Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

23.09.2012.

U TUZLI OTKRIVEN SPOMENIK PRVOM BOSANSKOM KRALjU TVRTKU I KOTROMANIĆU

U Centralnom gradskom parku u Tuzli u subotu je svečano otkriven spomenik prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću.

U prisustvu velikog broja građana Tuzle i osoba iz kultunog, javnog i političkog života, te predstavnika boračkih udruženja, spomenik su svečano otkrili načlenik Općine Tuzla Jasmin Imamović, predsjedavajuća OV TUzla Nada Mladina, njen zamjenik Jozo NIšandžić, te autor spomenika kipar iz Sarajeva Adis Lukač.

 

Istina, Tvrtko 'nije mogao čekati' kraj ceremonije, pa je platno okačeno o balone pri samom kraju govora načelnika Imamovića skliznulo sa spomenika, na oduševljenje prisutnih.

-Ovaj spomenik i park posvećeni su kontinuitetu državnosti Bosne i Hercegovine. Tvrtko I Kotromanić je bio vladar Bosne kada je ona bila najsnažnija i teritorijalno najveća-naglasila je Nada Mladina.

Spomenik prvom bosanskom kralju, naglasio je Jasmin Imamović, treba da doprinese nastavku negovanja zajedničkog života, jer se radi o zajedničkom naslijeđu svih Bosanaca i Hercegovaca.

-Dobro je da postoje odvojeni nacionalni identiteti, ali mi hoćemo ukazati i na potrebu zajedničkog bh. identiteta, kao i na višestoljetni kontinuitet državnosti BiH-kazao je Imamović.

Spomenik Tvrtku I Kotromaniću otkriven u Tuzli prvi je spomenik ovom najznačajnijem vladaru srednjovjekovne Bosne postavljen u BiH.

U okviru Centralnog gradskog parka postavljen je i obelisk sa izvodima iz Povelje Kulina bana iz 1189. godine, koja se smatra rodnim listom bosanske državnosti.

Za uređenje parka utrošeno je oko 430.000 KM.

(Bportal.ba)

 



 

23.09.2012.

DIREKTOR "BH-GASA" ADNAN KRESO: KRAK "JUŽNOG TOKA" PLANIRANOG PLINOVODA NEĆE DOBITI SAMO ENTITET RS-a, NEGO I CJELOVITA DRŽAVA BiH

Direktor "BH-Gasa" Adnan Kreso za
Veoma je značajno što će kroz  BiH prolaziti krak "Južnog toka"
...............
23.09.2012.
................
Veoma je značajno što će kroz  BiH prolaziti krak "Južnog toka"

Adnan Kreso: Podržavamo svaki plinovod koji se gradi kroz bilo koji dio naše države

Direktor "BH-Gasa" Adnan Kreso za "Avaz"
Ž2= Veoma je značajno što će kroz
       BiH prolaziti krak "Južnog toka"
Ž3= To je kao autoput, infrastrukturalni projekt, čija će se isplativost vidjeti dugoročno
Ž7= Kreso: Podržavamo svaki plinovod koji se gradi kroz bilo koji dio naše države #Adnan Kreso za Avaz 10 IS#
Krak "Južnog toka", planiranog plinovoda za transport ruskog prirodnog plina prema Crnom moru i Bugarskoj te dalje prema Italiji i Austriji u dužini od 3.600 kilometara, neće dobiti samo Republika Srpska, nego i Bosna i Hercegovina.
Ovo je za "Dnevni avaz" izjavio direktor državne kompanije za distribuciju prirodnog plina "BH-Gas" Adnan Kreso, komentirajući izjavu predsjednika manjeg bh. entiteta Milorada Dodika koju je dao prilikom potpisivanja memoranduma o saradnji RS s ruskim "Gazpromom", u kojoj tvrdi da je ovaj projekt od historijskog značaja za RS.
Ž4= Političke igre
Kreso je kazao da ovaj projekt nije važan samo za RS, nego za cijelu državu, a i region, te da nema potrebe za svojatanjem zasluga i političkim igrama.
- Mi podržavamo svaki plinovod koji se gradi kroz bilo koji dio naše države. To vam je kao autoput, infrastrukturalni projekt, čija će se isplativost vidjeti dugoročno, s obzirom na to da dio BiH kroz koji će krak prolaziti još nije gasificiran, a Sarajevu je, u vremenu mnogo bolje ekonomske situacije, trebalo 10 godina da provede projektovanu gasifikaciju - kazao je Kreso.
Dodao je da će BiH imati finansijske koristi od plinovoda, zbog toga što će se naplaćivati svaki kubik plina koji prođe kroz našu zemlju.
Ž4= Ratni dug
- Ratni dug BiH koji imamo prema "Gazpromu", nažalost, nećemo moći "prebiti" preko izgradnje plinovoda, čak ni djelimično. No, isplata duga uredno teče i do sada smo otplatili oko četiri od 105 miliona, koliko dug iznosi. Osim toga, radi se na drugom vidu kompenzacije duga, jer Rusija puno više duguje BiH nego što BiH duguje Rusiji - naglasio je Kreso.
Ž8= M. G. 

..................................................

Krak "Južnog toka", planiranog plinovoda za transport ruskog prirodnog plina prema Crnom moru i Bugarskoj te dalje prema Italiji i Austriji u dužini od 3.600 kilometara, neće dobiti samo Republika Srpska, nego i Bosna i Hercegovina.

