Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

27.09.2012.

VLADIMIR PUTIN: "ZAPADNjACI SU POSIJALI HAOS U SIRIJI I NE MOGU DA SE ZAUSTAVE"

Putin: "Zapadnjaci su posijali haos u Siriji i ne mogu da se zaustave"

27.09.2012.
 
imageVladimir Putin

..................................

(24SI) - Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je u četvrtak da su Zapadnjaci posijali haos" u Siriji i da "ne mogu da se zaustave" uprkos upozorenjima Rusije, javile su agencije.

 

[24 sata info]

"Najvažnije je da se naši partneri ne mogu zaustaviti. Oni su već posijali haos na mnogobrojnim teritorijima. Sada vode istu politiku u drugim zemljama, naročito u Siriji", izjavio je ruski predsjednik.

"Rekli smo da treba oprezno djelovati, ništa ne nametati silom, kako ne bi nastao haos. I šta danas vidimo? Situacija jako podsjeća na haos", kazao je Putin.

Rusija, kao tradicionalni saveznik Damaska, nije prestala da osuđuje zapadnu politiku "miješanja" i do sada je blokirala svaku rezoluciju koja bi otvorila vrata obavezujućim mjerama za sirijski režim u Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem ona ima pravo veta kao stalna članica.

(fena)

 

27.09.2012.

MAHMUD ABAS OPTUŽIO IZRAEL ZA ETNIČKO ČIŠĆENjE

Gradi naselja u istočnom Jerusalemu: Abas optužio Izrael za etničko čišćenje

 
27.09.2012.
imageMahmud Abas

...................................................

(24SI) - Palestinski predsjednik Mahmud Abas optužio je u četvrtak Izrael za etničko čišćenje jer gradi naselja u istočnom Jerusalemu.

 

[24 sata info]

"Ovo je kampanja etničkog čišćenja protiv palestinskog naroda tako što se uništavaju njihovi domovi", rekao je Abas u govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

Njegove primjedbe došle su malo prije govora izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, javio je AP.

Izrael je osvojio istočni dio Jerusalema od Jordana tokom rata 1967. godine. Kasnije ga je pripojio, ali ovaj potez nije međunarodno priznat.

Palestinci žele da istočni Jerusalem postane prijestolnica njihove buduće države na Zapadnoj obali.

Abas je također rekao da je otvorio razgovore u novom pokušaju za međunarodno priznavanje u Ujedinjenim nacijma, ali nije rekao kad će se održati glasanje u Generalnoj skupštini.

"Intenzivne konsultacije s raznim regionalnim organizacijama i zemljama članicama" su u toku, rekao je on.

Palestinci će tražiti od Generalne skupštine da dobiju status države posmatrača.

 

(fena)

 


 

 

 

 

 

 

 

 

27.09.2012.

SUĐENjE RATKU MLADIĆU: OFICIR JNA O LAŽIMA VOJSKE RS

Suđenje Mladiću: Oficir JNA o lažima Vojske RS

Osman Selak tokom svjedočenja 27. rujna 2012.

..............................................................

Na haškom suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, višednevni iskaz je dovršio bivši zapovjednik logističke baze Jugoslavenske narodne armije u Banja Luci Osman Selak.

Tijekom unakrsnog ispitivanja obrana je pokušala prikazati kako se JNA, a kasnije VRS - samo branila od napada bošnjačkih i hrvatskih formacija 1992.godine, no svjedok Selak je naglasio -  kako je to laž.

I ovom prilikom optuženi Mladić je upozoren od sudaca na preglasno komuniciranje u sudnici.

„Dokumentacija o logorima i ubijanju je krivotvorena ili skrivana kako bi se prikrili zločini i zaštitili izvršitelji“, izjavio je svjedok Selak, suprodstavljajući se tvrdnjama obrane - da nema informacija o broju ubijenih i ranjenih u napadu na Kozarac spomenutih u svjedočenju.

Opravdanja Mladićeve obrane o spornoj akciji VRS-a, poput navodnog prethodnog napada u Kozarcu na vojnu kolonu iz Beograda – Selak je ocijenio – isceniranom propagandom.

„Polemika je vođena, preko sredstava informiranja, ali to su političke opcije koje su pokušavale dokazati – zašto je došlo do incidenta da se ubije preko 1200 ljudi“, naveo je svjedok.

Iz sudnice 27. rujna 2012.
................................................
​​Selak je inače čuo u Prvom krajiškom korpusu VRS-a,  gdje je kao glavni logističar čekao na rješenje o umirovljenju nakon preimenovanja JNA - kako je prilikom napada na Kozarac ubijeno deset puta više ljudi nego što je zapovjednik naredio da se upiše u izvještaj Glavnom štabu.

Vojni izvještaji o logorima o broju zatočenih civila i razlozima njihovog zadržavanja također su, prema bivšem oficiru JNA, namještani - jer su odgovorni bili svjesni onoga što rade.

„Časni sude, ovakvi izvještaji su i lažni. Kao što je i izvještaj o ubojstvu 80 ljudi (u Kozarcu). Jer su se bojali posljedica zakona. Da je bilo protuzakonito“, objasnio je Selak.

Bivši oficir: RS ne bi mogla postojati bez Srbije

I treći dan davanja iskaza Selak je naglasio kako se pri napadu na Kozarac 24.svibnja 1992.godine dogodio genocid, na što je reagirala Mladićeva obrana – savjetujući ga da pravne termine onoga što se dogodilo - ostavi za suce.

Prilikom svjedočenja Selaka general Mladić je ponovno preaktivno sudjelovao u ispitivanju svjedoka tužiteljstva, pa je i ovoga puta morao reagirati predsjedavajući sudac Alphons Orie upozorivši njegovog branitelja.

„Dobro gospodine Lukiću, ja sam već više puta govorio da ukoliko gospodin Mladić želi s Vama komunicirati – treba to učiniti šaptom tako da to drugi ljudi (u sudnici) ne čuju“, upozorio je nekoliko puta tijekom dana sudac.

Svjedok je pak ponovio više puta tijekom svjedočenja kako se VRS formirala iz jedinica JNA te da je i on kao i svi ostali nastavio dobivati mirovinu iz Beograda:



„Republika Srpska ne bi mogla postojati bez Srbije“, izjavio je Selak.

Također je naglasio kako su svi logori na području Bosanske Krajine, poput Keraterma za koji je obrana pokušavala ustvrditi - da nije bio pod zapovjedništvom vojnih jedinica, snabdjevani iz vojnih magacina VRS-a.

Selak se na kraju svjedočenja požalio kako je Republika Srpska izdala za njim potjernicu 2002.godine „kao ratnom zločincu“ zbog njegovog svjedočenja u Den Haagu.

Suđenje će se nastaviti u petak iskazom Sulejmana Crnčala koji će svjedočiti o protjerivanju njegove obitelji s Pala 1992.godine te kasnijoj pogibiji supruge na sarajevskoj tržnici Markale 1995.godine.

 

27.09.2012.

PRIMARNA MASOVNA GROBNICA: EKSHUMIRANO OSAM BOŠNjAKA NA PODRUČJU OSMAKA

Primarna masovna grobnica
Ekshumirano osam tijela Bošnjaka na području Osmaka
..............
27.09.2012.
..............
Ekshumirano osam tijela Bošnjaka na području Osmaka

FOTO: Arhiva

...............................

Na lokalitetu Hajvazi, na području općine Osmaci, završena je ekshumacija iz primarne masovne grobnice.

Ekshumirano je osam žrtava - sedam muškaraca i jedna žena za koje se pretpostavlja da je riječ o civilima bošnjačke nacionalnosti ubijenim tokom proteklog rata na ovom području.

- Žrtve su bile nabacene jedne preko drugih. Danas su njihovi posmrtni ostaci izvađeni iz masovne grobnice i razdvojeni nakon čega je utvrđeno da je riječ o osam žrtava, kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić dodajući da se ova masovna grobnica nalazila u dvorištu privatne kuće.

Posmrtni ostaci prevezeni su u Komemorativni centar u Tuzlu radi sudskomedicinske i kriminalističko-tehničke obrade, a nakon izvršene DNK analize bit će utvrđen identitet ovih žrtava.

Ekshumacijom je rukovodilo Tužilaštvo BiH.

- Ekshumacija je završena, a potraga za nestalim žrtvama na ovom lokalitetu će biti nastavljena, kazala je Čengić.

27.09.2012.

85 MILIONERA U BiH POSJEDUJE 9 MILIJARDI DOLARA!

85 milionera u BiH posjeduje 9 milijardi dolara!

imageAmerički dolari

...................................................

U Bosni i Hercegovini, prema izvještaju "Wealth X", živi 85 milionera. Bosna i Hercegovina rangirana je na 30. mjesto, a bogatstvo njenih milionera procjenjuje se na 9 milijardi dolara.

U Srbiji ima 90 multimilionera čije se bogatstvo procjenjuje na 11  milijardi dolara, navodi se u izvještaju. Prošle godine je u Srbiji bilo  120 multimilionera sa procjenjenim bogatstvom od 15 milijardi dolara pa  je ove godine zabilježen značajno manji broj.

Od bivših jugoslovenskih zemalja najbolje je rangirana Hrvatska (23),  koja prema izvještaju ima 260 multimilionera, čije ukupno bogatstvo  iznosi 30 milijardi dolara, dok u Sloveniji (34. pozicija) živi njih 70  sa bogastvom od osam milijardi dolara.

Makedonija je rangirana 42. poziciji sa 35 multimilionera (4  milijarde dolara) a samo jednu poziciju iza nje, na začelju liste nalazi  se Crna Gora koja ima "svega" 21 multimilionera koji su "teški" dvije  milijarde dolara.

Prva na listi je NJemačka sa rekordnih 15.770 milionera.

"Wealth X" u izvještaju navodi da se na listi isključivo nalaze osobe  sa neto bogatstvom koje prelazi 30 miliona dolara (nakon obračuna  akcija u preduzećima, stambene i investicione jedinice, umetničke  zbirke, avione, gotovina i ostala sredstva).

(Srna)

Dosije: Milorad Dodik, šumski bogataš

Bahati milijarder iz Laktaša

Firer Šumskog Rajha: Milorad Dodik, gospodar biznisa
Firer Šumskog Rajha: Milorad Dodik, gospodar biznisa
Photo: Stock
Milorad Dodik nesumnjivo je jedan od najbogatijih političara u regiji. Svoje bogatstvo je umnožavao iz godine u godinu, a upućeni izvori tvrde da se njegova imovina procjenjuje na nekoliko stotina miliona eura! Osim debelih bankovnih računa u inostranstvu, Dodik u BiH i Srbiji posjeduje brojne firme, stanove, kuće, poslovne prostore i stotine hiljada hektara obradivog zemljišta
Heil, Mile: Dodik kao Adolf
Photo: Stock
Akumuliranim milionima Dodik plaća lobiste po svijetu koji mu opet obezbjeđuju međunarodnu podršku i opstanak na vlasti. Većina Dodikove imovine vodi se na članove njegove porodice, rodbinu i najbliže partijske saradnike. Slobodan Stanković, vlasnik firme "Integral inžinjering" je vlasnik brojnih firmi u RS-u i Srbiji, za koje pouzdani izvore tvrde da su zapravo Dodikove.
Borko Džajić, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS koji se godinama bavi kriminalom Milorada Dodika, kaže da je ova organizacija podnijela preko 300 krivičnih prijava nadležnim institucijama u RS protiv Milorada Dodika i njegovih najbližih saradnika jer su Republiku Srpsku oštetili za preko pet milijardi maraka. Džajić tvrdi da za svaku malverzaciju iza koje stoji Dodik ima dokaze, dokumentaciju i svjedoke, međutim, nijedan sud u Republici Srpskoj do sada protiv njega nije poveo ozbiljnu istragu.
"Svi tužioci u RS u službi su zaštite njegovog kriminala. Na čelu pravosudne i tužilačke mafije RS nalazi se Milorad Dodik. On potpuno upravlja sudovima i tužilaštvom jer je na rukovodeće pozicije postavio sebi lojalne ljude. Zbog toga postoji ozbiljna opasnost da se u potpunosti sruši pravosudni sistem RS. Mi imamo dokaze da je oko 90 privatizovanih preduzeća u Republici Srpskoj njegovo vlasništvo, a sve se vodi na bliže i daljne rođake i partijske prijatelje koji su samo fiktivni vlasnici. Dodik je organizovo pljačku svih resursa u RS i na taj način postao njen vlasnik, a nijedno tužilaštvo zbog toga ne smije da reaguje", kaže Borko Džajić.

Dokumentacija o pljački: Borko Džajić
Photo: Stock
"MILE RONHILL" U DUHANSKOJ MAFIJI

Dodik se u ratnom i poratnom periodu u BiH bavio švercom cigareta i iz tog perioda potječe nadimak "Mile Ronhill". O njegovom učešću i švercu govorili su, krajem prošle godine, brojni svjedoci u Specijalnom sudu za organizirani kriminal u Beogradu prilikom suđenja "duhanskoj mafiji". Javnost je bila uskraćena za ove informacije jer su ta svjedočenja bila zatvorena za javnost, međutim, uspjeli smo doći do stenograma u kojima se jasno vidi Dodikova uloga u organizovanom švercu cigareta.
Dodik je u to vrijeme imao firmu u hotelu Interkontinetal, a u posao je ušao zahvaljujući dobrim vezama sa tadašnjim vrhom DB Srbije i KOS. Svjedoci tvrde da se ponašao vrlo bahato, da je tražio od dobavljača da mu se roba isporuči tačno na vrijeme, a da je u plaćanju uvjek kasnio. Prilikom preuzimanja premijerske funkcije, 1998. godine, Dodik je bio dužan milion maraka "Makedonija tabaku" i 250 hiljada maraka "Banjalučkoj banci". U kako velikoj finansijskoj dubiozi je tada Dodik bio, najbolje pokazuje činjenica da mu je 1997. godine "Agroprom banka" oduzela kuću u Laktašima, jer je prestao da vraća kredit od četrdeset hiljada KM.
Naš sagovornik Borko Džajić, koji je napravio detaljnu analizu na kojim "poslovima" je Dodik tačno zaradio milione, tvrdi da je najveća pljačka počinjena u Investiciono razvojnoj banci RS. Čak 700 miliona KM iz IRB RS podjeljeno je članovima Dodikove porodice, rodbini i bliskim tajkunima. Dodik je 2007. godine prodao "Mobi's" mobilnoj telefoniji Srbije za 664 miliona eura. Novac koji je RS dobila prodajom Telekoma i Naftne industrije RS-a trebalo je da bude iskorišten za razvojne programe. Razvoj privrede u RS je izostao, a na računima, kako tvrdi ministar finansija RS Zoran Tegeltija, ostalo je svega 30 miliona KM. Nikad niko od Dodikovih ljudi javnosti nije objasnio gdje su potrošena ovi milioni.

Miletova desna ruka: Slobodan Stanković, tipični šumski biznismen
Photo: Stock
IZ SVAKE INVESTICIJE U RS TRIDESET ODSTO NA DODIKOV RAČUN

