Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.08.2012.

BEOGRAD OBILjEŽIO POČETAK "BALVAN REVOLUCIJE" U HRVATSKOJ

Beograd obeležio početak "balvan revolucije" u Hrvatskoj

 

Novi izgled kontroverznog spomenika (foto: Goran Necin)

..............................................................................................

Na kontroverznom spomeniku na Savskom trgu u Beogradu, posvećenom svim žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine, položeni su venci povodom referenduma Srba u Hrvatskoj 1990. godine o autonomiji.

Zamenik predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić rekao je novinarima nakon polaganja venaca da su period od 1990. do 1999. godine obeležile velike tragedije i žrtve.

"To je bilo vreme velikih žrtava i velike tragedije...Danas se sećamo svih žrtava i svih branioca otadžbine uz želju da se takvi događaji i takva vremena više nikada nigde ne ponove", kazao je Alimpić.

Sekretar Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije svih ratova Željko Vasiljević kazao je da današnji dan predstavlja i početak nove prakse i "da se ne stidimo ljudi koji su dali svoje živote za interes svog naroda".  Kako je naveo, u prethodnom periodu su stradanja veterana i ljudi koji  su se uključili u odbranu interesa srpskog naroda bila zaboravljena  od strane države.

"Danas imamo mesto da odamo počast ljudima koji su stradali u ratovima. Ovo je početak nove prakse i da se ne stidimo ljudi koji su dali svoje živote za interes svog naroda", rekao je Vasiljević.

Poruke koje su izrečene ispred spomenika, čije podizanje je probudilo i diskusije na temu izjednačavanja žrtava i ubica, komentariše za RSE Svetlana Lukić urednica Peščanika.

“Oni ovim definitivno potvrđuju da je ulazak Srbije u rat, izazivanje pre svega rata od strane Srbije bila jedna legitimna i dobra odluka a to onda znači da ne treba da se stide ni svih posledica koje su proistekle, počev od osvajanja teritorije, etničkog čišćenja, ratnih zločina i tako dalje. To što kažu ljudi koji su invalidi rata ili su učestvovali u ratu, meni je to potpuno legitimno, oni moraju da brane tu odluku, da s euključe u to krvoproliće. Tu je najveći problem sa stanovišta gradske vlasti, pre svega Zorana Alimpića koji se tu najviše ističe, člana DS koja je ovim povodom pokazala potpunu ideološku konfuziju. Oni ne znaju da li se stide rata, da li da kažnjavaju zločince ili da ih veličaju. U krajnjoj liniji to je i rezultiralo njihovim odlaskom sa vlasti”, rekla je Lukić.

Grad Beograd kao dan obeležavanja početka sukoba na prostoru bivše Jugoslavije izabrao je početak tzv. Balvan revolucije u Hrvatskoj.

Spomenik koji je podignut u Beogradu, zbog kritika da je “zarđao” nakon nepunih mesec dana je uklonjen i postavljen je novi, od drugog materijala.

Na otvaranju spomenika došlo je do verbalnog sukoba predstavnika vlasti i porodica žrtava ratova  koje su nezadovoljne izgledom spomenika, sprečile čelnike Grada da ostave venac i cveće na spomeniku, pa su oni ostavljeni kasnije.

Postavljanje spomenika osudio je veliki broj nevladinih organizacija u Srbiji ističući da je u pitanju još jedan vid relativizacije istorije na tlu bivše Jugoslavije.
17.08.2012.

SRBIJA: NOVI POMOĆNIK MINISTRA ZA KULTURU DRAGAN KOLAREVIĆ BIO PERJANICA SLOBODANA MILOŠEVIĆA

Imenovanje osoblja u ministarstvu kulture

Pomoćnik ministra nije jeo ludare!

 
I mi živimo za jezičku umetnost: Magične pečurke
I mi živimo za jezičku umetnost: Magične pečurke
Photo: lostateminor.com

Novi pomoćnik ministra za kulturu čija odgovorna dužnost obuhvata informisanje i medije - opskurni je Dragan Kolarević, obznanilo je u četvrtak. Od sada, dakle, o srbijanskim medijima staraće se novinar i urednik RTS-a u najslavnijim danima ove medijske kuće, u slobodno vreme postmodernista

Nije jeo ludare, samo je fašista: Dragan Kolarević, razočaravajuće
Photo: wikimedia.org

"Vlada Srbije imenovala je književnika i novinara Dragana  Kolarevića za pomoćnika ministra kulture i informisanja za sektor  informisanja i medija", štura je informacija objavljena u lokalnim medijima - no, daleko zanimljivija biografija ovog postmoderniste iz devedesetih otkrivena je na srpskoj Vikipediji u čijem se članku organima zasad nepoznati netizen poigrao detaljima Kolarevićevog šarolikog životopisa.

Deluje u klokotrizmu i jedan je od šamana klokotrističke zajednice... Osnovnu školu je završio u Slavkovici i Ljigu, gimnaziju u Ljigu, Filološki fakultet u Beogradu.  Magične pečurke prvi put je probao na jednom polju blizu Loznice,  misleći da su u pitanju "one pečurke iz crtaća" koji je dan pre toga  video u ljiškom bioskopu (osnovano se sumnja da je reč o Diznijevom crtanom filmu Fantazija).

Nažalost, ispostavilo se, fama o magičnim pečurkama samo je obesna šala zlih jezika; ostaje tužna činjenica da mediji Srbije još uvek nisu dobili nadahnutog vizionara kakvog zaslužuju.

Doduše, i izvan polja blizu Loznice Kolarevićev CV dovoljno je psihodeličan: čovek zaista jeste bio jedna od perjanica zločinačke propagande Slobodana Miloševića na RTS-u devedesetih, i zaista planira Prvi srpski kulturni ustanak - ali, srećom, računa na to da je ovdašnjoj raji srpski fašizam daleko dosadnija tema od gljiva ludara.

17.08.2012.

SPALjENA TIJELA U BLIZINI SKAKAVCA

Suđenje Goranu Sariću

Spaljena tijela u blizini Skakavca

 
PHOTO: www.mojevijesti.ba

Na suđenju Goranu Sariću, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine je rekla da je spaljena tijela supruga i sedam komšija iz sarajevskog naselja Nahorevo vidjela u blizini Skakavca

Fadila Pandžić kazala je da je napad na Nahorevo počeo 12. juna 1992, kada je srpska vojska počela granatirati kuće, nakon čega se bošnjačko stanovništvo predalo, a vojnici potom ušli u naselje, tražeći od muškaraca da predaju oružje.

Tri dana poslije, kako je ispričala ona, posljednji put je vidjela supruga Đulagu opkoljenog srpskim vojnicima. Dodala je da je ubrzo od svjedoka S2 saznala da joj je muž zatvoren u barakama kod bolnice Jagomir, gdje su 19. juna odvedeni i drugi muškarci.

“Đulaga i ostali bili su u Jagomiru. Osam smo ih pronašli na lokaciji kod Skakavca. Bili su na kamari, ubijeni i zapaljeni”, ispričala je svjedokinja Pandžić.

Ona se prisjetila da je 18. ili 19. juna ispred Mjesne zajednice vidjela muškarca u uniformi sa psom, za kojeg je od drugih žena saznala da je Goran Sarić: “Rekao je: ‘Zahvalite se Bogu pa ste pripali meni. Da ste pripali Tintoru, bili biste u Sonji.’ Kada je to rekao, shvatila sam da je važan i da odlučuje.”

Sarić je optužen da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Srpskoj opštini Centar u Sarajevu, učestvovao u napadu na civilno stanovništvo u Nahorevu, Poljinama i drugim sarajevskim naseljima. Njemu je na teret stavljeno da je 19. juna 1992. naredio svim muškarcima u Nahorevu da dođu u Mjesnu zajednicu, odakle je oko 100 Bošnjaka odvedeno i zatvoreno u zgradu bolnice Jagomir. Istog dana, kako je navedeno u optužnici, Sarić je naredio ostatku nesrpskog stanovništva da se preda, nakon čega je oko 200 žena, djece i staraca prisilno premješteno na teritoriju pod kontrolom Armije BiH (ABiH).

Na ovom suđenju iskaz je dao i zaštićeni svjedok S3, rekavši da je zajedno s drugim muškarcima iz Nahoreva 19. juna odveden u Jagomir, nakon što su na poziv došli u Mjesnu zajednicu. Predstavnici Srba koji su bili u Mjesnoj zajednici, kako je ispričao svjedok, kazali su im da u Jagomir idu radi ispitivanja: “Na ulazu su nam uzeli satove, prstenje, novac, pa čak i kaiš smo morali skinuti.”

Dan poslije, zaštićeni svjedok i još nekoliko muškaraca su pušteni da idu u Sarajevo, uz obrazloženje da su bolesni.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. august.

17.08.2012.

BIVŠI OFICIR JNA PREBAČEN U PORTUGALSKI ZATVOR

Haški tribunal

Mile Mrkšić prebačen u portugalski zatvor

 
Photo: ICTY

Mile Mrkšić, bivši oficir JNA, prebačen je u četvrtak u Portugal gde će služiti kaznu od 20 godina zatvora za zločine počinjene protiv hrvatskih ratnih zarobljenika na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, saopšteno je iz Tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu

Mrkšić je jedan od trojice bivših visokih oficira JNA kojima je suđeno u objedinjenom postupku pred Tribunalom. U vreme počinjenih zločina bio je zapovednik gardijske motorizovane brigade i operativne grupe "Jug". Komandovao je svim srpskim snagama u ovoj oblasti, uključujući pripadnike JNA, Teritorijalne odbrane i paravojnih jedinica.

Bivši oficir JNA osuđen je u Hagu 27. septembra 2007. na 20 godina zatvora zbog pomaganja i podsticanja na ubistva, mučenja i okrutno postupanje sa zatvorenicima, kao i za nehumane uslove u kojima su zatvorenici držani u hangaru na Ovčari 20. i 21. novembra 1991. godine. Presudu je potvrdilo Žalbeno veće Tribunala u Hagu 5. maja 2009.

Ovčara
Photo: Stock

Kako se podseća u saopštenju, 20. novembra 1991. nakon pada Vukovara u ruke jedinica JNA i paravojnih snaga, pripadnici JNA izveli su oko 260 osoba iz vukovarske bolnice, utovarili ih u autobuse i doveli ih najpre do vojnih kasarni a zatim i do poljoprivrednog dobra na Ovčari, gde su podvrgnuti višečasovnom surovom batinanju. Sudsko veće Tribunala u Hagu utvrdilo je da je te večeri Mrkšić povukao jedinice JNA, prepuštajući zarobljenike na milost pripadnicima Teritorijalne odbrane i dobrovoljcima, koji su ubili i u masovnoj grobnici na Ovčari zakopali najmanje 194 osobe. Snage JNA kojima je Mrkšić komandovao prethodno su organizovale nehumane uslove pritvora te nisu ništa učinile kako bi osigurale adekvatnu zaštitu zarobljenicima.

Osuđenici u Tribunalu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije svoje kazne služe u nekoj od 17 zemalja potpisnica sporazuma sa Tribunalom o sprovođenju sankcija. Odluka o prebacivanju Mileta Mrkšića u zatvor u Portugaliji doneta je januara ove godine.

Od osnivanja pre 19 godina do danas, pred Tribunalom je suđeno 161 osobi za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine. Postupci protiv 126 osobe su okončani a u toku su suđenja za još 35 optuženih.

17.08.2012.

PROTOKOL SRBIJANSKH UBICA

Protokol srbijanskih ubica

Oče Lavrentije, pusti decu

 
Photo: Stanko Đalić

Dačić nije prvi policajac koji se, sa tragičnim posledicama, meša u tuđe poslove, a ni prvi ministar koji izmišlja procente i efekte, u ovom slučaju lečenja. Nijednom rečju šabački episkop ne kaže da li je na licu mesta video čemu daje blagoslov, kako ispunjava navodne zahteve roditelja, po uzoru na tiražne bogomoljačke kupusare o isceliteljima. Zaključuje jezivim obećanjem da “Crkva neće dići ruke od mladih ljudi”

Došlo je krajnje vreme za crkveno-državno spiranje krvi, izjave episkopa šabačkog Lavrentija i predsednika Vlade Srbije Ivice Dačića u ponedeljak i utorak otklonile su sve sumnje, ako ih je iko razuman i imao, da je ubistvo Nebojše Zarupca u mučilištu “Sretenje”, u kojem su srednjevekovnoj torturi bili izloženi oboleli od bolesti zavisnosti, izdvojeni slučaj. Građanima je poslata poruka da imaju ozbiljne razloge da strahuju za gole živote i da još dugo neće živeti u državi koja ima civilizacijska obeležja. Visoki predstavnici države i Srpske pravoslavne crkve koje su 18. marta ove godine potpisali Memorandum o saradnji MUP-a i SPC na sprovođenju Strategije za borbu protiv narkomanije u Srbiji nagovestili su da osim direktnog počinioca zločina niko neće odgovarati.

Crkva nije odustala od dece: Lavrentije, preteći
Photo: sumadijapress.com

Inicicijator pisanja i usvajanja Memoranduma koji naziva i Protokolom, temeljnog dokumenta neobuzdane torture i nasrtaja na sekularnost države Dačić, izrazio je žaljenje što “odgovorni za tragediju u centru Sretenje nisu ranije uhapšeni”. Konstatovao je i “da se tamo odvijalo nasilje, ne lečenje”.

Naravno da je Centar “Sretenje” bio logor za sadističko iživljavanje, ali kako to da je ministar policije to saznao tek kada je jedan čovek - zamorac ubijen. Dačić žali zbog toga što “odgovorni” nisu ranije uhapšeni, ne najavljuje da će biti pohapšeni svi “odgovorni”, jer je, prema onome što je izrekao, njih bar nekolicina, a uhapšen je samo mučitelj Branislav Peranović.

“Ja sam kao ministar unutrašnjih poslova inicirao to (ozvaničenje crkvenog “lečenja”, prim. aut.), shodne tome što u mnogim državama na svetu - od pravoslavne crkve u Rusiji do katoličke na Zapadu - najefikasniji način lečenja bolesti zavisnosti je lečenje voljom. U 90 odsto slučajeva, kada je reč o crkvi, postoji izlečenje, za razliku od drugih načina i centara za lečenje gde je taj procenat izuzetno nizak", rekao je Dačić.

Nije prvi policajac koji se, sa tragičnim posledicama, meša u tuđe poslove, a ni prvi ministar koji izmišlja procente i efekte, u ovom slučaju lečenja.

Episkop Lavrentije, crkveni velikodostojnik koji je, nakon slučaja Crna reka, pozvao Peranovića da u Eparhiji šabačkoj otvori lečilište, branio je sebe u izjavi za medije ćutanjem o tom pozivu sadisti protiv koga je već bio pokrenut sudski postupak. Naravno, i o tome zbog čega je Peranovića unapredio u protojereja stavrofora. Tvrdi ono što se ne može dokazati, da je Centar "Sretenje" u Jadarskoj Lešnici, formiran po zahtevu roditelja zavisnika. Baš kao što se ne može dokazati ni pretpostavka da je, daleko bilo, formiran zbog enormnog bogaćenja dvojice ktitora - utemeljivača (pedesetak hiljada evra mesečno, tvrdi vladika Porfirije).

Vladika Lavrentije objasnio je javnosti da je, navodno, veliki broj porodica narkomana “godinama vapio za pomoć da se na tom prostoru formira centar za njihovo zbrinjavanje i lečenje". Ne može se proveriti, sumnja u istinitost je dozvoljena, poželjna, čak.

"Izašli smo u susret njihovom apelu i osnovali Centar. Da smo odbili da damo blagoslov za rad ovoga Centra bili bi, verovatno, izloženi kritikama i optužbama da Crkva ništa ne radi, da ne razume vreme, da ne brine o svome narodu, da je neaktivna", kazao je Lavrentije.

Bahato i bezosećajno.

I episkop ima iste “informacije” o izlečenju narkomana na Zapadu, dugo je živeo o tamo, ali, ovde ima nekih specifičnosti. “Kod nas, posle svih iskušenja i lomova kroz koje je društvo prošlo i prolazi, tako nešto ne može dovoljno dobro da funkcioniše".

Dok je danima nakon ubistva, nepristojno dugo, smišljao kako da se opere, branili su ga drugi, vladika Irinej bački i druge javne ličnosti ocenili su pripisali su Lavrentijevo podržavanje sadiste Branislava “naivnošću”, odnosno, jevđeoskom uverenju da se zlikovac “popravio”. U to može samo budala da poveruje. Da je to istina, kao i da oni veruju u to što govore.

"Očigledno, nije dovoljna samo dobra namera, kakva je bila naša. Potreban je, pre svega, visoki stupanj odgovornosti, zatim, stručnost, kompetentnost, iskustvo i znanje, kao i šira društvena podrška", rekao je Lavrentije.

Nikakve tu dobre namere nema,nijednom rečju šabački episkop ne kaže da li je na licu mesta video čemu daje blagoslov, kako ispunjava navodne zahteve roditelja, po uzoru na tiražne bogomoljačke kupusare o isceliteljima. Zaključuje jezivim obećanjem da “Crkva neće dići ruke od mladih ljudi”.

Izjava Ivice Dačića duboko onespokojava utoliko što nagoveštava nevinost “svih” koje pominje, kao i nastavak opasnog ugrožavanja sekularnosti države; nema, takođe, ni naznake utvrđivanja odgovornosti zdravstvene inspekcije. Povodom slučaja Jadarska Lešnica saznali smo, naime, da inspekcija reaguje samo po prijavi, ali i da, kao što je rekao zvaničnik Ministarstva prosvete, ne postoji način da se vaspitno zapušteni roditelji, poput popa Branislava koji je anulirao više od 200 prekršajnih prijava, nateraju da šalju decu u obaveznu osnovnu školu.

Crkva, pak, s razlogom ne odustaje od borbe za poziciju vrhovnog presuditelja i upravljača i kontrolora, u državi čiji su eksponenti neraskidivo srasli sa mantijaškom mafijom. Bratstvo u krvi nevinih iz ratova u susedstvu odnosi žrtve i u svojoj postojbini. Na duži rok ostaje samo pitanje ko je sledeći. I knjigovodstvo od kojeg dosad nije bilo vidljive koristi.

....
.................................................................................
.U desnom uglu obiljezeni crvenom linijom su: Ratko Mladic, Radovan Karadzic i Momcilo Krajisnik u lijevom uglu obeljezen crvenom linijom je Vladika Vasilije Kacavenda
 
.......................................................
Dodik odlikovao Irineja ordenom RS
Vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej i Milorad Dodik

................................................

....................................................
[image]
SRPSKI PATRIJARH PAVLE MITROPOLIT NIKOLAJ ,RADOVAN KARADžIĆ I RATKO MLADIĆ U RATU OD 1992 I 1995 GODINE
........................................

17.08.2012.

OBILjEŽENA GODIŠNjICA POČETKA VELIKOSRPSKE AGRESIJE

Obeležena godišnjica početka velikosrpske agresije

Beograd se i dalje brani u Kninu

 
Otadžbina zločina: Beograd, 17. avgusta 2012.
Otadžbina zločina: Beograd, 17. avgusta 2012.
Photo: BETA

Srbija je odaslala još jednu poruku želje za poboljšanjem dobrosusedskih odnosa sa Hrvatskom, klanjajući se učesnicima oružane pobune protiv hrvatske države koju je izazvala i vodila u Kninskoj krajini

Polaganjem venaca i cveća na Savskom trgu, pored spomenika “žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine” predstavnici gradskih vlasti  i Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije obeležili su 22. godišnjicu balvan – revolucije, događaja koji simbolizuje početak oružane pobune Srba u Hrvatskoj pod kontrolom i komandom zvaničnog Beograda. U slavu kontinuiteta sa poraženom hegemonističkom politikom, zamenik predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić pobunu krajiških Srba pod rukovodstvom Jovana Raškovića, Milana Babića i Milana Martića, okarakterisao je kao “vreme velikih žrtava i velike tragedije”. Pronašao je, među odmetnicima i heroje: “Danas se sećamo svih žrtava i svih branioca otadžbine uz želju da se takvi događaji i takva vremena više nikada nigde ne ponove", poželeo je Alimpić.

Zalivanje: Proslava balvan-revolucije
Photo: BETA

Zašto gradska vedeta Demokratske stranke na dan obaranja balvana u Kninskoj krajini tvrdi da se svi sećamo “žrtava i branioca otadžbine” i ko su oni, suvišno je pitanje. Ovakve prigode i dosad su korišćene za podmuklo promicanje zvanične, a nenapisane, neobjavljene, neobjašnjene, tim pokvarenije, ali neupitne, državne politike Srbije koja se više od dve decenije nije pomerila od manijakalne krilatice “Beograd se brani u Kninu!”. Ima li onda ičeg logičnijeg od konstatacije da se na dan podizanja ustanka balvan – mozgova “sećamo” “svih branioca otadžbine” (kaže se branilaca, ali je Antiću svejedno dok se čeznutljivo vraća u vreme beogradsko – krajiške pobune, šatro želeći da se ta vremena ne ponove).

Surova, većinski podržana, bez obzira na stranačke boje, samoubilačka politika premlaćenog gubitnika kome još samo jezik funkcioniše. Ne bezopasno. U slavu “otadžbine” koja se ima braniti i stotinama kilometara daleko od njenih granica. Jer, podsetimo se još jednog nezaboravnog hita: “Gde su srpski grobovi, tu su srpske zemlje!”.

Nije mesto obeležavanja slučajno odabrano, spomenik je napravljen u teškoj konfuziji koja nije prikrila nameru da se bahato prekraja istorija: “To je spomenik braniocima, ljudima koji su pozvani u vojsku da brane svoju zemlju, koji su se odazvali, koji su dali svoj život. Oni zaslužuju spomenik. U ratu je, naravno, bilo žrtava. Naravno da su pucali iz topova i naravno da je bilo razaranja. Svi spomenici u svetu posvećeni vojnicima u ratovima, na neki način su i spomenici ljudima koji su ubijali, koji su pucali. Pa, to se podrazumeva. Svako ko bude tamo palio sveću ili polagao venac, razumeće to na svoj način”, rekao je Alimpić februara ove godine (Slobodna Evropa), dok su gradske vlasti podizale spomenik.

“Otadžbina” se, valjda bivša SFRJ, ili, da se ne šalimo, Srbija, zvanično branila u Kninskoj krajini rušenjem balvana na puteve i toga se treba sa dostojanstvom i pijetetom podsetiti, da mladi ljudi ne zaborave dokle jim je bila postojbina.  Željko Vasiljević, predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije, tvrdi, skoro kao Alimpić, da je u kontekstu očuvanja svetlih balvan - tradicija neobično važan spomenik na Savskom trgu. "Danas imamo mesto da odamo počast ljudima koji su stradali u ratovima. Ovo je početak nove prakse i da se ne stidimo ljudi koji su dali svoje živote za interes svog naroda", rekao je Vasiljević.

Kakve veze imaju kninski balvani sa interesom naroda Vasiljević nije rekao, možda tamo baš i nije bio, ali tvrdi da je spomenik od velikog značaja, budući da su “u prethodnom periodu stradanja veterana i ljudi koji su se uključili u odbranu interesa srpskog naroda bila zaboravljena od strane države”. To je, dakle, prošlost, sada, pošto postoji spomenik, kao da su povećane invalidnine, plaćeni lekovi i pomagala, izbrisani učesnici ratova dobili zaposlenja. Instrumentalizovani i poniženi, oni su tek deo dekora u ovoj sumanutoj predstavi u slavu mrtvih heroja agresivne odbrane ili “rata za mir”.

Srbija je odaslala još jednu poruku želje za poboljšanjem dobrosusedskih odnosa sa Hrvatskom, klanjajući se učesnicima oružane pobune protiv hrvatske države koju je izazvala i vodila u Kninskoj krajini. Licemerno, kao u najbolje vreme tadić – josipovićevske šmire međunacionalnog izmirenja začinjene beogradskim montiranim optužnicama i komšijskim mutacijama fašizma u tretmanu potencijalnih povratnika.

Nema Tadića u državnoj politici, ali kakve to veze ima sa kontinuitetom.

 

17.08.2012.

DžAMIJE U BEOGRADU

Džamija u Beogradu

 
Arhitektura oplemenjuje: Džamija u srcu grada
Arhitektura oplemenjuje: Džamija u srcu grada
Photo: Stock

Uvek bezbednosno budne Večernje novosti uzbunile su pospane patriotske elemente, upozoravajući ih da se u Beogradu događa nešto strašno, nešto što može imati nesagledive posledice po mentalni razvoj gučanske srpčadi, napokon, nešto čemu se mora stati na put. U prestonom gradu niče džamija pored živog (?) Vojislava Koštunice i pravovernog Nemanje Kusturice!

Uzbuna: Mekteba na Starom sajmištu!
Photo: Večernje novosti

Grad Beograd, poznat po detaljnom urbanističkom planiranju i decentnoj arhitektonskoj estetici, dobio je, paniče Večernje novosti, “još jednu džamiju”, dakle već drugu po redu, što je pametnom dovoljno da nasluti podlu prevaru upakovanu u, šatro, religijsko-humanitarne svetonazore.

Da je reč o negativnoj pojavi koja se mora saseći u korenu, ili bar spaliti do temelja, postaje jasno kada se uoči, i pripadajućom trakom obeleži, Udruženje “Islamska zajednica Roma i ostalih pripadnika” (ma šta to značilo) koje je investitor dvospratnog objekta od 340 kvadratnih metara, mektebe na provokativnoj lokaciji, Starom sajmištu, istorijskom gradskom kvartu koji budi setne uspomene kod svakog ljubitelja fašizma.

Novosti profesionalno prenose reči Alije Duljaja, predsednika Udruženja, koji kaže da raspolaže svim potrebnim građevinskim dozvolama i da je “džamija  izgrađena na mestu nekadašnjeg molitvenog mesta, koji je izgorelo u maju. Želja nam je da u ovom centru okupimo svu siromašnu romsku decu i njihove roditelje, da pohađaju našu školu i da se ovde mole bogu i uče da ne kradu, da se ne drogiraju i da žive u skladu sa verom”, ali ne nasedaju ni jednog trenutka na veštu provokaciju, svesne činjenice da Duljajeve fantomske organizacije nema u državnom Registru crkava i verskih zajednica, već samo u bezvrednom Registru udruženja građana, ostalih ateista i nesrba.

Sa željom da ih se prijatelji iz BIA, ili makar iz Đilasove Komunalne policije, sete na Dan bezbednosti, Novosti na vreme upozoravaju: “Za novopodignuti objekat na Starom sajmištu, niko nije čuo, pa čak i komšije iz okolnih ulica. U ovaj deo Beograda, iako je samo dva kilometra od centra prestonice, malo ko zalazi. Ulice su uske i mračne. Tu su stare, oronule kuće i kartonske udžerice. Posle raseljavanja nehigijenskog naselja ispod Gazele, neki su novi dom potražili, upravo u ovom kvartu.

Razume se da će građevinske i ostale inkvizitorske inspekcije obaviti neophodno rušenje verskog objekta koji nije pravoslavni, da će neki kreten u bestijalnom iživljavanju nad manjinskom grupom sa Starog sajmišta započeti besramnu političku karijeru, ali, da li mora da se završi uvek tako naopako? Zar ne bi bilo sjajno da građani Beograda, kasabe iz koje su ljudi i tenkovi kretali u pokolj suseda i komšija, u iskrenoj i pokajničkoj nameri pokažu nekadašnju širinu duha i pokrenu inicijativu o izgradnji jedne pristojne džamije u gradu koji pretenduje da je kosmopolitski kao što je nekada bio?

e-Predlog: Selimi džamija graditelja Sinana u Jedrenu (Edirne)
Photo: Stock

Kad već imamo ovaj prelepi Hram svetog Save i pripadajući mu Parohijski dom od cca 27.486 kvadrata u elitnom delu Beograda, bilo bi logično napraviti i jednu, takoreći, katarzičnu građevinu, džamiju nalik nekom remek-delu arhitekture veličanstvenog graditelja Sinana. Koliko bi samo poena dobili predsednik, premijer, ministri i poslanici za čijeg vakta je bilo dovoljno časti i poštenja da se podigne nova Pokajnica za onu decu koju bezdušno pobismo u Srebrenici!

Jasno je da simbolički aspekt Inicijative za izgradnju džamije u Beogradu zahteva elitnu gradsku zonu, oplemenjeni prostor koji će oplemeniti i nas same, kada sagradimo novi i lepi muslimanski hram. Zato, valja ponuditi neko atraktivno mesto: između Sava Centra i reke, ispod Kalemegdana, kod Železničke stanice, na neiskorišćenom prostoru stadiona Crvene zvezde, umesto Instituta za bezbednost, kod Šehera, na senjačkom skveru... Ovako veliki gest, uz Đilasovo tradicionalno obraćanje strancima uz pomoć oglasnog prostora u svim štampanim medijima, nesumnjivo bi privukao pažnju odgovarajućih blisko-istočnih investitora, bez dodatnog opterećivanja budžeta i poreskih obveznika.

Beograd na Istoku okrenut prema Zapadu, bio bi turistička atrakcija na čijem se horizontu  nižu obrisi Carigrada i Moskve, domaćin budućih pregovora nekih zaraćenih strana, raskrsnica pomešanih mirisa prasetine i jagnjetine za svačiju religiju, sedište prepečenice i opijuma, ljubavni kutak Omera i Merime, stecište srpstva i čekićstva...

Sve, samo ne ovo danas.

17.08.2012.

BAKIR IZETBEGOVIĆ UPUTIO ČESTITKU POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

Bakir Izetbegović uputio čestitku povodom Ramazanskog bajrama

imageBakir Izetbegović

.....................................................

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je čestitku povodom Ramazanskog bajrama.

„Muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i dijaspori upućujem  najiskrenije čestitke povodom predstojećeg Ramazanskog bajrama.

Želim vam da ove bajramske dane provedete u zdravlju i blagostanju, zajedno sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama.

Neka nas ramazanski ibadeti i bajramska druženja podstaknu da budemo  bolji ljudi, da više brinemo jedni o drugima i da zajedno, ojačani novom  energijom, gradimo društvo prosperiteta i sigurnosti za sve građane  Bosne i Hercegovine.

Bajram Šerif Mubarek Olsun”, stoji na kraju čestitke Bakira Izetbegovića.

(Vijesti.ba/Fena)

 

17.08.2012.

EMIR ZLATAR: "BOŠNjACI SU EVROPSKI PALESTINCI"

Emir Zlatar: "Bošnjaci su evropski Palestinci"

17.08.2012.
 
imageBosna i Hercegovina

.............................................................

 Generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Emir Zlatar izjavio je za agenciju Anadolija da se Bošnjaci, u teritorijalnom i političkom smislu, nalaze u teškoj poziciji koja u najvećoj mjeri podsjeća na poziciju Palestinaca.

 

[24 sata info]

“Bošnjaci su danas u BiH grupisani kao što je to slučaj sa palestinskim narodom u Palestini. Imamo Zapadnu obalu, a to je područje oko regije Bihaća. Imamo i Gazu, a to je područje u široj regiji od Sarajeva do Tuzle”, ocijenio je Zlatar.

Za dramatičan položaj bošnjačkog naroda Zlatar je najveću krivicu pripisao međunarodnoj zajednici, ali nije amnestirao ni domaće lidere.

“BiH je međunarodni problem, a to se stalno zaboravlja. Međunarodni faktor je duboko podijeljen i mi u BiH plaćamo najveću cijenu. BiH više nije ni u fokusu međunarodne zajednice kao što je bila. Globalne sile ne daju optimizam da bi BiH mogla zaživjeti kao prava država“, ocijenio je Zlatar.

Poručio je da, koliko je Evropa bitna za BiH, isto toliko BiH može biti značajna za Evropu, ponajviše u kulturološkom i civilizacijskom smislu.

“Bošnjaci su za Evropu kao sol za hljeb. Bez Bošnjaka Evropa ne može biti ista u kulturnom smislu i u kontekstu postojanja različitih nacija koje je sačinjavanju. Mi smo najzapadniji narod sa dominanto islamskom religijom i možemo biti pozitivan model i primjer evropskim narodima”, kazao je Zlatar.

Ocijenio je da Evropa nije prepoznala potencijal BiH, te da je zbog neprincipijelne i nedobronamjerne politike međunarodne zajednice ostavljen prostor političarima u Republici Srpskoj da šire viziju o mogućoj secesiji.

“Ali vjerujemo da se zbog same Evrope secesija ne može realizirati jer bi se to odrazilo i na nacionalne odnose u Španiji, Italiji, na odnose Engleske i Sjeverne Irske, itd.”, naglasio je Zlatar i iznio procjenu da bi u slučaju organizovanja referenduma o otcjepljenju RS-a došlo do novih krvavih sukoba na prostorima BiH.

Generalni sekretar VKBI pozvao je političke lidere Bošnjaka da počnu raditi u interesu naroda, a ne samo svojih stranaka. Napomenuo je kako je posljednjih godina, u institucionalnom građenju bošnjačke svijesti i bošnjačkog identiteta, ipak došlo do pomaka koji su još uvijek vide samo na individualnom nivou, kroz uspjehe pojedinaca.

Za Zlatara mlade generacije Bošnjaka predstavljaju ogroman potencijal koji će, vjeruje, u budućnosti doprinijeti razvoju BiH, kada dobiju prostor za djelovanje.

“U mladim generacijama Bošnjaka je velika pobjeda BiH, jer imamo mnogo talentovanih i kvalitetnih ljudi koji su ostvarili velike rezultate u BiH i inostrantvu i oni sada žele da doprinesu prosperitetu svoje zemlje”.

Zlatar je ubijeđen da bi za svega pet godina BiH mogla doživjeti preporod ako bi se uspjeli pokrenuti i organizovati snaga i potencijal mladih ljudi.

“Neka konačno političke snage koje dođu na vlast postave te mlade školovane stručnjake na značajne funkcije kako bi svoje znanje i vještine upotrijebili u razvoj BiH”, poručio je Zlatar.

Govoreći o prijateljima koje BiH ima u međunarodnom kontekstu, Zlatar je istakao ulogu Turske, koja doprinosi jačanju regionalne saradnje na zapadnom Balkanu.

“Postoji ta jedna nova Turska, kako je mi ovdje zovemo, koja vrši ekspanziju u ekonomskom i političkom smislu. Turska je aktivna i u sektoru kuturne saradnje, što je vrlo bitno za sve narode regiona, ali za Bošnjake posebno”, istakao je Zlatar.

Ocijenio je da je i u vrijeme osmanske vladavine svim narodima na Balkanu bilo dobro i da su tada bili na visokom nivou razvoja i napretka.

“Čak je i Srbija za vrijeme osmanske imperije imala veće slobode i veća prava nego ikada poslije. Teza da je islam donosen mačem i da je postojao jedan negativan odnos prema nemuslimanskom stanovništvu je netačna”, istakao je generalni sekretar VKBI.

Zbog historijskih veza Turske sa Balkanom, on očekuje još snažnije prisustvo te zemlje u regiji.

“Mi se posebno nadamo snažnijem ekonomskom prisustvu Turske u BiH. Iako postoje velike administrativne barijere za strane investitore, pa i za turske, vi ne možete praviti klasičnu ekonomiju u BiH jer je Bosna jedna misija za cjelokupnu tursku javnost”, napomenuo je Zlatar.

Generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Emir Zlatar, zaključio je u intervjuu za agenciju Anadolija da ljudi BiH i Turskoj gaje veliku ljubav jedni prema drugima i da se taj potencijal treba iskoristiti za izgradnju stabilnije i naprednije BiH.

(anadolija)

17.08.2012.

RENZO DAVIDDI: IZJAVE RUKOVODSTVA ENTITETA RS-e IZUZETNO UZNEMIRAVAJUĆE I RAZOČARAVAJUĆE

Izjave rukovodstva RS izuzetno uznemiravajuće i razočaravajuće

imageRenzo Daviddi

....................................................

SARAJEVO - Nedavne izjave rukovodstva Republike Srpske, u kojima se čak preispituje interes za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, izuzetno su uznemiravajuće i razočaravajuće, jer je isto to rukovodstvo preuzelo jasne obaveze i vremenske rokove prije manje od dva mjeseca, u sklopu ...

... Mape puta koja je usaglašena u Briselu u prisustvu najviših zvaničnika EU - izjavio je otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.

Isto tako, po njegovim riječima, neutemeljeni su komentari kojima se dovodi u pitanje obavezanost EU prema evropskoj budućnosti građana Bosne i Hercegovine.

Evropska unija jeste i ostaje posvećena ka evropskoj perspektivi BiH i cijelog zapadnog Balkana. Nedavni napredak nekih od susjeda Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja EU, istakao je Daviddi, govore više od retoričkih izjava, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

- Evropska unija ponavlja svoju obavezanost ka teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao suverene i jedinstvene zemlje. Nije moguće da bilo koji entitet ima svoj vlastiti, paralelni put ka EU, ili odvojenu koordinaciju s EU. Kao što se dobro zna, integracija BiH u EU je jedan proces za jednu zemlju koja govori jednim glasom, napomenuo je Daviddi.


(Vijesti.ba/Fena)

 

17.08.2012.

"NE OBMANjUJTE NAROD": ENTITET RS-e JE OVISAN I MOŽE OPSTATI SAMO U OKVIRU DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

RS je ovisna i može opstati samo u okviru države Bosne i Hercegovine

image

Karta Bosne i Hercegovine

..........................................................

Izjave političara iz Republike Srpske (Milorada Dodika, Aleksandre Pandurević i Nikole Šprića) o negiranju državnosti BiH u kojima se RS predstavlja kao država, a BiH kao državna zajednica, i pored upozorenja OHR-a i Američke ambasade da to ne čine, su usmjerene na političku amortizaciju, zamor međunarodne zajednice i navikavanje javnosti na njihovu tezu da ovakva BiH ne može opstati, smatraju u Socijaldemokratskoj uniji (SDU) BiH.

Iz SDU BiH poručuje političarima iz RS-a da ne obmanjuju ni sebe ni  javnost te da poštuju Ustav BiH u kojem se eksplicitno kaže da je  međunarodni subjektivitet na državi BiH, a njihovo kontinuirano  negiranje države BiH predstavlja protivustavno ponašanje koje podliježe  sankcijama, kako domaćeg zakonodavstva, tako i međunarodnih institucija.

U saopćenju se navodi da političari iz RS koliko se god trudili ne  mogu pobjeći od činjenice da je RS entitet, a ne država te da država BiH  ne zavisi od RS-a, već je obratno, RS je ovisna i može opstati samo u  okviru države BiH.

"Vijek trajanja RS-a i Federacije BiH kao entiteta u okviru države  BiH zavisi u prvom redu od volje građana BiH i političke volje većine u  Parlamentarnoj skupštini BiH. Kontinuitet političke nestabilnosti u BiH  koji traje od izbora 2010. godine, a koju su proizveli pojedini lideri  vladajuće šestorke, prvenstveno Zlatko Lagumdžija, ne treba da bude  alibi za ovakve izjave iz RS-a kojima se negira država BiH", stoji u  saopćenju SDU-a.

Na kraju su iz SDU-a pozvali političare iz RS-a da učine sve ka  prevazilaženju teške socijalne, ekonomske i političke krize u BiH, te da  rade na izgradnji države BiH, a ne na njenoj razgradnji.

(Vijesti.ba/Fena)

 

17.08.2012.

IDEJA O NEZAVISNOJ REPUBLICI SRPSKOJ OTVARA PANDORINU KUTIJU BOSANSKOG PAKLA

Ideja o nezavisnoj Republici Srpskoj otvara Pandorinu kutiju bosanskog pakla

imageNenad Čanak

..........................................................

Lider Lige Socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da Vojvodina mora biti autonomna.

Čanakova najava da će internacionalizirati pitanje autonomije  Vojvodine, a povodom odluke Ustavnog suda Srbije kojom su osporene  brojne ingerencije ove pokrajine, izazvala je veliku pažnju diljem  Balkana kao potencijalno novi problem na srbijanskom tlu.

"Upravo zbog toga je autonomija Vojvodine jako važna, jer samo  autonomna Vojvodina kao šampion evropskih vrijednosti može dokinuti  to  stalno ponavljanje zlih događaja iz 90-tih. Još 2000. godine mi smo  mislili da će se promjenama nakon 5. oktobra doći do nekakvog rješenja  pitanja Vojvodine i njene autonomnosti. Međutim, kako je vrijeme  odmicalo ta se stvar vrlo sporo razvijala, uz stalne opstrukcije od  strane oficijelnog Beograda. Čak i u vremenu pokojnog premijera Zorana  Đinđića. Mi smo, ipak, mislili da će se nešto desiti kada smo Zakon o  imovini uspjeli da proguramo u proceduru tokom prošlog mandata",  objašnjava Čanak za AA razloge svojih posljednjih političkih poteza.

Međutim, kako ističe Čanak, političkim promjenama koje su se desile  na izborima u Srbiji u maju ove godine, došlo se do jasnog zaključka da  nikakvih promjena u kontekstu Vojvodine nema, niti će ih biti. Pogotovo  jer je Ustavni sud Srbije, kako napominje sugovornik AA, jednom jedinom  munjevitom sjednicom "poništio naše desetogodišnje napore".

"Jasno se pokazalo da bez internacionalne pomoći nećemo moći ništa da  uradimo da se razumije položaj Vojvodine. Dakle, nismo mi ti koji  internacionaliziramo stvar, internacionalizacija jeste potpuno logičan  nastavak punog ignoriranja specifičnosti Vojvodine od strane oficijelnog  Beograda već dugi niz godina", smatra Čanak.

Na pitanje da li novi državni vrh u Srbiji posljednjim potezima  trenira strogoću u Vojvodini, te koliko se u posljednjem slučaju mogu  povlačiti paralele s "jogurt revolucijom" s početka ere Slobodan  Miloševića, Čanak odgovara da ne želi donositi preuranjene zaključke,  ali da neke činjenice, naprosto, stoje.

"Činjenica je da je dosta zlosutna pojava da su svi ljudi, fizički  isti ljudi, iz Miloševićevog vremena sada na najvišim funkciju u državi.  To izaziva veliku nelagodu. S druge strane, ova vlada je tek počela da  funkcionira i vidjet ćemo šta će se dalje dešavati. Lično ne očekujem  ništa dobro, ali sačekajmo još neko vrijeme. Svaki potez koji je vlada  do sada napravila, od odnosa prema Narodnoj banci, pa nadalje jasno  govori da će ova vlada i dalje centralizirati stvari i da će stati na  put svakoj instituciji koja pokuša da bude nezavisna. I da će u tom  pohodu nas potpuno vratiti u 90-te, ako se brzo nešto ne napravi neki  zaokret", upozorio je Čanak u razgovoru za agenciju Anadolija.

Govoreći o tome kojim će se putem Vojvodina kretati u budućnosti, a s obzirom na današnju Srbiju, posebno napominje.

"Jasno je da Srbija ne može da uđe u Evropsku uniju (EU) ukoliko se  zadrži na ovom i ovakvom Ustavu koji je kontraverzan i s prepuno mana.  Prilikom ustavnih promjena mora se povesti računa o specifičnosti  Vojvodine i Ustavnom garantirati njeno pravo na, bukvalno, vođenje  svojih poslova. Jer, ako Srbija ne bude složena država ona će nastaviti  da u svom nasilnom centralizmu bude prijetnja i za sebe i za okruženje.  Zato međunarodna zajednica mora da uloži sav diplomatski napor da do  toga ne dođe", govori Čanak.

Nadalje, Čanak smatra nema mnogo sličnosti u zahtjevima sa samoupravu i autonomiju koji stižu Vojvodine i Sandžaka.

"Ali, da bi samouprava i Sandžaka i Vojvodine, ali i drugih sličnih dijelova Srbije, kojih ima, riješila mnoga pitanja koja su sada neriješena, to je sigurno. Autonomiju Vojvodine ne treba gledati ka nekakav naš separatni čin ili separatizam. Naprotiv, to je osnovna poluga za promjenu odnosa unutar Srbije. Koja, tek decentralizirana, s punim razumijevanjem svoje različitosti i specifičnosti, a to je teritorij, može biti demokratska i može biti stabilna. Mislim da moramo zajednički raditi na modernizaciji Srbije, a modernizacija je nemoguća bez decentralizacije, čiji je osnovni motor puna autonomija Vojvodine. Jednostavno, u suprotnom, stalno ćemo se vrtjeti u krug", rekao je Čanak.

Upitan boji li se revanšizma nove srbijanske vlasti, odgovara negativno:

"Lično ne mislim da bi se ova vlada usudila da ide u nekakav otvoreni  revnašinzam iz jednostavnog razloga što su velike oči kompletne  međunarodne zajednice usmjerene upravo na takve poteze. Međutim, ono što  mene više brine je to da li će ove godine, koje ćemo provesti pod ovom  vladom, biti nepovratno izgubljene. Brine me da li će biti napravljena  dodatna nepovratna šteta, ili ćemo, ipak, uspjeti da makar malko  pomaknemo stvari u Srbiji", naveo je on.

Čanak je, kao osoba s dugogodišnjim iskustvom na srbijanskoj  političkoj sceni, osvrnuo se i na odnos srbijanskog predsjednika  Tomislava Nikolića i nove vlasti u Srbiji prema državama regiona, a što  su obilježili različiti politički ekscesi posljednjih sedmica. Osvrće se  i na stav predsjednika Skupštine Srbije Nebojše Stefanovića za kojeg je  RS država.

"Tomislalv Nikolić i Ivica Dačić nisu novi ljudi na političkoj sceni  Srbije.  Njihovo političko djelovanje je opterećeno godinama koje su za  nama. Ne može se Republika Srpska tretirati kao nezavisna država, ma šta  god ko o tome mislio, iz jasnog razloga što takva ideja otvara  Pandorinu kutiju bosanskog pakla, i svi to znamo. I upravo zbog toga  koketiranje s definiranjem RS kao države kroz nekakvo redefiniranje  Dejtonskog sporazuma ili nešto takvo, pokušaji da se naprave granice  unutar ionako beskrajno izranjavane Bosne, jesu pokušaji da se ponovo  lovi u mutnom i da se uz ogromnu nesreću miliona obogate pojedinci. To  su, nadam se, lekcije koje smo naučili. Vjerujem da će biti dovoljno  snage da se to ne ponovi", kazao je Čanak.

Otkriva da je Ivicu Dačića prilikom njegovog izbora za premijera  Srbije u Skupštini Srbije "u oči" pitao koga iduće godine misli poslati u  Potočare, u Srebrenicu.

"Ne, nije mi ništa dogovorio. Očigledno da on ima osjećaj da će se s  tim pitanjima nositi. Sasvim sigurno da on nema osjećaj da griješi. Nema  osjećaj da je tu neki  preveliki problem. Dačića sam sve ovo pitao,   jer ove godine niko od državnih organa Srbije nije bio u Potočarima. To  je apsolutno nedopustivo! Partijska delegacija naše stranke je,   naravno, bila. Bili su i naši poslanici, ali to nije dovoljno.  To je  znak razumijevanja i saučešća jedne stranke, ali iza toga mora stajati  kompletna država Srbija. Ne može Nikolić da to shvata olako",  apsotrofirao je Čanak, te dodao:

"Ne mogu predstavnici Srpske napredne stranke (SNS), čiji je Nikolić,  do jučer bio predsjednik, sjediti kada mi u Skupštini Vojvodine tražimo  minutu šutnje za Srebrenicu. Ili da predstavnici Demokratske stranke  Srbije (DSS) Vojislava Koštunice u tom trenutku napuštaju salu. To je  nedopustivo nepoštovanje i onda je sasvim jasno da nema nekakvih  mogućnosti za  poboljšanje odnosa u regionu.

Procjenjujući buduće poteze nove vlasti u Srbiji, Čanak podsjeća na ishitrene poteze koje već napravljeni.

"Kao uostalom iskaz Tomislava Nikolića da on ne vidi šta je problem u  tome da Srbija bude ruska provincija, što je izrekao u trenutku kada  je, na nekoliko dana, bio predsjednik Skupštine Srbije. Sasvim je jasno  da su to ljudi koji ozbiljnom brzinom mijenjaju svoja mišljenja, ili  govore što ne misle, ili je u pitanju nešto još gore", podsjeća Čanak za  AA.

Odgovarajući na pitanje kamo takva politika vodi, Čanak je, na kraju je zaključio:

"Ja mislim da smo barem mi na ovim prostorima naučili gorku lekciju  da ko ne može ponuditi bolji život, onda nudi herojsku smrt.  Ti lideri  smrti su i dalje među nama. Bez lustracije, za koju se naša stranka  zalaže, nema pomaka naprijed. Pošto to nije urađeno na vrijeme, sada  imamo posljedice nečinjena. Nadam se da će sve ovo biti dovoljno jak  signala za uzbunu i da će trajanje ove vlade, koje će, nadam se, biti  kratkog vijeka, osvijetliti antifašističke i demokratske snage, te da će  svi shvatiti da se moraju suprotstaviti vraćanju nacionalističkom  ludilu 90-tih godina".

(Vijesti.ba/AA)

 

17.08.2012.

MILORAD DODIK GUBI NA SVOJOJ POLITIČKOJ VJERODOSTOJNOSTI

Milorad Dodik gubi na svojoj političkoj vjerodostojnosti

imageIvica Dačić i Milorad Dodik

.........................................................

Sam srbijanski premijer Ivica Dačić, nepitan, jučer je odbacio Dodikovu inicijativu o jasnijem definiranju ciljeva i interesa srpskog naroda u cjelini, te na taj način "podsjetio laktaškog borca za srpske interese da državni i nacionalni interes Srbije brani njeno rukovodstvo, te da njegova (Dodikova) inicijativa nije bila potrebna", izjavio je za Agenciju Fena nezavisni novinar i politički analitičar Eldin Hadžović komentirajući poslednji u nizu Dodikovih istupa u kojima negira državu Bosnu i Hercegovinu.

- Ergo, bosanski Srbi, ili Srbi iz BiH, svoja prava moraju i trebaju  tražiti i štititi u svojoj zemlji - Bosni i Hercegovini, i u tom je  kontekstu spomenuta izjava rijetko viđena politička šamarčina jednog  srbijanskog jednom bosanskom Srbinu. Zato je u ovom slučaju potpuno  irelevantno kako se Dodik izjašnjava - kao bosanski Srbin ili samo kao  Srbin. On se ima pravo izjašnjavati kako god želi, ali to suštinski ne  služi ničemu, osim predizbornom podgrijavanju jednog prevaziđenog  nacionalističkog koncepta - kaže Hadžović.

Takve Dodikove izjave, vjerovatno ubiru određene simpatije tvrdokornog biračkog tijela kojem se on obraća.

- Međutim, dugoročno, zbog konstantnog ponavljanja nečega što nije i  što ne može biti, Dodik gubi na svojoj političkoj vjerodostojnosti,  budući da ga već sam pogled u vlastitu putnu ispravu demantira - kaže  Hadžović.

Upozorava da je generalno govoreći, ideja o “srpskoj politici na  Balkanu” opasno slična ideji o “svim Srbima u istoj državi”, čiji su  rezultati, nažalost, itekako poznati, dok se samim tvorcima i  sprovoditeljima te ideje sudilo i sudi za najteže zločine protiv  čovječnosti, uključujući i genocid.

(Vijesti.ba/Fena)

 

17.08.2012.

MILORAD DODIK OD ENTITETA RS-e I DALjE PRAVI DRŽAVU, OHR OŠTRO ODGOVORIO

Dodik od RS i dalje pravi državu, OHR oštro odgovorio

 

Visoki predstavnik Valentin Inzko i predsjednik RS Milorad Dodik tokom jednog od susreta u Banjaluci

Visoki predstavnik Valentin Inzko i predsjednik RS Milorad Dodik tokom jednog od susreta u Banjaluci

...............................................................

U intervjuu na televiziji Republike Srpske, njen predsjednik Milorad Dodik je nastavio  sa tvrdnjama da je taj entitet država, a BiH teško održiva zajednica.

OHR najavljuje da će zbog dovođenja u pitanje posvećenosti RS-a provođenju Mirovnog sporazuma uskoro ovo pitanje staviti na dnevni red Vijeća za provedbu mira u BiH.

Dodik je u intervjuu entitetskoj televiziji, još jednom pučanstvu objasnio da je RS država i da je osnovni njegov cilj očuvanje njenih  državnih kapaciteta:

„Nije državnost samo međunarodno priznanje, nego su državnost i faktička vlast i teritorije i narod koji hoće to. Očigledno da Bosnu i Hercegovinu malo ko hoće.
- hoće je jedan dio Bošnjaka. Prema tome, RS je po svemu, osim ignorancije nekih, država. Mi je tako doživljavamo“
, rekao je Dodik.

Po ko zna koji put Dodik je ocijenio da sve što se dešava u BiH govori da ona ne može da opstane kao država:

„Ako Bosna postoji i ako hoće da postoji, hoćemo da budemo pitani. Naš zahtjev za pitanjem jeste da odlučujemo suvereno o svim nadležnostima koje RS ima i da odlučujemo suvereno o svemu onome šta se dešava na nivou BiH jer smo mi dio te strukture. Ako to tako nije, koji će nam đavo BiH?“

Netačne tvrdnje predsjednika Dodika i drugih zvaničnika RS-a ne mogu promijeniti nedvosmislene činjenice koje stoje u prvom članu Ustava BiH: RS je entitet u sastavu suverene države BiH, kaže portparol visokog predstavnika Eldar Subašić.

„Ustav BiH ne ostavlja prostor za bilo kakav suverenitet entiteta, a ovlasti entiteta ni na koji način ne predstavljaju izraz državnosti. I Dejtonski mirovni sporazum ne sadrži bilo koju odredbu koja bi omogućila RS-u da u budućnosti postane država. Kontinuirano iznošenje pravno neutemeljenih, činjenično netačnih i destabilizirajućih tvrdnji koje dolaze od visokih zvaničnika RS-a štete ovoj državi i dovode u pitanje posvećenost RS-a provedbi Mirovnog sporazuma. S tim u vezi će visoki predstavnik uskoro održati konsultacije sa Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira o ovom pitanju“, navodi Subašić. 

Tanja Topić
​​Politička analitičarka Fondacije Fridrih Ebert Tanja Topić smatra da je ovo samo kontinuitet Dodikovih izjava. Prema njenom mišljenju, one samo pokazuju za koji put se on opredijelio.

„Mislim da jednim dijelom računa na nezainteresovanost međunarodne zajednice, s jedne strane, a s druge strane tu je i nepostojanje vizije međunarodne zajednice - ona kao da je obezglavljena i ne zna šta je recept, odnosno kakvo rješenje postoji za BiH“, ocjenjuje Tanja Topić.

Retorika za glasove birača

Dodik, preme mišljenju Topićeve, osim nezainteresovanosti međunarodne zajednice za BiH, koristi i trenutnu razjedinjenost Bošnjaka i Hrvata u drugom bh. entitetu za ostvarenje svog cilja stvaranja još jedne srpske države na Balkanu:

„Sva ova dešavanja koja pokazuju da ne funkcionišu institucije na državnom nivou vrlo vješto se koriste da bi se još jednom potvrdila teza da je BiH nefunkcionalna država, a da onda u takvim okolnostima jedino što ostaje RS-u jeste da ide sopstvenim putem“, kaže Topić.

S druge strane, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG) za Balkan Srećko Latal ne vjeruje da će se Dodikove želje o nezavisnosti ovog dijela BiH ostvariti u skorijoj budućnosti.

„Jasno je rečeno više puta da bi stvarni pokušaj otcjepljenja RS-a doveo sigurno do novog sukoba na teritoriji BiH i mislim da u ovom trenutku niko u RS još uvijek nije zainteresovan da krene tim putem“, smatra Latal.

Međutim, Dodik je u svom intervjuu otkrio ono na šta on računa:

„Jednog dana će vjerovatno oslabiti pažnja tih velikih sila koje će tada reći:’Pa dosta nam je i vas.’ Pa onda je logično da RS u nekoj budućnosti razmišlja šta dalje. Da li ostati u toj neefikasnoj državi, ili se braniti sa stanovišta nove strukture koju treba da formira?“

Latal sve ove izjave ipak dovodi u vezu sa oktobarskim lokalnim izborima.

„I sa tendencijama većine lokalnih političara da kroz radikalnu retoriku ili kroz predizborna obećanja pokušaju da osvoje glas više. U RS se to, kao što je i običaj, nažalost dešava kroz retoriku koja ide u pravcu autonomije ili nezavisnosti RS-a, a u Federaciji su na djelu stalni sukobi s jedne strane između SDP-a i SDA, a s druge strane između dva HDZ-a“, ocjenjuje Latal.

Međunarodnu kriznu grupu daleko više zabrinjava to što se ovakvim izjavama skreće pažnja sa ozbiljnih ekonomskih problema u BiH i obećanja bh. političara  datih Briselu da će se provesti ozbiljne političke reforme u ovoj godini, kaže Latal:

„Ukoliko do njih ne dođe, ono što BiH sigurno očekuje jeste dalja degradacija životnog standarda ljudi i dalje pogoršavanje ekonomske i socijalne situacije. Znači jedan ekonomski, socijalni i politički kolaps BiH je nešto čega se ja lično više bojim nego otcjepljenja RS-a.“ 

Historija Bosne i Hercegovine

Question book-new.svg

Ovo je članak o historiji Bosne i Hercegovine. Također pogledajte historiju Jugoslavije i historiju Evrope. Ovaj članak je dio serije o historiji Bosne i Hercegovine koja ima posebne, detaljne članake za sve ove teme. Ovaj članak se bavi historijom sa područja današnje Bosne i Hercegovine i bosanske političke jedinice koja je nastala tokom srednjeg vijeka.

Bosna i Hercegovina je jedna od historijskih zemalja u Evropi, s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od srednjeg vijeka do danas. Između 1180. i 1463. bila je nezavisna kraljevina; od 1580. do 1878. bila je ejalet (najveća teritorijalna jedinica u Osmanskoj Carevini); od 1878. do 1918. "krunska zemlja" u sklopu Austro-Ugarske; a od 1945. do 1992. federalna republika. Prema tome, otprilike 650 od posljednjih 800 godina postojao je na kartama entitet zvan "Bosna".[1]

Sadržaj

[sakrij]
Ustav BiH



Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini,
parafiranim 21.11.1995. godine u Daytonu (SAD) i potpisanim 14.12.1995. godine u
Parizu dogovorena su osnovna načela državno-pravnog i političkog uređenja Bosne
i Hercegovine. Sastavni dio ovog Sporazuma, kao njegov Aneks 4, je Ustav Bosne i
Hercegovine, koji osim Preambule ima i 12 članova. Ustavom su, u Članu 1.
određena  osnovna načela kao što su kontinuitet, demokratski principi, sastav,
promet roba, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i državljanstvo Bosne
i Hercegovine. Ostalim članovima Ustava određena su i obrađena, između ostalog,
pitanja ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, nadležnosti i odnosi između
institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, Parlamentarna skupština,
Predsjedništvo, Vijeće ministara, Stalni komitet za vojna pitanja, Ustavni sud,
Centralna banka, finansije i budžet, opće odredbe, amandmani, prelazne odredbe i
stupanje na snagu

...............................................................................................

Ustav Bosne i Hercegovine


Preambula
Oslanjajući se
na
postovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,

Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomimirenju,

Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure
najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralistickog društva,

U želji da podstaknu opće blagostanje i ekonomski razvoj
kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede,

Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,

Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i
političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom,

Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog
humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o
ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima,
odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima
lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao
i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjećajući se na
Osnovna načela usaglašena u ženevi 08.09.1995. godine i u Njujorku 26.09.1995.
godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s
ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i
Hercegovine
:


Član I
Bosna i Hercegovina
1.
Kontinuitet


Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada
"Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu
kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa
postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica
Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili
zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u
drugim međunarodnim organizacijama.


2. Demokratska načela


Bosna i Hercegovina je demokratska drzava koja funkcionise u
skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.


3. Sastav


Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti").


4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica


Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine. Bosna i
Hercegovina i entiteti nece ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i

kapitala sirom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nece provoditi bilo kakvu
kontrolu na granici izmedju entiteta.


5. Glavni grad


Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.


6. Simboli


Bosna i Hercegovina ce imati one simbole koje svojom odlukom
odredi Parlamentarna skupstina i potvrdi Predsjednistvo.


7. Državljanstvo


Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine, koje regulise
Parlamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog entiteta koje regulisu sami
entiteti, pod uslovom da:
a) Svi drzavljani bilo kojeg entiteta su, samim
tim, drzavljani Bosne i Hercegovine.
b) Nijedno lice ne moze biti arbitrarno
liseno drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili drzavljanstva entiteta, ili na
drugi nacin ostavljeno bez drzavljanstva. Niko ne moze biti lisen drzavljanstva
Bosne i Hercegovine, ili entiteta po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa,
boja, jezik, vjera, politicko ili drugo misljenje, nacionalno ili socijalno
porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili bilo koji
drugi status.
c) Sva lica koja su bila drzavljani Republike Bosne i
Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su drzavljani Bosne
i Hercegovine. Drzavljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6. 4. 1992.
godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisat ce Parlamentarna
skupstina.
d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati drzavljanstvo druge
drzave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmedju Bosne i Hercegovine i
te drzave kojim se to pitanje uredjuje, a koji je odobrila Parlamentarna
skupstina u skladu sa clanom IV, stav 4, tacka (d). Lica sa dvojnim
drzavljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je
Bosna i Hercegovina drzava njihovog prebivalista.
e) Drzavljanin Bosne i
Hercegovine u inostranstvu uziva zastitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet moze
izdavati pasose Bosne i Hercegovine svojim drzavljanima, na nacin kako je to
regulisala Parlamentarna skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdavati pasose
onim drzavljanima kojima pasos nije izdat od strane entiteta. Uspostavice se
centralni registar svih pasosa izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i
Hercegovine.


Član II
Ljudska prava i osnovne slobode 1. Ljudska
prava


Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati najvisi nivo
medjunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji
Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao sto je predvidjeno u
Aneksu 6 Opsteg okvirnog sporazuma.


2. Medjunarodni standardi


Prava i slobode predvidjeni u Evropskoj konvenciji za zastitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju
u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.


3. Katalog prava


Sva lica na terotiriji Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog clana, sto ukljucuje:
a) Pravo na zivot.

b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mucenju niti necovjecnom ili
ponizavajucem tretmanu ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude drzano u ropstvu
ili potcinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.
d) Pravo na licnu
slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravicno saslusanje u gradjanskim i
krivicnim stvarima i druga prava u vezi sa krivicnim postupkom.
f) Pravo na
privatni i porodicni zivot, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i
vjere.
h) Slobodu izrazavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu
udruzivanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo
na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i
prebivalista.


4. Nediskriminacija



Uzivanje prava i sloboda, predvidjenih u ovom clanu ili u
medjunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim
licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao sto je
pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko i drugo misljenje, nacionalno ili
socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili
drugi status.


5. Izbjeglice i raseljena lica


Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno
vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opsteg okvirnog
sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili liseni za vrijeme
neprijateljstvava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja
im ne moze biti vracena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje
su date pod prisilom, nistave su.


6. Implementacija


Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te
organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluje unutar entiteta
podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je
ukazano u stavu 2.


7. Medjunarodni sporazumi


Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana ugovornica
medjunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava.


8. Saradnja


Svi nadlezni organi vlasti u Bosni i Hercegovini ce saradjivati
sa, i obezbjediti neogranicen pristup: svim medjunarodnim posmatrackim
mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim
tijelima koja se uspostave bilo kojim medjunarodnim sporazumom navedenim u
Aneksu I ovog Ustava; Medjunarodnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju (a narocito
ce se pridrzavati naredbi koje su izdate po clanu 29. Statuta Tribunala); i bilo
kojoj drugoj organizaciji ovlastenoj od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih
naroda sa mandatom koji se tice ljudskih prava ili humanitarnog prava.


Član III
Nadležnosti i odnosi izmedju institucija
Bosne i Hercegovine i entiteta.

1. Nadležnost institucija
Bosne i Hercegovine


Slijedeca pitanja su u nadleznosti institucija Bosne i
Hercegovine: a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c)
Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao sto je predvidjeno clanom
VII.
e) Finansiranje institucije i medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g)
Provodjenje medjunarodnih i medjuentitetskih krivicnopravnih propisa,
ukljucujuci i odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje
zajednickih i medjunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje
medjuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdusnog saobracaja.


2. Nadležnost entiteta


a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne
odnose sa susjednim drzavama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim
integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Svaki entitet ce pruziti svu potrebnu
pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogucilo da ispostuje
medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, stim de ce finansijske obaveze u koje
je usao jedan entitet bez suglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne
skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim
ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj
medjunarodnoj organizaciji.
c) Entiteti ce ispuniti sve uslove za pravnu
sigurnost i zastitu lica pod svojom jurisdikcijom, odrzavanjem civilnih ustanova
za primjenu pravnih propisa, koje ce funkcionisati u skladu sa medjunarodno
priznatim standardima uz postovanje medjunarodno priznatih ljudskih prava i
osnovnih sloboda, iz clana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajucih
mjera.
d) Svaki entitet moze takodjer sklapati sporazume sa drzavama i
medjunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupstine.
Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti da za odredjene vrste sporazuma
takva saglasnost nije potrebna.


3. Pravni poredak i nadleznosti institucija


a) Sve vladine funkcije i ovlastenja koja nisu ovim Ustavom
izricito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b)
Eniteti i sve njihove administrativne jedinice ce se u potpunosti pridrzavati
ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i
ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka
institucija Bosne i Hercegovine. Opsta nacela medjunarodnog prava su sastavni
dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.


4. Koordinacija


Predsjednistvo moze odluciti da podstakne medjuentitetsku
koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadleznosti Bosne i
Hercegovine predvidjenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slucaju jedan
entitet tome usprotivi.


5. Dodatne nadležnosti


a) Bosna i Hercegovina ce preuzeti nadleznost u onim stvarima u
kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predvidjene u
Aneksima 5-8 Opsteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za ocuvanje
suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politicke nezavisnosti i medjunarodnog
subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadleznosti medju
institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene
prema potrebi za vrsenje ovih nadleznosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od
stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce poceti pregovore s ciljem
ukljucivanja i drugih pitanja u nadleznost institucija Bosne i Hercegovine,
ukljucujuci koristenje izvora energije, i zajednicke privredne projekte.


Član IV
Parlamentarna skupstina

Parlamentarna skupstina ima dva doma:
Dom naroda i
Predstavnicki dom.
1. Dom naroda


Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trecine
iz Federacije (ukljucujuci pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz
Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bosnjacke
delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delegati u Domu naroda
Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupstina Republike
Srpske.
b) Devet clanova Doma naroda sacinjava kvorum, pod uslovom da su
prisutna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska delegata.


2. Predstavnicki dom


Predstavnicki dom se sastoji od 42 clana, od kojih se dvije
trecine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trecina sa teritorije Republike
Srpske.
a) Clanovi Predstavnickog doma biraju se neposredno iz svog
entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg ce donijeti Parlamentarna
skupstina. Medjutim, prvi izbori ce biti odrzani u skladu sa Aneksom 3 Opsteg
okvirnog sporazuma.
b) Vecina svih clanova izabranih u Predstavnicki dom
sacinjava kvorum .


3. Procedura


a) I jedan i drugi dom ce biti sazvani u Sarajevu, najkasnije
30 dana nakon njihovog izbora.
b) Svaki dom ce vecinom glasova usvojiti svoj
poslovnik o radu i izabrati medju svojim clanovima jednog Srbina, jednog
Bosnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajuceg i zamjenike predsjedavajuceg, s tim
da ce mjesto predsjedavajuceg rotirati izmedju ova tri lica.
c) Sve
zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) Sve odluke u
oba doma donose se vecinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i
clanovi ce ulagati najvece napore kako bi vecina ukljucivala najmanje jednu
trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko
vecina ne ukljucuje jednu trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije
svakog entiteta, predsjedavajuci i njegovi zamjenici ce, radeci kao komisija,
nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta
nastojanja ne uspiju, odluke ce se donijeti vecinom onih koji su prisutni i
glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine, ili vise,
delegata ili clanova izabranih iz svakog entiteta.
e) Predlozena odluka
Parlamentarne skupstine moze biti proglasena destruktivnom po vitalni interes
bosnjackog, hrvatskog ili srpskog naroda vecinom glasova iz redova bosnjackih,
hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tacka (a). Za
donosenje takve odluke bice potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane
vecine bosnjackih, vecine hrvatskih i vecine srpskih delegata koji su prisutni i
glasaju.
f) Kada vecina bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi
primjedbu na pozivanje na tacku (e), predsjedavajuci Doma naroda ce odmah
sazvati Zajednicku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki
izabran iz redova bosnjackih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrjesenja
tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se
upucuje Ustavnom sudu koji ce po hitnom postupku preispitati proceduralnu
ispravnost slucaja.
g) Dom naroda se moze raspustiti odlukom Predsjednistva
ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspustanju donijeta vecinom
koja ukljucuje vecinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bosnjackog,
hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije
stupanja na snagu ovog Ustava ne moze biti raspusten.
h) Odluke
Parlamentarne skupstine nece stupiti na snagu prije nego sto budu
objavljene.
i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bice objavljivani,
a njihove sjednice ce, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom,
biti javne.
j) Delegati i clanovi ne mogu biti pozivani na krivicnu ili
gradjansku odgovornost u pogledu bilo kojeg cina izvrsenog u okviru duznosti u
Parlamentarnoj skupstini.


4. Ovlaštenja


Parlamentarna skupstina je nadlezna za:
a) Donosenje zakona
koji su potrebni za provodjenje odluka Predsjednistva ili za vrsenje funkcija
Skupstine po ovom Ustavu.
b) Odlucivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad
institucija Bosne i Hercegovine i za medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.

c) Odobravanje budzeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d)
Odlucivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su
potrebna da se provedu njene duznosti, ili koja su joj dodijeljena zajednickim
sporazumom entiteta.


Član V
Predsjedništvo


Predsjednistvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri clana:
jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije
Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike
Srpske.


1. Izbor i trajanje mandata


a) Clanovi Predsjednistva biraju se neposredno u svakom
entitetu (tako da svaki glasac glasa za popunjavanje jednog mjesta u
Predsjednistvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna
skupstina. Medjutim, prvi izbor ce se odrzati u skladu sa Aneksom 3. Opsteg
okvirnog sporazuma. Bilo koje upraznjeno mjesto u Predsjednistvu ce biti
popunjeno od strane odgovarajuceg entiteta, u skladu sa zakonom koji ce donijeti
Parlamentarna skupstina.
b) Mandat clanova Predsjednistva koji su izabrani
na prvim izborima traje dvije godine; mandat clanova izabranih nakon toga ce
biti cetiri godine. Clanovi Predsjednistva mogu biti birani jos jedan uzastopni
mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednistvu prije isteka
cetvorogodisnjeg roka.


2. Procedura


a) Predsjednistvo ce usvojiti svoj poslovnik o radu koji ce
predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjednistva.
b)
Clanovi Predsjednistva ce izmedju sebe imenovati jednog clana za
predsjedavajuceg. U prvom mandatu Predsjednistva, predsjedavajuci ce biti onaj
clan koji je dobio najveci broj glasova. Poslije toga, nacin izbora
predsjedavajuceg, rotacijom ili na drugi nacin, odredice Parlamentarna skupstina
u skladu sa clanom IV, stav 3. c) Predsjednistvo ce nastojati da usvoji sve
odluke Predsjednistva - tj. one koje se ticu pitanja koja proizilaze iz clana V
(3), tacke (a) do (e) - putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz
tacke (d) ovog stava, usvojiti dva clana ukoliko svi pokusaji da se dostigne
konsenzus ne uspiju.
d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze sa odlukom,
moze odluku Predsjednistva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta
za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to ucini u roku od tri dana po
njenom usvajanju. Takva odluka ce biti odmah upucena Narodnoj skupstini
Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao clan sa te teritorije; bosnjackim
delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bosnjacki clan;
ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski clan.
Ukoliko takav proglas bude potvrdjen dvotrecinskom vecinom glasova u roku od 10
dana po upucivanju, osporavana odluka Predsjednistva nece imati ucinka.


3. Ovlastenja


Predsjednistvo je nadlezno za:
a) Vodjenje vanjske politike
Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih medjunarodnih
predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti
odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u
medjunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i trazenje clanstva u
onim medjunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina
nije clan.
d) Vodjenje pregovora za zakljucenje medjunarodnih ugovora Bosne
i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupstine,
ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne
skupstine.
f) Predlaganje godisnjeg budzeta Parlamentarnoj skupstini, uz
preporuku Vijeca ministara.
g) Podnosenje izvjestaja o rashodima
Predsjednistva Parlamentarnoj skupstini na njen zahtijev, ali najmanje jedanput
godisnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa medjunarodnim i nevladinim
organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vrsenje drugih djelatnosti koje mogu
biti potrebne za obavljanje duznosti koje mu prenese Parlamentarna skupstina,
ili na koje pristanu entiteti.


4. Vijece ministara


Predsjednistvo ce imenovati predsjedavajuceg Vijeca ministara
koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma. Predsjedavajuci ce
imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre
po potrebi, a koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma.
a)
Predsjedavajuci i ministri zajedno sacinjavaju Vijece ministara i odgovorni su
za provodjenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je
naznaceno u stavovima 1, 4 i 5 clana III, o cemu podnose izvjestaj
Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuci, najmanje jedanput godisnje, izvjestaj o
rashodima Bosne i Hercegovine).
b) Najvise dvije trecine svih ministara mogu
biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajuci ce, takodjer, imenovati
zamjenike ministara (koji nece biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi
ministri), koji ce preuzeti duznost nakon odobrenja Predstavnickog doma.
c)
Vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupstina izglasa
nepovjerenje.


5. Stalni komitet


a) Svaki clan Predsjednistva ce, po sluzbenoj duznosti, vrsiti
funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga. Nijedan entitet nece prijetiti
silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim
okolnostima oruzane snage jednog entiteta ne smiju uci niti boraviti na
teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjednistva Bosne
i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce funkcionisati u skladu
sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b)
Clanovi Predsjednistva ce izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji ce
koordinirati aktivnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi
Predsjednistva ujedno su i Clanovi Stalnog komiteta.


Član VI
Ustavni sud

1. Sastav


Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet clanova.

a) Cetiri clana bira Predstavnicki dom Federacije, a dva clana Skupstina
Republike Srpske. Preostala tri clana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska
prava nakon konsultacije sa Predsjednistvom.
b) Sudije ce biti istaknuti
pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima
pravo glasa moze biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti drzavljani Bosne i
Hercegovine ili bilo koje susjedne drzave.
c) Mandat sudija imenovanih u
prvom sazivu bice pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom
razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u
prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje ce biti imenovani nakon prvog
saziva sluzice do navrsenih 70 godina zivota izuzev ako podnesu ostavku ili budu
s razlogom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja
koja se budu vrsila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja,
Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti drugaciji nacin izbora troje
sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.


2. Procedure


a) Vecina svih clanova suda sacinjava kvorum.
b) Sud ce,
vecinom glasova svih clanova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud ce voditi
javne rasprave, a svoje odluke ce javno obrazlagati i objavljivati.


3. Jurisdikcija


Ustavni sud ce podrzavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je
jedini nadlezan da odlucuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu
izmedju dva entiteta, ili izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta,
te izmedju institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ali ne ogranicavajuci se
na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa
susjednom drzavom u skladu sa ovim Ustavom, ukljucujuci i odredbe koje se odnose
na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je
bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsjedavajuci Vijeca ministara,
predsjedavajuci, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine;
jedna cetvrtina clanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine; ili
jedna cetvrtina clanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.b)
Ustavni sud takodjer ima drugostepenu nadleznost u pitanjima koja su sadrzana u
ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni
i Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadlezan u pitanjima koja mu je proslijedio
bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o cijem
vazenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa
zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domasaja nekog opsteg
pravila medjunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.


4. Odluke Odluke Ustavnog suda su
konacne i obavezujuce.


Član VII
Centralna banka


Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlastena
institucija za stampanje novca i monetarnu politiku na cijelom podrucju Bosne i
Hercegovine. 1. Nadleznost Centralne banke odredice Parlamentarna skupstina.
Medjutim, u periodu od sest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna
banka nece moci davati kredite stampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna
komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupstina moze tu nadleznost dati
Centralnoj banci.
2. Prvi Upravni odbor Centralne banke ce se sastojati od
Guvernera kojeg imenuje Medjunarodni monetarni fond, nakon konsultacije sa
Predsjednistvom, i tri clana koja imenuje Predsjednistvo, od kojih su dva iz
Federacije (jedan Bosnjak i jedan Hrvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz
Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji nece biti
drzavljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne drzave, moze imati
odlucujuci glas u slucaju nerijesenog ishoda glasanja.
3. Nakon tog perioda,
Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine ce se sastojati od pet lica
koja imenuje Predsjednistvo na period od 6 godina. Odbor ce medju svojim
clanovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.


Član VIII
Finansije


1. Parlamentarna skupstina ce svake godine, na prijedlog
Predsjednistva, usvojiti budzet kojim se finansiraju troskovi potrebni za
izvrsavanje nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine i medjunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine.
2. Ukoliko se takav budzet ne usvoji blagovremeno,
budzet za prethodnu godinu ce biti koristen na privremenoj osnovi.
3.
Federacija ce obezbjediti dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu
prihoda koji su potrebni za budzet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na nacin
kako je utvrdila Parlamentarna skupstina.


Član IX
Opšte odredbe


1. Nijedno lice koje se nalazi na izdrzavanju kazne, izrecene
presudom Medjunarodnog tribunala za bivsu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja
je pod optuznicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred
Tribunalom, ne moze biti kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili
drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za lica
koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne moze biti
umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
3. Funkcioneri
imenovani na polozaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odrzavaju
sastav naroda Bosne i Hercegovine.


Član X
Izmjene i dopune

1.
Amandmanska procedura


Ovaj Ustav moze biti mijenjan i dopunjavan odlukom
Parlamentarne skupstine, koja ukljucuje dvotrecinsku vecinu prisutnih i koji su
glasali u Predstavnickom domu.


2. Ljudska prava i osnovne slobode


Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moze se eliminisati, niti
umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz clana II ovog Ustava niti izmijeniti
ova odredba.


Član XI
Prelazne odredbe


Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, vazenjem zakona i
drugim pitanjima izlozene su u Aneksu II ovog Ustava.


Član XII
Stupanje na snagu


1. Ustav ce stupiti na snagu po potpisivanju Opsteg okvirnog
sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage
Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na
snagu ovog Ustava, entiteti ce amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da
bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa clanom III, stav 3, tacka
(b).


ANEX I
Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ce
se primjenjivati u Bosni i Hercegovini


1. Konvencija o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida
(1948)
2. Zenevske konvencije I-IV o zastiti zrtava rata (1949), i Dopunski
protokoli I-II (1977)
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica
(1951) i Protokol (1966)
4. Konvencija o drzavljanstvu udatih zena (1957)

5. Konvencija o smanjenju broja lica bez drzavljanstva (1961)
6.
Medjunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)

7. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (1966) i Opcioni
protokoli (1966 i 1989)
8. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima (1966)
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika
diskriminacije u odnosu na zene (1979)
10. Konvencija protiv mucenja i
drugih surovih, nehumanih ili ponizavajucih postupaka ili kaznjavanja
(1984)
11. Evropska konvencija o sprecavanju mucenja, nehumanog ili
ponizavajuceg tretmana ili kaznjavanja (1987)
12. