Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

03.09.2012.

POŽARI U BOSNI I HERCEGOVINI

Srebrenica: Vatra se primiče selu Slapovići

image

Šumski požar između srebreničkih sela Kutuzero i Slapovići, uprkos višednevnoj borbi vatrogasaca i mještana, još je aktivan i vatra se širi, ali ne prijeti da ugrozi kuće i druge objekte u Slapovićima, rekao je Srni komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice u Srebrenici Izet Suljanović.

Prema njegovim riječima, požar se spušta prema koritu rijeke Zeleni Jadar, koje je u tom dijelu široko i omogućava zaustavljanje vatre, prenosi Srna.

"Vatrogasci i mještani danonoćno dežuraju i sprečavaju širenje vatre, ali pod uticajem vjetra suha paprat, rastinje i šikaru vatra brzo obuzima i širi se. Strahujemo da se požar nošen vjetrom ne 'provuče' pored Zelenog Jadra i krene ponovo prema Kutuzeru", istakao je Suljanović.

On je pojasnio da se krak požara, koji se širio prema Paležu u milićkoj opštini, sam ugasio u klisuri i da je zaustavljeno širenje još jednog kraka ovog požara prema selu Podravanje.

Požar je zahvatio ogromnu površinu pod niskim rastinjem, bjelogoričnom šumom i šikarom. Ostali požari u ovoj opštini su lokalizovani i ugašeni.


(Vijesti.ba)

Višegrad: Vatra prijeti selima Veletovo i Bijela

image

Vatra potpomognuta jakim vjetrom iz pravca Tare probila je večeras odbranu na Malom Stocu od Srbije i postoji opasnost da krene prema selima Veletovo i Bijela u BiH, javlja dopisnik Srne sa lica mjesta. Požar se rasplamsao večeras oko 19.00 sati u mjestu Mali Stolac na 1.100 metara ...

... nadmorske visine, gdje je vatra probila lanac odbrane od strane Srbije.

Opština Višegrad je dodatno angažovala Civilnu zaštitu, koja će pokušati da napravi protivpožarnu liniju na pravcu Kula – škola u Veletovu – selo Bijela, a kako bi se zaštitila ova dva sela.

Četiri kuće na srbijanskoj strani okružio je veliki broj policajaca, vojske i vatrogasaca, koji ih štite od požara. Na licu mjesta je gradonačelnik Užica Jovan Marković. Mještanin Malog Stoca sa srbijanske strane Radovan Spasojević rekao je da iz kuće nije iznio stvari, jer se nada da će ekipe koje su na terenu uspjeti da lokalizuju požar.

U Malom Stocu na srbijanskoj strani žive samo četiri starca, a na strani višegradske opštine žive tri starice i jedan starac.

Deset dana oko tridesetak radnika Šumskog gazdinstva "Panos", vatrogasaca i Civilne zaštite odolijevalo je vatrenoj stihiji na potezu Tetrebica – Bunar - Bela lipa, sprečavajući vatru da se proširi na teritoriju višegradske opštine.


(Vijesti.ba)

Ne smiruju se požari u Nevesinju i Trebinju

image

Područje Nevesinja i Trebinja i danas je ugroženo velikim požarima. Vatra se s planine Velež na području Nevesinja širi prema selima Sopilj i Čitluk, a gori visokokvalitetna šuma i gašenje je otežano je zbog nepristupačnog terena i intenzivne vatre.

Požar na Trebinjskim brdima i dalje je aktivan u rejonu sela Zagora, a požarna linija duga je oko 10 kilometara.

Krak požara koji se spustio niz planinu Bjelasnicu aktivan je iznad sela Drijenjani, Mrkonjići, Tulje i Žakovo na sjevernoj strani Popovog polja. Trenutno je u toku gašenje kraka iznad sela Žakovo, potvrđeni je iz Uprave Civilne zaštite Republike Srpske

Helikopter Oružanih snaga BiH jutros od 6.10 do 9.40 sati s 18 naleta djelovao je na relaciji Mrkonjići - Drijenjani.

Na lokalitetu Bijele Gore požar je pod kontrolom.

Požar, koji se od sela Klikovići i dalje širi prema selu Taleža, samo se prati zbog nepristupačnog terena.

I na području Ljubinja aktivan je požar na području Vlahovića i na relaciji Žabica - Drapići - Bjelošev Do - Kruševica.

Na području Bileće u toku je gašenje požara kod sela Zvijerina, na planini Sitnica kod Brezovih Dola.

Požar, koji se proširio iz Crne Gore i koji je aktivan na liniji Kapavica - Kovači - Pitoma Gradina - Golobrđe - Rogači, gase mještani i nema opasnosti po objekte.

Na području sela Baljci prati se situacija na požarištu.

Ugašeni su požari na planini Čemernica i u dolini rijeke Ugar, dok je u općini Višegrad organizirano dežurstvo u rejonu Tetrebice, da se požar s Tare ne bi proširio na područje Višegrada.


(Vijesti.ba/Fena)

Konjic: Turski helikopter zaustavio požar

image

Federalni operativni centar civilne zaštite izvijestio je da je situacija na požarom zahvaćenim područjima u Općini Konjic iz sata u sat sve bolja. Pomoć koja je stigla u vozilima i ljudstvu kao i djelovanjem helikoptera Republike Turske napravljen je značajan pomak u obuzdavanju vatrene stihije.

I dalje je zahvaćena velika površina, ali se vatra suzbija i napokon se ne širi te je tim opožarena površina sve manja.

I dalje sve snage ostaju na terenu do konačnog gašenja ovog požara.

Prema usmenoj informaciji dežurnog dispečera PVP Mostar, u Mostaru je jedno vatrogasno vozilo s posadom upućeno na gašenje požara na području Gnojnica gdje gori trava i nisko raslinje.

Gašenje požara je u tijeku. Stanje na požarištu Ruište je nepromijenjeno.

Požari na području sela Glogošnica su pod  kontrolom. Požar se širi u lokalitetu Međuprenjevi. Ugrožena je planinarska kuća na tom lokalitetu, tzv. Milanova koliba.

- Hitno je potrebna podrška zračnih snaga jer se požar proširio na nepristupačne dijelove požarišta - navedeno je u izvještaju.

Požar koji je izbio oko 12.00 sati u Stolovima je stavljen pod kontrolu u 15.00 sati.

Prostorni požar na Goliji iznad sela Strupnić u općini Livno i dalje je aktivan. Jedan krak požara širi se prema visokoj šumi (jela, bukva) na dio terena gdje se nalaze mine zaostale iz rata. Drugi krak požara širi se prema selu Strupnić i prijeti da dođe do naseljenog mjesta. U ovome dijelu opožarenoga područja gori trava, nisko raslinje i hrastova šuma. Gašenje požara je otežano zbog nepristupačnog terena i minskih polja. Požar gase djelatnici šumarije i mještani.

Pripadnici VD Livno dovoze vodu za gasitelje jer sami ne mogu pristupiti gašenju požara zbog iznimno teškog terena za prolazak vatrogasnog vozila.

Podzemni požar u Livanjskom polju i dalje je aktivan, dim koji smrdi na ugalj ugrožava kvalitetu zraka na velikom djelu Livanjske općine.

Jutros u 09.30 sati vatrogasci Širokog Brijega su brzom intervencijom pogasili manji požar na lokalitetu Trn gdje je gorjela manja površina trave i niskog raslinja.

Na području općine Posušje, po prikupljenim informacijama, aktivan je požar na lokalitetu Sutina, a u kojem je, po neslužbenim informacijama tijekom 20-tak dana izgorjelo oko 200 hektara šume.

Ovaj požar je pod kontrolom, pošto su radni strojevi (bageri-rovokopači) okružili požar protupožarnim putem te gori unutrašnjost koju je nemoguće gasiti.

VJ Tuzla ugasila je požar niskog rastinja i šume na Krojčici.

U toku dana u općini Busovača registrirana su dva nova požara: u mjestu Trenčin potok, gdje gori nisko rastinje i u mjestu Lončari, gdje gori divlja deponija smeća, saopćeno je iz FOC CZ.


(Vijesti.ba/Fena)

Požari kod Višegrada pod kontrolom

image

Zahvaljujući osposobljenosti oko 30 radnika Šumskog gazdinstva "Panos", pripadnika Civilne zaštite i vatrogasaca, vatrena stihija nije danas prešla seoski put i granicu između Srbije i BiH u mjestima Bunar, Bela lipa i Stolac na teritoriji višegradske opštine.

"Situacija je na našoj strani granice pod kontrolom, a iz pravca Malog Stoca kreće se mehanizacija iz Srbije koja probija put i pravi protivpožarne prepreke", rekao je lugar Šumskog gazdinstva "Panos" Milan Antić, prenosi Srna.

Na požarištu na Tari danas u tri navrata djestvovala tri ruska aviona kao i helikopteri MUP-a Srbije.

Najveći problem prilikom gašenja požara u Višegradu je dim koji se u oblacima diže sa Tare sa opožarenih površina.

(Vijesti.ba)

 

 

03.09.2012.

SUĐENjE RATKU MLADIĆU: SVJEDOK O LOGORU KERATERMU: UŽAS U SOBI BROJ 2

Svjedok o Keratermu: Užas u sobi broj 2

 

Snimak logora Keraterm

.....................................

 

Nakon što je prošli tjedan izbačen iz sudnice zbog neprimjerenog ponašanja, bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić i u ponedjeljak je zadavao probleme haškim sucima budući da se nije pojavio na početku suđenja.

Ipak, nakon mjerenja tlaka i pregleda od strane medicinske sestre, Mladić se vratio u sudnicu, u kojoj se prema odluci sudaca, proces trebao održati i bez nazočnosti optuženog. Suđenje je nastavljeno iskazom Safeta Tačija, bivšeg zatočenika prijedorskih logora Keraterm i Trnopolje, koji su prema optužbi – bili pod nadležnošću Prvog krajinskog korpusa VRS-a.

„Užas u sobi broj 2“, opisao je svjedok Tači uvjete u prostoriji Keraterma gdje je, polovicom lipnja 1992.godine, naguran s 500 do 1000 muškaraca nesrpske nacionalnosti.

„Ljudi su bili isprepadani, ispremlaćivani, ne znaju za svoje obitelji....gdje se nalaze. Kako je vrijeme odmicalo sve je bilo gore“, prisjetio se svjedok.

Tači je mogao čuti kada je između 170 i 200 ljudi iz Hambarina dovedeno je u jednu sobu na koju je otvorena mitraljeska vatra. Službena zabilješka zapovjednika logora je objašnjavala kako se radilo o spriječavanju bijega zatočenika, no svjedok Tači je opisao drugačiji razvoj događaja, tog kako je nazvao – masovnog ubojstva.

Jedan od slučajno preživjelih muškaraca mu je ispiričao da su, prije otvaranja mitraljeske vatre, u prostoriju ubačeni bojni otrovi od kojih su se ljudi počeli gušiti.
Safet Tači svjedoči u Hagu, 3. rujan 2012.
​​**********************************
„Po njegovoj procjeni, on se onesvijestio. A drugi su ljudi nasilno otvorili vrata, da dođu
do zraka. Jer više nisu mogli izdržati. Vikali su – pobijte nas radije. Od jednom smo čuli sa srpske strane (gdje su bili stražari) – kako viču – ne bježite, stojte, pucati ćemo. Kao obaviještavaju ih. Međutim, sve je to bila namještaljka i ljudi su izlazili, jer nisu mogli više izdržati, gušili su se, a oni su ih dočekivali mitraljezima i strijeljali ih, ubijali“
, opisao je svjedok.

Tači je idućeg dana, 25. srpnja, natjeran da tovari leševe ubijenih ljudi na kamione, ali i
ranjene koji nisu podlegli ranama.

„Svi su morali biti utovareni na kamione. Kada su kamioni otišli te ranjene više nikada nisam vidio“, naveo je svjedok koji je u Keratermu proveo oko mjesec dana.

Nakon što je teško obolio Tači je prebačen u logor Trnopolje. Od tuda je 21. kolovoza 1992. godine autobusom u koloni odvezen u Travnik. Tijekom puta mnogi muškarci su izvođeni i ubijani, kao i svjedokov zet.

U unakrsnom ispitivanju Mladićeva obrana je pokušala prikazati kako su ratne aktivnosti u Prijedoru pokrenule bošnjačke snage te da je Tači zatočen - kao tadašnji vojni obveznik, a ne zbog bošnjačke nacionalnosti.



Kao idući svjedok ovoga tjedna, Rajif Begić je opisao, u prvom dijelu glavnog ispitivanja, kako je preživio masakr na mostu u Vrhpolju u općini Sanski Most. Njegov iskaz okončati će se u utorak.
03.09.2012.

KRIVI PUT

Krivi put
piše: Vlastimir MIJOVIĆ

03.09.2012.

 

 Vlastimir MIJOVIĆ

***************************

Zlo i nepoštenje nekome su u krvi. Teške socijalne prilike, oskudica i siromaštvo, ipak su tlo s kojeg, diljem svijeta, kriminal regrutira glavninu svoje vojske.

Taj izvor i kod nas je postao nepresušan. Nije teško razumjeti gospođu iz Banje Luke koja je nedavno priznala da mjesecima u prodavnicama krade mlijeko i hljeb da joj ukućani ne bi pomrli od gladi. Nagon za opstankom vjerovatno potiče i ljude koji s tuđih njiva i bašta, u gluho doba noći, beru po dvije-tri kese buranije, paradajza, paprike, taman da se nađe za dva-tri ručka.

Drugi znaju usijeći i tuđu bukvu ne bi li se njome ogrijali. Korak po korak, neki tako zapadaju i u kandže ozbiljnijeg lopovluka. U nedostaku radnog mjesta i barem minimalnoga prihoda, kriminal postaje njihov "posao".

U zlom vremenu i pošten čovjek se kvari, žmuri na obraz i građanski red. Lijek za neimaštinu traži se i u nečasnim rabotama, naoko nevinim, s kojih se lako sklizne i s onu stranu zakona.

Ovaj obrazac sociolozima je dobro poznat. Politolozi, pak, znaju da sirotinja buja tamo gdje nema čvrstog političkog i ekonomskog kormila - u društvima razvijene korupcije, otimačine i neodgovornosti.

Ispod ovakvog opisa staviti potpis: Bosna i Hercegovina, to znaju i prvačići. Zreliji ljudi se, međutim, pitaju: do kada će lijek za svoje nedaće sirotinja tražiti u krađi i kriminalu, još češće u tihom, bespomoćnom odumiranju?

Taj put je pogrešan. Onaj pravi, jedini učinkoviti, u organiziranom je, žustrom obračunu s lijenom i gramzivom vlašću. Naša sirotinja njeno je ružno čedo.

 

03.09.2012.

UOČI STARTA NOVIH KVALIFIKACIJA ZA SVJETSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 2014. GODINE

Uoči starta novih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014. godine
Nikada dvije pobjede na otvorenju ciklusa
Nikada dvije pobjede na otvorenju ciklusa

U petak, 7. septembra, nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u Vaduzu počinje nove kvalifikacije. Žrijeb grupa za Svjetsko prvenstvo 2014. godine dao nam je ako ne idealnu (jer takve nema), onda grupu koja je itekako obećavajuća.

Grčka, Slovačka, Litvanija, Latvija i Lihtenštajn stoje nam na putu za Brazil. Protivnici su naizgled lagani, ali u realnosti neprijatni i vrijedni maksimalnog opreza bez imalo potcjenjivanja.

Prve prepreke u ciklusu bit će nam Lihtenštajn i Latvija, koju ćemo ugostiti 11. septembra u Zenici. Mnogi navijači već su upisali šest bodova iz tih utakmica, ali ko imalo prati fudbal, svjestan je da unaprijed uknjiženih bodova već odavno nema i da će izabranici Safeta Sušića za svaki od njih morati potrošiti cisterne znoja.

Poraz u Kalamati

Ako pogledamo kroz historiju, vidjet ćemo da reprezentacija Bosne i Hercegovine u prve dvije utakmice ciklusa nikada nije ostvarila dvije pobjede, pa čak i kada smo igrali s Farskim Otocima i Estonijom. Zanimljivo je da smo u osam ciklusa do sada u prve dvije utakmice ostvarili svega četiri pobjede, i to nad vrlo slabim protivnicima.

U prvom ciklusu od osamostaljenja, za Svjetsko prvenstvo 1998. godine, kada smo pod palicom Fuada Muzurovića sastavljali prve vezove ozbiljnijeg tima, dva puta smo izgubili. U Kalamati 1. septembra 1996. Grci su nas glatko porazili sa 3:0 (Uzunidis, Apostolakis i Nikolaidis), a 8. oktobra Hrvatska nas je u Bolonji, gdje smo bili prisiljeni igrati kao domaćini, zgazila sa 4:1 (Bilić, Vlaović, Bokšić 2 - Salihamidžić).

Sljedeći ciklus obilježile su muke protiv naizgled slabijih od nas. U ciklusu za Euro 2000., 19. avgusta 1998. na Koševu, nokte smo izgrizli do laktova dok smo dočekali pobjedu nad Farskim Otocima od 1:0 (Baljić), a potom smo 6. septembra sve upropastili i u Sarajevu poklonili Estoniji bod - 1:1 (Barbarez iz penala - Hibić autogol).

U kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. ušli smo puni optimizma, ali smo završili grcajući u suzama. Ciklus smo počeli 2. septembra 2002. porazom od Španije na Koševu od 1:2 (Baljić 51 - Žerar 29, Ečeberija 72), a onda smo 11. oktobra u Tel Avivu od Izraela izgubili sa 1:3 (Akrapović - Berković, Abuksis, Katan).

U kvalifikacijama za Euro 2004. počeli smo grozno, ali nam je na kraju prvo mjesto umaklo za samo jedan gol. Na početku, Rumuni su nas 7. septembra na Koševu pregazili sa 3:0 (Kivu, Munteanu i Ganea), a onda smo 16. oktobra u Oslu dobili lekciju od Norveške, izgubivši sa 0:2 (Lundekvam i Rise).

Hlađenje na Koševu

Ciklus za Mundijal 2006. otvorili smo sa dva remija, protiv Španije u Zenici 8. septembra 2004. (1:1, Bolić i Visente), a onda smo 9. oktobra sa Srbijom i Crnom Gorom kao domaćini igrali 0:0.

U kvalifikacije za Euro 2008. ušli smo pobjedom na Malti od 5:2 (Barbarez, Hrgović, Bartolović, Muslimović, Misimović - Pace i Mifsud), ali smo sve uprskali protiv Mađara u Zenici (1:3 - Misimović penal - Hušti penal, Gera, Dardai).

Španci su nas na početku kvalifikacija za SP 2010., 6. septembra 2008., dobili sa 1:0 (Vilja), a onda smo rasturili Estoniju sa 7:0 (Misimović 3, Muslimović, Džeko 2, Ibričić 88), a u ciklusu za Euro 2012. počeli smo pobjedom u Luksemburgu od 3:0 (Ibričić, Pjanić i Džeko) da bi nas poslije toga na Koševu Francuzi vratili na zemlju sa 0:2 (Benzema i Maluda).

Samo četiri pobjede

16

utakmica u osam ciklusa

4

pobjede - Farski Otoci, Malta, Estonija i Luksemburg

22

postignuta gola

27

primljenih golova

**********************************

 

 

Pred početak kvalifikacija
Sušić: Pandža ozbiljno povrijeđen, a Spahić će igrati
03.09.2012.
Sušić: Pandža ozbiljno povrijeđen, a Spahić će igrati
Safet Sušić
FOTO: Avaz

***********************

Spahić će biti spreman za početak kvalifikacija za svjetsko prvenstvo, ali Pandža je još  upitan jer je njegova povreda ozbiljnija, izjavio je danas selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Sušić.

Sušić je naglasio da su obavljene konsultacije ljekarskih timova BiH i Spahićeve Seville, te da će defanzivac moći igrati jer je ustanovljeno da njegova povreda nije ozbiljna.

Pripreme nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine za kvalifikacijske susrete za svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine protiv Lihtenštajna i Latvije započinju danas okupljanjem igrača u austrijskom Feldkirchu.

Selektor je naglasio da su uvjeti za rad u Austriji fenomenalni i da očekuje, kao i uvijek, odličnu atmosferu u bh. timu. On smatra da nije potrebno tražiti zamjenu za Pandžu jer je 20 igrača dovoljno za prvi ciklus kvalifikacija.

- Igrači uvijek s nestrpljenjem očekuju početak kvalifikacija i uvijek im je drago kada se nakon dužeg vremena sastanu. To nam omogućuje dobar rad i pripreme za predstojeće susrete. Neću upućivati dodatne pozive jer smatram da nema potrebe tražiti zamjenu za Pandžu. Zamijenit će ga neko od igrača kojima raspolažem, rekao je Sušić.

Prvi susret u kvalifikacijama protiv Lihtenštajna reprezentacija BiH igra 7. septembra u Vaduzu na stadionu "Rheinpark" u 19 sati, a četiri dana kasnije na "Bilinom polju" u Zenici dočekuje selekciju Latvije.

******************************

 

 

Prvi čovjek bh. fudbala o početku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014.
Osim: Kroz historiju su nas svi tukli, a mi opet sve potcjenjujemo
03.09.2012.
Osim: Kroz historiju su nas svi tukli, a mi opet sve potcjenjujemo
Osim: Valjda su igrači skontali šta i kako treba
FOTO: Avaz

*******************************************

Nije baš kulturno uoči samog starta kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nazvati nekoga da pametuje šta i kako treba. No, ako iko treba i smije pametovati a da mu se ne uzme za zlo, onda je to Ivica Osim.

Kvalifikacije počinju u petak, a okupljanje je već danas. Prvi čovjek našeg fudbala očekuje mnogo, ali ne zato što misli da smo mi najbolji na svijetu nego zato što, najjednostavnije rečeno, smatra da smo za grupu u kojoj smo izvučeni, dovoljno dobri i iskusni da ovog puta ostvarimo cilj i plasiramo se na Mundijal.

Luksemburg primjer

- Važno je da nema problema, da smo svi živi i zdravi, mentalno i fizički. Valjda su igrači u svih ovih godina skontali šta i kako treba. Na početku, kada igramo s Lihtenštajnom i Latvijom, neka im za primjer bude utakmica s Luksemburgom iz prošlih kvalifikacija. Protivnici nisu isti, ali su slični.

Treba biti ozbiljan i discipliniran, čekati svoju šansu i ne dati protivniku da igra. Ne dozvoliti da im prođe bilo kakva slučajnost. To je glavni zadatak Safeta Sušića, da to osigura - kaže Osim.

Još jedan selektorov zadatak je da smiri usijane navijačke glave, koje nas već vide na Mundijalu.

Sebi najopasniji

- Najgore je to što ljudi kod nas pokvare sve, zato smo mi sami sebi najopasniji. Naša historija bogata je svim i svačim. Toliko smo dugo bili potlačeni. Skloni smo potcjenjivati svakoga, a kroz historiju, svi su nas tukli - nasmijao se "Švabo".

U nastavku izlaganja, Osim je konstatirao da će za našu sudbinu biti presudni pamet i iskustvo.

- Ova grupa je samo za pametne. A mislim da pameti imamo, isto kao i iskustva. Ako se to lijepo složi, ne vidim razlog da ne odemo na Svjetsko prvenstvo. Realno, ne znam kad bismo trebali otići ako ne sad - završio je Osim.

Situacija u društvu

Osim je imao i poruku za fudbalere.

- Ovo je situacija u kojoj fudbaleri, pored toga što misle na sebe i na lični plasman i napredak, moraju biti senzibilni prema situaciji u društvu. Ljudi ovdje žive teško, ali im ne treba mnogo da im život bude ljepši. Trebaju imati na umu i da ovo nije individualno dokazivanje nego kolektivna igra u kojoj treba pobijediti - tvrdi Osim.

I Hitler je probao oprezno i brzo

- Oprezno i brzo? Hitler je probao oprezno i brzo pa nije baš dobro završio. Ovdje treba biti pametan, oprezan, ali ne i prepotentan. Ne smije se dozvoliti da nas neka eventualnost izbaci iz takta, u smislu da očekuješ jedno, a desi se nešto drugo. Ne treba biti ni puput Engleza. Istrče na teren 100 na sat, rekao bi čovjek pojest će sve pred sobom, pa onda ispušu - rekao je Osim.

 

03.09.2012.

BiH SVAĐE VAŽNIJE OD EVROPE

BiH svađe važnije od Evrope

 03.09.2012.

Štefan File

..............................

      Evropski komesar za proširenje, Štefan File, sa žaljenjem je konstatovao da je za političare u BiH evropska agenda manje važna od njihovog međusobnog rivalstva.    

Evropska komisija je izrazila veliko razočarenje što su čelnici u BiH propustili prvi rok zacrtan u Mapi puta koja bi zemlju trebalo da dovede do podnošenja zahtjeva za kandidatski status za članstvo u EU. U Briselu se tako naglašava da, suprotno dogovoru koji je krajem juna postignut u dijalogu na visokom nivou, lideri BiH nisu uspjeli da se usaglase i do kraja avgusta podnesu zajednički prijedlog za izmjenu Ustava zemlje.

 

File razočaran jer nisu dogovorene izmjene Ustava BiH

U pisanom saopštenju, komesar za proširenje EU, Štefan File, sa žaljenjem konstatuje da „po svemu sudeći evropska agenda ima niži prioritet među političarima u BiH od njihovog međusobnog rivaliteta“: „Vjerujemo da građani BiH zaslužuju bolje. Mapa puta ostaje na snazi i zadaci nisu promijenjeni. Očekujemo da lideri BiH kažu kako i kada će Mapa puta biti realizovana, a to je jedini način da se napreduje na evropskom putu BiH“, izjavila je ovim povodom portparolka visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbijednost EU, Maja Kocijančić.

Istovremeno iz Evropske komisije pozivaju bosanskohercegovačke političare da ispune svoj dio odgovornosti i zajedno rade na napretku evrointegracionog procesa BiH. Kao posebno važan u Brisel se naglašava dogovor o koordinacionom mehanizmu koji bi omogućio da institucije BiH sa EU govore jednim glasom kada su u pitanju evropski poslovi.

Od Brisela se traži veći pritisak na  političare u BiH

Politički čelnici Bosne i Hercegovine obavezali su se krajem juna pred Evropskom komisijom da će do 31. augusta postići saglasnost oko amandmana na ustav zemlje kako bi se on uskladio s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Iz Brisela su posljednjih dana stizale kritike kada je u pitanju zalaganje i zaintersovanost bosanskohercegovačkih političara za evrointegracioni put zemlje. Neuspjeh domaćih političara da ispune rok koji su sami sebi zacrtali i usaglase se oko izmjene Ustava, u svjetlu primjene odluke Evropskog suda pravde u slučaju „Sejdić i Finci“, u EU vidi se kao još jedan neuspjeh kako na evrointegracionom putu zemlje tako i na putu boljitka za građane BiH.

Sve se češće mogu čuti i pozivi na veći pritisak EU, koji bi možda bio djelotvorniji u odnosu na samo riječi ohrabrenja i tako pogurao BiH napred. U Evropskoj komisiji na to odgovaraju da EU ima jasan plan za BiH koji predviđa konkretne akcije na kojima radi i tim EU i zemlje članice. Podsjeća se i na to da i predstavnik EU u BiH radi na evropskom putu te zemlje, ali da je krajnja i prevashodna odgovornost na političkim liderima u BiH: „Mi radimo sve što možemo kako bi se dogovoreno i ispunilo. Izvještaj o proširenju koji će biti objavljen 10. oktobra biće ogledalo onoga što je BiH napravila. Evropska perspektiva cijelog zapadnog Balkana je jasna i svi relevantni mehanizmi su uspostavljeni. Ali zadaci, reforme – to je nešto što zemlje, u ovom slučaju BiH, moraju same da uradi“, zaključila je ispred Evropske komisije Kocijančić.

Autorica: Marina Maksimović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

 

03.09.2012.

BiH OD SRBIJE PREUZELA ZGRADU AMBASADE SFRJ U OSLU

Obavljena primopredaja
BiH od Srbije preuzela zgradu ambasade SFRJ u Oslu
03.09.2012.
BiH od Srbije preuzela zgradu ambasade SFRJ u Oslu

 Zgrada ambasade u Oslu

FOTO: Agencije

**************************************

Bosna i Hercegovina je 31. avgusta od Republike Srbije preuzela zgradu ambasade bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koja se nalazi u Oslu, saopštilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Ovom prilikom komisije Bosne i Hercegovine i Republike Srbije su izvršile primopredaju svih imovinsko-pravnih i investiciono-tehničkih dokumenata, kao i primopredaju pokretne imovine – inventara osnovnih sredstava.

Primopredaja je izvršena na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ koji je potpisan 29. juna 2001. godine u Beču (Aneks B - Diplomatsko-konzularna imovina), Rezolucije sa nastavka jedanaestog sastanka Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ (Zagreb, 21. decembar 2006. godine) i Rezolucije sa nastavka četrnaestog sastanaka Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ (Zagreb, 21.decembar 2006. godine) i Rezolucije sa nastavka četrnaestog sastanka Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ (Beograd, 19. maj 2011. godine).

Nakon potpisivanja Zapisnika u kojem su Komisije BiH i Republike Srbije konstatatovale da nisu imale primijedbe na postupak primopredaje ispred objekta je podignuta zastava Bosne i Hercegovine.

 

03.09.2012.

PODRŠKA OD 500.000 KM: "ANDIĆGRAD" DOBIO SKORO POLA DONATORSKIH SREDSTAVA IZ DOBITI RUDNIKA I TERMOELEKTRANE UGLjEVIK

Podrška od 500.000 KM
"Andrićgrad" dobio skoro pola donatorskih sredstava TE Ugljevik
03.09.2012.
"Andrićgrad" dobio skoro pola donatorskih sredstava TE Ugljevik
Emir Kusturica
FOTO: Arhiva

..............................................

"Andrićgrad" Višegrad dobit će 500.000 KM sredstava raspoređenih iz donacija iz dobiti Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u prošloj godini, čime je nastavljena praksa da se za taj projekt režisera Emira Kusturice izdvajaju finansijska sredstva javnih preduzeća RS-a i poreznih obveznika koji pune budžet RS-a.

Prošle godine je Vlada RS-a donijela odluku kojom korisnika sredstava za izgradnju prve faze izgradnje "Andrićgrada" oslobađa primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, te istom odlukom obavezala i lokalne zajednice, javna preduzeća i neka ministarstva da daju novac za ovaj projekt.

Za realizaciju druge faze izgradnje "Andrićgrada" u Višegradu sredstva u iznosu od dva miliona maraka osigurana su putem Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, a i prva faza ovog projekta je odlukom Vlade RS-a podržana s nešto više od 4,4 miliona maraka.

Da sredstva od čak pola miliona KM izdvoji i RiTE Ugljevik odlučeno je na nedavnoj sjednici Skupštine akcionara tog preduzeća, održanoj 24. augusta.

Tom odlukom projekt kamenog grada u Višegradu, koji se realizira po ideji Emira Kusturice, dobio je više sredstava nego sve druge humanitarne i socijalne organizacije i udruženja iz oblasti sporta i kulture kojima je kao donacija raspoređeno  1.084.383,90 KM ili 10 posto iz netodobiti RiTE Ugljevik ostvarene u 2011. godini.

Primjera radi, u odluci je navedeno da za oblast kulture ide 70,48 posto od ukupno dodijeljenih sredstava donacija, odnosno 764.000 KM, od kojih samo "Andrićgradu" iznos od 500.000 KM, dok su brojne, mahom crkvene općine dobile najviše 120.000, a  većina od 5.000 do 3.000 KM.

Za oblast sporta izdojeno je 20,30 posto od ukupno dodijeljenih sredstava donacija RiTE Ugljevik ili 220.000 na brojne klubove, dok za socijalne pomoći i humanitarne svrhe ide svega 9,23 posto ili nešto više od 100.000 KM.

 

03.09.2012.

GALERIJA 11.07.95 TURISTE OSTAVLjA BEZ TEKSTA

GALERIJA 11.07.95 TURISTE OSTAVLjA BEZ TEKSTA

03.09.2012.
  Galerija 11/07/95 turiste ostavlja bez teksta

Fotografije Tarika Samaraha bude emocije, tugu i sjećanja

********************************

Galeriju 11.07.95 koja je od 26. jula otvorena za javnost, do sada je posjetio veliki broj turista. Izložene fotografije autora Tarika Samaraha izazvale su veliko interesiranje među Nijemcima, Austrijancima, Italijanima, Francuzima...

Nevin narod

Portparol ove galerije Ivica Pandžić kaže da posjetioci dođu ne samo da vide fotografije nego i da nauče više o onome što je zadesilo narod Srebrenice.

- Ljudi ostanu zatečeni. Temeljito pregledaju fotografije i zadrže se skoro tri sata. To nije formalni prilazak fotografijama nego uđu u suštinu dešavanja, jednostavno se unesu u priču o zločinu koji je počinjen nad nevinim narodom. Naši ljudi manje dolaze, možda zbog prezasićenja vlastitom mukom i pričama o ratu. Ova galerija bila je potrebna gradu i našoj zemlji zbog načina na koji prikazuje jedan zločin, iz poštovanja prema umrilima i njihovim porodicama - kazao je Pandžić.

Među brojnim posjetiocima sreli smo Endrjua Berika (Andrew Berick) iz Melburna. Kazao nam je da mu nije jasno kakvi su to ljudi koji mogu ubiti više od osam hiljada nevinih žrtava.

Stalne posjete

- Zaista sam prestravljen ovim što sam vidio. Nije mi jasno šta su snage Ujedinjenih naroda radile u Srebrenici kada je ovoliko ljudi zvjerski ubijeno. Ovo se nikada nikome ne smije ponoviti - rekao je Berik.

Andreas Miler (Andreas Muuler) u Sarajevo je stigao iz njemačkog Drezdena, a zatekli smo ga kako preslušava snimke preživjelih Srebreničana.

- Mislio sam da znam dosta toga o zločinu u Srebrenici, ali tek sada vidim koliko sam bio neupućen. Sarajlije i građani cijele BiH trebaju ovu galeriju konstantno posjećivati kako ne bi zaboravili šta im se desilo - istaknuo je Miler.

 

03.09.2012.

VIJEĆE ODBACILO ZAHTJEV ZA PONAVLjANjE SUĐENjA RADOVANU KARADžIĆU - ŽRTVE ŽELE DA SE ŽALE NA MEĐUPRESUDU RADOVANU KARADžIĆU - NASTAVLjENO SUĐENjE MONOKI KARAN ILIĆ

Haški sud
Vijeće odbacilo zahtjev za ponavljanje suđenja Karadžiću
03.09.2012.
Vijeće odbacilo zahtjev za ponavljanje suđenja Karadžiću
Zločinac Radovan Karadžić
FOTO: Arhiva

...............................................

Pretresno vijeće Haškog tribunala odbacilo je danas zahtjev zločinca Radovana Karadžića da mu se održi novo suđenje.

Karadžić je taj zahtjev podnio sredinom avgusta, javlja "Srna".

On je naveo da "tužilaštvo nije na vrijeme objelodanilo izjave 406 svjedoka ili transkripata sa svjedočenja, koje je imalo u posjedu prije maja 2009. godine, što je bio krajnji rok za objelodanjivanje".

Osim toga, "optužba je objelodanila 335.126 stranica oslobađajućeg materijala nakon početka suđenja, a ogromna većina tog materijala nije bila objelodanjena u najbržem roku", naveo je Karadžić. 

Pretresno vijeće zapazilo je u svojoj odluci da je, tražeći novo suđenje, optuženi tražio da se svaki svjedok ponovo pozove da svjedoči, "a da nije pokazao dobar razlog da se ponovo pozove ijedan svjedok zbog kršenja obaveze objelodanjivanja".

Vijeće je podsjetilo da je optuženi i ranije tražio sankcije za tužilaštvo zbog kršenja obaveze objelodanjivanja, iako je ranije odbacivalo takve zahtjeve obrazloživši da optuženom nije nanesena pravna šteta kašnjenjem u objelodanjivanju.

Žrtve žele da se žale na međupresudu Karadžiću

imageRadovan Karadžić

******************************

Predstavnici žrtava zločina iz sedam općina u BiH zatražili su od Apelacionog vijeća Haškog tribunala dozvolu da upute žalbu na odluku kojom je Radovan Karadžić oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine nakon dokaznog postupka optužbe.

Podnesak koji u ime Satka Mujagića i Fikreta Alića, žrtava iz Prijedora, te Udruženja svjedoka i preživjelih genocida potpisuje američki advokat Aarom Marcu podržalo je preko 70 pojedinaca i udruženja iz BiH i regiona.

U podnesku su predstavnici žrtava zatražili da im Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) dozvoli da iznesu svoje protivljenje odluci Sudskog vijeća da oslobodi Karadžića optužbe za genocid počinjen 1992. godine u Prijedoru, Ključu, Zvorniku, Sanskom Mostu, Bratuncu, Foči i Vlasenici.

“Žrtve zločina imaju ljudsko i historijsko shvatanje posljedica koje će proisteći iz odluke Tribunala, za razliku od stranaka u postupku. S ljudske strane, njihov stav će pomoći da se emocionalne i stalne posljedice dešavanja opisanih dokazima ispoštuju na način koji je prikladan Tribunalu. Međutim, žrtve smatraju i da će s historijske strane ova presuda imati trajan uticaj na živote Bošnjaka i Hrvata u BiH”, stoji u podnesku.

Eventualno donošenje presude za genocid počinjen 1992. žrtvama će dati objašnjenje i odrediti odgovorne za sva vremena za neobjašnjivi užas koji su pretrpjele, navodi se u podnesku.

“Žrtve navodnih zločina gospodina Karadžića imaju pravo da podnesu žalbu u svoje ime i ime drugih žrtava genocida, uključujući one koji više nemaju glasa kojim bi se obratili Tribunalu. Oni su bili tamo i znaju šta su preživjeli. Ovaj Tribunal je posljednji forum pred kojim se može čuti njihov glas”, stoji u podnesku.

Prema pravilima Haškog tribunala, Sudsko vijeće može nakon okončanja dokaznog postupka optužbe donijeti oslobađajuću presudu na jednu ili sve tačke optužnice.

Kako je navedeno u podnesku žrtava, u ovom slučaju se ne može tvrditi da ne postoje dokazi prema kojima bi se mogla zaključiti odgovornost optuženog Karadžića za genocid u sedam općina u BiH.

Nakon dokaznog postupka Haškog tužilaštva, koji je trajao dvije godine, Sudsko vijeće je krajem juna ove godine Karadžića oslobodilo krivice za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina. Haško tužilaštvo je uputilo žalbu na ovu odluku, javio je BIRN.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske (RS), optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.


(Vijesti.ba/Fena)

Nastavljeno suđenje Moniki Karan Ilić

imageOsnovni sud Brčko distrikta

*******************************

BRČKO - Danas je pred Osnovnim sudom Brčko distrikta nastavljeno suđenje Moniki Karan Ilić optuženoj za ratni zločin počinjen nad civilnim stanovništvom u koncentracionom logoru Luka. Ona je u osam tačaka optužena da je od početka maja do 10. jula 1992. godine u Brčkom u koncentracionom logoru ...

Monstruozna Srpska Zločinka Monika Ilić-Simonović, aka: Nataša Stojanov

Monstruozna Srpska Zločinka Monika Ilić

**********************************

... "Luka" i SJB Brčko vršila mučenja, nečovječna postupanja, nanosila velike patnje, povređivala tjelesni integritet i zdravlje, te vršila fizička i psihička zlostavljanja civilnog stanovništva.

Protiv Monike Karan Ilić danas su svjedočili zatočenici Amir Didić, Suad Ramović i Hasan Kamberović.

"Po naredbi Monike tukao me je njen tadašnji momak Goran Jelisić Adolf, a Monika je tražila da poteče zelena balijska krv", kazao je Amir Didić, jedan od logoraša koji je preživio najviše torture i mučenja, a koji se danas također prisjetio trenutka kada je Monika po njemu prosipala solnu kiselinu.

Svjedoci Suad Ramović i Hasan Kamberović kazali su danas da je Monika u logor dolazila u civilu ali naoružana pištoljem.

Monika Karan Ilić nalazi se u pritvoru u Bijeljini, a njen vanbračni muž Nebojša Stojanov izjavio je danas za naš medij, da nije zadovoljan odnosom brčanskog pravosuđa prema njoj.

"Žalili smo se na postupanje Suda Brčko distritka, jer joj je uskraćena ljekarska pomoć specijaliste, uskraćene su posjete koje smo imali ja i djeca, nikad nismo dobili dozvolu za bračnu posjetu na koju ona ima pravo, čekamo na odluku Ustavnnog suda BiH i ići ćemo do Strazbura", rekao je Stojanov.

Suđenje se nastavlja 10. septembra kada će protiv Monike karan Ilić svjedočiti Džafer Deronjić, koji je svjedočio i u Haagu protiv Gorana Jelisića Adolfa, prenosi BDC Televizija.


(Vijesti.ba/Fena)

 

 

03.09.2012.

EK RAZOČARANA - VEHID ŠEHIĆ: VODITI RAČUNA DA SREBRENIČANI NE BUDU ZLOUPOTREBLjAVANI

EK razočarana što čelnici u BiH nisu dogovorili promjene Ustava

image

Evropska komisija je u ponedjeljak izrazila razočaranost time što čelnici Bosne i Hercegovine nisu do dogovorenog roka uspjeli dogovoriti promjene ustava, što je jedan od uvjeta za podnošenja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji.  "Komisija izražava duboku razočaranost time što su institucionalni ...

...  i politički čelnici u Bosni i Hercegovini propustili prvi rok, koji je trebao dovesti do prvog koraka prema članstvu u EU-u", izjavila je glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič, javila je Hina.

Politički čelnici Bosne i Hercegovine obavezali su se krajem juna pred Evropskom komisijom da će do 31. augusta postići saglasnost oko amandmana na ustav zemlje kako bi se on uskladio s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Dervo Sejdić i Jakob Finci tužili su Bosnu i Hercegovinu jer se kao predstavnici romskog odnosno židovskog naroda nemaju pravo kandidirati za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, to pravo imaju samo pripadnici triju konstitutivnih naroda.

Evropski sud za ljudska prava donio je u decembru 2009. godine presudu u korist Sejdića i Fincija i naložio BiH da otkloni iz Ustava i Izbornog zakona diskriminirajuće odredbe.

Glasnogovornica Kocijančič je pročitala dio izjave povjerenika za proširenje Štefana Fuelea, koji je izrazio razočaranost činjenicom da je političkim čelnicima u BiH važnije njihove međusobno nadmetanje od evropske budućnosti zemlje.

"Vjerujemo da su državljani Bosne i Hercegovine zaslužili bolje", rekao je Fuele.

Usklađivanje ustava BiH s presudom u slučaju Sejdić-Finci uvjet je za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to se opet smatra nužnim kako bi BiH mogla podnijeti vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU-u. BiH je jedina zemlja jugoistočne Evrope, uz Kosovo, koja još nije podnijela zahtjev za članstvo.


(Vijesti.ba/Fena)

Voditi računa da Srebreničani ne budu zloupotrijebljeni kao glasačko tijelo

imageVehid Šehić

****************************************

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, nekadašnji predsjednik Izborne komisije Bosne i Hercegovine, izjavio je danas Agenciji Fena da je svojevremeno podržao Građansku inicijativu "Glasaću za Srebrenicu" sa željom da se svim Srebreničanima koji su imali prebivalište u tom gradu 1991. godine omogući da glasaju na predstojećim lokalnim izborima u BiH zbog specifičnosti sredine u kojoj je etnička struktura izmijenjena genocidom.

Šehić smatra da prognanim Srebreničanima treba pomoći, uz to voditi računa da ne budu zloupotrijebljeni kao glasačko tijelo.

(Vijesti.ba/Fena)

 

 

03.09.2012.

PROTEST BH. POLjOPRIVREDNIKA

Poljoprivrednici godinama bez uspjeha upozoravaju vlasti BiH da rade protiv zemlje

imageProtesti bh. poljoprivrednika u Gradišci

.............................................

Članovi Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske blokirali su danas granični prelaz u Gradišci, jer su nezadovoljni djelimičnim provođenjem ugovora o slobodnoj trgovini, nedobijanju izvoznih brojeva i plavog dizela.

Predsjednik Udruženja Vladimir Usorac rekao je da poljoprivrednici u  posljednje četiri godine bez uspjeha upozoravaju vlasti BiH da rade  protiv zemlje.

Prema njegovim riječima, samo zbog nepotpunog provođenja ugovora o slobodnoj trgovini BiH godišnje gubi milijardu KM.

"Ako ne dobijemo izvozne brojeve, od naredne godine, kada Hrvatska  bude u EU, imaćemo 50 miliona litara mlijeka viška. Poljoprivreda je  najzastupljenija grana privređivanja u BiH i, ako mi prestanemo da  radimo, BiH će ubrzo da bankrotira. Upravo se borimo protiv toga", rekao  je Usorac danas tokom protestima na graničnom prelazu u Gradišci,  organizovanim od 10.00 do 11.00 časova.

Poljoprivrednici iz Republike Srpske današnjim protestima u  potpunosti podržavaju kolege iz Federacije BiH, a odgovore na upozorenja  očekuju od Savjeta ministara BiH, Parlamentarne skupštine BiH i svih  agencija koje imaju veze sa poljoprivredom i izvozom.

(Srna)

Uskoro će se svi poljoprivredni proizvođači naći u istoj situaciji

imageProtesti bh. poljoprivrednika

***********************************

Poljoprivredni proizvođači novogradske i prijedorske opštine jutros su traktorima zaustavili saobraćaj na jednoj kolovoznoj traci na graničnom prelazu u Novom Gradu, javlja dopisnik Srne.

I ovaj protest upozorenja organizovan je od 10.00 do 11.00 časova u  dogovoru sa Udruženjem poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske,  kako bi nadležnima skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, a  koji, kako tvrde, godinama čekaju rješenje.

Predsjednik Udruženja farmera Novi Grad Milan Brkić rekao je da je  cijena pogonskog goriva svaki dan viša, što, uz gubitke koje će  poljoprivrednici imati zbog suše, dovodi proizvođače u situaciju da više  ne mogu obrađivati zemlju kako bi to trebalo.

Brkić je istakao da će dodatni problem nastati ulaskom Hrvatske u EU ukoliko ne dobiju izvozne brojeve.

"Mi možemo naše mlijeko prodati na našem tržištu, ali samo ako ne bude uvoza, što se neće desiti", izjavio je Brkić.

Član Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Dragan  Janjić iz Prijedora, koji je prošle godine proizveo 200 tona sirovog  mlijeka, kaže da će ulaskom Hrvatske u EU biti obustavljen uvoz mlijeka  iz BiH u tu zemlju i tvrdi da će se i drugi proizvođači naći u sličnoj  situaciji.

"Samo trenutno su najugroženiji proizvođači mlijeka, jer će se uskoro  i drugi poljoprivredni proizvođači naći u istoj situaciji", rekao je  Janjić.

On kaže da proizvođači iz BiH ne mogu nikako u sadašnjoj situaciji  biti konkurentni na evropskom tržištu, pošto kupuju skuplje gorivo i  mineralno đubrivo, a imaju daleko manje podsticaje nego što je to slučaj  u zemljama EU.

Na području novogradske opštine, u Agenciji za posredničke i  informativne poslove registrovano je 1.800 poljoprivrednih gazdinstava,  među kojima je 350 proizvođača mlijeka sa godišnjom proizvodnjom od  četiri miliona litara.

(Srna)

Blokada graničnih prijelaza na području BiH

imageGP Šamac

**************************************

Zbog neriješenih problema u poljoprivredi oba bh. entiteta članovi Udruženja poljoprivrednih proizvođača-stočara Republike Srpske i Koordinacije poljoprivrednih udruženja i saveza Federacije BiH danas su se odlučili na blokadu graničnih prijelaza na području Bosne i Hecegovine.

Od 10 do 11 sati članovi Udruženja poljoprivrednika-stočara RS-a  blokirat će, kako su naveli, sve granične prijelaze u RS-u, dok je  Udruženje poljoprivrednika u FBiH najavilo blokadu svih graničnih  prijelaza u Federaciji BiH od 12 do 14 sati, a na GP Brod,Orašje i Šamac  od 12 do 15.

Ratari navode da je ovo njihov znak upozorenja vlastima.

"Neriješeni problemi odnose se na neprovođenje ugovora o slobodnoj  trgovini, dobijanje izvoznih brojeva i plavi dizel", potvrdio je  predsjednik udruženja iz RS-a Vladimir Usorac.

Precizirao je da će centralni skup biti održan na graničnom prijelazu u Bosanskoj Gradišci.

(Vijesti.ba/Fena)

 

 

03.09.2012.

ZAKONSKI OBAVEZATI ENTITET RS-e DA OBEŠTETI ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Zakonski obavezati RS da obešteti žrtve genocida u Srebrenici

imageŽrtve genocida u Srebrenici

***********************************

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir primio je danas predstavnike udruge "Majke enklava Srebrenica i Žepa", kojoj je dao podršku za odlazak u Strasbourg, gdje će Evropskom sudu za ljudska prava biti predana tužba za počinjeni genocid.

Predstavnice udruge Munira Subašić i Kada Hotić informisale su  predsjednika Budimira o ključnim problemima prognanih Srebreničana,  pored ostaloga, o nemogućnosti održivog povratka i ostvarenja osnovnih  prava, za što optužuju aktualnu vlast u oba entiteta i na nivou BiH.

Posebno su istakle indolenciju vlasti u Federaciji BiH, koje su ih, kako su kazale, prevarile.

Budimir je tokom razgovora, pored ostalog, ponovio svoj raniji stav  po pitanju civilnih žrtava rata, a koje su uvedene u pravo kao stradali  vojnici s nakanom rješavanja statusa obitelji, a čime je otvorena  mogućnost promjene kategorije optužnica odgovornih za te zločine,  saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Predsjednika FBiH.

On smatra da je potrebno dopuniti postojeća zakonska rješenja o civilnim žrtvama rata s posebnim odnosom prema žrtvama genocida.

- Na taj način bila bi stvorena pretpostavka za obeštećenje tih  žrtava od Republike Srpske, čije su jedinice i politika odgovorne za  genocid u Srebrenici, kazao je Budimir.

(Vijesti.ba/Fena)

 

03.09.2012.

NEMA PRAVDE ZA NESTALE - ŽRTVAMA OPSADE SARAJEVA

Porodice i dalje neobaveštene o sudbini svojih najdražih

Nema pravde za nestale

 
Photo: asset-cache.net

Udruženja porodica nestalih slažu se sa ocenom “Amnesti internešenela” da je izostanak napretka u pronalaženju njihovih najmilijih rezultat činjenice da počinioci ratnih zločina još poseduju politički uticaj * Još nije pronađeno oko 10.000 osoba nestalih u sukobu u BiH, 2.000 u Hrvatskoj, 900 na Kosovu i 13 u Makedoniji

Cilj pronalaženja 14.000 osoba koje se vode kao nestale u ratovima  devedesetih u bivšoj Jugoslaviji još nije ispunjen zbog nepostojanja  političke volje da se ostvare osnovna ljudska prava žrtava i počinioci  privedu pravdi, navodi se u izveštaju organizacije za zaštitu ljudskih  prava “Amnesti internešenel”.

Izveštaj je objavljen 30. avgusta, za Međunarodni dan nestalih.

Samira Krehić, iz Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), kaže  da je cifra od 14.000 nestalih samo procena i da tačna brojka ne može da  se utvrdi sve dok države ne sastave svoje spiskove i zajedničku listu  osoba svih nacionalnosti koje su nestale tokom ratova devedesetih.

Prema zvaničnim podacima ICMP-a, po završetku sukoba u bivšoj  Jugoslaviji bilo je 40.000 nestalih osoba za koje se sumnjalo da nisu  više među živima. Oko 30.000 osoba nestalo je tokom rata u BiH, 5.500  nestalo je u ratu u Hrvatskoj, a 4.400 u sukobu na Kosovu, dok su 23  osobe nestale 2001. godine tokom krize u Makedoniji.

Još nije pronađeno oko 10.000 osoba nestalih u sukobu u BiH, 2.000 u Hrvatskoj, 900 na Kosovu i 13 u Makedoniji.

Članovi Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih, osnovane  prošle godine u Sarajevu, slažu se da dvadeset godina posle rata nije  postignuto mnogo u vezi sa pronalaženjem članova njihove porodice zbog  nepostojanja političke volje.

Bosna i Hercegovina

Zakoni i deklaracije su samo mrtvo slovo na papiru: Seida Karabašić
Photo: Stock

Seida Karabašić, predstavnica udruženja iz BiH, čiji je otac nestao u  Prijedoru tokom rata u BiH, dok su njegovi posmrtni ostaci pronađeni  1999. godine, kaže da postoje brojni zakoni i deklaracije o nestalim  osobama, ali da su oni samo mrtvo slovo na papiru.

“Amnesti” u svom izveštaju ističe da izostanak primene Zakona o  nestalima u BiH iz 2004. stvara mnoge probleme porodicama nestalih “jer  ne uspevaju da dođu do informacija o tome šta se dogodilo sa njihovim  najmilijima i gde se oni nalaze.”

Po završetku sukoba 1995. godine, od ukupno 3,4 miliona stanovnika  BiH, prijavljen je nestanak njih oko 30.000. Prema podacima “Amnestija”,  sudbina 10.500 osoba ostaje nerasvetljena.

“Amnesti” tvrdi da problem sa kojim se suočavaju sve zemlje bivše  Jugoslavije jeste nemogućnost da se procesuiraju ratni zločini. U mnogim  zajednicama, osumnjičeni ratni zločinci i dalje žive kraj žrtava i  njihovih porodica.

Brojni osumnjičeni za zločine drže položaje u vladi, vladajućim  političkim strankama, vojsci i policiji, što predstavlja značajnu  prepreku u procesuiranju ratnih zločina.

Hrvatska

U državnim institucijama širom bivše Jugoslavije rade ljudi koji su  bili umešani u ratne zločine: Ljiljana Alvir
Photo: Stock

Ljiljana Alvir, predstavnica udruženja porodica nestalih iz Hrvatske,  slaže se sa ovim zaključkom. Njen brat je nestao 1992. godine u  Vukovaru i još nije pronađen.

“U državnim institucijama širom bivše Jugoslavije imate ljude koji su  bili direktno ili posredno umešani u ratne zločine”, kaže Alvirova.

Od 6.406 ljudi čiji je nestanak prijavljen Međunarodnom Crvenom krstu u Hrvatskoj, nije pronađeno više od trećine.

“Amnesti” tvrdi da hrvatsko društvo još nije spremno da prizna  zločine koje su počinile hrvatske snage nad građanima srpske  nacionalnosti.

“Uprkos nedavnom napretku koji je ostvarilo hrvatsko i srpsko  pravosuđe u rešavanju nekažnjivosti počinilaca, i dalje postoje mnoge  prepreke za efikasnu istragu, uključujući prisilni nestanak i otmice  svedoka”, stoji u izveštaju.

“I hrvatske i srpske vlasti moraju hitno da unaprede mere zaštite  svedoka te da povećaju broj i kvalitet procesuiranja”, ističe “Amnesti”.

Srbija i Kosovo

Prema podacima ICRC-a, oko 3.600 ljudi vodi se kao nestalo u sukobima  1998. i 1999. godine između srpskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova  (OVK).

Porodice sa Kosova i iz Srbije još čekaju ekshumaciju posmrtnih  ostataka svojih rođaka, da se oni identifikuju i vrate im se, da bi  mogli da ih sahrane.

Olgica Božanić, predstavnica Srbije u Regionalnoj koordinaciji, i  sama izbeglica sa Kosova, kaže da nije uspela da locira posmrtne ostatke  dvojice svoje braće koje je oteo OVK, zajedno sa drugom rodbinom, u  Orahovcu 1998. godine.

Posmrtni ostaci druge rodbine pronađeni su u masovnoj grobnici na  Kosovu 2005. godine. Što se tiče njene braće, ona sumnja da su njihovi  organi prodati negde u Albaniji.

Photo: Stock

Povodom ovog pitanja, “Amnesti” je pozdravio formiranje specijalnog  tima Misije vladavine prava EU na Kosovu (Euleks), čiji je cilj da  istraži optužbe za trgovinu organima bivšeg izvestioca za ljudska prava  Saveta Evrope Dika Martija.

“Amnesti” je pozvao vlasti u Beogradu da sprovedu istragu protiv  policajaca koji su služili pod komandom policijskog generala Vlastimira  Đorđevića, osuđenog u Hagu za zločine nad kosovskim Albancima.

Makedonija i Crna Gora

Izveštaj “Amnesti internešenela” bavi se i pitanjima nestalih i  tranzicione pravde u Makedoniji i Crnoj Gori, dvema zemljama koje su  samo marginalno osetile rat u bivšoj Jugoslaviji.

Jedanaest godina posle oružanog sukoba između makedonske vojske i  Oslobodilačke nacionalne armije (ONA), vlasti još nisu pokrenule  nezavisnu, nepristrasnu i temeljnu istragu povodom navoda o prisilnim  nestancima i otmicama koje su se dešavale tokom konflikta.

Do sada nisu preduzete odgovarajuće mere da se istraži otmica  šestorice građana albanske nacionalnosti, dvanaestorice makedonske  nacionalnosti i jednog bugarskog državljanina.

“Amnesti” je pozvao vlade Makedonije i Hrvatske da ratifikuju  Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih lica od prisilnog nestanka i  primene je u nacionalnom zakonodavstvu.

Organizacija traži i zvanično priznavanje rada Komisije za prisilne  nestanke, tela zaduženog za rad sa pojedincima koji tvrde da su bili  žrtve.

Što se Crne Gore tiče, “Amnesti” navodi da uprkos tvrdnjama vlasti da  ova država nije učestvovala u međunarodnom sukobu, Apelacioni sud u  Crnoj Gori presudio je da je sukob u bivšoj Jugoslaviji bio međunarodni i  da devetorica bivših policajaca i zvaničnika mogu da se prosecuiraju za  ratne zločine počinjene u Crnoj Gori 1992. godine.

Okončanje nekažnjivosti

“Amnesti internešenel” pozvao je vlade zemalja iz regiona da pokažu  čvrstu rešenost da okončaju nekažnjivost onih koji su osumnjičeni za  prisilne nestanke i otmice.

Organizacija traži da se regionalne vlade sprovedu hitne i  nepristrasne istrage ratnih zločina i da garantuju žrtvama i njihovim  porodicama pravo na zaštitu i podršku.

Pozvana je i Evropska komisija da izvrši pritisak na regionalne vlade  kroz proces pridruživanja, da bi se osigurao napredak u okončanju  nekažnjivosti osumnjičenih.

“Amnesti” od Evropske komisije traži i da garantira da će porodice  nestalih dobiti i pravdu i odgovarajuće i delotvorno obeštećenje za  gubitak svoje rodbine.

*Tekst prenosimo sa sajta BIRN

*******************************************

Žrtvama opsade Sarajeva

Obeštećenje porodicama ubijenih Sarajlija

 
Photo: Stock

Svaki građanin Sarajeva koji je proveo rat u opkoljenom gradu ima pravo da tuži Republiku Srpsku, jer je prošao kroz neviđenu torturu. Kako je Dejtonskim sporazumom Republika Srpska prihvatila kontinuitet ratne RS, a krivična djela opsade Sarajeva provodila Vojska RS, odgovornost tog entiteta je neupitna * Svi srodnici imaju pravo na naknadu, pa u jednoj porodici stradalog imamo više tužitelja * Neuobičajeno za predstavnike vlasti koju predvodi Milorad Dodik, u ovom slučaju su iz Pravobranilaštva RS navodili da je "RS samo entitet u okviru BiH i da je država za sve odgovorna"

Općinski sud Sarajevo donio je 17. augusta nove dvije presude prema kojima Vlada Republike Srpske mora isplatiti odštetu za Sarajlije koje su tokom rata izgubile najbliže članove porodice, potvrdio je za agenciju Anadolija Esad Hrvačić, advokat koji zastupa porodice ubijenih civila i žrtve rata. Uz presudu, donesenu 13. jula ove godine, kada je Vladi RS naložena isplata 437 hiljada KM odštete za 31 Sarajliju koji je tokom rata izgubio najbliže članove porodice, sada već postoje tri presude koje je sarajevski sud donio u korist žrtava 44-mjesečne opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.
"U slučaju nove dvije presude radi se, također, o porodicama civilnih žrtava rata. Svaki dan očekujemo završetak novih sudskih postupaka i donošenje novih zvaničnih presuda. Sudska praksa je prihvatila tužbeni zahtjev po pitanju pravnog osnova i visine štete. Očekujemo da će i ostale presude biti pozitivno rješavane", rekao je Hravačić za AA.

Advokat Hrvačić u tužbama se, uz ostalo, pozivao na činjenicu da je Haški tribunal  izrekao pravomoćne presude bivšim komandantima Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Stanislavu Galiću, odnosno Dragomiru Miloševiću, koji su osuđeni na doživotni zatvor, odnosno kaznu od 29 godina zatvora zbog "terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva".
Po mišljenju pravnog zastupnika žrtava, presuda Galiću i Miloševiću podrazumijeva da svaki građanin Sarajeva koji je proveo rat u opkoljenom gradu ima pravo da tuži Republiku Srpsku, jer je prošao kroz neviđenu torturu. Kako je Dejtonskim sporazumom Republika Srpska prihvatila kontinuitet ratne RS, a krivična djela opsade Sarajeva provodila Vojska RS, odgovornost tog entiteta je neupitna.
Po Statutu Haškog tribunala, djela koja su nastupila zbog nehumanog ratovanja ne zastarijevaju, kao ni šteta koja nastupi uslijed tih krivičnih djela.
Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo(KS), kaže u razgovoru za agenciju Anadolija kako je apsurdno govoriti o tome da bilo ko može porodicama žrtava nadoknaditi pretrpljenu bol. No, kako naglašava, presude su važne za historiju.

 

"Naši najmiliji su ubijeni na brutalan način, a mnogi ljudi u Sarajevu su izgubili dijelove tijela. Niko to parama ne može platiti. Međutim, postoji ta moralna satisfakcija koja je nevjerovatno važna žrtvama u smislu da će oni koji su nam učinili to zlo biti kažnjeni, pa makar to bilo samo slovo na papiru. Pravda ne može stići sve one koji su pucali po Sarajevu i ubijali naše ljude. Ali, te ubice su, i to je posebno važno, radile u ime sistema. Nama je važno da sistem kao takav odgovara i da se zna da je Republika Srpska odgovorna za ubijanje i ranjavanje civila u gradu Sarajevu", tvrdi Karović.
Sekretar Unije civilnih žrtava rata KS Muzafer Teskeredžić, koji jetokom granatiranja Sarajeva izgubio oca i sestru, zadovoljan je presudama Općinskog suda Sarajevo. Dokazano je, veli, da je Sarajevo 1.425 dana  bilo najveći logor poslije Drugog svjetskog rata i Staljingrada.

"Pravda je spora, ali dostižna. Mi smo jedini smogli snage i sami, bez pomoći države, podnijeli 3.700 tužbi protiv RS za učinjene zločine, odnosno za ubistva i ranjavanja naših najmilijih u Sarajevu. Zlo su uradili i zlo se mora platiti! Vjerujemo da će sve tužbe biti riješene u našu korist. Mi smo ovo očekivali, jer pravda je na našoj strani. U pitanju su sarajevski civili koji su ubijani kao glineni golubi. Sarajlije su gubili dijelove tijela u redovima za vodu i hljeb, u kućama, na ulici... Sa ovakvom presudom svaki tužitelj će dobiti jednu moralu satisfakciju. Ja ću dobiti crno na bijelo da je mog babu i moju sestru ubio četnik, kao što su ubili ine, našu braću, sestre, majke i očeve. Ovo je dio historije", govori za AA Teskeredžić.
On pojašnjava da su tužbe najprije bile upućene Osnovnom sudu u Banjoj Luci. No, žrtve su se u Republici Srpskoj suočile s novim, ovaj put pravnim terorom. Uz opstrukcije, sudovi su im ispostavljali fakture na ime navodnih sudskih taksi i do 5.000 KM po osobi! Zato su predmeti prebačeni na Općinski sud Sarajevo, sud u gradu gdje su zločini počinjeni. Sarajevski sud je ozbiljno shvatio svoj posao i to je rezultiralo prvim presudama ovih dana.

Photo: Milomir Kovačević Strašni
Sarajevske žrtve očekuju odštetu od nekoliko stotina hiljada maraka, ali o ciframa ne žele govoriti. Sekretar Teskeredžić napominje da to neće biti iznos od 600 miliona maraka o kojem se špekuliralo u javnosti nakon prve inicijative.
"Radi ubrzanja postupaka, u odmjeravanju visine odštete nisu korišteni standardi Evropske unije, već iznosi koji osiguravajuća društva u BiH isplaćuju u slučaju pogibije u saobraćajnoj nesreći ili pri nastanku trajnog invaliditeta. Tako će, primjerice, majci za ubijeno dijete u Sarajevu biti isplaćena odšteta od 20 hiljada KM. No, svi srodnici imaju pravo na naknadu, pa u jednoj porodici stradalog imamo više tužitelja. Uglavnom, mi do polovine iduće godine očekujemo dovršetak procesa izvršenja po presudama, to jeste isplatu odštete.  Do kraja godine bi trebale biti donesene sve pravosnažne presude", kaže Teskeredžić.

 

Iz Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo apostrofiraju da se neće zaustaviti na ovome. Na čekanju je, kako kažu, još 600 tužbi za građane čiji članovi porodica su stradali izvan Sarajeva. Najavljuju mogućnost pokretanja tužbi iz svih dijelova BiH.
Iz Unije apeliraju na sve bh. institucije da u interesu istine o Sarajevu i agresiji na BiH pomognu onim građanima Sarajeva koji su teško ranjeni tokom opsade Sarajeva, odnosno trajno ostali invalidi.
Da bi mogli realizirati svoje tužbe moraju platiti vještačenja od 150 KM, jer je nalaz vještaka relevantan dokaz na sudu. Budući da je velika većina stradalih lošeg imovnog stanja, ne mogu sami platiti vještačenje. U Uniji se boje da bi njihovi tužbeni zahtjevi mogli biti dovedeni u pitanje.

Photo: Stock
"Svojevremeno smo bili kod premijera Kantona Sarajevo Fikreta Musića, ali on nam je samo rekao da su to naše privatne tužbe i da nam ne može pomoći!? Ovo nisu samo naše privatne tužbe. Jer, niko ne može platiti našu bol. Ali, važno je o no što ostaje za historiju. Jer, sve što nije zapisano, nije se ni desilo. A znamo da su agresori, pa i ovi naši iz Srbije, majstori u prekrajanju historije. Molimo i vlasti Republike Turske da shvate važnost ovih postupaka i da nam, ako su u mogućnosti, pomognu", kazao je Teskeredžić.
Zanimljivo je da su predstavnici Pravobranilaštva RS najprije tvrdili da se u BiH dogodio građanski rat, te da RS ne može biti odgovorna za zločine.
No, na koncu su dogovornost prebacivali na državu BiH, koja bi, po njima, trebala platiti odštetne iznose žrtvama. Kako je kazao Teskeredžić, neuobičajeno za predstavnike vlasti koju predvodi Milorad Dodik, u ovom slučaju su iz Pravobranilaštva RS navodili da je "RS samo entitet u okviru BiH i da je država za sve odgovorna".

 

 

 

03.09.2012.

SLUČAJ MILUN KORNjAČA: KAKVI SU MEHANIZMI KONTROLE OSUMNjIČENIH U BOSNI I HERCEGOVINI

Slučaj Kornjača: Kakvi su mehanizmi kontrole osumnjičenih u BiH

 

Ulaz u Sud BiH

*****************************************************************

Sud BiH ukinuo je mjere pritvora optuženom Milunu Kornjači. Određene su mu mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta, putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava - pasoša izdatih na ime optuženog, zabrane izdavanja novih pasoša, kao i korištenja lične karte za prelazak državne granice BiH.

Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za tim postoji potreba, a kontrola opravdanosti će se vršiti svaka dva mjeseca. Inače, Kornjača je jedini optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištima. Postavlja se pitanje zbog čega se osumnjičeni puštaju na slobodu ako i kada su u pritvoru ne dolaze na suđenja.

Milun Kornjača jedini je optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištu. Naime, prije nego što su mu ukinute mjere pritvora, sudsko vijeće odlučilo je da se suđenje Kornjači, koji je optužen na zločine počinjene u Čajniču, može održavati i ukoliko on odbije da bude prisutan. Sve to, iako je ljekar utvrdio da je “sposoban da prati suđenje”.

Suđenje Milunu Kornjači po mnogo čemu je specifično, kažu novinari koji svakodnevno izvještavaju iz sudnice državnog Suda.

„Kornjača je vrlo specifičan slučaj jer su ranije vještaci utvrdili da on ne može da boravi na suđenju više od sat i po, tako da je svako suđenje trajalo samo sat i po. Njegovi branjenici također kažu da imaju jako težak kontakt s njim, jedva ga ostvaruju jer on ima zdravstvenih problema koji utiču samim tim na njegovo ponašanje. Kako ne bi suđenje bilo u potpunosti otkazano, Sud BiH je odlučio da se održavaju suđenja, da svjedoci svjedoče bez njegovog prisustva“, kaže urednica Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.

Milan Romanić, koji pred Sudom BiH zastupa odbranu Miluna Kornjače, smatra da optuženi koji se odbijaju pojaviti na suđenju štete prije svega sopstvenoj odbrani.

„Zato je zakon predvidio odredbu da je zabranjeno suđenje u odsustvu. Međutim, ako optuženi ne želi da dođe na suđenje, onda zbog ekonomičnosti suđenje se odvija u njegovom odsustvu“, navodi Milan Romanić.

Sud nema mehanizme da kazni one koji se ne žele pojaviti na suđenju, dodaje Romanić, osim prisilnog privođenja pred sudsko vijeće:

„Za razliku od nedolaska svjedoka ili vještaka, za optuženoga ne postoji novčana kazna. Jednostavno suđenje ide bez njega i to je dovoljna kazna za njega jer će sigurno proći lošije onaj optuženi koji ne odlazi na suđenje nego onaj koji se pojavljuje.“

Novinarka Nidžara Ahmetašević smatra da se činjenicom da se optuženi odbije pojaviti na suđenju ne urušava sudski proces.

„Ne vidim da je to neki jako veliki problem, bitno je samo da taj proces ide, da svjedoci dolaze, daju svoje izjave i da svjedoke niko ne ometa u onom što žele uraditi pred Sudom BiH - i da rad Suda niko ne ometa, a na ovaj način je omogućeno da se proces normalno odvija“, ocjenjuje Nidžara Ahmetašević.

Milunu Kornnjači je pored svega ukinut pritvor a određene mu mjere zabrane koje  podrazumijevaju nenapuštanja mjesta boravišta, zabranu putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava - pasoša izdatih na ime optuženog, zabranu izdavanja novih pasoša, kao i korištenje lične karte za prelazak državne granice BiH.

Te mjere također podrazumijevaju i zabranu kontaktiranja ili uplitanja na bilo koji način sa osobama koje su saučesnici u izvršenju krivičnog djela i razgovora o predmetu sa bilo kim, izuzev sa svojim braniocem.

Postavlja se pitanje kakav mehanizam kontrole ima država Bosna i Hercegovina iz koje su neki osumnjičeni za ratne zločine koji su privremeno oslobođeni uspjeli da pobjegnu.

„To je problem organa koji nije u stanju kontorilirati kretanje građana ove zemlje i koji nije u stanju pratiti i kontrolirati kretanje osoba kao što su osobe koje su optužene za ratne zločine ili za bilo koja druga djela. To samo pokazuje koliko je ova država slaba i koliko nije u stanju zaštititi interese građana, niti državu samu“, kaže Nidžara Ahmetašević.

Osnovno je, kaže advokat Milan Romanić, da država ima kontrolu nad osumnjičenim koji se puštaju iz pritvora. Kada bi takva kontrola postojala, polemike oko mogućnosti oslobađannja iz pritvora ili privremene slobode ne bi bilo.

„Desilo se par slučajeva da su lica koja su bila na slobodi izmakla pravdi, pobjegla u Srbiju. Međutim, mislim da zbog toga ne moraju da trpe ostali optuženi. Svakako da država mora imati bolju kontrolu na svojim granicama, mora imati bolju saradnju sa policijom susjednih država itd. Barem je danas lako sredstvima kompjuterskim i noćnim praćenjem itd. da se pronađe bjegunac“, navodi Romanić.
03.09.2012.

SVE VIŠE ŠKOLSKIH KLUPA OSTAJE PRAZNO ZBOG SIROMAŠTVA

Sve više školskih klupa ostaje prazno zbog siromaštva

 

Ispred jedne od sarajevskih škola, ilustracija iz arhive

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

S početkom školske godine, bolje reći neposredno pred početak, počinju muke za većinu roditelja u BiH. Valja odgonetnuti enigmu - kako pored svih troškova, iznaći novac, oko 150 eura, za opremanje samo jednog dijeteta za novu školsku godinu.

Najteže je onim koji nemaju posao. Cijene rastu, država ne mari, a zbog siromaštva i nemoći roditelja sve je više djece koja se ne upisuju u osnovne škole, iako je to po zakonu kažnjivo. Istraživanja međunarodnih organizacija pokazala su da u BiH oko 30% mladih ne završi ni srednju školu.

Opremanje jednog ili više školaraca u BiH postao je značajan udar na kućni budžet. Cijene udžbenika, školskog pribora, odjeće i obuće iz godine u godinu rastu, a visina plate ostaje ista.

Primjera radi, prosječna plata u BiH iznosi oko 400 eura, a potrošačka korpa za četvero-članu porodicu kreće se oko 500 eura. Samo za jedan komplet udžbenika potrebno je izdvojiti oko 75 eura.

Roditelj četvoro djece, Banjalučanin Jovan Radovanović, ističe kako ni sam ne zna kako će finansijski sve podnijeti:

„Ljudi vjerovatno dižu i kredite i snalaze se kako znaju. Na kraju, kada krenu djeca u školu, sam sebe upitaš kako si se uspio snaći.“

Za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola iz Republike Srpske, udžbenike je obezbijedila Vlada ovog entiteta. U Federaciji BiH besplatne udžbenike dobiće oko 17.000 prvačića iz sedam kantona. Navodno će ih dobiti i djeca iz socijalno-ugroženih kategorija.

Upravo zbog siromaštva, sve je veći broj djece koja ostaju na osnovnom obrazovanju. Prema istraživanjima međunarodnih organizacija, u BiH oko 30 posto mladih ne završi srednju školu.

Članica Inicijative za pravično obrazovanje BiH, Radmila Rangelov – Jusović, kaže da je ovo alarmantan podatak koji nikoga u BiH nije pretjerano zabrinuo.

„Postotak djece koja ne upisuju srednje obrazovanje ili ostaju s osnovnim obrazovanjem pogoršava podatak da od postotka djece koja upišu osnovno obrazovanje, u prosjeku njih 50 posto završi barem u redovnom vremenu srednje obrazovanje. To znači da 50 posto mladih nema nikakvo obrazovanje u XXI vijeku“, naglašava Radmila Rangelov – Jusović.

Odgovornost i porodice i društva

Studija „Nepohađanje i napuštanje obrazovanja“ pokazala je da je naročito ugrožena romska populacija. Samo 15% romske djece obuhvaćeno je osnovnim obrazovanjem.

Član Informativnog romskog centra, Dervo Sejdić, ističe kako je veći problem porast broja djece koja napuštaju školu.

„Razlog tom jeste nedosljedna provedba akcionog plana u obrazovnim potrebama Roma, u smislu izdvajanja finansijskih sredstava za pomoć romskoj djeci u procesu obrazovanja“, kaže Dervo Sejdić.

„Nepohađanje i napuštanje škola najviše je izraženo u onim dijelovima, ne samo FBiH, nego i BiH u cjelini, gdje je životni standard niži i u onim porodicama koje su u kategoriji socijalno ugroženih“, pojašnjava savjetnica u Ministarstvu obrazovanje i nauke FBiH, Lejla Hamzagić –Kovačević.

Da siromaštvo ima direktan i indirektan uticaj na ostvarivanje svih prava, stalno upozoravaju i iz Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH.

Šefica odjela za praćenje prava djece Ombudsmena BiH, Aleksandra Marin – Diklić, kaže kako siromaštvo ne smije biti razlog zbog kojeg roditelji ne upisuju djecu u škole:

„Siromaštvo ne bi nikako trebalo biti razlog ili izgovor da djeca ne pohađaju osnovno obrazovanje, da se djeca ne upišu u osnovnu školu. Tu odgovornost trebamo snositi svi zajedno, prvenstveno roditelji, zajednica, društvo, pa onda i država.“

Iz nevladinih organizacija, domaćih i stranih, upozoravaju da je veliki postotak siromašne djece, djece koja žive na granici ili ispod granice siromaštva, što su osnovni razlozi zbog kojih se veliki broj djece ne upisuje u srednju školu.

Također, vlasti bi posebnu pažnju trebale obratiti na djecu koja žive u ruralnim predjelima, koja vozare ili pješače kilometrima da dođu do škola.

No, poznavajući bosansko-hercegovačke vlasti i njihov odnos prema svakodnevnim problemima građana, čini se kako i generacije koje dolaze, srednju školu neće završavati.
03.09.2012.

KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA BiH POBJEDILA HOLANDIJU 99:83 - PARAOLIMPIJADA U LONDONU: NOVA POBJEDA NAŠE REPREZENTACIJE U SJEDEĆOJ ODBOJCI: BiH - BRAZIL 3:0

Nakon šokantne treće četvrtine
Ipak, pobjeda košarkaša BiH protiv Holandije: Teletović i Wright ubacili 58 koševa
02.09.2012.
Ipak, pobjeda košarkaša BiH protiv Holandije: Teletović i Wright ubacili 58 koševa

Teletović: Bit će teško protiv Gruzije

FOTO: I. Šebalj

...............................................................

Košarkaška reprezentacija BiH slavila je ubjedljivu pobjedu 99-83 (28-14, 21-22, 15-32, 35-15) protiv selekcije Holandije.

Krajnji rezultat utakmice ni izbliza ne pokazuje šta smo sve preživjeli u spomenutoj utakmici. Tačnije, u trećem periodu igre. Naime, naši košarkaši su u taj period ušli s prednošću od 13 koševa viška.

Činilo se da je pred nama mirno drugo poluvrijeme, no uslijedilo je šokantnih deset minuta utakmice. Katastrofalan period igre u kojem nam ništa nije polazilo za rukom, Holanđani su dobili sa 17 koševa viška (32-15).

Ipak, u posljednjoj četvrtini smogli smo snage da se vratimo, i na kraju slavimo sa 16 koševa viška. Bila je to četvrta pobjeda naše selekcije u kvalifikacijama za Eurobasket 2013.

- Mislim da samo napravili istu grešku kao i protiv Latvije, opet smo se opustili. Ipak, ovaj put sve je dobro završilo po nas. Bit će teško protiv Gruzije – kazao je Mirza Teletović nakon utakmice, koji je bio naš najefikasniji igrač sa 34 ubačena poena.

Zack Wright utakmicu je završio kao drugi strijelac sa 24 poena, uz  devet skokova i devet asistencija. Raspoložen je bio i Kikanović koji je meč završio sa 20 ubačenih koševa.

Grupa D

Rumunija - Gruzija 74:91
Bosna i Hercegovina - Holandija 99:83

Tabela:

1. Bosna i Hercegovina 6 4 2 536:511 10
2. Gruzija 5 4 1 434:400 9
3. Latvija 5 3 2 414:353 8
4. Holandija 6 2 4 497:523 8
5. Rumunija 6 1 5 434:508 7

Parovi sljedećeg kola (5. septembra): Gruzija - Bosna i Hercegovina, Holandija - Latvija.

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Paraolimpijada u Londonu
Nova pobjeda naše reprezentacije u sjedećoj odbojci, pao je i Brazil
Nova pobjeda naše reprezentacije u sjedećoj odbojci, pao je i Brazil
Novi trijumf
FOTO: Arhiva

...............................

Bh. reprezentativci u sjedećoj odbojci ostvarili su drugu pobjedu na Paraolimpijskim igrama u Londonu. Naši momci su u drogom kolu savladali ekipu Brazila sa 3:0 (po setovima 25:14, 25:21 i 25:19).

Puleni selektora Mirze Hrustemovića za pobjedu nad Brazilom trebalo je nešto više od sat vremena.

Narednu utakmicu bh. odbojkaši igraju u ponedjeljak kada će se sasatati sa Ruandom.

 

 

03.09.2012.

ZABRINjAVAJUĆA NEZAPOSLENOST MEĐU MLADIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Zabrinjavajuća nezaposlenost među mladima u BiH

image

SARAJEVO - U zemljama Evropske unije većina mladih nakon završenog školovanja ima zagarantovan posao, a rade, odnosno stiču praksu i tokom studiranja. U Bosni i Hercegovini mladi ljudi nakon završenog fakulteta odlaze na biro za zapošljavanje, rečeno je, između ostalog, tokom rasprave u Sarajevu, o tretmanu mladih osoba u ovoj zemlji u poređenju sa zemljama Evropske unije.

BiH je od 2006. do 2010. za različite projekte zapošljavanja mladih izdvojila oko pet miliona KM dok je za period do 2014. godine planirano svega dva miliona. Značajno smanjenje sredstava, prema riječima Medine Mujić, donedavno  koordinatorice  Infocentra EU u Sarajevu, najbolje pokazuje koliki je interes nadležnih institucija za probleme mladih danas.

Ova cifra još se čini mizernijom ako se uporedi sa praksom Evropske unije gdje je većini mladih nakon završene škole posao osiguran zbog čega posebni programi zapošljavanja nisu potrebni.

„U Evropskoj uniji većina mladih nakon završene škole, fakulteta, magistarskog studija, naročito doktorskog studija, imaju odmah zagarantovane poslove. Oni imaju takvu praksu da u toku studija već rade. Nažalost, kod nas danas ljudi jako teško mogu i redovnu praksu na svojim fakultetima da imaju, da ne kažem i posao“, ističe Mujić.

Visok  procenat od gotovo 58 posto nezaposlenih do 24 godine mogao bi se promijeniti strateškim pristupom problemu nezaposlenosti - koji u Bosni i Hercegovini ne postoji, priznaje Siniša Veselinović iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Uz posrnulu privredu i hronični nedostatak radnih mjesta, Veselinović podvlači i lošu zakonsku regulativu koja ne prati evropske trendove. Navodi primjer volonterizma koji bi se i u Bosni i Hercegovini trebao priznati kao radno iskustvo.

„Postoji problem kod zapošljavanja mladih – poslodavci uglavnom traže iskusnu radnu snagu s određenim radnim iskustvom, dok mladi koji izađu iz procesa obrazovanja nemaju potrebno radno iskustvo. Zbog toga je kod nas potrebno da se u zakonodavstvu izvrše promjene u cilju priznavanja volonterskog rada, pripravništva kroz školovanje, odnosno da se u obrazovni program uvrsti malo više praktičnog rada umjesto čisto teoretskog ovrazovanja, tako da mladi, kada završe svoje školovanje, da imaju određeno radno iskustvo“, smatra Veselinović.

Kakva se poruka šalje mladima

Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izašla iz formalnog obrazovnog sistema ostaje na nivou trogodišnjeg srednjeg obrazovanja ili niže. Također, svaka četvrta osoba u Bosni i Hercegovini prerano napušta obrazovni proces što je daleko iznad prosjeka većine evropskih zemalja.
 
Finansijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja, a samo deset posto učenika i studenata prima stipendiju za školovanje koja u većini slučajeva iznosi 100 KM. Medina Mujić dodaje:
 
„Ja mislim da su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, nažalost, dobrim dijelom deprimirani, nisu motivirani i nemaju više nekih ciljeva i nekih situacija kojima teže, iz prostog razloga što dosta mladih, da ne govorim o srednjoj stručnoj spremi, ako pogledate statistiku na birou, dosta mladih ima završene fakultete. Čak postoje magistri nauka, doktori nauka koji su na birou. Ja mislim da su ti ljudi jako, jako demoralisani.“

Mladi u Bosni i Hercegovini žive u zemlji s trinaest ministarstava zdravstva, jedanaest odvojenih javnih fondova za zdravstveno osiguranje i gotovo bez ikakvog praćenja i planiranja potrošnje javnih sredstava i transfera u sektoru zdravstva. Istraživnja kažu i kako je ukupna populacija mladih osjetljiva grupa i mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih. Vedrana Frašto iz Fondacije Cure zaključuje:
 
„Često se govori da su mladi neaktivni u našem društvu, međutim, ne spominje se zašto su mladi neaktivni, šta se to dešava u našem društvu da su mladi pasivni, kakve su njihove prilike, šta im govori čitava država, čitav sistem, koju poruku im šalje. Šalje im poruku da će jedino uspjeti ako odu iz Bosne i Hercegovine. Je li to jedini način!? Da odu iz Bosne i Hercegovine, pa da budu priznati i da bude priznat njihov rad i ono čime se bave i čime žele da se bave!? Kad bi mladi iz svih dijelova Bosne i Hercegovine više radili na umrežavanju, mislim da bi bilo puno jednostavnije da se urade određene promjene. Ukoliko se usame, te promjene dolaze, ali puno, puno sporije.“

(RSE)

Gavran: BiH sve manje funkcioniše kao EU, sve više kao Afrika

imageIgor Gavran

.......................................................

Bosna i Hercegovina se nedovoljno brzo priprema za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju (zakonodavstvo, akreditacijska tijela, certifikacije, laboratoriji osposobljeni za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla). Na udaru bi prvi mogao biti sektor prehrambene i poljoprivredne proizvodnje, posebno mljekari, jer se više od 60 posto izvoza mljekarske proizvodnje plasira u Hrvatsku. Već od 1. januara 2013. od BiH će se tražiti strogo pridržavanje evropskih standarda u kvalitetu prehrambenih proizvoda.

Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, govori o ostvarivanju zadataka iz procesa evropskih integracija, kao i o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

RSE: Bliži se početak 2013. godine kada će se početi primjenjivati standardi Evropske unije za izvoz prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, koji će morati proći strogu kontrolu međunarodno certificiranih tijela za potvrdu kvaliteta. Gospodine Gavran, može li se nadoknaditi izgubljeno vrijeme i ispuniti ključni uslovi?
 

Gavran:  Kada vidim dnevni red i prominentne teme u našim parlamentima i našim ostalim institucijama, Vijeću ministara i drugim, zaista izražavam veliku zabrinutost povodom mogućnosti poštivanja ovih zadatih rokova. Naime, sve te propise moguće je usvojiti veoma brzo, pitanje je dana a ne čak ni sedmica, međutim, za njihovu implementaciju treba nešto više vremena. Ukoliko se sve uradi na pravi način i u minimalnim rokovima, već do kraja godine sistem može profunkcionirati. Onda bismo do kraja godine mogli dobiti inspekciju Evropske unije koja bi provjerila da li je sistem uspostavljen u skladu s njihovim standardima, i onda bi već od 1. januara mogli imati slobodan izlaz u EU onih proizvoda koje sada ne možemo izvoziti. Ukoliko ne ispunimo uslove Evropske unije za plasman, onda će naši proizvođači mlijeka, mliječnih i mesni prerađevina i drugih animalnih proizvoda biti potpuno uskraćeni za ovo tržište, izvoz će biti drastično smanjen i došlo bi do značajne destabilizacije naše domaće proizvodnje.
 
RSE:  Posljednjih godina Bosna i Hercegovina sa Hrvatskom kao i sa drugim zemljama regije ima potpisan tzv. CEFTA sporazum. Kakav će biti carinski tretman trgovine nakon što susjedna zemlja napusti taj sporazum i postane članica Evropske unije? Kakve promjene se mogu očekivati kod uvoza u BiH proizvoda iz Republike Hrvatske?
 
Gavran:  Prema sadašnjim rješenjima, oni će biti izrazito u korist Bosne i Hercegovine. Naime, povlastice za bescarinski izvoz bh. proizvoda u Republiku Hrvatsku biće jednake kao što važe za Evropsku uniju, odnosno, praktično za sve proizvode je riječ o potpuno slobodnom izvozu, bez plaćanja bilo kakvih carinskih dadžbina. Jedini izuzetak je svježa riba, te vina i drugi proizvodi koji imaju ograničenje bescarinskih kvota. S druge strane, proizvodi koji se sada slobodno uvoze iz Republike Hrvatske u skladu sa sporazumom CEFTA – kao što su mlijeko, mliječne prerađevine, neke mesne prerađevine i još neki proizvodi, cigarete, na primjer, čiji uvoz je veoma visok u Bosnu i Hercegovinu – sada će biti opterećeni carinama i na bh. tržištu će biti ili potpuno nekonkurentni zbog značajnog povećanja prodajne cijene, ili će se potpuno prekinuti njihov plasman u Bosnu i Hercegovinu. Dakle, ta promjena carinskog tretmana otvara šansu za smanjenje uvoza u BiH, povećanje učešća bh. proizvoda na domaćem tržištu, a sa stanovišta carina, ne bi trebala značajnije ili bilo kako negativno uticati na naš izvoz u Hrvatsku.

Apsurdna situacija
 
RSE: Za uvoz svega i svačega, ionako se troši ogroman novac.
 

Gavran:  U posljeratnom periodu u ukupnoj vanjskoj trgovini Bosne i Hercegovine samo deficit, znači – ne uvoza, nego razlike, gdje je uvoz veći od izvoza  i potpunog nepovratnog gubitka novca Bosne i Hercegovine – iznosi oko sto milijardi konvertibilnih maraka. Možete zamisliti koliko bi jedan procenat tog iznosa značio za Bosnu i Hercegovinu, a da ne govorim više.
 
RSE:  Kako Vi, kao ekonomista, vidite proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini?

Gavran: Ja vidim isključivo jednu deklarativnu opredijeljenost prema integracijama i jedno stalno blokiranje i kočenje tog procesa na svakom koraku, što ekonomiji nanosi ogromne štete i što nas čini definitivno neozbiljnim i nepouzdanim i neatraktivnim za strane ulagače, neatraktivnim za poslovanje, i kao tržište izolovani faktički od svijeta u mnogim segmentima poslovanja i ekonomije. Jasno je da se stvarno učini nešto na tom putu tek pod pritiskom Evropske unije, što je potpuno besmisleno. Stvari koje su isključivo u našem interesu, kao što je usklađivanje standarda koji bi nam omogućili izvoz u Evropsku uniju, mi faktički pokrenemo nakon pritiska Evropske komisije. Dakle, oni nas tjeraju da omogućimo sebi izvoz na njihovo tržište! Potpuno apsurdna situacija koja je jedino u Bosni i Hercegovini moguća.
 
RSE: Još jedna apsurdna situacija je da Bosna i Hercegovina ne koristi kreditna sredstva odobrena za različite projekte, i još zbog toga plaća kaznene penale, koji su samo prošle godine iznosili tri i po miliona konvertibilnih maraka.

Gavran: Poznata je situacija - Evropska razvojna banka, Investicione i neke druge međunarodne institucije odobre određena sredstva Bosni i Hercegovini, recimo za izgradnju autoputeva i drugih kapaciteta, infrastrukture, i onda ta sredstva stoje neiskorištena zato što mi nismo bili u stanju da iskoristimo ni raspoloživi novac. Pogledajmo samo situaciju kod ovih požara: Bosna i Hercegovina, odnosno naše vlasti, ponovno se ponašaju kao da je '93! Mi čekamo nečiju humanitarnu pomoć, da nas neko drugi spasi, što bi se reklo, a u međuvremenu godišnji odmori nadležnih ministara se ne prekidaju, troškovi goriva za Audije se ne uskraćuju, ali zato para za gorivo za helikoptere nema, i milion drugih konkretnih primjera. Jednostavno, mi da bismo bili na putu evropskih integracija, moramo svakim danom sve više funkcionisati kao zemlje članice Evropske unije. Nažalost, mi svakim danom funkcionišemo sve više kao neke afričke zemlje.

Vijećnica će biti fabrika nauke i kulture

image

SARAJEVO - Prošlog vikenda navršilo se okruglo 20 godina od kad je izgorjela sarajevska Vijećnica, jedan od najupečatljivijih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Vijećnicu je, krajem 19. stoljeća, novouspostavljena austrijska vlast sagradila za potrebe gradske uprave. Građena u autentičnom pseudomaurskom stilu, kao njegov najreprezentativniji primjer, vremenom je postala zaštitni znak jednog vremena i temeljna atrakcija na svakoj razglednici modernog Sarajeva.

Građani ovoga grada s velikim nestrpljenjem očekuju završetak radova na rekonstrukciji ovoga objekta.

Ukoliko sve bude išlo prema planu, negdje u maju 2014. godine, građani Sarajeva će dobiti staru, dobru Vijećnicu u novom ruhu. I ponešta izmijenjenom duhu.

Dosad je, u tri odvojene faze rekonstrukcije, uloženo oko pet miliona eura uglavnom inostranih donacija, a četvrta etapa, koja je u toku, trebalo bi da košta približno toliko.

Potom će velelepna građevina, koja je kad je zapaljena bila Nacionalna i univerzitetska biblioteka, biti vraćena prvotnoj namjeni - postaće Gradska vijećnica.

Novo vrijeme, naime, donosi drugačije prioritete, a posve izmijenjeni bibliotečki standardi podrazumijevaju kako će se knjižnom fondu morati naći neki novi dom.

Ali, prema obećanjima gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, u Vijećnicu neće administracija. Tamo idu isključivo reprezentativne funkcije gradske uprave. Svečana sala, jednako kao i aula ili centralni hol dobiće i javne funkcije, koristiće se za izložbe, koncerte, književne večeri, performanse.

"Ja obično kažem da će to biti fabrika nauke, kulture, umjetnosti. To bi trebao da bude jedan živ organizam u srcu Baščaršije koji će dati jedan novi odnos Vijećnice i grada Sarajeva“, kaže gradonačelnik Alija Behmen.

Gradonačelnik, zadržavajući - istina - diskretne reserve u vezi sa krajnjim ishodom, podcrtava velika očekivanja od razvoja situacije u vezi sa arhivskom građom iz Haškog tribunala i u novoj Vijećnici vidi baš pogodno mjesto za nju:

„Bez obzira što je rizik hoćemo li ga dobiti ili ne, mi smatramo da dokumentacija iz Haga, ovjerena dokumentacija, treba da pripadne i gradu Sarajevu. BiH ima jednu karakteristiku, a to je da se skoro sva naša historija nalazi bilo u Beču, bilo u Budimpešti, bilo u Istanbulu, vodeći računa da je naš Orijentalni institut sa jako raritetnim izdanjima sav izgorio i da je preko dva miliona knjiga i raritetnih izdanja i dokumenata izgorjelo u Vijećnici.“   

Sve to je u noći između 25. i 26. augusta 1992. godine spržila vatra zapaljena neprekidnom artiljerijskom kanonadom.

Paljevina je, sa položaja srpskih snaga, pažljivo usmjeravana na kuću u kojoj je stanovalo dusša bosanskohercegovačka Ii kolektivno pamćenje ovoga naroda, na Vijećnicu koja je bila simbol na kome su ovdašnji ljudi temeljili samopouzdanje i samopoštivanje u vezi sa opredjeljenjem da se, kad se hoće, može živjeti zajedno. I to kroz vijekove.

Istina, trebaće još vremena da se dovrši inventura svega onoga što je, poslije plamenih jezika, ostalo od tri miliona knjiga, rukopisa, geografskih karata, fotosa, gramofonskih ploča, audio traka što su bile pohranjene u depoima jamačno najvažnijeg objekta za čuvanje baštine “i srpske i hrvatske i muslimanske”. Ali, namjera je od prve minute bila prepoznatljiva.

(Vijesti.ba/RSE)

 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76396913

Powered by Blogger.ba