"Dodik je je osmislio da promoviše investiranje u RS, što je vrhunac licemjera, jer iza svake investicije on za sebe izvlači najmanje 30 posto novca. Tako je bilo i sa izgradnjom zgrade Vlade RS, RTV Doma i autoputom Banja Luka-Gradiška. Dodik je odgovoran za brojne nezakonitosti i prevare počinjene na spomenutim projektima, u kojima je RS oštećena za više stotina miliona KM. Samo za zemljište na kojem su izgrađene ove dvije zgrade Vlada RS-a, odnosno Dodik, pokrali su oko sto miliona KM. Naime, zemljište je firmi 'Integral inžinjering',čiji je vlasnik Slobodan Stanković, biznismen iz Laktaša, rodnog mjesta premijera RS Milorada Dodika, plaćeno višestruko više od njegove tržišne cijene. Posao opremanja nove zgrade vlade bio je vrijedan 50 miliona, ali je i tu vješto smišljena krađa. Samo na namještaju kojim je opremljen Administrativni centar Vlade RS ukradeno je 30 miliona KM", kaže Borko Džajić.
Dodik svoje interese ima i u firmi GP "Krajina", čiji je suvlasnik Milenko Čičić. Firmi "Krajina" je povjereno da gradi cijeli jedan kvart u Banjaluci, a da pritom ne plaća gotovo nikakve dažbine. Brojni svjedoci, koji su se javili "Forumu roditelja RS" tvrdili su da Dodik na vrlo specifičan način ima dionice u velikom broju ovdašnjih firmi. Dodik sa vlasnicima potpisuje ugovore koji mu garantuju minimum 20 do 30 posto akcija u tim preduzećima. Ti ugovori se nigdje ne objavljuju i drže se u strogoj tajnosti, a firme u kojima je on suvlasnik dobijaju najbolje poslove vrijedne stotine miliona maraka. Osim "Kaldere" i "Krajine", to su "Integral inženjering", "Niskogradnja", "Grand trejd" i mnoge druge. Svi oni koji se suprotstave Dodikovim zahtjevima za dijelom akcija u njihovim firmama, ostaju bez posla i izloženi su progonu.
I ovde imam nekretnine: Entitet pod poslovnom kontrolom neobuzdanog Mileta
Photo: Stock
Upućeni izvori tvrde da je većina imovine koja se vodi na Slobodana Stankovića, zapravo Dodikova. Tako je po Dodikovoj odluci Vlada RS prije dvije godine u novoj zgradi Slobodana Stankovića pokupovala namještene kancelarije, čija se cijena kretala čak od pet do sedam hiljada maraka po kvadratnom metru. Stanković je nominalno vlasnik i banje "Laktaši" gdje je izgrađen moderan gradski bazen i hotel, međutimm, izvori bliski predsjedniku RS tvrde da je banja je od prije dvije godine u vlasnišvu Dodikove porodice, te da je on ovih dana namjerava uknjižiti na brata Gorana Dodika.
Na isti način, po Dodikovoj direktivi, tajkuni okupljeni oko Vlade RS i rukovodstva SNSD, morali su kupiti zgradu Regionalnog inspektorata Banjaluka. To je bio potpuni presedan. Naime, umjesto da se pojavljuje kao investitor, Vlada RS od privatnih kompanija kupuje nekoliko zgrada po izuzetno visokoj cijeni.
Neka Džajić pazi šta priča: Dodik u slikovitoj porucipantomime
Photo: Stock
Izgradnja auto ceste Banj Luka-Gradiška koju je također gradila Stankovićeva firma, priča je za sebe. To je nesumnjivo najskuplji dio auto puta koji je ikada izgrađen u Evropi, a na njemu je, tvrdi Borko Džajić, pokradeno oko sto miliona eura.
A ZA KUMA MILETA TRIDESET DUNUMA GRADSKOG PARKA
Međutim, megalomanski Dodikovi apetiti tu nisu zadovoljeni. On je svom kumu Miletu Radišiću dao 30 dunuma zemljišta u gradskom parku na kojem će da izgradi poslovno-stambeni centar i hotel. Organizovanom akcijom gradskih vlasti u Banjoj Luci i Vlade RS na trideset metara od zgrade Vlade dato je privatnoj firmi da gradi objekat od četrnaest spratova, koja se opet prodaju institucijama RS.
Mile Radišić je kum Milorada Dodika i blizak mu saradnik u mnogim poslovima. Radišić je kupio 30.000 kvadratnih metara zelene površine u centru Banje Luke za manje od pet miliona maraka.
U vrijeme prvog Dodikovog premijerskog mandata, Radišić je postavljen za direktora Lutrije RS. Poznate su brojne malverzacije preko Lutrije RS iz tog vremena. Naime, Radišić i Dodik su u martu 2000. godine potpisali kriminalan ugovor između Lutrije i kiparske firme Glori, prema kojem je iz Lutrije RS u narednih devet godina trebalo da se na nezakonit način izvuče nekoliko desetina miliona maraka. Dodik je ugovorom odredio da od kompletne zarade kiparskoj firmi Glori pripadne 60 posto, a Lutriji Republike Srpske 40 posto novca. Kao nagradu za ovaj poslovni ugovor, Dodik je na poklon dobio vilu u Limasolu vrijednu nekoliko miliona eura. Dodikov saučesnik u ovom kriminalnom poslu bio je Mile Radišić.
Novac oslobađa: Mile Radišić, Dodikov čovjek od poverenja, intimus
Photo: novitalas.com
U januaru 2009. godine, Dodik je Radišiću povjerio još jedan izuzetno profitabilan posao, uvođenje fiskalnih kasa u RS. Proces fiskalizacije, prema procjenama ekonomista, koštao je oko 250 miliona KM. Od toga je oko 100 miliona trebalo da pripadne "ovlaštenim učesnicima" u procesu. Koliko je posao odabira ovlaštenih proizvođača fiskalnih kasa bio transparentan, dovoljno govori činjenica da je u Ariusu, jednoj od sedam ovlaštenih firmi, osnivač Mile Radišić.
No, tu se njihova poslovna saradnja nije završila. Radišić, koji je, također, Dodikov dugogodišnji intimus i saradnik u mnogim nezakonitim poslovima, sredinom 2009. godine, uz Dodikovu pomoć, kupuje Medicinsku elektroniku. Krajnji cilj kupovine ove firme bilo je zemljište u centru grada, na kojem se nalazi zgrada Elektronike, koje je vrijedno nekoliko desetina miliona KM.
Biznismen Mile Radišić u cijeloj ovoj priči je, kako saznajemo, sporedni lik. On nikada ne bi ni došao u posjed miliona vrijednog zemljišta da nije režisera cijelog projekta. Radišić zapravo predstavlja link preko kojeg se na račune stvarnog vlasnika trebaju sliti milioni zarade od prodaje garaža gradskoj vlasti, zgrade Telekomu, poslovnih prostora, stanova... svega onoga što namjeravaju izgraditi na spornom zemljištu u centru Banje Luke. Protesti koji već mjesecima traju u banjalučkom parku, nisu usmjereni protiv Radišića, već protiv onog koji stoji iza njega: Milorada Dodika!
DODIKOVI DVORI I ŠLJIVICI
Na imanju u Bakincima Dodik je sagradio ribnjak i dvorac, a pored njega je kupio 300 dunuma zemlje, na kojima je posadio šljive. Plantažu voća "Baraji" u Podgradcima uknjižio je na sina Igora. Sto deset hektara nasada jabuke i kruške Dodik je platio milion i po maraka. "Iz pregleda kriminalnih aktivnosti jasno se vidi da je Milorad Dodik organizovao kriminalnu grupu koja je opljačkala oko dvije milijarde KM", kaže Borko Džajić.
Hvala za Komgrap: Dodikov šapat Tadiću, diskretno povoljno
Photo: Stock
Zahvaljujući dobrim vezama sa beogradskim režimom, Dodik je posljednjih deset godina u srbijanskoj prijestolnici stekao impozantnu imovinu. Prije dvije godine došao u posjed najveće građevinske firme sa prostoru bivše Jugoslavije - "Komgrapa", koja je sa četrnaest hiljada zaposlenih izvodila najveće i najsloženije građevinske poduhvate u zemlji i inostranstvu.
Naime, Milorad Dodik je preko "Integral Inžinjeringa" iz Laktaša, čiji je vlasnik njegov lični građevinski mešetar Slobodan Stanković, kupio nekadašnji građevinski gigant "Komgrap". Da je Dodik pravi vlasnik ove firme do koje je došao za simboličnih 4,3 miliona eura i da je za samo dvije godine svjesno doveo na rub propasti, strogo je čuvana tajna kako u Srbiji tako i u Bosni i Hercegovini.
Tadićev klon: Herr Dodik, košarkaš
Photo: Stock
Prema mišljenju upućenih, ova firma ima ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala ovog nekadašnjeg građevinskog giganta iznosi 140,7 miliona eura. "Komgrap" ima zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu zgradu na Terazijama, u srcu Beograda, površine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu u Kosovskoj ulici kod Skupštine Srbije od 1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na Sjevernom bulevaru. Samo u Železniku, u prvoj zoni, Komgrap raspolaže zemljištem od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada kvadrata u Makišu, deset hiljada kvadrata u Obrenovcu, hotel u Soko Banji...Svega nabrojanog većinski vlasnik je Milorad Dodik, koji je prevarom i raznim mahinacijama uspio da u međuvremenu poveća svoj vlasnički ulog na 63,6 posto.
Dodik je u to vrijeme političku podršku zatražio od tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, s kojim je u međuvremenu postao kućni prijatelj. Podsjetimo, Dodik je pod pokriviteljstvom svojih beogradskih političkih prijatelja kupio i vilu na Dedinju po neuporedivo nižoj cijeni od tržišne, ali i prostrano lovište pored Beograda.
DODIK I ĐURIĆA UVEOCI
Ovih dana u Srbiji je otvorena afera Agrobanka koja je predstavlja najveću pljačku državnih para od strane privilegovanih tajkuna i njihovih firmi. Na spisku firmi koje su uzimale milionske kredite, a nisu ih vraćale, nalazi se i firma Zekstra, čiji je Dodik suvlasnik.
Spojila ih elokventnost: Dragan Đurić, leva ruka Mileta Dodika
Photo: Stock
Za vrijeme svog prvog mandata, Dodik je postao suvlasnik "Agroprom banke", kupujući tridesetak procenata državnog kapitala. Nakon toga, ova banka postala je dio "Nove banke", što znači da je njen suvlasnik Dodik. Dodik je u to vrijeme postao i suvlasnik beogradske firme "Zekstra", zajedno sa Draganom Đurićem, sadašnjim predsjednikom FK Partizan. "Zekstra", odnosno Dodik, postali su prije četiri godine vlasnici robne kuće "Boska" u centru Banjaluke.
Uz ime Dragana Đurića povremeno se dodaje i epitet "kontroverzni biznismen", najviše zbog sumnji u porijeklo kapitala kojim je stvorio "svoju" imperiju. Đurić se spominje u mnogim poslovima s Miloradom Dodikom. Pod lupom javnosti povremeno je i činjenica da je Đurić nemali broj firmi u Srbiji i BiH kupio u privatizaciji. On je sam tvrdio da novac potiče iz profita Zekstre, a oni sumnjičaviji odgovarali su da "tog novca u tekstilu nema". Zekstra je vlasnik novosadskog Noviteta, beogradskih knjižarskih preduzeća Šumadija i Savremena, kao i izdavačkog preduzeća Nolit, a u njegovom vlasništvu je i Veterinarski zavod "Zemun", fabrika jestivog ulja u Gradištu, beogradska "Optika". Zekstra je generalni zastupnik brendova Diesel, Max mara, Max&Co i Weekend.
Ližem, dakle postojim: Mile Dodik petinguje sa komadom tkanine
Photo: S.Pašalić
Mediji su pisali da je Dodik pomogao Đuriću u dobijanju kredita za otvaranje "Zekstra renta cara" i taksi službe u Beogradu. Krediti su dobijeni bez kamate, a dio novca nikad nije vraćen. Dragan Đurić, Dodikov kontroverzni biznimen, po svemu sudeći će ovih dana doći na udar beogradskih istražnih organa, kada će morati da dokaže porijeklo imovine, koliko je kredita uzeo iz Agrobanke i gdje je taj novac završio.
DODIK I STANKOVIĆ  - DVA OKA U GLAVI
Dodikova imovina, prema računici istražnih organa BiH, iznosi preko 200 miliona eura. Međutim, uzme li se u obzir enormno velika imovina u Srbiji kao i navodne Stankovićeve firme koje su, kako stvari stoje, Dodikovo vlasništvo, dolazi se do zapanjujuće visokog iznosa. Prema istraživanju, Stanković ima šesnaest firmi, većinu njih je stekao ili kupio u posljednjih nekoliko godina otkako je njegov ortak Dodik preuzeo svu vlast u Republici Srpskoj.
Milioner, s lakoćom: Slobodan Stanković
Photo: Stock
Tako mu je aktuelni predsjednik RS-a omogućio da prije dvije godine kupi "Hidrogradnju" na Palama, zatim "Jedinstvo" iz Gradiške, tri firme u Doboju: Rudnik krečnjaka, Tvornicu kreča i Terminale, zatim Institut za građevinarstvo i Ekonomski institut u Banjoj Luci. Stanković je vlasnik i firme "Vektor Integra" u Sarajevu, Fer-oilla u Brčkom, firme za remont pruga DOOEL u Skopju i ZGOP u Novom Sadu. Preko ovih firmi Integral ostvaruje milionske profite.
Od 2006. godine, odnosno otkako je Dodik dobio mandat, Integral je u BiH pravio zgrade, ceste, mostove i druge objekate u vrijednosti od više od 300 miliona eura. Sve poslove firma Integral je dobila po dobro uigranom scenariju. Recept po kojem su mu dodjeljivani poslovi sastojao se u tome da se Integral pojavi sa najnižom ponudom, a kasnije bi aneksima na ugovore vrijednost uvećavana, čak i šesterostruko, kao u slučaju izgradnje administrativnog sjedišta vlade RS-a u Banjoj Luci. Vlada RS je, podsjetimo, preuzela i otplatu Integralovog kredita od 50 miliona KM koji je podigao kod NLB Razvojne banke kada je počeo graditi tu zgradu. Kompanija Integral po istom principu dobila je posao na izgradnji zgrade RTRS u Banjoj Luci, zatim autoputa Banja Luka-Gradiška, zgrade SIPA čija je izgradnja koštala oko 20 miliona KM. Svi poslovi su namješteni kako bi profitirala Stankovićeva, odnosno Dodikova kompanija "Integral".
Stankovićeva poslovna zgrada u Banja Luci nalazi se odmah pored zgrade Vlade RS i obezbjeđuje je Dodikovo obezbjeđenje. Inače, kako saznajemo, Stankovićeve firme su stjecište i utočište vojnih obavještajaca i policajaca, paralelnih bezbjednosnih centara, čiji je nezvanični šef Darko Matijašević, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova.
Koliko sam dobar u hiljadama miliona: Dodik Mile, pogled od svile
Photo: kurir-info.rs
Pored navedenih firmi u sastavu kompanije "Integral", čiji je većinski vlasnik Dodik, koji sa pozicije premijera namješta sam sebi poslove, Dodik gazduje i firmom Igokea, Radio Čelincem, voćnjakom u Podgracima, kompanijom Zekstra, poljoprivrednom zadrugom u Laktašima, Termalnom banjom u Laktašima, kompanijom Farmland iz Nove Topole, Fabrikom duhana u Banjoj Luci...
DODIK NA LEDU
Specijalno tužilaštvo RS je krajem decembra prošle godine donijelo naredbu o obustavi istrage u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika i šest njegovih bliskih saradnika, sprovedene po naredbi Tužilaštva BiH. Istraga je obustavljena jer, navodno, nije bilo dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja u vezi sa izgradnjom autoputa Banjaluka-Gradiška, dionica Banjaluka-Glamočani, izgradnja Administativnog centra Vlade RS i RTV Doma.
Međutim, bez obzira na odluku Specijalnog tužilaštva, Dodik i njegovi najbliži sradnici nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo, zbog činjenice da istraga nije "odbačena", već "obustavljena". To znači da može biti nastavljena u svakom trenutku, ukoliko Tužilaštvo BiH dođe do novih činjenica. Međutim, ne treba zaboraviti da Tužilaštvo BiHvodi istragu protiv Slobodana i Slavice Stanković, vlasnika "Integral inžinjeringa" zbog pronevjere i pranja 145 miliona maraka, a ova cifra se odnosi upravo na projekte u kojima Specijalno tužilaštvo nije našlo ništa "sumnjivo"!

 

 

27.09.2012.

SKUPŠTINA NOGOMETNOG SAVEZA BiH NSBiH: KOGA ĆE IZABRATI ZA ČLANOVE IZVRŠNOG ODBORA

Haotična borba za fotelje u novom Izvršnom odboru Nogometnog saveza BiH
Nakon uspona na vrh, idemo li ponovo dolje?
................
27.09.2012.
...............
Nakon uspona na vrh, idemo li ponovo dolje?

Skupština NSBiH: Koga će izabrati za članove Izvršnog odbora  

...........................................................

Nogometni savez Bosne i Hercegovine trebao bi 23. novembra na izbornoj sjednici Skupštine dobiti novo vodstvo. Nakon godine i po procvata pod palicom Ivice Osima i njegovih saradnika, došlo je vrijeme da se izaberu novi ljudi, koji će vladati našim fudbalom. Nažalost!

Već je jasno da je borba za fotelje u budućoj nogometnoj vladi haotična i puna polupismenog polusvijeta ,koji bi rado sjeo u Osimovu stolicu i vladao fudbalom BiH. Da je tako, svjedoči eliminacija dvojice kandidata od organa Nogometnog saveza FBiH i ponavljanje izbora u dva kantona.

Novi izbori

U Unsko-sanskom kantonu odbačena je kandidatura osuđivanog Hamdije Abdića, u Srednjobosanskom kantonu eliminiran je Behudin Trbović, dok je u Livanjskom utvrđeno da je Pero Konto, i pored sugestija iz Komiteta za normalizaciju NSBiH, kandidiran neregularnim putem.

Tako će se izbori u Srednjobosanskom i Livanjskom kantonu morati ponoviti, a u Bihaću neće, jer je NSUSK, valjda svjestan rizika Abdićeve kandidature, unaprijed dao tri, umjesto dva kandidata za Izvršni odbor NSBiH, po principu - "da mi pokušamo pa šta bude".

Sporna imena su odbačena, ali ko su ostali ljudi koji su kandidirani? Hoće li, nakon renesanse Osima i njegovih saradnika, naš fudbal ponovo preuzeti ljudi koji će, umjesto korisnih, potpisivati štetne ugovore, a umjesto ugledom, u sjedišta međunarodnih fudbalskih asocijacija ulaziti naoružani prevodiocima i čačkalicom među zubima? Prema onome što se sada zna, nažalost, prije će biti da hoće!

Na kandidatskim listama takvih je ostalo i više nego mnogo. Na spiskovima su imena četiri člana aktuelnog Komiteta za normalizaciju (Elmedin Begić, Ivan Beus, Darko Ljubojević i Dragan Kulina), koji je svojim akcijama izvukao naš fudbal s ivice ponora. No, osim njih, među kandidatima se nalazi niz funkcionera koji su bili članovi Izvršnog odbora, koji je svojim odlukama zamalo uništio Savez.

Đon-obraz

Iako su dokazani destruktivci, koje su FIFA i UEFA po formiranju Komiteta za normalizaciju i ukidanju suspenzije NSBiH odstranili iz našeg fudbala, Muhidin Raščić, Josip Bevanda i Ivan Perić ipak su imali obraza da se kandidiraju, a njihovi kantoni u tome su ih morali podržati.

Prema njihovom dosadašnjem antirazumskom djelovanju, lako je zaključiti da bi njihov povratak u Izvršni odbor NSBiH bio velika šamarčina svim dosadašnjim naporima Komiteta, ali i najava novih crnih dana u bh. fudbalu. Nakon uspona na vrh planine, idemo li ponovo dole?

Otkud stari destruktivci

Otkud Raščić, Bevanda i Perić? Zar ih FIFA i UEFA suspenzijom NSBiH i organa koji su doveli do nje nisu eliminirali iz bh. fudbala?

Naš izvor iz Saveza tvrdi da jesu odstranjeni, ali ne i pojedinačno suspendirani zvaničnom odlukom FIFA-e i UEFA-e. Ostaje pitanje tumačenja - hoće li izborne komisije dva saveza odluke FIFA-e i UEFA-e iz aprila 2011. godine shvatiti kao suspenzije ili samo kao odstranjenje.

Izborna komisija NSFBiH, ali i ona koju je na državnoj razini formirao NSBiH, imaju mandate da eliminiraju bilo kojeg od kandidiranih ljudi. Teoretski, može se desiti da sa spiska bude skinuto još nekoliko ljudi ukoliko se, kao što je bio slučaj s Abdićem i Trbovićem, ispostavi da ne zadovoljavaju uvjete za članstvo u organima NSBiH. Ispunjavaju li Raščić, Bevanda i Perić, tek se treba utvrditi.

Kako teče procedura


Iako tri kantona tek trebaju dati imena regularno izabranih kandidata (Tuzla, Mostar i Travnik), već sada se zna većina funkcionera koji pretendiraju da uđu u novi Izvršni odbor NSBiH, koji će naslijediti Komitet za normalizaciju. Jedan od njih bit će novi predsjednik Saveza.

Deset kantonalnih saveza Federacije BiH predlaže po najmanje dva kandidata za Izvršni odbor. S obzirom na to da će na sjednici Skupštine NSFBiH u oktobru biti imenovan predsjednik NSFBiH, on će po automatizmu ući u novi Izvršni odbor pa će delegati Skupštine NSBiH u novembru odlučiti o ostalih devet članova Odbora iz FBiH, s tim što se neće birati član iz kantona iz kojeg dolazi predsjednik NSFBiH.

S FSRS je malo drugačije, jer će njihovih sedam područja dati pet članova IO-a NSBiH, što znači da neće svaki tamošnji regionalni savez imati člana u Odboru nego samo zamjenskog. Kao što je slučaj s FBiH, kandidat koji na sutrašnjoj sjednici Skupštine FSRS bude imenovan za predsjednika Saveza, automatski će ući u IO NSBiH pa će tako Skupština NSBiH u novembru odlučiti samo o preostala četiri člana iz FSRS.

Kandidati za IO NSBiH

Federacija BiH

Sarajevski kanton: Elmedin Begić i Dino Selimović.

Bosanskopodrinjski kanton: Muhidin Raščić i Senad Islam.

Hercegovačko-neretvanski kanton: Ivan Beus i Milorad Prusina.

Posavski kanton: Mato Jozić i Ilija Marić.

Zapadnohercegovački kanton: Josip Bevanda i Predrag Čović.

Livanjski kanton: Bili odabrani Ivan Perić i Pero Konta, ali zbog nelegalne kandidature Konte (učestvovali i predstavnici Sudijskog zbora, koji nije legalno tijelo), Skupština će se ponovo sastati.

Unsko-sanski kanton: Bili izabrani Ibrahim Adilagić, Hamdija Abdić i Asim Selimović, ali je Abdić eliminiran pa će na Skupštinu ići dva preostala delegata.

Zeničko-dobojski kanton: Muhamed Begagić i Muhamed Islamović.

Srednjobosanski kanton: Bili izabrani Behudin Trbović i Amel Halep, ali se Skupština ponovo sastaje u ponedjeljak zbog eliminacije Trbovića.

Tuzlanski kanton: Skupština u nedjelju.

Republika Srpska

Područni savez Banja Luka: Darko Ljubojević i Predrag Damjanović.

Područni savez Bosanska Gradiška: Mile Kovačević i Dragiša Savić.

Područni savez Prijedor: Stanko Vujković.

Područni savez Doboj: Zlatko Spasojević i Nenad Šukurma.

Područni savez Trebinje: Andrija Lečić.

Područni savez Istočno Sarajevo: Dragan Kulina i Slobodan Ujić.

Područni savez Bijeljina: Miodrag Sofrenić i Slobodan Đorđić.

 

 

27.09.2012.

BLOKIRANI SVI PROCESI RADA: NACIONALNOJ I UNIVERZITETSKOJ BIBLIOTECI ISKLjUČENA STRUJA

Blokirani svi procesi rada
Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci isključena struja
...............
27.09.2012.
...............
Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci isključena struja

FOTO: Arhiva

...............................................

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine (NUBBiH) jučer je isključeno napajanje električnom energijom, a zbog neplaćenih računa u iznosu od 20.188,66 KM i blokirani su svi procesi rada.

NUBBiH pojašnjava da svi servisi koje pruža korisnicima zavise od napajanja električnom energijom i da se ne radi samo o blokadi rada NUBBiH, već o blokadi rada 45 biblioteka u BiH - aktivnih članica kooperativnog on-line bibliografsko-informacijskog sistema i servisa BiH (COBISS.BH).

- Privremeno aktiviranje agregata koji služi kao UPS može održavati sistem u funkciji još svega naredna 24 sata. Ovim je blokiran i rad međunarodnih agencija: ISBN (međunarodni standardni broj za knjige); ISSN (međunarodni standardni broj za serijske publikacije); ISMN (međunarodni standardni broj za muzikalije) – što znači: blokiran je i rad izdavača i onemogućeno dodjeljivanje internacionalnih standardnih brojeva za knjige, periodiku i muzikalije. Prije svega, ugrožena je sigurnost višestoljetnog kulturno-historijskog naslijeđa BiH, sakupljano i sačuvano u višedecenijskom radu ove Biblioteke, jer je vatrodojavni sistem također isključen - saopćeno je iz NUBBiH.

Iz ove kulturne institucije poručuju da je za očekivati i da uskoro i telefoni ućute, jer i za rad centrale je neophodno napajanje električnom energijom.

- Zaposlenici NUBBiH su (iako već mjesecima ne primaju plaće) na svojim radnim mjestima, u očekivanju da "odgovorni" interveniraju, ali nemoćni da udovolje zahtjevima korisnika i saradnika. Neizvijesno je koliko još strpljenja mogu imati.... Svi relevantni subjekti u državi, Federaciji, Kantonu i Gradu Sarajevo su obaviješteni odmah po isključenju, ali, do sada još niko nije reagirao niti je pokazao spremnost da intervenira, javljaju iz NUBBiH.

Od javne odgovornosti, poručuju u NUBBiH, za sudbinu ove i ostalih šest institucija koje je osnovala država BiH godinama se ograđuju svi nivoi vlasti, i očita je nebriga za sve što one bašine i predstavljaju, dok se istodobno s "mrakom u biblioteci", kojeg li paradoksa, održavaju Dani zaštite evropskog kulturno-historijskog naslijeđa, saopćeno je iz NUBBiH.

 

27.09.2012.

BAKIR IZETBEGOVIĆ: "MI U BiH OSJEĆAMO BOL SIRIJSKOG NARODA KAO SVOJ OSOBNI"

"Mi u BiH osjećamo bol sirijskog naroda kao svoj osobni"

imageBakir Izetbegović

...................................................

Obraćajući se na današnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović čestitao je novoizabranom predsjedavajućem Vuku Jeremiću izbor na tu funkciju i zahvalio generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu na nedavnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

“Dok obilježavamo dvadesetu godišnjicu našeg pristupanja Ujedinjenim  nacijama, njegova posjeta je priznanje da je Bosna i Hercegovina  proputovala dug put od pristupanja ovoj Organizaciji, tako što je  transformirala sebe od primatelja sigurnosne pomoći do kontributora  globalnom miru i sigurnosti”, kazao je izetbegović pohvalivši napore  Bana na unapređenju dijaloga i saradnje, kao i njegovu predanost  temeljnim vrijednostima i principima UN-a.

Izetbegović je kazao BiH prepoznaje važnost i u potpunosti podržava  Banove pravce djelovanja koji su prepoznali pet generacijskih  imperativa: prevencija, sigurniji svijet, pomoć zemljama u tranziciji,  jačanje žena i omladine, i održivi razvoj.

“Današnji svijet je scena razvijanja kriza i globalnih izazova koji  se gomilaju. Prvi i najvažniji od svih je katastrofa u Siriji. Dok mi  stojimo ovdje, naši prijatelji Sirijci se bore protiv brutalnog režima.  Bore se da uzmu sudbinu u svoje ruke. Režim Bashara al-Assada na njihove  težnje za slobodom i demokracijom odgovara topovima i bombama, kao što  je režim njegovog oca radio prije trideset godina. To je odvratno i za  svaku moralnu osudu, kao što je i naš kolektivni neuspjeh da to  zaustavimo”, poručio je Izetbegović i potcrtao: “Još jedanput, mi  nepomično stojimo sa strane dok se ljudska tragedija dramatičnih  razmjera odvija pred našim očima. Trebali bismo učiniti svoj dio da  pomognemo historijskom zauzimanju za slobodu naroda Sirije. Trebali  bismo doprinijeti spašavanju sirijskog naroda od tiranije.  Trebali  bismo, ali mi to ne činimo.”

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je naglasio kako slike koje dolaze iz Sirije narod BiH podsjećaju na bosansku tragediju.

“Mi u BiH osjećamo bol sirijskog naroda kao svoj osobni, zato što smo  mi, ne tako davno, prošli kroz iste užase. Kada je generalni sekretar  Ban Ki-moon posjetio Srebrenicu, zajedno sa mnom u julu da oda počast  žrtvama genocida rekao je: 'Međunarodna zajednica mora biti ujedinjena  kako se daljnja krvoprolića u Siriji ne bi dogodila,  jer ne želim  vidjeti da se bilo koji od mojih nasljednika nakon što za 20 godina  posjeti Siriju izvinjava za ono što se moglo uraditi da se zaštite  civili u Siriji – a što sada ne radimo'“, kazao je Izetbegović.

On je podsjetio i na izvještaj Banovog prethodinika Kofija Annana  o  padu Srebrenice u kojem je prznao kako UN nije uspio pomoći da se spasi  narod Srebrenice te zaključio da će „tragedija Srebrenice progoniti našu  historiju zauvijek...“.

„Danas ove riječi odzvanjaju istinom o neuspjehu ove Organizacije da  odgovori na tragediju u Siriji. Najbolji način da se iskaže počast  žrtvama srebreničkog genocida bi bio da se nauče lekcije iz tog  neuspjeha i da se iste greške ne naprave ponovo. Nažalost, UN, posebno  Vijeće sigurnosti, nisu uspjeli to da urade. Međunarodna zajednica je  izabrala, opet, da ponovi politiku 'pokušaja i grešaka' koje nisu  uspjele u Bosni i Hercegovini. Rezolucije, izjave o zabrinutosti,  nedjelotvorne sankcije, posmatrači, i nepostojanje mandata da se zaštite  civili, su postupci sa smrtnim posljedicama demonstrirani u mojoj  zemlji“, kazao je Izetbegović i poručio: „Nemojte griješiti. Ako ne  djelujemo odmah i ne djelujemo odlučno da bismo pomogli narodu Sirije, i  stanemo u kraj njihovom krvoproliću, ova tragedija će progoniti našu  historiju zauvijek, baš kao Srebrenica.“

On se u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a osvrnuo i na događaje u islamskom svijetu nazvane Arapsko proljeće.

„Događaji s početka 21. stoljeća prkose razumnim predviđanjima.  Zaista, ko je mogao predvidjeti takvu eksploziju slobode na Bliskom  istoku? U zadnjih nekoliko godina, svjedočili smo historijskom buđenju  arapskog svijeta. Trenutno se odvijaju duboke društvene i političke  promjene koje imaju za cilj stvaranje demokratskih društava.  Ove  promjene su se fermentirale decenijama. One su najbolja potvrda da  muslimani snažno žude za slobodom, dostojanstvom i ljudskim pravima.  Dobro obrazovana generacija mladih arapskih vođa, slobodnog mišljenja je  napokon slomila lance diktature. Nikakva sila ne može spriječiti ove  nove generacije da preuzmu sudbinu u svoje ruke“, kazao je Izetbegović.

Kao nestalna članica VS UN-a, Bosna i Hercegovina je snažno  podržavala aspiracije arapskog naroda za većom slobodom i demokracijom,  kazao je on.

„Djelovali smo kako bismo osigurali da međunarodna zajednica podrži  one koji su željeli slobodna društva umjesto zatvorenih, vladavinu prava  umjesto vladavine jedne osobe, demokraciju umjesto diktature, pravdu i  poštenje umjesto opresije i korupcije“, naglasio je Izetbegović.

(Vijesti.ba/AA)

 

27.09.2012.

SREDSTVA PRVE TRANŠE KREDITA MMF-a UPLAĆENA NA RAČUN CBBiH - PODRŠKA MMF-a JE PODRŠKA EKONOMSKOM PROGRAMU BiH - HRVATSKA I SRBIJA NAJZADUŽENIJE ZEMLjE BALKANA

Sredstva prve tranše kredita MMF-a uplaćena na račun CBBiH

imageCBBiH

......................................................

Na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) 26. septembra doznačena je prva tranša u iznosu od 50,73 miliona SDR na temelju stand-by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). CBBiH je na pomenuti datum valute, za ukupno primljena sredstva ...

... u SDR, odobrila odgovarajući iznos u domaćoj valuti (118,9 miliona KM) na odgovarajući račun/podračune u omjeru: 2/3 za Federaciju BiH (79,3 miliona KM) i 1/3 za Republiku Srpsku (39,6 miliona KM).

Nakon umanjenja navedenog ukupnog iznosa (u SDR i u KM) za sve troškove koji prate odobrenje tranše SBA, CBBiH će na temelju instrukcija ministarstava financija Federacije BiH i Republike Srpske izvršiti daljnji transfer sredstava u domaćem platnom prometu, saopćeno je iz Službe za odnose sa javnošću CBBiH.

(Vijesti.ba/Fena)

Podrška MMF-a je podrška ekonomskom programu BiH

image

SARAJEVO - Podrška MMF-a Bosni i Hercegovini od 338,2 miliona specijalnih prava vučenja, što iznosi oko 790 miliona KM, prije svega znači podršku ekonomskom programu BiH kojim se žele smanjiti unutrašnje slabosti, provesti odgovarajuće fiskalne reforme, održati fiskalna disciplina ...

...  i očuvati stabilnost financijskog sektora, rečeno je Feni u Federalnom ministarstvu finansija povodom odobrenja MMF-a novog stand-by aranžmana za BiH.

Kako ističu iz Ministarstva finansija time će se unaprijediti konkurentnost privatnog sektora i osigurati nastavak aktivnosti na stvaranju povoljnijeg ambijenta za privlačenje i domaćih i stranih investicija.

Novac je namijenjen za podršku budžetima entiteta da bi se ublažili efekti svjetske ekonomske krize te smanjio fiskalni deficit.

Imajući u vidu relativno nisku kamatnu stopu na sredstva iz ovoga kredita, stav je Federalnog ministarstva finansija da je IV stand-by aranžman bitan i potreban Bosni i Hercegovini, koja zajedno s MMF-om, kao partnerom u provođenju strukturalnih reformi, stvara pretpostavke za dugoročnu fiskalnu i finansijsku stabilnost.

(Vijesti.ba/Fena)

Hrvatska i Srbija najzaduženije zemlje Balkana

imageFoto: Ilustracija

.......................................................

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je zahtjev Bosne i Hercegovine za novo kreditno zaduženje ove zemlje u iznosu od oko 800 miliona KM, što je bio povod da novinari agencija Anadolija (AA) istraže visinu zaduženja država jugoistočne Evrope.

Srbija ima najveći dug u visini od 51,1 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Slijedi Crna Gora sa zaduženjem od 48,1 posto BDP-a, a potom Slovenija sa 47,4 posto, Hrvatska sa 43,9 %, Bosna i Hercegovina sa 34 i Makedonija, koja je najmanje zadužena zemlja regije, u visini od 32,7 posto BDP-a.

Međutim, posmatrano prema apsolutnim iznosima javnog duga, najzaduženija zemlja regije je Hrvatska sa 27 milijardi eura duga, a slijede Slovenija sa 16,8 milijardi, Srbija sa 14,6 milijardi, BiH sa 6,3 milijarde, Makedonija sa 2,2 milijarde i Crna Gora sa 1,64 milijardi eura duga.

BiH, koja je dugo bila među najmanje zaduženim zemljama Evrope, posljednjih se godina ubrzano zadužuje kod različitih međunarodnih institucija, kako bi uspjela pokriti budžetski manjak.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, za agenciju Anadolija, potvrdio je da u ovom trenutku ukupan dug BiH, računajući vanjski i unutrašnji, iznosi oko 15 milijardi eura.

“BiH trenutno ima vanjski dug od 6.3 milijarde eura i kada se uključi unutarnji dug zemlje od 9 milijardi eura onda se dolazi do cifre da je ukupan dug BiH veći od 15 milijardi eura, što znači da se BiH približava grupi zemalja koje su među zaduženijima i dolazi u zonu zemalja čiji dug prelazi preko 50 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda”, upozorio je Hasić.

Vanjski dug BiH je u posljednjih nekoliko godina konstatno rastao. 2002. godine iznosio je oko 2,1 milijardu eura, a danas je trostruko veći i iznosi 6.3 milijarde eura, bez novoodobrene tranše MMF-a od 400 miliona eura. Samo u protekle dvije godine dug je povećan za više od milijardu eura.

Najveći dug BiH ima prema međunarodnim kreditorima - MMF-u, Svjetskoj banci, IBRD-u, EBRD-u i EIB-u. BiH se posljednjih godina nekontrolisano i nesistemski zadužuje kod međunarodnih kreditora, upozoravaju ekonomski stručnjaci.

"Taj dug se izuzetno brzo nagomilava. 2013. i 2014. će biti izuzetno teške godine za BiH jer treba vratiti ogromna sredstva po osnovu zaduživanja i pitanje je da li će vlasti u BiH moći to vratiti", istakao je Hasić.

Zato, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH poziva vlasti u ovoj zemlji da pronađu nove moduse rješavanja ekonomskih, socijalnih i društvenih problema, a ne da se samo zadužuju.

"Bh. vlasti moraju tražiti druge solucije kao što su rezanje javnih troškova, preusmjeravanje dijela sredstava od PDV-a u proizvodne svrhe itd.", istakao je Hasić.

I pored činjenice da je Hrvatska najzaduženija zemlja u regiji, to prema Hasićevim riječima, ne predstavlja veliku opasnost za tu zemlju jer uspijeva da organizuje pravovremeno vraćanje kredita

Od ostalih zemalja u Evropi, većina članica eurozone, uključujući i Njemačku, ima javni dug koji je znatno veći od nivoa dozvoljenog kriterijima EU, a on iznosi 60 posto BDP-a. Javni dug je najveći u Grčkoj i iznosi 144.9 posto BDP-a, a slijede Italija sa 118,4 posto, Belgija 96.2 posto, Irska 94.9 posto, dok je u Njemačkoj javni dug nešto veći od 80 posto vrednosti njenog BDP-a.

Među najrazvijenijim zemljama u svijetu, Japan ima vrlo visok javni dug koji iznosi približno 235 posto BDP-a, ali dug ove zemlje je u najvećem dijelu untrašnji. Ogroman javni dug zabilježen je i u SAD-u i iznosi nevjerovatnih 12 biliona dolara. Javni dug SAD-a premašuje 75 odsto BDP-a te zemlje, tako da je svaki Amerikanac, u prosjeku, dužan više od 40.000 dolara.

Problem visokog javnog duga do sada je najmanje utjecao na države s rastućim ekonomijama koje imaju velike trgovinske suficite. Tako, Kina i Rusija, koje u dugoročnoj perspektivi gomilaju ogromne spoljnotrgovinske viškove i imaju velike devizne rezerve, skoro da nemaju probleme s javnim dugovima. Prema posljednjim podacima, Rusija ima javni dug od oko 13 posto BDP-a, a svaki stanovnik ove zemlje u prosjeku duguje nešto više od 1.250 dolara. Javni dug Kine je 19 posto njenog BDP-a.

Turski javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 posto BDP-a te zemlje. Međutim, u posljednjih 10 godina kreditna zaduženja Turske su smanjena sa početnih 23.5 milijardi na 1.7 milijardi dolara, koliko trenutno iznose. Prema posljednjim ekonomskim pokazateljima, Turska je spremna otplatiti svoj vanjski dug do aprila 2013. godine.

(Vijesti.ba/AA)

 

 

27.09.2012.

KAKO BiH MOŽE UBLAŽITI EKONOMSKU KRIZU

Kako BiH može ublažiti ekonomsku krizu

Ilustracija

Ilustracija

...........................................

MMF je u srijedu odlučio reprogramirati Bosni i Hercegovini kredit i dati na raspolaganje dodatnih 400 miliona eura. No, bez obzira što je BiH u dubokoj ekonomskoj krizi, ovaj novac nije predviđen za razvojne projekte nego za popunjavanje deficita u budžetima.

BiH, kao mala ekonomija, ne može učiniti mnogo da preko noći postane prosperitetna zemlja, ali ekonomsku krizu može ublažiti ukoliko iskoristi potencijale, poput energetike. Bez brzih cesta i povoljnijeg poslovnog okruženja, BiH će još dugo biti neinteresantna stranim investitorima.

Iako su svi ekonomski pokazatelji već treći kvartal negativni, što jasno govori o tome da je BiH duboko zašla u recesiju, do sada nije razvijen nijedan program borbe protiv ekonomske krize. BiH je uglavnom primjenjivala politiku redukcije javne potrošnje, no pitanje je da li je i u kojoj mjeri to učinkovito, kaže ekonomista Anto Domazet, zastupnik u državnom parlamentu.

„Potrebno je i dalje nastaviti sa redukcijom javne potrošnje u oblasti neproduktivne potrošnje, a snažno razvijati investicionu aktivnost u javnom sektoru, za šta već imamo prve pozitivne znakove u cestogradnji i pripremama za investiranje u elektroenergetiku“, ističe Domazet.

No, iako mala ekonomija, sa svega oko četiri miliona stanovnika, BiH ne može napraviti veliki ekonomski preokret, kažu ekonomisti, ali bi barem mogla više koristiti prirodne potencijale poput energetskih. Jedna od oblasti koja gotovo da i nije iskorištena u BiH, a što je sada prioritet u Evropi, je energetska efikasnost. BiH nije iskoristila niti evropske fondove koji su joj na raspolaganju. Dragan Ajanović, izvršni direktor Centra za ekološki i tehnološki razvoj, smatra da je tu šansa za BiH.
Ilustracija
​​..........................................
„Cijeli se svijet, Evropa pogotovo, bavi time – bilo da se radi o potrošnji energije u javnom sektoru, kolektivnom stanovanju ili u industriji. To je oblast gdje definitivno moramo napraviti iskorak, gdje nismo iskoristili dovoljno ni međunarodne fondove u kojima su bila predviđena sredstva za to. Sa nivoa države nema dovoljno inicijative, nema tih projekata. To je realno to polje gdje nećemo moći plaćati cijenu energije koja će biti ispostavljena krajnjem potrošaču. A s druge strane, naša iskustva kroz studije koje smo radili pokazuju da ima jako velikog rasipanja energije, i da je, ovo djeluje paradoksalno, jedini način da se počnemo baviti enegetskom efikasnošću rast cijena energije“, kaže Ajanović.   

Iako je svaka vlast do sada obećavala stotine kilometara autoputa, BiH do sada ima izgrađenih svega oko 40-ak kilometara. Za tu namjenu su podignuti krediti, no zbog neprecizno odabranih izvođača radova, koji nisu ispoštovali dogovore, i zbog prekida ugovora, sredstva su stojala zamrznuta, a godišnje su se plaćali milionski penali. Dio sredstava sada je odmrznut, kaže Anes Makul iz Centra za politike i upravljanje.

„I pored intenziviranja koje se desilo prethodnih 15 mjeseci, treba dodatno intenzivirati radove - i svi krediti koji su bili namijenjeni za tu svrhu su se počeli koristiti. To je jako dobra stvar. Međutim, treba iznaći i nove modele financiranja. Postoje mogućnosti dijelom iz vlastitih sredstava kroz akcize na gorivo, kroz putarine i kroz budžetska sredstva. Također postoji mogućnost izdavanja koncesija za izgradnju, te javno-privatno partnerstvo. RS ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu, Federacija još uvijek nema i očekujemo da uskoro usvoji pošto postoji u nekim strateškim dokumentima“, rekao je Makul.

Sorensen: Vrijeme da se političari okrenu reformama

Na federalnom nivou vlada sada pokušava pokrenuti projekte koji bi značili više investicija i otvaranje novih radnih mjesta u izgradnji autocesta i nekim drugim infrastrukturnim projektima, kaže premijer Federacije Nermin Nikšić.
Nermin Nikšić
​​......................................
„U ovoj godini imamo ekspanziju izgradnje autoputa. Imamo namjeru da do kraja mandata ove vlade napravimo 46 kilometara na koridoru 5C i 10 kilometara sarajevske zaobilaznice. Imamo namjeru da do kraja 2014. godine povučemo i investiramo više od 500 miliona eura. Također, treba da u sljedećoj godini krenemo sa najvećom poslijeratnom investicijom u Federaciji vrijednom više od milijardu i 200 miliona - kad je u pitanju je termoblok u Tuzli", navodi on.

No, sve su to projekti o kojima se već godinama govori, a njihova realizacija je spora zbog političkih kriza koje se periodično režiraju jer nema dovoljno političke volje da se riješe pitanja od ekonomskog značaja za BiH, kažu ekonomisti.  

Nisu samo projekti u zastoju - u BiH su u zastoju i reforme. Šef Delegacije EU Peter Sorensen kaže da je krajnje vrijeme da bh. političari počnu rješavati probleme i okrenu se reformama koje će BiH dovesti do EU.

„Postoje određena pitanja u BiH koja upravo otežavaju put pristupanja BiH Evropskoj uniji, koja su povezana direktno sa ekonomskom krizom. Neophodno još više raditi i ulagati napore da BiH postane dio tržišta koje broji 500 miliona ljudi, i da slijedeće godine, kada Hrvatska pristupi EU, problemi koji nastanu za BiH budu privremeni, a ne stalni, zbog toga što je cilj da BiH postane dijelom evropskog tržišta da bi naša djeca imala bolju budućnost, kvalitetan život i obrazovanje'', ističe Sorensen.

U misiji EU u BiH kažu da ukoliko bh. političari nastave sa proizvodnjom političkih kriza umjesto da rješavaju nagomilane ekonomske i životne probleme, BiH gubi evropski put i može ostati pusto ostrvo u Evropi.

 

27.09.2012.

NURA BAZDULj: ZIDOVI SU SAMO U GLAVAMA

Bazdulj Hubijar: Zidovi su samo u glavama

Nura Bazdulj Hubijar

........................................................
Nura Bazdulj Hubijar je bosanskohercegovačka spisateljica čija su djela prevedena na mnoge jezike. Živi i radi u Travniku kao liječnica. Njena djela uvrštena su u školske čitanke, a veliki dio svog opusa namijenila je djeci. Upravo o najmlađoj populaciji, odnosu politike ali i roditelja prema djeci, o otuđenosti i suživotu sa Nurom Bazdulj Hubijar razgovaramo za RSE. 

RSE: Prije svega dječija ste spisateljica i svakodnevno sa djecom komunicirate. U kakvom su položaju djeca danas?

Bazdulj Hubijar: Kod odraslih je došlo do devalvacije apsolutno svih ljudskih i moralnih vrijednosti, čak i kod neke djece, i to ne malog broja djece. Ali najveći broj djece su čista, nevina, divna bića koju, nažalost, roditelji već od malih nogu usmjeravaju na stranputicu. Već u kući roditeljskoj djecu počinju učiti da ne treba voljeti drugog i drugačijeg.

RSE: Jesu li zaista djeca već međusobno naučila što je to nacionalno?

Bazdulj Hubijar: Strahovito je porazno da danas djeca ako čuju neko ime koje nije iz njihovog korpusa, pitaju šta to znači ili ga gledaju drugačije. Dovoljno je da krenemo od projekta dviju škola pod istim krovom - pa to je tipični aparthejd. To je strašno. Ta djeca ne samo da su odvojena za vrijeme nastave nego su odvojena i za vrijeme odmora, dijeli ih žica.

RSE: Kada pišete, budete li onda obeshrabreni?

Bazdulj Hubijar: Ja hoću, ja želim, ja moram naučiti našu djecu da nema rovova, da su ti rovovi i ti zidovi samo u glavama - i da je srušiti Berlinski zid bilo vrlo lako, a za zidove u glavi ne pomažu ni pijuci, ni dinamit, ni ništa - da im srušim te zidove u glavama i da shvate da su braća. Ne samo u Bosni, i u regiji, u Evropi i u svijetu. Pogledajte sve te trendove i te sukobe u svijetu između islama, hrišćanstva/kršćanstva. To su sve gluposti.

Ljubav temeljni kamen

RSE: Mnogi od onih koji nas slušaju vjerojatno će sad reći: “Nura je u pravu, ali kako da se odreknemo politike kad ona danas određuje život običnim ljudima u BiH?”

Oduvijek je u svakoj vrsti umjetnosti isticano da je malo šta poganije od vlasti. Mi moramo biti načisto da je iluzija da može biti pošten političar. Ne trebamo se povoditi za političarima jer oni nas zatvaraju u torove.

Bazdulj Hubijar: Oduvijek je u svakoj vrsti umjetnosti isticano da je malo šta poganije od vlasti. Mi moramo biti načisto da je iluzija da može biti pošten političar. Ne trebamo se povoditi za političarima jer oni nas zatvaraju u torove.

RSE: Jedan od vaših često spominjanih citata je:“Sve mi je draže osim ljudi.“ Zašto su ljudi toliko otuđeni jedni od drugih?

Bazdulj Hubijar: To nam je, čini mi se, donijela civilizacija. Pogledajte vi, molim vas, tog apsurda – ja, recimo, sjedim ja za mojim laptopom u dnevnoj sobi i znam šta radi draga meni Nerka Popović ili npr. Drita Kadić u Australiji, a ne znam za moju prvu susjedu Nevenku Jurić je li zdrava, je li sama, je li je nešto boli. I ne da znam u tom momentu, možda ne znam i mjesec dana. To je potpuno suludo. Potpun je sulud fakat došao. I dolazim opet na početak, da je zapravo ljubav temeljni kamen.

RSE: Što mislite, hoće li se to uskoro promijeniti? Hoće li ljudi moći još dugo živjeti otuđeni, zarobljeni?

Bazdulj Hubijar: Kad sam dobila iz Zaječara u subotu pismo i u njemu samo jednu tvrdu bombonu sa narandžastim, šuškavim papirom, ta djevojka je vjerovatno u situaciji da ne može više darovati, a zapravo ni ne može više, jer to je najviše što može čovjek čovjeku darovati - ja sam hodala po kući, milovala pismo i plakala. Zašto? Pa, valjda niko nije toliko kreten da misli da ja ne mogu kupiti bombonu - nego što je ta bombona spojnica između ruku mojih i te djevojke, spojnica između dva naroda koji su se donedavno preko nišana gledala, što se nas dvije volimo i što niti je njoj bitno kako je meni ime, niti je meni bitno kako je njoj ime.

 

27.09.2012.

HADžIOMERSPAHIĆ PODNIO OSTAVKU: PROJEKAT ARS AEVI MORA ZAŽIVJETI

Hadžiomerspahić podnio ostavku: Projekat Ars Aevi mora zaživjeti

Enver Hadžiomerspahić

Osnivač i direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić u srijedu je podnio ostavku na tu poziciju. Odluka je pala jer i nakon 12-omjesečnog ličnog protesta kojim je želio skrenuti pažnju javnosti na značaj izgradnje muzeja savremene umjetnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, podrška vladajućih struktura nije uslijedila.

Već godinama kolekcija muzeja, koja broji radove više od 130 renomiranih umjetnika, smještena je u prostorijama Centra Skenderija i čeka bolje dane kada bi trebala biti postavljena u muzejski prostor izrađen prema nacrtima svjetski priznatog arhitekte Renza Piana.

Predstavljajući novinarima u Sarajevu dokument ostavke i obrazlažući motive zbog kojih se odlučio na taj korak poslije 20 godina posvećenosti razvoju projekta, Enver Hadžiomerspahić razočaran je što obaveze prema Ars Aeviju nisu izvršene. Podsjetimo, realizacija izgradnje projekta muzeja razvijala se bez problema sve do 2008. godine.

„Nikakav pomak nije ostvaren u dogovorima, a kapitalni dogovor je trebao da bude općine - Grad - Kanton, svako po malo, na period od tri godine ulaganja, to nije ništa, da se dobije razvojni projekat koji će privući pažnju miliona turista koji inače žele da posjete objekte savremene arhitekture i savremene umjetnosti i koji bi dobili jedan novi, racionalni razlog da dolaze u Sarajevo“, ističe Hadžiomerspahić.

Na isteku je vrijeme planirano za svečanu inauguraciju muzeja Ars Aevi u Sarajevu koja je trebala da se obavi 2014. u okviru programa obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.
​​„Ta godina treba da obilježi godinu prekretnice, da se zatvori jedno stoljeće mržnje i ratova i da se otvori stoljeće ljepše budućnosti u Evropi. Ne postoji ništa ljepše do u Sarajevu, mjestu susreta svjetova, izgraditi i inaugurirati muzej Ars Aevi, simbol nove Evrope, u godini koja obilježava 100 godina od Prvog svjetskog rata“, kaže on.

I dok Bosna i Hercegovina ne čini ništa na tom planu, priznati arhitekta Renzo Piano će 16. oktobra u pariškoj prijestolnici UNESCO-a zvanično predstaviti idejno rješenje budućeg muzeja Ars Aevi, ističe direktor i osnivač projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić.

„Imate pismo zvanično koje su gradonačelnik Alija Behmen i premijer Kantona Fikret Musić uputili Renzu Pianu 28. februara 2011. Ja se zahvaljujem i gradonačelniku Behmenu i premijeru Kantona Musiću, ali ništa od obećanoga nije ostvareno“, rekao je Hadžiomerspahić.  

Jednogodišnji lični protest Enver Hadžiomerspahić je okončao čišćenjem mosta Renza Piana na Vilsonovom šetalištu, u neposrednoj blizini gdje bi se trebao izgraditi budući muzej savremene umjetnosti. Odlučio se na taj potez jer smatra da je jednak odnos vlasti prema ovom mostu, kao i prema projektu izgradnje muzeja Ars Aevi.

„Nadam se da će ovaj čin moje ostavke pomoći mudrim ljudima naše politike da ne dopuste da projekat Ars Aevi bude ubijen.“

 

 

....................................................................
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76396908

Powered by Blogger.ba