pursanidis, Zagorakis, Nikolaidis, Kostis (46. Georgatos), Tsartas (67. Franceskos), Donis (88. GeorgiJadis). Selektor: Kostas Polihroniu.

BiH 0:4 Grčka

Kvalifikacije za EP 2008. Zenica, 11. oktobar 2006. Sudija: Juri Baskakov (Rusija). Strijelci: 0:1 - Haristeas (9), Patsacoglu (81), 0:3 - Samaras (84), 0:4 - Katsuranis (90). Crveni klarton: Saša Papac (BiH) u 50. minuti.

BOSNA I HERCEGOVINA: Hasagić (46. Tolja), Šilić (70. Ibričić), Spahić, Bajramović, Papac, Grlić (61. Grujić), Misimović, Hrgović, Bartolović, Škoro, Bajić. Selektor: Blaž Slišković.

GRČKA: Nikopolidis, Anatolakis, Kirgijakos, Fisas, Seitaridis (57. Patsacoglu), Katsuranis, Karagunis (36. Zagorakis), Basinas, Janakopulos, Samaras, Haristeas. Selektor: Oto Rehagel.

Grčka 3:2 BiH

Kvalilfikacije za EP 2008. Atina, 13. oktobar 2007. Sudija: Gregor Gilevski (Poljska). Strijelci: 1:0 - Haristeas (10), 1:1 - Hrgović (54), 2:1 - Gekas (57), 3:1 (Liberopulos (72), 3:2 - Ibišević (90). Crveni karton: Mirko Hrgović (BiH) u 56. minuti.

GRČKA: Nikopolidis, Delas, Kirgijakos, Patsacoglu, Torosidis, Basinas, Karagunis, Katsuranis, Amanatidis (71. Janakopulos), Gekas (81. Ancas), Haristeas (69. Liberopulos). Selektor: Oto Rehagel.

BOSNA I HERCEGOVINA: Gušo, Berberović, Bajić, Nadarević, Krunić (46. Ibišević), Misimović (82. Salihović), Hrgović, Vladavić, Rahimić, Blatnjak (62. Merzić), Muslimović. Selektor: Fuad Muzurović.

BiH 0:0 Grčka

Prijateljska utakmica. Sarajevo, 10. avgust 2011. Sudija: Nikola Dabanović (Crna Gora).

BOSNA I HERCEGOVINA: Hasagić (46. Šehić), Mujdža, Spahić, Pandža (35. Štilić), Lulić, Mravac, Zahirović, Medunjanin (70. Muslimović), Salihović (60. Bešić), Zec, Džeko. Selektor: Safet Sušić.

GRČKA: Sifakis, Fetfazidas, Karagunis, Katsuranis (73. Petsos), Ninis (72. Kone), Nikolaos, K. Papadopulos, A. Papadopulos, Torosidis, Samaras (85. Makos), PliJatsikas (46. Fotakis). Selektor: Fernando Santos.

 

 

01.10.2012.

NA ZASTRAŠIVANjE MUP-a RS ODGOVORIMO ODZIVOM NA IZBORE U SREBRENICI

Na zastrašivanje MUP-a RS odgovorimo najmasovnijim odzivom na izborima u Srebrenici

imageSrebrenica, BiH

..................................................

Građanska inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" osuđuje ponašanje službenika MUPRS-a i Policijske stanice Srebrenica, koji je danas presreo i legitimirao dvojicu njihovih sugrađana koji su došli preuzeti lična dokumenta.

- Naime, Bogomir Dragić, službenik  Policijske stanice u Srebrenici koji je krajnje neodgovorno i u svrhu  nastavka bezočnog pritiska Ministarstva unutrašnjih poslova Republike  Srpske na građane Srebrenice nesrpske nacionalnosti legitimirao dvoje  građana Srebrenice inicijala N.Ć. i N.H, i to odmah nakon njihovog  izlaska iz Policijske stanice i preuzimanja ličnih dokumenata, navodi se  u saopćenju ove građanske inicijative.

Dodaje  se da vršenjem legitimacije osoba i postavljanjem privatnih pitanja "da  li su oženjeni", "da li su zaposleni", "gdje ćeš se takav zaposliti",  te navodeći da su osobe sumnjive, premda su neposredno prije susreta sa  službenom osobom napustile Policijsku stanicu Srebrenica, Bogomir Dragić  je direktno kršio njihova osnovna ljudska i građanska prava.

Iz  Građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu" ističu da je ovim Bogomir  Dragić, službenik MUPRS-a, izvršio povredu ravnopravnosti čovjeka i  građanina (član 145.) djelujući i nastavljajući praksu selektivnih  provjera građana BiH, uz sumnju da je ovo činjeno u pravcu zastrašivanja  povratničke populacije s namjerom zaustavljanja procesa njihove  registracije prebivališta i povratka na prostoru općine Srebrenica.

Dodaju  da je službena osoba djelovala protivno Zakonu o zabrani  diskriminacije, uzimajući u obzir da je selektivno, na osnovu  pretpostavke o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti osoba, maltretirala  građane nesrpske nacionalnosti.

-  Naglašavajući da su svi građani BiH i Srebrenice jednaki pred Ustavom i  zakonima ove zemlje, te da je diskriminacija po bilo kom osnovu Ustavom i  zakonima BiH zabranjena, podsjećamo javnost da su ova zastrašivanja  MUPRS-a uvertira za planiranu izbornu krađu SNSD-a i entitetskih vlasti u  Srebrenici čija će glavna poluga biti MUPRS, odnosno policijske stanice  u Srebrenici i Bratuncu, navodi se u saopćenju.

Dodaje  se da MUPRS, kao glavni instrument represije entitetskih vlasti od  početka kampanje „Glasaću za Srebrenici“, vršeći sistemske opstrukcije,  represiju i zastrašivanje nesrpskog stanovništva u Srebrenici pokušava  spriječiti povratak i ostvarivanje prava na slobodu kretanja i izbora  prebivališta građana BiH.

- Ovim  putem upozoravamo bh. javnost da imamo saznanja da će MUPRS učiniti sve  da spriječi izlazak građana nesrpske nacionalnosti na izbore u manjem  entitetu Bosne i Hercegovine te upozoravamo građane da očekuju pojačanu  kontrolu policije na dan izbora.

Građanska  inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" poziva sve građane Srebrenice da u  slučaju bilo kakvog narušavanja njihovih prava dođu u prostorije  Građanske inicijative gdje će im biti pružena sva pravna pomoć poput one  koju su pružili građanima inicijala N.Ć. i N.H., a koji su danas  podnijeli krivičnu prijavu protiv Bogomira Dragića.

-  Zato molimo građane da bilježe imena službenih osoba koje ih na dan  izbora budu neosnovano ispitivale i budu kršile njihova građanska prava  da bismo bili u stanju utvrditi odgovornost službenih  osoba u  konkretnim slučajevima.

Još jednom  pozivamo sve građane Srebrenice kao i raseljene Srebreničane na području  Federacije BiH koji imaju privremene lične karte i pravo glasa za  Srebrenicu da do sada najmasovnijim izlaskom na izbore odgovore na  stalno negiranje genocida, ali i sistemsku i sistematsku represiju i  zastrašivanje MUPRS-a, navodi se u saopćenju.

Dodaje  se da niko nema pravo niti zakonske ovlasti ograničiti pravo na  povratak, slobodu kretanja i izbora prebivališta na području cijele BiH i  "jedini način da ustanemo protiv kršenja ljudskih prava jeste da na  izborima 7. oktobra damo glas protiv sistemske i sistematske represije i  negiranja genocida entitetskih vlasti".

(Vijesti.ba/Fena)

 

01.10.2012.

UKIDANjEM ŠTETNIH ODREDBI ZAKONA O DRŽAVLjANSTVU VEOMA BITNO ZA BUDUĆNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Ukidanje štetnih odredbi zakona o državljanstvu veoma bitno za budućnost BiH

imageBakir Izetbegović

.........................................................

Odluka Ustavnog suda BiH, koji je po apelaciji  Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ukinuo neustavne i štetne odredbe Zakona o državljanstvu BiH, veoma je bitna za budućnost Bosne i Hercegovine, kazao je u izjavi za Fenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Podsjetio je da ova odluka dopunjava dvije ranije historijske odluke Ustavnog suda BiH - onu o konstitutivnosti naroda i onu o državnoj imovini - koje su donesene po apelacijama predsjednika Alije Izetbegovića i predsjednika Sulejmana Tihića.

- Spriječili smo u posljednji trenutak da Bosna i Hercegovina, zbog diskriminatorskih odredbi spomenutog Zakona, ostane bez gotovo milion svojih državljana svih nacionalnosti - rekao je Izetbegović.

Dodao je da je ovo dokaz da se borba za državu Bosnu i Hercegovinu, uz sve blokade i prepreke, može efikasno voditi i putem postojećih institucija sistema.

- Ustavni sud BiH je potvrdio svoju ulogu arbitra i neophodnog korektiva kompenzirajući nespremnost i opstrukciju destruktivnih snaga u Parlamentarnoj skupštini BiH koje u zadatom šestomjesečnom roku nisu ispoštovale i implementirale odluku ovog suda - izjavio je Izetbegović.

(Vijesti.ba/Fena)

 

01.10.2012.

VALENTIN INZKO I RANIJE NAJAVIO PREKOMPONIRANjE FEDERACIJE BiH

Inzko i ranije najavio prekomponiranje Federacije BiH

imageValentin Inzko / ohr

.......................................................

Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) Mario Brkić prokomentirao je za agenciju Anadolija (AA) najavu "o ozbiljnoj i opsežnoj diplomatskoj inicijativi za ustavnu rekonstrukciju Federacije BiH".

On je pojasnio da o detaljima inicijative treba pitati Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu, te dodao:

"Generalno govoreći, svi žele da FBiH funkcionira bolje. Bilo kakva  promjena trebala bi rezultirati efikasnom vlašću koja građanima pruža  bolju uslugu uz manje troškove", rekao je Brkić.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije je u intervjuu za  agenciju Anadolija ocijenio da se izmjene Ustava BiH neće ograničiti na  provedbu presude Sejdić-Finci, nego da će zahvatiti i prekomponiranje  Federacije BiH, čime bi se smanjio broj kantona.

„Pojednostavljenje sistema u Federaciji, smanjenje troškova i  poboljšanje efikasnosti uz jednaku zaštitu za sve je nešto što smo  uvijek podržavali i ne vidim razlog zašto bi se neko protivio ovim  principima“, kazao je tada Inzko.

(Vijesti.ba/AA)

 

01.10.2012.

"DRŽAVA BEZ NARODA, NAROD BEZ DRŽAVE, DEMOKRATIJA BEZ NARODA..."

"Država bez naroda, narod bez države, demokratija bez naroda..."

imageKantoni unutar FBiH

...........................................................

Sjedinjene Američke Države (SAD) pokrenule su ozbiljnu i opsežnu diplomatsku inicijativu za ustavnu rekonstrukciju Federacije BiH, čiji bi finiš mogao biti već u prvoj polovici naredne godine, javljaju bosanskohercegovački mediji.

Rezultat cijelog procesa, kako se navodi, bi trebao biti  funkcionalniji entitet s vlašću koja bi postala bolji servis građanima.   Ovo bi, kako je istaknuto, bila najveća promjena u unutrašnjoj  strukturi Bosne i Hercegovine od Dejtonskog sporazuma.

Kako navodi  sarajevski "Dnevni avaz" pozivajući se na diplomatske izvore,  Amerikanci žele na sto staviti sve moguće opcije, uključujući i  smanjenje broja kantona, promjenu kantonalnih granica, prenošenje  određenih nadležnosti, ukidanje funkcija te druge promjene koje bi  donijele efikasniju strukturu.

Iako se tvrdi da "jedino što neće  biti opcija jeste daljnja podjela po nacionalnim šavovima",akademik  Muhamed Filipović tvrdi da se i sam plaši inicijativa koje dolaze sa  strane.

"Smatram da u Bosni i Hercegovini nije problem u estetskoj  kirurgiji, odnosno uljepšavanju postojećeg stanja, već u potpunoj  izmjeni postojećeg Dejtonskog ustavnog sistema. Ovo je, očito, izlazak u  susret i srpskim i hrvatskim inicijativama da se Bosna do te mjere  razgradi da više uopće ne bude alternativa - Dejton ili stara Bosna. Ako  vi sada legalizirate te razne sitne promjene u kojoj će se definitivno  konstituirati nacionalni princip konstitucije kao određujući, onda nama  nema povratka na građansku državu BiH", kazao je Filipović za agenciju  Anadolija (AA).

Ugledni profesor ustavnog prava prof. dr. Kasim  Trnka, također, smatra da se radi o pokušajima rješavanja "hrvatskog  pitanja" unutar Federacije BiH.

Na pitanje da li to znači novi entitet, skup kantona ili općina s hrvatskom većinom, odgovara:

"Ima  različitih rješenja, a vidjet ćemo šta će da prevagne. Ako bi se išlo  na stvaranje hrvatske izborne jedinice, to je objektivno najava  Herceg-Bosne. Po svoj prilici nastojat će se da toga ne dođe", tvrdi  Trnka za AA.

Osvrćući se na konstataciju da je interesantno kako  ovakva inicijativa dolazi nakon što je mostarski biskup Ratko Perić  tražio pomoć od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da Hrvati u BiH  dobiju svoj entitet, skup kantona ili općina, Trnka odgovara:

"Biskup  Perić je poznat kao hrvatski nacionalista. On se nikada nije  distancirao od Herceg-Bosne, i nije neobično što on to traži. Neobično  je što to traži od predsjednika Hrvatske, a ne Predsjedništva BiH".

No,  Trnka vjeruje u iskrenost američke inicijative, jer su Amerikanci više  puta naglasili da ostaju privrženi suverenitetu i teritorijalnom  integritetu BiH. Vjeruje i da je cilj da se napravi funkcionalnija  Federacija BiH, te da se usput riješi pitanje izbora hrvatskog  predstavnika u institucije FBiH. Po njemu, želja  je da se cijela BiH  napravi funkcionalnijom.

"Hoće se čitava BiH napraviti  funkcionalnijom. Kada se napravi funkcionalna Federacije BiH slijedeći  potez je pitanje koordinacije zajedničkog odlučivanja radi evropskih  integracija. Pokazalo se da efikasnije funkcionira Republika Srpska koja  je unitarno organizirana i, nažalost, jednonacionalna, jer je genocidom  i etničkim čišćenjem protjerala sve koji nisu Srbi. Drugo je pitanje  koliko je sve to demokratsko. Sigurno se na to mogu staviti veliki  prigovori. Ali, ako treba nešto izvršavati, nemaju problema s  usaglašavanjem i provođenjem kao što ih ima u Federacije BiH", rekao je  Trnka.

Podsjetio je da su upravo Amerikanci 1994. godine bili  idejni  tvorci Federacije BiH, ali tada je  bio na sceni jedan drugi  koncept.

"Bilo je zamišljeno da se u nastavku mirovnog procesa  pridobiju i Srbiji, te da se i RS, dakle, cijela BiH organizira u  kantone. Kada to nije uspjelo, jer su se umiješali Rusi kroz Kontakt  grupu i insistirali na održavanju RS, dobili smo ovu situaciju", dodao  je.

Prof. dr. Ćazim Sadiković, profesorustavnog prava, također,  vjeruje da je krajnje vrijeme da se pristupi ustavnim promjenama, a radi  stvaranja nove države BiH.

"Ovo što sada imamo jeste država bez  naroda, narod bez države, demokratija bez naroda... Ovakvo stanje je  neodrživo i vodi ekonomskim teškoćama. Situacija u državi je sve teža u  svakom pogledu. Inicijativa koja polazi od FBiH je očekivana. Bilo je i  vrijeme da se to uradi i ranije. Ja tu vidim početak promjena koje će  voditi tome da BiH bude prava država. Ovo će biti početka kompleksnijih  promjena u državi. Ovo ne shvaćam kao promjene samo u Federaciji BiH,  već da se najprije počelo od Federacije BiH", zaključio je Sadiković.

(Vijesti.ba/AA)

 

01.10.2012.

TURSKE SERIJE UJEDINjUJU REGION

Turske sapunice ujedinjuju region

Serija o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom trenutno je najpopularniji turski serijal u zemljama regije.

Serija o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom trenutno je najpopularniji turski serijal u zemljama regije.

.........................................................................

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li postoji regionalno javno mnjenje. Sagovornici su bili beogradski književnik Vladimir Arsenijević i zagrebački filozof i publicista Srećko Horvat.

Bilo je reči o tome da li na prostoru bivše Jugoslavije postoji neka vrsta regionalne intelektualne zajednice, ko su najveći zagađivači regionalnog komunikacionog prostora, govorilo se i o dvostrukoj ulozi interneta koji se, s jedne strane, širenjem istinitih informacija suprostavlja lažima režimskih medija, a s druge - omogućava da se na forumima ispoljava najcrnji nacionalizam, koliko je interesovanje za ono što se zbiva u drugim državama bivše Jugoslavije, o regionalnom dijalogu, zašto nema saradnje sindikalnih vođa na prostoru bivše Jugoslavije kada su radnici podjednako obespravljeni u svim državama regiona, o pornografiji pomirenja, kao i o tome koje ličnosti uživaju nepodeljeno poštovanje u celom regionu.

Omer Karabeg: Može li se uopšte govoriti o regionalnom javnom mnjenju? Postoji li ono makar u naznakama?

U situaciji, kada su mnoge granice i prepreke srušene i kada dolazi do različitih prožimanja na regionalnom nivou, nemoguće je izbeći formiranje regionalnog javnog mnjenja.

Vladimir Arsenijević: Ono je u nekom neprestanom procesu nastajanja od one već mitske 2000. godine naovamo. Zaista mislim da se ono formira i da je manje-više vidljivo u zavisnosti od tema koje odaberemo. U situaciji, kada su mnoge granice i prepreke srušene i kada dolazi do različitih prožimanja na regionalnom nivou, nemoguće je izbeći formiranje regionalnog javnog mnjenja.

Srećko Horvat: Malo sam skeptičan spram čitave ove teme. Da bi postojalo regionalno javno mnijenje, prvo bi trebala postojati regionalna javnost. U Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i i drugim državama regiona postoje mnogi zajednički problemi - pad društvenog proizvoda, nove privatizacije, deindustrijalizacija, nove mjere štednje, korupcija političkih elita. Postoji li neka zajednička javnost koja neovisno o državnim granicama može biti nekakav otpor načinu na koji se vlast odnosi prema tim problemima? To je pitanje na koje tek valja odgovoriti.

Omer Karabeg: Postoji li nešto što bi se moglo nazvati postjugoslovenskom intelektualnom elitom, nešto kao neka vrsta regionalne intelektualne zajednice?

Vladimir Arsenijević: Teško je odgovoriti na to pitanje. Postoje određeni opinion makeri koji, sa manje ili više uspeha, pokrivaju čitav region ili makar onaj deo regiona koji je označen i ograničen zajedničkim jezikom, kojim upravo sada nas trojica razgovaramo i kojem nije potrebno prevođenje. Poznata su imena kolumnista, novinara, ljudi koji se bave raznim vrstama javne delatnosti čiji se uticaj širi preko granica zemalja čije pasoše poseduju. Da li bi baš moglo da se govori o regionalnim intelektualnim elitama - ne znam. Da budem iskren, često me je zbunjivao termin intelektualna elita. Nisam, izuzev u jako apstraktnom obliku, nikada mogao tačno da shvatim na šta se to zapravo odnosi.

Srećko Horvat: Moram se složiti sa zadnjom rečenicom Vladimira Arsenijevića. Upravo smo se nas dvojica prije godinu dana našli u Vukovaru na jednom literarnom festivalu koji je trebao obilježiti 20 godina od početka rata u Vukovaru. Tu su bili književnici, publicisti, kolumnisti iz različitih dijelova bivše Jugoslavije, svi oni koji se danas smatraju intelektualnom elitom. Bilo nam je drago da se vidimo. Razgovarali smo o važnim temama, pored ostalog i o ratu i pomirbi, mada je ta riječ toliko izlizana, da ne znači gotovo ništa. Međutim, pravo je pitanje: čak i da postoji ta intelektualna elita - kome se mi obraćamo. Da li se obraćamo nama samima ili nekome drugome? Da li taj literarni događaj znači ljudima iz Vukovara ili ljudima iz Beograda toliko koliko znači nama?

Omer Karabeg: Ko su najveći zagađivači regionalnog komunikacionog prostora? Ko prednjači u stvaranju negativne predstave o drugom?

Mislim da najzagađeniji prostor postoji na internetu gde ratovi kao da još uvek traju, gde caruje jako aktivna, ubilačka mržnja.

Vladimir Arsenijević: Mislim da svi ulažu dosta truda u tu aktivnost. To je stvar na kojoj se dosta radi i koja se poprilično neguje. Znam šta se piše o nama bliskim susednim narodima i na koji način se te teme obrađuju u časopisima i novinama, kao što su Pečat, Pravda, Kurir, dozvoliću sebi to da kažem, svem tom đubretu koje se svakog dana u ogromnom broju primeraka štampa u Srbiji. Kako sam prisutan i na hrvatskoj medijskoj sceni, vidim takve medije i tamo. Mislim, međutim, da najzagađeniji prostor postoji na internetu gde ratovi kao da još uvek traju, gde caruje jako aktivna, ubilačka mržnja. To su prostori za komentare na sajtovima dnevnih novina ili časopisa ili na nekim internet portalima i forumima, gde jedna frustrirana manjina sa ekstremističkim stavovima stvara atmosferu ispunjenu zaista crnim mrakom. To što možete da pročitati u tim komentarima - tera vas da postavite nekoliko elementarnih pitanja o slobodi govora i pisane reči i da li je baš u redu da se ona i na taj način izražava, jer ovde dolazi do njene teške zloupotrebe. Tim tekstovima prilazim sa nekom vrstom morbidne radoznalosti, na način na koji se čovek približi kada vidi da se dogodila neka saobraćajna nesreća na ulici. Svestan je da će iz toga izaći sa bolom u stomaku, ali ga nešto tera da pogleda.

Srećko Horvat
........................................
​​Srećko Horvat: Čini mi se da su interesi elita najveći zagađivači regionalnog dijaloga i komuniciranja, ali ne toliko intelektualnih, koliko korporativnih elita, to jest monopola. To ste mogli vidjeti u skandalu između predsjednika Hrvatske, Ive Josipovića, i lidera hrvatskih Srba, Milorada Pupovca. Neko izvana, iz neke druge države, ko nije upućen mogao bi pomisliti da se radi o sukobu predsjednika države sa takozvanim vođom hrvatskih Srba, kako se često naglašava. Međutim, ispod toga leži ekonomski interes. Predsjednik Hrvatske je reagirao tako kako je reagirao - a nakon što godinama nije reagirao na druge stvari - prije svega zato jer je tjednik Novosti, u kojem pišu najkvalitetniji hrvatski kolumnisti, teoretičari i publicista, razotkrio aferu oko ZAMP-a, agencije za zaštitu autorskih muzičkih prava, u koju je predsjednik države bio umješan. Josipović potpuno briše čitavu tu aferu i raspravu premješta na jedan drugi nivo, koji na ovim našim prostorima, jednako kao i na forumima koje spominje Vladimir, može uvijek razbuktati raspravu. To je nacionalizam. Nacionalizam i ovdje, kao i u slučaju crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa, služi za maskiranje nekih dubljih interesa. Naime, Nikolaidis je u jednom svom tekstu, koji je izazvao mnogo tumačenja i kontroverzi, napisao da bi bio civilizacijski čin da je terorist, koji je pokušao teroristički čin prilikom proslave obljetnice Republike Srpske, shvatio da je on eksploatirani radnik i da su se zato vodili ratovi, a ne zbog nacionalne mržnje. Mislim da ta rečenica najbolje pogađa srž ovih problema i zašto uopće dolazi do zagađivanja prostora. Naravno da je korporativnim i političkim elitama u interesu da se u Hrvatskoj govori o sukobu između Josipovića i Pupovca, dok istovremeno društveni proizvod pada i dok nas čeka još dublje potonuće u sveopću krizu.

Omer Karabeg: Čini mi se da internet u regionalnoj komunikaciji ima dvostruku ulogu. S jedne strane, doprinosi da se ništa ne može sakriti. Svaka afera i svaka prljava stvar, koju režimi pokušavaju da sakriju, uvek se pojavi na internetu. S druge strane, na forumima se dešavaju najcrnje stvari. To je takav nacionalizam i mrak koji u štampi nikada ne prolazi.