Ovo je za "Dnevni avaz" izjavio direktor državne kompanije za distribuciju prirodnog plina "BH-Gas" Adnan Kreso, komentirajući izjavu predsjednika manjeg bh. entiteta Milorada Dodika koju je dao prilikom potpisivanja memoranduma o saradnji RS s ruskim "Gazpromom", u kojoj tvrdi da je ovaj projekt od historijskog značaja za RS.

Političke igre

Kreso je kazao da ovaj projekt nije važan samo za RS, nego za cijelu državu, a i region, te da nema potrebe za svojatanjem zasluga i političkim igrama.

- Mi podržavamo svaki plinovod koji se gradi kroz bilo koji dio naše države. To vam je kao autoput, infrastrukturalni projekt, čija će se isplativost vidjeti dugoročno, s obzirom na to da dio BiH kroz koji će krak prolaziti još nije gasificiran, a Sarajevu je, u vremenu mnogo bolje ekonomske situacije, trebalo 10 godina da provede projektovanu gasifikaciju - kazao je Kreso.

Dodao je da će BiH imati finansijske koristi od plinovoda, zbog toga što će se naplaćivati svaki kubik plina koji prođe kroz našu zemlju.

Ratni dug

- Ratni dug BiH koji imamo prema "Gazpromu", nažalost, nećemo moći "prebiti" preko izgradnje plinovoda, čak ni djelimično. No, isplata duga uredno teče i do sada smo otplatili oko četiri od 105 miliona, koliko dug iznosi. Osim toga, radi se na drugom vidu kompenzacije duga, jer Rusija puno više duguje BiH nego što BiH duguje Rusiji - naglasio je Kreso.

 

23.09.2012.

ZAVRŠNI ČIN AKCIJE MUP-a RS: BOŠNjACIMA U VIŠEGRADU PONIŠTENA RJEŠENjA O PRIJAVI PREBIVALIŠTA

Završni čin akcije MUP-a RS
Bošnjacima u Višegradu poništena rješenja o prijavi prebivališta
..................
23.09.2012
.................
Bošnjacima u Višegradu poništena rješenja o prijavi prebivališta

 Kustura: Ovo je žalosno; Memišević: Prebrojali ljude

Završni čin akcije MUP-a RS
Ž2 = Bošnjacima u Višegradu poništena
               rješenja o prijavi prebivališta
Ž3 = Višegradska policija na ovaj način onemogućava da Bošnjaci glasaju na predstojećim izborima, jer bi mogle biti ugrožene srpske partije
Ž7= Faksimil rješenja PS Višegrad: Uskraćivanje ljudskih prava  #Rjesenje 1#
Ž7 = Kustura: Ovo je žalosno    #Almir Kustura 2#
Ž7= Memišević: Prebrojali ljude    #Bilal Memisevic#
Policijska stanica (PS) Višegrad poništila je rješenje o prijavi prebivališta Višegrađaninu Almiru Kusturi, nakon što je utvrđeno da se rsdi o "fiktivno prijavljenom prebivalištu" na adresi Cara Lazara bb. Na ovaj način uskraćena su mu sva prava u rodnom gradu, jer osnovni preduvjet za obnovu njegove kuće u prigradskom naselju Šeganje je upravo prijava prebivališta na prijeratnoj adresi.
Ž4 = Uvjeti donatora
- Pozvali su me kako bi rekli da su me odjavili, jer me nisu našli na adresi. Moja kuća je opuhana, pokradena, ostali su samo zidovi. Nije izgorjela u ratu, nego su poslije u njoj stanovali. Imam papir od opštine kojim je proglašena neuslovnom za stanovanje i ja sam trenutno smješten kod punice u Brštanici. Žalosno je šta se radi od nas - kaže Kustura.
Cilj višednevne akcije MUP-a RS u okviru koje je provjeravano žive li Bošnjaci na adresama koje prijavljuju u posljednjih nekoliko mjeseci jeste njihovo onemogućavanje da glasaju na predstojećim izborima!
Žalbe da se povratnici maltretiraju, saslušavaju u policiji ili im patrole dolaze na kućna vrata zabilježili smo u više gradova Podrinja, ali ovo je završni čin pritiska na njih. Prema riječima predsjednika Skupštine općine (SO) Višegrad Bilala Memiševića, oko 20 osoba iz Višegrada dobilo je ista rješenja.
- Svi ti ljudi prijavili su boravak na adresama na kojima su boravili prije agresije na BiH i to su njihove prave adrese. Ovim potezom vlasti RS osporavaju ljudima kojima su u ratu porušene kuće da ostvare osnovno ljudsko pravo na dom, jer svi donatori uslovljavaju korisnike donacija da moraju imati prijavljenu adresu u mjestu povratka. Ako je CIPS osnovan na državnom nivou, ne znam odakle pravo lokalnoj policijskoj stanici ili entitetskom MUP-u da donosi ovakve odluke - kaže Memišević.
Ž4 =  Očigledan pritisak
Iako je neizvjesno hoće li njihova imena biti izbrisana i sa biračkih spiskova, Bošnjaci ove aktivnosti policije manjeg entiteta tumače kao očigledan pritisak zbog njihovog, ovoga put nešto masovnijeg prijavljivanja, a što je preduvjet i za oktobarsko glasanje.
- Prvi put mi na ovim prostorima izlazimo iz okvira u procentima koji ne odgovaraju drugoj strani. Ovakve odluke prije dvije, pet ili deset godina nisu donošene, jer procent Bošnjaka nije nikada ugrožavao lokalne srpske partije. Sada je drugačije, neko je tamo prebrojao ljude i odlučio da izbaci nekoliko stotina imena kako Bošnjaci nikako ne bi prešli deset posto - kaže Memišević.
Ž8 = A. BAJRAMOVIĆ
Ž6 = Stotine prijavljenih iz Srbije
Prema riječima Muamera Omanovića, koordinatora SBB BiH za jugoistočnu Bosnu, MUP RS poduzima političku akciju bez realne potrebe da se ovakve mjere zaista i poduzimaju, te se praksa oduzimanja ljudskih prava u RS nastavlja.
- Čak i ljudi koji su se ranije prijavljivali po nekoliko puta zbog ostvarivanja svojih prava sada imaju problema u Novom Goraždu, Višegradu, Foči... U isto vrijeme nekoliko stotina birača iz Srbije prijavljeno je u Novom Goraždu i oni će 7. oktobra na glasanje doći u autobusima - upozorio je Omanović.

.....................................................

Policijska stanica (PS) Višegrad poništila je rješenje o prijavi prebivališta Višegrađaninu Almiru Kusturi, nakon što je utvrđeno da se rsdi o "fiktivno prijavljenom prebivalištu" na adresi Cara Lazara bb. Na ovaj način uskraćena su mu sva prava u rodnom gradu, jer osnovni preduvjet za obnovu njegove kuće u prigradskom naselju Šeganje je upravo prijava prebivališta na prijeratnoj adresi.

Uvjeti donatora

- Pozvali su me kako bi rekli da su me odjavili, jer me nisu našli na adresi. Moja kuća je opuhana, pokradena, ostali su samo zidovi. Nije izgorjela u ratu, nego su poslije u njoj stanovali. Imam papir od opštine kojim je proglašena neuslovnom za stanovanje i ja sam trenutno smješten kod punice u Brštanici. Žalosno je šta se radi od nas - kaže Kustura.

Cilj višednevne akcije MUP-a RS u okviru koje je provjeravano žive li Bošnjaci na adresama koje prijavljuju u posljednjih nekoliko mjeseci jeste njihovo onemogućavanje da glasaju na predstojećim izborima!

Žalbe da se povratnici maltretiraju, saslušavaju u policiji ili im patrole dolaze na kućna vrata zabilježili smo u više gradova Podrinja, ali ovo je završni čin pritiska na njih. Prema riječima predsjednika Skupštine općine (SO) Višegrad Bilala Memiševića, oko 20 osoba iz Višegrada dobilo je ista rješenja.

- Svi ti ljudi prijavili su boravak na adresama na kojima su boravili prije agresije na BiH i to su njihove prave adrese. Ovim potezom vlasti RS osporavaju ljudima kojima su u ratu porušene kuće da ostvare osnovno ljudsko pravo na dom, jer svi donatori uslovljavaju korisnike donacija da moraju imati prijavljenu adresu u mjestu povratka. Ako je CIPS osnovan na državnom nivou, ne znam odakle pravo lokalnoj policijskoj stanici ili entitetskom MUP-u da donosi ovakve odluke - kaže Memišević.

Faksimil rješenja PS Višegrad: Uskraćivanje ljudskih prava

Očigledan pritisak

Iako je neizvjesno hoće li njihova imena biti izbrisana i sa biračkih spiskova, Bošnjaci ove aktivnosti policije manjeg entiteta tumače kao očigledan pritisak zbog njihovog, ovoga put nešto masovnijeg prijavljivanja, a što je preduvjet i za oktobarsko glasanje.

- Prvi put mi na ovim prostorima izlazimo iz okvira u procentima koji ne odgovaraju drugoj strani. Ovakve odluke prije dvije, pet ili deset godina nisu donošene, jer procent Bošnjaka nije nikada ugrožavao lokalne srpske partije. Sada je drugačije, neko je tamo prebrojao ljude i odlučio da izbaci nekoliko stotina imena kako Bošnjaci nikako ne bi prešli deset posto - kaže Memišević.

Stotine prijavljenih iz Srbije

Prema riječima Muamera Omanovića, koordinatora SBB BiH za jugoistočnu Bosnu, MUP RS poduzima političku akciju bez realne potrebe da se ovakve mjere zaista i poduzimaju, te se praksa oduzimanja ljudskih prava u RS nastavlja.

- Čak i ljudi koji su se ranije prijavljivali po nekoliko puta zbog ostvarivanja svojih prava sada imaju problema u Novom Goraždu, Višegradu, Foči... U isto vrijeme nekoliko stotina birača iz Srbije prijavljeno je u Novom Goraždu i oni će 7. oktobra na glasanje doći u autobusima - upozorio je Omanović.

 

23.09.2012.

HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ NOVI REISU-L-ULEMA IZBiH!

Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema IZBiH!
...............
23.09.2012.
................
Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema IZBiH!

 Husein ef. Kavazović

"Dnevni avaz" ekskluzivno saznaje da je tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prema našem izvoru, iako je proces brojanja glasova još u toku, Kavazović već ima natpolovičnu većinu te neće biti drugog kruga glasanja.
Podsjetimo, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je u 14 sati počelo zasjedanje izbornog tijela koje će izabrati novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nešto poslije 16 sati počeo je proces tajnog glasanja. 
Članovi izbornog tijela, njih 374, birali su između tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, travničkog muftije Nusreta ef. Abdibegovića i sarajevskog muftije Huseina ef. Smajića.
Izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.
Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

......................................

Tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović novi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za "Dnevni avaz" Safet Softić, predsjednik Sabora IZBiH.

U tajnom procesu glasanja Husein ef. Kavazović je dobio natpolovičnu većinu od 240 glasova, pa se nije pristupilo drugom krugu. Travnički muftija Nusret ef. Abdibegović dobio je 69, a sarajevski Husejin ef. Smajić 45 glasova.

Podsjetimo, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je u 14 sati počelo zasjedanje izbornog tijela koje će izabrati novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nešto poslije 16 sati počeo je proces tajnog glasanja. 

Članovi izbornog tijela, njih 374, birali su između tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, travničkog muftije Nusreta ef. Abdibegovića i sarajevskog muftije Huseina ef. Smajića.

Izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Husein ef. Kavazović rođen je 3.7.1964. godine u Gradačcu. Potiče iz porodice koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem imama i hafiza.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih nauka učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu.

Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu.

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic.

Predavač je islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Od stranih jezika aktivno se služi arapskim jezikom, a pasivno engleskim.

Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

VEZANI TEKST: Počeo proces tajnog glasanja u izboru novog reisu-l-uleme IZBiH

 

23.09.2012.

HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ NOVI REISU-L-ULEMA IZBiH!

Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema IZBiH!
................
23.09.2012.
................
Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema IZBiH!

 Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema IZBiH!

FOTO: Arhiv

........................................

"Dnevni avaz" ekskluzivno saznaje da je tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prema našem izvoru, iako je proces brojanja glasova još u toku, Kavazović već ima natpolovičnu većinu te neće biti drugog kruga glasanja.
Podsjetimo, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je u 14 sati počelo zasjedanje izbornog tijela koje će izabrati novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nešto poslije 16 sati počeo je proces tajnog glasanja. 
Članovi izbornog tijela, njih 374, birali su između tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, travničkog muftije Nusreta ef. Abdibegovića i sarajevskog muftije Huseina ef. Smajića.
Izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.
Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović novi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za "Dnevni avaz" Safet Softić, predsjednik Sabora IZBiH.

U tajnom procesu glasanja Husein ef. Kavazović je dobio natpolovičnu većinu od 240 glasova, pa se nije pristupilo drugom krugu. Travnički muftija Nusret ef. Abdibegović dobio je 69, a sarajevski Husejin ef. Smajić 45 glasova.

Podsjetimo, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je u 14 sati počelo zasjedanje izbornog tijela koje će izabrati novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nešto poslije 16 sati počeo je proces tajnog glasanja. 

Članovi izbornog tijela, njih 374, birali su između tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, travničkog muftije Nusreta ef. Abdibegovića i sarajevskog muftije Huseina ef. Smajića.

Izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Husein ef. Kavazović rođen je 3.7.1964. godine u Gradačcu. Potiče iz porodice koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem imama i hafiza.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih nauka učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu.

Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu.

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic.

Predavač je islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Od stranih jezika aktivno se služi arapskim jezikom, a pasivno engleskim.

Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

VEZANI TEKST: Počeo proces tajnog glasanja u izboru novog reisu-l-uleme IZBiH

 

23.09.2012.

NASTANAK BAŠČARŠIJE

 Autor: A. NALO

Sagrdžijski esnaf
Od nekadašnje čaršije ostala je samo ulica
.................
23.09.2012.
..............
Od nekadašnje čaršije ostala je samo ulica
Jedan od prvih zanatskih centara u Sarajevu
FOTO: Arhiva

..........................................

Sarajevska čaršija formirana je sa više strana, a njihovim spajanjem na sredini je nastala Baščaršija. Sa jedne strane formirala se Sagrdžijska čaršija, koja se polako spuštala prema današnjem Baščaršijskom trgu. I Gazi Isa-beg Ishaković gradnjom Kolobare osnovao je čaršiju, koja se, također, protezala prema Baščaršijskom trgu.

Bila su to prve dvije od 45 čaršija koje su se poslije stopile u jednu, današnju sarajevsku.

Razvoj stočarstva

- Na sjeveroistočnom dijelu grada, kome pripadaju Budakovići, bilo je razvijeno stočarstvo. Upravo zbog toga, ali i zahvaljujući obližnjem Ramića potoku, ovdje se intenzivno razvio jedan od prvih zanatskih centara u Sarajevu - kaže Mufid Garibija, arihitekta i dobar poznalavalac historije Sarajeva.

Sagrdžije su, zapravo, skraćeni naziv za dva zanata koje su sebi Sarajlije spojile i pojednostavile zbog izgovora. Sagrakčije su strugale dlake sa goveđih koža, a Kečedžije su od goveđe dlake pravile sedla, ćulahe (kape), jastuke. Tako su interakcijom ova dva zanata i spojem njihovih naziva nastali sagrdžijski esnaf i čaršija.

Esnaf se počeo razvijati još prije osnivanja grada, a svoju najveću ekspanziju doživio je u doba Gazi Husrev-bega. To je bio veoma profitabilan i jak esnaf pa su trojica zanatlija sagrdžija izgradila i uvakufila tri džamije. Svoje raskošne kuće pravili su na lijevoj strani današnje ulice Sagrdžije, dok su sa desne strane bile njihove radionice za štavljenje kože te za pravljenje kapa, ćulaha, jastuka, sedla.

Čaršija je cvjetala tokom cijelog osmanskog perioda sve do 1879., odnosno do dolaska Austro-Ugarske, kada je počelo njeno tiho gašenje, jer su imali nove ideje za glavni grad.

Gradska četvrt

- Prema novim planovima, nije bilo primjereno da u centru grada rade kožarske radionice zbog njihovog neugodnog mirisa. Urbanistički je ovaj dio grada bio osmišljen kao gradska četvrt, a urbani plan mahale krunisan je 1889. godine gradnjom Šerijatske škole, tj. današnjeg Fakulteta islamskih nauka, koji je projektirao Karlo Paržik - ističe Garibija.

Od nekadašnje Sagrdžijske čaršije, ostao je samo naziv ulice Sagrdžije. Mahala je izgubila ime Sagrdžije 1959. godine, kada su jugoslavenske vlasti pokušale dati novi naziv - ulica Remzije Omanović. Stari naziv je zvanično vraćen nakon agresije na BiH 1995. godine, a u narodu on nikada nije ni bio promijenjen.

Derviši kupovali ćulahe

Iznad Sagržija sredinom 17. stoljeća izgrađena je Hadži Sinanova tekija, koja je do danas ostala jedna od najreprezentativnijih u BiH. Derviši su često bivali u ovoj ulici, gdje su i kupovali svoje prepoznatljive kape - ćulahe. Ćulah je napravljen od dlake, a njegova simbolika povezana je za sami identit sufija, on je i danas sastavni dio derviške odore.

Posebna atmosfera

Posebnost ovog lokaliteta je i to što je istovremeno i poslovni i stambeni kompleks, što ga čini jedinstvenom mješavinom mahale i čaršije, rijetko viđenom u ondašnjem Sarajevu. Taj ambijent davao je posebnu atmosferu i ritam života pa je, pored mnogih sagrdžijskih radionica, niklo i nekoliko drugih dućana: berbera, kasapa (mesara), pekara i bakalnica.

 

23.09.2012.

REGIJA I EU: KORAK NAPRIJED NATRAG DVA

Regija i EU: Korak naprijed natrag dva

Ilustracija

ilustracija

...........................

Zemlje regije različito su napredovale na putu ka Evropskoj uniji, uglavnom zavisno od unutrašnjih problema, stepena demokratizacije društva, pa i političkih odnosa sa susjedima.

Hrvatska je daleko ispred, te ulazi u Europsku uniju 1.jula 2013. To je ciljani datum i službeni Zagreb vjeruje da, nakon dugih i mukotrpnih pregovora više ne bi trebalo biti iznenađenja.

Dosad je, od 27 članica Europske unije, hrvatski pristupni Ugovor ratificiralo 14 država, a hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u intervjuu za RSE kaže kako vjeruje da će to do kraja godine učiniti i više od 20 zemalja.

Crna Gora je u posljednjoj fazi pred sticanje punopravnog članstva, međutim, do krajnjeg cilja ipak ostaje još čitav niz godina reformisanja cjelokupnog društva i sistema.

Ipak, status kandidata i otvaranje pristupnih pregovora samo su, čini se, tek prvi korak na putu dugom više godina, ocjena je iz teksta Esada Krcića Crna Gora pred vratima EU još nekoliko godina.

Ovih dana postalo je izvjesno da će Srbija na slijedeći korak u evropskim integracijama čekati bar još pola godine, nakon što su domaći zvaničnici otvoreno rekli da su male šanse da do kraja 2012. Beograd dobije datum za početak pregovora.

Pitanje fusnote i predstavljanja Kosova na međunarodnim skupovima, samo je mali korak koji je preduzela nova vlast jer ono što kao slijedeću fazu Evropska unija traži je hitan nastavak dijaloga Beograda i Prištine, navodi Zoran Glavonjić u tekstu Srbija stoji na putu evrointegracija.

BiH još uvijek nije predala ni aplikaciju za članstvo u EU, jedina je u regionu koja krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 2008., kasni u izradi nacionalnog ili programa integrisanja i tek je na putu da usvoji sistem koordinacije između različitih nivoa vlasti u ispunjavanju „evropskih zadataka“.

Mapa puta iz juna ove godine, potpisana u Briselu, već bilježi „probijanje“ rokova, čime se ponovo pokazuje izrazita neodgovornost bh. političara, piše Gordana Sandić Hadžihasanović u tekstu Evropa samo deklarativno.

Sve dok je prisutno veliko siromaštvo, korupcija, i nezaposlenost uspješan put ka evrointegracijama za Kosovo ne djeluje obećavajuće.

Iako dužnosnici kažu da rade dovoljno na tom putu, njihov rad vidjeće se u oktobru kada će Evropska komisija odlučiti da li da otpočne pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što bi bio prvi konkretan korak Kosova na putu evrointegracija, piše Amra Zejneli u tekstu Građani Kosova ne nadaju se skorom članstvu u EU.

 

23.09.2012.

CRVICA SELO NEŽENjA

Crvica selo neženja

Pogled na Crvicu
​​..............................
Sadik Salimović
Selo Crvica kod Skelana poznato je po neženjama. Ovdje ih ima pedesetak, starosti od 18 do 35 godina. Ima još mnogo onih koji su stariji i koje više niko ne broji. Niko se ne može da oženi - jer u Crvici nema djevojaka. One su otišle u grad za boljim životom, pa sada momci iz Crvice kreću za njima kako bi se oženili i zasnovali porodicu. Ipak, svadbe u ovom selu su veoma rijetke.

Pitoma dolina uz modro-zelenu ljepoticu, rijeku Drinu. Od Skelana do sela Crvica oduvijek je bila privlačna za civilizacije iz cijelog svijeta. Ovdje su svoje tragove ostavili čak i Rimljani.

Malo tragova, međutim, ostaje iza sadašnjih mještana Crvice, sela koje je jedino poznato po svojim neženjama. Ovdje ih ima pedesetak - od 18 do 35 godina, a one starije više niko i ne računa.

Milanka Jevremović kaže da je i njen sin ostao neženja. Otišao je u Rusiju na rad i valjda će se tamo oženiti, kaže Milanka i dodaje da se ne sjeća kada je u ovom selu bila svadba.

„U Crvici nema svadbi, nema svatova. Zadnja svadba nije bila odavno, možda ima 20 godina, od prije rata“, priča ona.

Pogled na Crvicu
​​..............................
Zašto djevojke neće da se udaju za ovdašnje momke i zašto bježe sa sela?

Rodoljub Nešković i Petko Nikolić kažu da se one ne plaše braka nego sela i teškog rada:

„Pa ne može, znaš kako je. Ne možeš ti da stvoriš porodicu ako nisi stabilan da možeš da izdržavaš. Ako se oženiš, šta ćeš sutra? Opet na teret opštine.“

„Pa neće da rade. Neće da rade na selu, neće da kopaju, neće ništa. To je razlog da i ne dolaze.“

„Kažem ti ja, nema ih. Idu. Već ljudi po 40 godina, 35 - ne mogu da nađu nijednu da dođe na selo. Kad nema nikakvih uslova.“    


Dragan Simić ima pedesetak godina, nije oženjen i kaže da je ovdje teško pronaći i stariju ženu za udaju. Kad je ne može pronaći u svom selu, u gradu je još teže.

Djevojke bježe sa sela i nema teorije da neka iz grada dođe u Crvicu.

„Neće. Neće u njivu, neće u štalu, neće da drži stoke, eto ti. Hoće malo provoda. Za momke je teško. Djevojke neće na selo nigdje. Ako će u grad, ima auto, stan, da idu da se provode, a teško da će na selo da rade“, kaže Simić.

Ideja o osnivanju agencije

Ikonija i Sredoje Obrenović imaju dva sina na ženidbu, ali ne vide priliku da će uskoro dovesti mladu. I sami bi otišli iz ovog sela.

„Nema uslova, a hoće žene uslove. Prvo, ja nemam kupatila, nemam vode, nemam ljudske kuće - nemam niđe ništa. Da imam đe i ja bih išla.“

Mještani u lokalnoj kafani
..........................................
​​„A što su otišle u grad - nemaju uslova ovamo. Para nema. Ne mogu ovamo da zarade. Nema nikakve fabrike, nema da bi se zaposlili ovdje da rade. I onda moraju da idu u grad za parama.“   

Ipak, u ovom selu, koje je od Srebrenice udaljeno pedesetak kilometara, ima srećnih brakova. Marina Simić kaže:

„Udala sam se 1994. godine. Tu sam se udala i tu živim. Imam dvoje dece, devojčica druga godina srednje, dečak mi je osmi razred. I zadovoljna sam životom. Muž mi radi u Bajinoj Bašti u Elektroizgradnji. Dosta ima ovde neoženjenih zbog toga što neće niko na selu da živi.“  

Danima mještani Crvice, pretežno neženje, razmišljaju kako da riješe svoj problem. U seoskoj kafanici gdje se okupljaju i provode najviše slobodnog vremena kuju se ozbiljni planovi. Bogoljub Bojo Savić razmišlja o osnivanju agencije za neženje.

„Da napravimo agenciju i da autobus mesečno dovozi puno devojaka - pa ko se kome svidi, da ostane ovde“, predlaže on.

Mnogo je razloga koji bi mogli da privuku nevjeste u selo Crvica, kaže Bogoljub.

„Nijedna koja bi došla u Crvicu da živi ne bi se pokajala. Ne bi se pokajala prvo zato što su momci stvarno dobri dečaci. Radni dečaci, pošteni dečaci. Perspektiva, putevi po selima urađeni, asfaltni put, Bajina Bašta blizu tu, šest kilometara, sve, Tara, Zlatibor - ako hoće da izađe sa mužem na vikend“, objašanjava Savić. 

U Crvici je nekada bilo posla u obližnjim fabrikama, pa su momci i djevojke ovdje i ostajali. Sada toga više nema i mlađi odlaze. Prvo djevojke, a za njima i momci u potrazi za poslom, ali i bračnim drugom. Stariji mještani Crvice kažu da grad sada privlači, pa se ne nadaju brzom povratku ni djevojaka ni momaka, niti će se ovdje uskoro odigrati svadbeno kolo.

 

23.09.2012.

BiH: EVROPA SAMO DEKLARATIVNO - "ODLIV MOZGA" IZ BiH ZBOG SIROMAŠTVA I NEZAPOSLENOSTI

BiH: Evropa samo deklarativno

Sjedište Delegacije EU u BiH

............................................................

BiH još uvijek nije predala aplikaciju za članstvo u EU, jedina je u regionu koja krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 2008., kasni u izradi nacionalnog ili programa integrisanja i tek je na putu da usvoji sistem koordinacije između različitih nivoa vlasti u ispunjavanju „evropskih zadataka“. Mapa puta iz juna ove godine, potpisana u Briselu, već bilježi „probijanje“ rokova, čime se ponovo pokazuje izrazita neodgovornost bh. političara.

U BiH je očigledno ogromna distanca između riječi i djela, kad su u pitanju evropske integracije. Političari, poput Bože Ljubića na primjer, istupaju uglavnom ovako:

„Evropska perspektiva, ne samo da nema alternative, već je evropska perspektiva uvjet stabilnosti opstanka BiH.“

Analitičar Vedran Džihić to naziva retoričkim praznim hodom:

„U BiH, što se više Evropa i evropske integracije spominju, samo deklarativno, znači zaklinje se u njih, to je manji stepen konkretnih reformi.“

Koji su to reformski paketi najpotrebniji kako bi se ovaj dio Balkana približio modernim državama Evrope? Lejla Kablar, direktorica nevladine organizacije Vanjsko politička inicijativa BiH, izdvaja:

„Da bi smo uopće mogli govoriti o potrebnim reformama, kako bi se BiH približila modernim evropskim zemljama i time otkočila proces evropskih integracija, koji je već zabrinjavajući, potrebno je ispuniti prostor i uslov za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno njegovoj implementaciji. U ovoj samoj konstataciji krije se i odgovor na pitanje, a to je da je BiH, prije svega, potrebna sveobuhvatna ustavna reforma. Ovakva ustavna reforma bi u konačnici eliminisala postojeće mehanizme opstrukcije, te uspostavile funkcionalne i efikasne institucije, koje bi onda mogle obezbjediti kapacitet za integrisanje, odnosno za pristupanje EU.“

Zbog čega je tako komplikovano ispuniti ključni uslov – provesti presudu Sejdić – Finci - i uskladiti Ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno otkloniti izvore neravnopravnosti ? Profesor Univerziteta u Lajpcigu, Edin Šarčević, razloge vidi ovako:

„Ono je komplicirano zbog toga što se sa postojećim ustavnim sistemom srodio čitav niz političkih partija, koje na sve moguće načine pokušavaju održati postojeću konstalaciju i ne dopuštaju da se postojeći model privede standardima koji zahtjeva ustavna znanost od jedne pravne i demokratski uređene građanske države, kakve su sve države evropskog kulturnog kruga. BiH u tom smislu nije nikakav izuzetak i pravni standardi bi se i ovdje mogli sprovesti. Politička volja u BiH polazi od toga da djeluje u slobodnom prostoru, u vakumu, i ne obavezuju je nikakvi standardi, te da ona može za bosansko-hercegovačke prilike planirati ustavne projekte prema sopstvenom nahođenju.“

Izbori i borba za položaje

Ista situacija – potpuni reformski zastoj karakterističan je i za anti-korupcione reforme.

Srđan Blagovčanin
....................................
​​„Problem same BiH jeste prisustvo društveno najopasnijih oblika korupcija, a to posebno političke korupcije, na najvišim razinama vlasti, koja se manifestuje kroz direktne odljeve budžeta putem procese velikih javnih nabavki, kroz privatizacije. Čak bi se usudio tvrditi da je upravo korupcija, odnosno odsustvo vladavine prava u širem smislu, ključni problem koji se nalazi pred BiH“, kaže Srđan Blagovčanin, Transparency International:

Ekonomske reforme ne idu predviđenim tempom, a posljedice su ogromne. Lejla Kablar izdvaja samo jednu od njih:

„U 2011. godini je zabilježen pad direktnih stranih investicija iz zemalja članica EU za čak 15 posto u odnosu na 2010.“

Šta je razlog da se ne izvršavanju uslovi iz više dokumenata koje je BiH sklopila s EU? Vedran Džihić sa Institutu za političke nauke Univerziteta u Beču kaže da političari kalkuliraju kako da ostanu na vlasti.

„Ako od procesa evropske integracije mogu da dobiju nešto što će im omogućiti ostanak na vlasti, oni će to da učine. Ako su sa druge strane, kao što se to događa u BiH, ubjeđeni da im manipuliranje sa etničkim strahovima ili ta neka prazna jednonacionalna retorika, koju oni koriste, obećava ostanak na vlasti, onda će da se odluče za tu opciju i ne promatraju zbog toga evropske integracije kao prioritet. Pravo rješenje leži upravo kod građana BiH, kojima se mora reći istina - da na ovakav način neće biti ništa od evropskih integracija, da će evropska integracija, ili Evropa, na ovakav način ili sa ovakvim političarima, ostati jedna vječna iluzija, bar za njih, za tu generaciju, i da moraju na neki način da se pobune, da uzmu svoje demokratsko pravo na pobunu, na protest, u vlastite ruke i da se na taj način sami izbore“, ocjenjuje Džihić.

I konačno, koliko je BiH udaljena od EU? Najmanje 13 godina, jer i političari i analitičari  kao i međunarodni zvaničnici, najčešće spominju 2025. kao godinu prijema. Profesor Banjalučkog Univerziteta, Miodrag Živanović, podvlači koliko je to opasna situacija:

„Ako se ovako nastavi, mi ćemo imati udaljavanje od EU. I meni je ova prognoza, da bi smo mi mogli biti članica Unije 2025. godine, previše optimistična.“

Umjesto užurbanog puta u Evropu, bosanskohercegovački političari se bave konsolidacijom parlamentarne većine – kako to vole reći, zatim lokalnim oktobarskim izborima i brigom za vlastite položaje.

A Evropa? Stara dama će čekati, a BiH tonuti na planu ekonomije, ljudskih prava i vladavine zakona.

..........................................................................

...........................................................................

"Odliv mozgova" iz BiH zbog siromaštva i nezaposlenosti

Gužve kada je počelo izdavanje biometrijskih pasoša - iz arhive

.............................................

Trend odlaska mladih nastavljen je i nakon rata u Bosni i Hercegovini. BiH je po “odlivu mozgova”, odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo, peta najgora zemlja u svijetu, pokazao je posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma. Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir.

Takozvani  “odliv mozgova” u poslijeratnom periodu mjeri se desetinama hiljada, a statistike kažu da 70 posto mladih koji žive u BiH žele da je napuste. Najvažniji razlozi koje navode su siromaštvo i nezaposlenost.

Nedim Makarević postao je doktor nauka sa samo 27 godina. Prije svoje tridesete godine bio je ozbiljan poslovni čovjek, stručnjak, konsultant u informatičkim naukama. Danas, u 37. godini, vlasnik je dvije kompanije, jedne u Njemačkoj, druge u Maleziji. U Njemačku je stigao kao izbjeglica iz BiH sa 17 godina. Da se vrati i biznis pokrene u Bosni i Hercegovini još uvijek ga spriječava niz faktora, uglavnom, kaže, administrativnih.
Pasoš BiH
​​...........................
„Svaki moj pokušaj da etabliram ono što zaista želim da etabliram u BiH je pao zbog mnogo faktora – administrativnem teškoće zakonske, infrastrukturalne -– tako da me to prislilio da za sada budem u Njemačkoj. Ali ja nisam odustao od te ideje“, ističe on.

Nedim je samo jedan od obrazovanih, uspješnih mladih Bosanaca i Hercegovaca koji je svoju sreću potražio u nekoj od zapadnih zemalja. Trend odlaska mladih nastavljen je i nakon rata u Bosni i Hercegovini.

Ruzmira Tihić Kadrić, šefica sektora za iseljeništvo pri državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice navodi:

„Podaci UNDP-a govore da je od januara 1996. do marta 2001. godine BiH napustilo 92.000 mladih ljudi. To je, dakle, poslijeratni period. Do 2000. godine je bilo nekih povrataka, uglavnom izbjeglica, međutim nakon 2000. godine trend je ponovne emigracije. To dokazuju podaci EUROSTAT-a prema kojima od 2004. godine pa naovamo BiH godišnje napušta oko 20.000 ljudi. I taj trend je u porastu.“ 

BiH bi mogla postati zemlja starih

Takozvani  “odliv mozgova” u poslijeratnom periodu mjeri se desetinama hiljada. Muamer Logo iz udruženja Kult kaže da i 70  posto mladih koji sada žive u BiH žele da je napuste. Najvažniji razlozi koje navode su siromaštvo i nezaposlenost.
Pasoška kontrola na aerodromu u Sarajevu
.................................................​​
„Više od 81 posto magistara nauka i doktora raznih struka također su napustili BiH, prije svega odlazeći zbog želje za proširenjem znanja i napredovanjem koje im se, nažalost, nije nudilo u našoj zemlji. BiH je zemlja jako lošeg obrazovnog sistema, zemlja čije se vlasti vrlo malo opredjeljuju za rad sa mladima, za unapređenje politika koje se odnose na mlade i koje jako malo izdvajaju za mlade, zemlja sa najnižim stipendijama u Evropi. Ovi kao i drugi razlozi ono je zbog čega mladi napuštaju našu zemlju“, ističe Logo.    

Sa činjenicom da sve veći broj mladih i obrazovanih odlazi iz BiH pomirili su se, čini se, i roditelji. Štaviše, u velikom broju slučajeva oni su podrška u takvim namjerama svoje djece.

„Ja sam svoj život donekle sredila. Ali za ove mlade, bogami, ne znam“, „Poslala bih svoju djecu“, „Pošto ovdje nema posla, sigurno bih i ja“, kažu anketirani na sarajevskim ulicama.

Teška ekonomska situacija, nemogućnost zapošljavanja ali i loše državno uređenje - samo su neke od stvari koje muče mlade i obrazovane Bosance i Hercegovce i tjeraju ih da svoje znanje ulože u neku drugu državu. Šta to dugoročno znači za Bosnu i Hercegovinu, odgovara Ruzmira Tihić Kadrić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice:

„Posljedica može biti da BiH dođe u situaciju da uvozi radnu snagu. Veće sada u BiH postoje deficitarna zanimanja. Vremenom će to sve više i više dolaziti do izražaja.“ 

Bosna i Hercegovina zbog odliva mozgova ima tendenciju da postane zemlja starih, upozorava Muamer Logo iz udruženja Kult.

„Podaci govore da je tek nešto manje od 30 posto mladih u mogućnosti osamostaliti se, započeti samostalan život, prije svega zbog nesigurne ekonomske situacije koja ne dozvoljava mladima potpisivanje bilo kakvih kredita, a pogotovo zbog toga što krediti za stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova apsolutno nisu povoljni u odnosu na trendove koji su danas u svijetu“, navodi on.   

Nedim Makarević u svojoj kompaniji u Njemačkoj danas zapošljava i mlade Bosance i Hercegovce koji dolaze u tu zemlju. Odlazak mladih stručnih ljudi iz BiH veliki je problem, kaže on.

„To je jedan veliki problem ovoga društva. Ne trebamo krivca uvijek gledati u nekome drugome. Moramo vidjeti da popravimo stanje u BiH, koja, nažalost, od 1995. pa naovamo ne nudi mogućnosti ljudima koji bi željeli da se vrate u smislu da donesu svoj IP, svoje znanje i sposobnost i tako pruže svoj konkretan učinak i doprinos bh. društvu“, ističe Makarević.

 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76396950

Powered by Blogger.ba