Srećko Horvat: To me dosta podsjeća na Deridino tumačenje Platonova farmakona. Farmakon na grčkom znači i lijek i otrov. Internet jednako tako može biti i lijek i otrov. Internet zaista može služiti za razotkrivanje istina, tu je najbolji primjer Wikileaks. S druge strane, a forumi su za to najbolji dokaz, internet istovremeno može služiti i kao otrov, kao nešto što može zagaditi čitav javni prostor. Inače, ja više ne čitam te forume. Tu se slažem sa Miljenkom Jergovićem koji je jednom izjavio da su forumi javni WC, gdje svatko misli da anonimno ima pravo trljati svoje mišljenje o drugoga. Tu se ipak zalažem za neku profesionalnost i u novinarstvu i u javnom životu - da svatko stoji sa imenom i prezimenom iza onoga što kaže i da može odgovarati za to. Kada bi se to načelo uvelo, mislim da bi bilo manje mržnje. Premda, ta teza može biti diskutabilna, jer ponovo dovodi u pitanje slobodu govora.

Omer Karabeg: Koliko je interesovanje za ono što se zbiva u drugim državama bivše Jugoslavije?

Vladimir Arsenijević: Mislim da je ono poprilično i da je već godinama nesmanjeno. Pitanje je samo kvaliteta tog interesovanja. Da li to interesovanje služi samo za potvrđivanje već postojećih predubeđenja i predrasuda i za dalje raspirivanje mržnje, ili je to jedno zdravo, normalno interesovanje za ono što su vrednosti i nove stvari koje se događaju u našem neposrednom okruženju. Mislim da ćete naći dovoljno primera i za jedno i za drugo. Postoje mediji koji su uvek bili interesantni na regionalnom nivou. Klasičan primer iz devedesetih godina je Feral Tribune, koji je imao jako uspešnu, doduše kolportersku, distribuciju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, kada je apsolutno bilo nemoguće na kioscima kupiti neki list iz Hrvatske. Ali zahvaljujući raznim tajnim, polutajnim kanalima, to je stizalo u Srbiju, bilo kupovano i veoma rado čitano. Danas postoji jedan broj portala koji se obraćaju regionalnoj publici. Mislim da je notoran primer e-novina, koje su beogradski medij, ali više od polovine njegovih čitalaca su regionalni čitaoci. Teme koje e-novine obrađuju su regionalne. Oni objavljuju tekstove o problemima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i imaju redovnu saradnju sa autorima, kolumnistima i novinarima iz čitavog regiona. Mislim da takvih primera ima svuda po regionu.

Nisam baš siguran koliko među širim pučanstvom postoji zanimanje za druge države bivše Jugoslavije.

Srećko Horvat: Nisam baš siguran koliko među širim pučanstvom postoji zanimanje za druge države bivše Jugoslavije. Kada biste  pitali ljude o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Makedoniji ili u Bosni i Hercegovini - sumnjam da biste dobili prave odgovore. Bit ću malo ciničan, ovdje se ljudi više zanimaju za sapunice nego za realno stanje stvari u nekoj drugoj zemlji. Neki prijatelji mi kažu da su se roditelji u Srbiji počeli žaliti da djeca umjesto hiljadu kažu tisuću, jer u zadnje vrijeme uglavnom gledaju turske sapunice koje se prenose sa hrvatskih programa. Možemo otići i na neke druge teme. Sjećam se slučaja Tvornice duhana Zagreb, koja je privatizirana i premještena, unatoč protivljenju radnika koji su okupirali tvornicu. To je bilo, čini mi se 2006. godine. Radnici te tvornice su se pozivali na primjer argentinskih radnika, koji su nakon velike financijske krize sami preuzeli tvornice i počeli proizvodnju. U Srbiji je istovremeno bio slučaj Jugoremedije, gdje su se radnici, koji su zauzeli tvornicu, također pozivali na argentinsku slučaj. Međutim, nije bilo nikakve veze između ta dva radnička pokreta - da se radnici zagrebačke tvornice pozivaju na radnike Jugoremedije i obratno, ili da možda dođe i do nekog udruživanja. Nema komunikacije koja bi pospješila suradnju radničkog pokreta na ovim prostorima.

Vladimir Arsenijević:Ne mislim da radnici iz Hrvatske i Srbije nisu bili obavešteni o sličnostima njihovih protesta. Pre mislim da su oni zaključili da bi im pozivanje na zajednički klasni i socijalni interes samo donelo nevolje, pa su se zadržali u okviru svojih nacionalnih identiteta i tražili su svoja prava unutar svojih nacionalnih zajednica.

Problemi koje imamo su jedni te isti. I u Srbiji dolazi do strukturalnih reformi, do novih privatizacija, do daljnje deindustrijalizacije, a svi ti problemi postoje i u Hrvatskoj.

Srećko Horvat: Mislim da u tome upravo i jeste problem. Nedostaje ponovno usmjeravanje jednih na druge, koliko god to, slažem se, može biti problematično u situaciji gdje se jedva čeka da se raspiruje nacionalna mržnja. Problemi koje imamo su jedni te isti. I u Srbiji dolazi do strukturalnih reformi, do novih privatizacija, do daljnje deindustrijalizacije, a svi ti problemi postoje i u Hrvatskoj. Evo jednog primjera koji najbolje ilustrira tu situaciju. Kada smo krajem maja ove godine, Boris Buden i ja došli u Sarajevo, na aerodromu nas je dočekao plakat na kojem je na engleskom pisalo “Dobro došli u Sarajevo“. Na plakatu je bila fotografija zaljubljenog para na jednoj od planina iznad Sarajeva, a ispod je pisalo je Coca-cola. Buden je na to sarkastično rekao: “Eto, tamo gdje je nekoć bio srpski snajper, sada se nalazi Coca-cola“. Ono što time želim reći je da je Coca-cola već prije nekoliko godina uzela koncesije na vode u Hadžićima u Bosni i Hercegovini, da je uzela koncesiju na vode u Hrvatskoj, a mislim i u Srbiji. Međutim, nije se pojavio neki pokret koji će reći: “Eto, unatoč raspadu Jugoslavije mi i dalje svjedočimo sličnim problemima“. Zapravo, možemo otići korak dalje i reći da je do raspada Jugoslavije došlo upravo zato da bi sada, umjesto srpskog snajpera, na tom mjestu stajala Coca-cola.

Omer Karabeg: Postoji li protok ideja na prostoru bivše Jugoslavije, da nešto počne u jednoj sredini, odreaguje druga sredina, pa se priključi treća?

Vladimir Arsenijević
​​
......................................................
Vladimir Arsenijević:  Postoji. Evo primera. Beogradski književni festival Krokodil je zasnovan na modelu književng festivala FAK u Zagrebu koji je pokrenut početkom 2000. godine. FAK je bio prvi književni festival koji je imao regionalni karakter i regionalnu supstancu. Na osnovu Krokodila je zatim pokrenut poetski festival Polip u Prištini. Tako da možete da vidite prelivanje uticaja između Hrvatske, Srbije i Kosova. To je odličan primjer načina na koji se dobre ideje kreću u regionu, odbijaju da zamru i ponovo oživljavaju doterane, promenjene i usaglašene sa logikom vremena i mesta.

Srećko Horvat: Postoje prožimanja. Neposredno nakon posljednjeg Subervzive festivala u Zagrebu, u Sarajevu je održan Antifest, na kojem se razgovaralo o mnogim temama o kojima se razgovaralo i u Zagrebu i na kojem su bili i neki gosti zagrebačkog festivala. Postoji sve veći interes i sve veća potreba da ovaj prostor funkcionira kao jedan. Mnogi ugledni svjetski intelektualci koji dođu u Zagreb, kasnije idu u Sarajevo, Beograd, Ljubljanu. Oni dolaze ovdje poimajući ovaj prostor kao zajednički.

Omer Karabeg: Ima li regionalnog dijaloga, ili se on svodi na svađe nacionalno ostrašćenih medija u kojima argumente zamenjuju optužbe?

Vladimir Arsenijević: Postoje žarišne tačke, gde dolazi do susretanja ljudi koji se bave sličnim delatnostima i koje ne interesuje odakle je ko došao. Pitanje identiteta se na tim susretima gasi i učesnici uživaju u toj novoosvojenoj opuštenosti. Naravno da postoji i komunikacija koja se svodi na to da se mržnja još više produbi. Postoji i jedna pornografija pomirenja koja je imala svoju svrhu negde oko 2000. godine kada je valjalo otići kod suseda, objasniti se i izviniti se. To je u međuvremenu postalo vulgarno i deplasirano, čak i jalovo, jer se ponavljaju iste stvari. Novo vreme zahteva relaksiran, ali ne i neodgovoran odnos, i drugačije intoniranu komunikaciju. Mi smo se zaista udaljili od devedesetih godina. Naravno, mnoga pitanja su ostala neodgovorena, mnoge krivice nekažnjene, mnoge odgovornosti zataškane, ali taj trenutak se izgubio, tako da, ako mi želimo ozbiljno da se bavimo našim regionom, to treba da radimo sa 2012. godinom na umu i onima koje slede za njom, a ne zauvek zaronjeni u devedeste.

Srećko Horvat: Pored pornografije pomirenja, postoji i neka  vrsta pornografije dijaloga, iluzija da zaista postoji dijalog. Ne bih rekao da je došlo do dijaloga jer je Tadić ljetovao na Visu ili što će Josipović doći na nečiju inauguraciju. To je upravo ta pornografija pomirenja. Ono što se čitavo vrijeme maskira jeste da se i Srbija i Hrvatska i Crna Gora i ostale države nalaze u situaciji gdje uskoro više uopće neće biti tvornica, gdje je ostalo izuzetno malo polja koja se obrađuju. Radi se na privatizaciji vode i energetike, u Hrvatskoj se trenutno priprema veliki plan restrukturacije Hrvatskih željeznica, pa uskoro više nećemo imati ni željeznice, nego će privatni poduzetnici uraditi ono što se dogodilo u Velikoj Britaniji nakon privatizacije željeznica. To su pravi problemi, ali se upravo pornografijom pomirenja i dijaloga ti problemi guraju pod tepih.

Omer Karabeg: Postoje li ličnosti koji uživaju poštovanje u svim zemljama regiona, uslovno rečeno regionalne zvezde? Pada mi na pamet Veljko Rogošić. Njegova nedavna smrt obeležena je s velikim pijetetom u celom regionu.

Vladimir Arsenijević: Kada ste počeli da formulište pitanje, ja sam hteo da dam ciničan odgovor, ali ste me preduhitrili jer ste spomenuli Rogošića. Hteo sam da kažem: “Evo postoje Ceca i Sverina, a i Nives Celzius se bliži velikoj popularnosti u svim zemljama regiona“. To je nezaobilazna činjenica. Ali na stranu cinizam. Veljko Rogošić je bio veliki simbol jugoslovenskih sportskih uspeha, čovjek koji je zapamćen samo po lepim stvarima. Pored  Rogošića i možda još nekih sportista iz zlatnog doba Jugoslavije, svakako postoje ljudi koji su uspeli da anuliraju podele, uglavnom zato što su pripadali jugoslovenskom kontekstu. Pada mi na pamet Rade Šerbedžija. Znamo ko je on i odakle je, ali on je na neki način domaći čovek i u Beogradu i u Sarajevu, koliko i u Zagrebu i u Rijeci. Miki Manojlović takođe uživa sličan status, on je rado viđen gost, i kao glumac i kao privatna osoba, na čitavom prostoru bivše Jugoslavije. U takve ličnosti spada i nedavno tragično preminuli Bekim Fehmiu. Sve su to osobe, koje nikada nisu prihvatale nacionalističke agende, koje naprosto nisu bile u stanju da se opredele. To je očuvalo njihov status kod onog nešto malo plemenitijeg dela našeg javnog mnjenja.

Svejedno je da li kažemo vlak ili voz, ako taj voz kasni.

Srećko Horvat: Naravno da regionalne zvijezde postoje. Mi živimo u regiji koja dijeli nekakvo zajedničko kulturno naslijeđe, u kojoj države i dalje gledaju jedna na drugu i u kojoj postoji nekakva vrsta zajedničkog života. Mi ćemo se razumjeti kažemo li tisuću ili hiljadu, premda će ponekad, kao nedavno, doći do ubojstva kada neko kaže turska kahva. Svejedno je da li kažemo vlak ili voz, ako taj voz kasni. Ali mi bismo morali odgovoriti na pitanje kako je uopće bilo moguće da dođe do toga da postoje zajedničke zvijezde i kako je moguće da mi danas o tome razgovaramo sa nekom vrstom ili čuđenja, ili nostalgije, ili otkrića - kao, pa eto, one ipak postoje. Što se to zbilo da je uopće prije 50, 100 godina došlo do ujedinjenja ovog prostora? Što je to zbog čega je došlo do njegovog razjedinjenja?

Omer Karabeg: Mislite li vi da će u bliskoj budućnosti doći do čvršćeg povezivanja kultura u regionu? Da li je taj trend sada na sceni?

Vladimir Arsenijević:  Ja iskreno mislim da je taj proces nezaustavljiv. Kada bismo imali nekoliko decenija mira da možemo da se stabilizujemo, niko se više ne bi obazirao na to da li će neko dete u Beogradu reći tisuća zato što gleda tursku sapunicu koja je prevedena na hrvatski. Niko to ne bi ni primećivao. Koga na kraju, s oproštenjem, boli uvo, hoće li neko dete reći tisuću ili hiljadu, ukoliko svi mi razumemo o čemu se radi. Ako date društvu dovoljno vremena i ako su okolnosti takve da ljudi mogu da sebi obezbede onaj najelementraniji životni mir, mislim da će doći do opšte pacifikacije. Jer ljudi u načelu nisu željni da ratuju sa svojim susedima. To čine kada su politički izmanipulisani, pa se onda svaka naredna generacija čudi kako je uopšte bilo moguće da su naši preci bili toliko ludi da su radili to što su radili.

Srećko Horvat: Imam dozu skepse spram kulturnog ujedinjavanja. Čini mi se da, dok se mi ovako kulturno ujedinjavamo, zadovoljavamo dijalogom, razgovaramo, prenosimo iskustva i mišljenja, čitavo to vrijeme događa se nešto drugo.Vidimo da čitavo vrijeme, kroz sve vodeće mainstream medije, postoji proizvodnja pristanka na status quo, na stanje koje je neminovno, na krizu koja nije prilika za ekonomsku demokraciju, na krizu koja nije prilika za oporezivanje bogatih, na krizu koja nije prilika da se siromašnim obezbijedi nekakav dostojan život, nego krizu koja je ponovo prilika bogatima da drugom dijelu stanovništva oduzmu pravo na besplatno obrazovanje, na besplatno zdravstvo, na besplatnu vodu, na željeznice i sve ono što se gradilo na ovim prostorima tokom zadnjih nekoliko decenija. Čini mi se da je to najveći problem i da će kultura morati osmisliti odgovor na to, ukoliko želimo i dalje živjeti sami sa sobom, bez grižnje savjesti.

 

01.10.2012.

AMBASADOR: BiH NIJE STALA NA PUTU KA NATO

Ambasador: BiH nije stala na putu ka NATO

ilustracija

.........................................

Iako je BiH propustila još jednu šansu da započne Akcioni program za NATO članstvo, jer do septembra 2012. godine nije ispunila uvjet knjiženja vojne imovine na Ministarstvo odbrane BiH, bh. ambasador pri vojnom savezu, Branimir Jukić ističe, kako se čeka da bh. lideri svoju odluku o vojnoj imovini, donesenu prije nekoliko mjeseci, provedu u praksu. S obzirom da godišnji ciklusi za Akcioni plan počinju svakog septembra, BiH će morati sačekati naredni septembar.

Kako to obično kod nas biva, sve je stalo na politici - ono što je tokom nedavnog NATO summita u Čikagu najavljivano kao stvar koja se može riješiti za samo nekoliko dana, odgođeno je na neodređeno vrijeme, jer se bh. politika okrenula, za njih bitinijim
pitanjima, što znači još jednu, treću po redu izgubljenu godinu za BiH, propuštenu šansu da se za ozbljan korak približi NATO-u. Ipak, kako kažu u bh. misiji pri NATO, aktivnosti i saradnja sa vojnim savezom nisu stali.

"BiH nije stala na svom putu prema euroatlantskim integracijama nakon samita u Čikagu. Podsjetiću Vas da su se pojavila velika očekivanja nakon dogovora šest lidera da će pitanje vojne imovine, odnosno uknjižba perspektivne vojne imovine na Ministarstvo odbrane BiH biti riješeno, što je uvjet da pokrenemo Prvi godišnji  nacionalni plan, odnosno da bismo prešli na Akcioni plan za članstvo u NATO. Trenutno, osim što je krenula Peta rotacija vojnika iz BiH u Afganistanu, završena je i  procjena IPAP-a (program suradnje Bosne i Hercegovine i NATO-a na razini Individualnog partnerskog akcijskog plana), gdje su pripadnici NATO – međunarodnog osoblja, bili u BiH i zajednički sa nadležnim institucijama u BiH analizirali ovaj plan. Iako nismo uspjeli aktivirati prvi godišnji nacionalni plan – ANP, jer nismo ispunili “talinski uvjet", odnosno, nismo riješili problem vojnih lokacija koje treba da pripadnu državnom Ministarstvu odbrane, BiH radi prema Individualnom akcijskom planu 2011 – 2013. godina, tako da je to instrument pomoću kojeg radimo prilagodbu, kompatibilnost Oružanih snaga BiH, odnosno usklađivanje s NATO strukturom. Ono što je bitno za BiH je to da je pokazala kako se može donijeti odluka o vojnoj imovini, i da taj proces počne. Ne samo iz prakse u BiH, poznato je koliko traje cijeli proces uknjižbe imovine. A niko iz  NATO- a ne želi da se izjašnjava o tome koliko je neophodno da se uknjiži – jedan dio, polovina ili veći dio? Tako da se morala pokazati volja, donijeti politička odluka a sada nedostaje da se ona provede u djelo, što je takođe na političkim liderima, kako bi uslijedio tehnički dio uknjižbe u nadležnim katastarskim i zemljišnim uredima, u sudovima, itd", kaže ambasador BiH pri NATO, Branimir Jukić.

Hillary Clinton na sastanku u Čikagu, maj 2012.
​​
................................................................
A bh. političari su ostatku svijeta, barem onom koji ih očekuje u vojnom savezu, ostavili utisak da je situacija sasvim jasna i da političku odluku samo treba primjeniti na terenu. Tako je tokom nedavnog summita NATO vrha u Čikagu američka državna sekretarka, Hillary Clinton poručila:

"Kada je riječ o BiH, pozdravljamo politički sporazum o vojnoj imovini i sada insistiramo da to bude i primjenjeno."

Međutim, svjedoci smo situacije da, ne samo da nije primjenjeno politički dogovoreno, već je BiH sada dalje od MAP-a nego što je bila.

A šta je sa sve češćim najavama iz Republike Srpske da se članstvo u NATO stavlja pod znak pitanja?

"Jasno je da je kreator spoljne politike BiH njeno Predsjedništvo, koje je još 2003. dalo određene vanjsko - poltičke smjernice. Tu je bitno i Ministarstvo odbrane BiH – u zakonu o Odbrani BiH postoji članak prema kojem se “moraju osigurati svi uvjeti i pretpostavke za ulazak u NATO, odnosno za pristupanje euroatlantskim integracijama. Ono što je vanjska politika BiH je da mi idemo prema NATO integracijama i to će biti suverena odluka BiH da li će postati članica NATO saveza. Ali, iz svega dosadašnjeg, i nisam vidio nikakve službene naznake odustajanja od tog cilja. BiH je aspirant za članstvo u NATO, želimo ispuniti standarde i želimo na kraju postati članica Sjevernoatlantske alijanse", kaže ambasador Jukić.

Treba ovdje reći i činjenicu koja je nezvanično potvrđena sa različitih NATO strana - članice Saveza koje su proteklih godina, od kada traje bh. hod po mukama do NATO članstva, snažno lobirale za BiH, sada gube sve argumente zašto da i dalje za rukav vuku skeptične u Alijansi, jer, sa bh. strane, osim  praznih obećanja, ne stiže ništa što bi potvrdilo da je BiH sposobna da postane dio atlantske sigrnosno-političke organizacije.

 

01.10.2012.

REVIZIJA PROŠLOSTI U REGIJI: KULTURA SJEĆANjA ETNIČKI OBOJENA

Revizija prošlosti u regiji: Kultura sjećanja etnički obojena

Sa promocije knijge „Revizija prošlosti, politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine“, septembar 2012.

.....................................................

U Sarajevu je promovisana knjiga „Revizija prošlosti, politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine“. Ova publikacija obuhvata regionalno istraživanje koje je ACIPS-ov tim proveo tokom 2011. Cilj je utvrditi da li postoji zajednički model sjećanja na ratove iz 90-ih godina koji su se dogodili u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Brisanje datuma iz kalendara državnih praznika, promjene naziva ulica i gradova, paralelne komemoracije na istim mjestima sjećanja sa drugačijim tumačenjima simbolike, uništavanje ili nemaran odnos prema spomenicima Narodnooslobodilačke borbe, neki su od poduhvata reinterpretacije historije u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

Istraživanje koje je proveo ACIPS, a potpomogla njemačka Fondacija Friedrich Ebert, želi pokazati postoji li zajednički model sjećanja na ratove iz 90-ih godina koji su se dogodili u ove tri zemlje. Za referentne tačke uzeta su dva značajna događaja: Drugi svjetski rat, te ratovi devedesetih godina.

Historičar Darko Karačić bavio se temom percipiranjem partizana u Bosni i Hercegovini nakon 1990. godine.

„U BiH nije bilo jedne državne politike sjećanja, kao što je to bilo u susjednim zemljama. Iako postoje neke politike sjećanja pojedinih partija BiH, ipak se sjećanje na partizane razlikovalo u svakom od pojedinih mjesta“, kaže Darko Karačić.

Karačić kaže da je bilo trenutaka u Bosni i Hercegovini kada se proces suočavanja sa prošlošću pokušao gurati pod tepih, a tome su doprinijeli i režimski mediji:

„I prije i poslije 200. -2002. godine su komemoracije vezane za Drugi svjetski rat bile povezane za stvaranje stereotipa o drugim nacijama u BiH. Radilo se zapravo o promoviranju razdvajanja, a ne spajanja.“

O iskustvima reintepretacije prošlosti u Srbiji od 1990. godine istraživala je magistrica ljudskih prava Nataša Govedarica. Iako postoji jedna službena politika sjećanja, karakteriše je etnocentričnost.

Sa promocije knijge „Revizija prošlosti, politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine“, septembar 2012.
................................................................
​​„Kultura sjećanja formuliše se tako da Srbe kao naciju postavlja kao pravedne, ispravne, pobjednike, dok se pripadnicima drugih nacija, onih sa kojima su postojali sukobi, a to su u različitim fazama različit nacije - sve bivše jugoslovenske maltene - pridaju negativne karakteristike i zapravo ih se optužuje da pokušavaju ugroziti, uništiti srpsku naciju“, kaže Nataša Govedarica.

Na primjeru genodica u Srebrenici 1995. godine, jasno se vide faze srbijanske politike sjećanja.

„Sada službena politika priznaje da se zločin u Srebrenici zaista desio, da je broj žrtava oko 8.000. Ali vrlo je neobično da i osuđujete i ne pominjete šta se zapravo desilo. I mi sad vidimo kontinuitet takve politike. Vi danas imate izjavu Tome Nikolića da on priznaje da se desio zločin jer je tako rekla Skupština, ali nikad neće priznati da se desio genocid“, tvrdi Govedarica.

Koordinatorka Centra za suočavanje sa prošlošću „Documenta“ iz Zagreba Tamara Banjeglav provodila je istraživanje u Hrvatskoj. Devedesete su donijele promjene u komemorativnim praksama.

„Ulice, trgovi, škole koje su prije nosili imena nekih slavnih partizana, narodnih heroja i ličnosti iz razdoblja Drugog svjetskog rata, a kojima su onda dodijeljena imena poznatih ličnosti iz hrvatske povijesti. Isto tako se ta neka promjena prema naslijeđu Drugog svjetskog rata očitovala i u partizanskim spomenicimna, spomenicima NOB-u koji su doživjeli određenu ideološku, jednonacionalnu transformaciju“, kaže Tamara Banjeglav.

A kada je kultura sjećanja vezana za devedesete u pitanju, narativ je fokusiran samo na hrvatske žrtve, ističe Banjeglav:

„Komemorativna kultura u Hrvatskoj u velikoj mjeri je etnonacionalistički obojena. Ima par primjera spomenika srpskim žrtvama operacije Oluja iz 1995. godine kada su ti spomenici izvandalizirani i kada nekim spomenicima čak nije niti dozvoljeno da se podignu. U Hrvatskoj, nažalost, komemorativna kultura još uvijek nije otvorena za sve žrtve stradanja iz rata devedestih godina.“    

Istraživanje ovjekovječeno u knjigu „Revizija prošlosti - politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine“ otvorilo je put da se o pitanjima memorijalizacije i politike sjećanja pristupi objektivnije i na akademski način. Nakon njene nedavne promocije u Sarajevu, planirano je da ova publikacija bude predstavljena i u Banjoj Luci, Zagrebu i Beogradu.

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
47688837

Powered by Blogger.ba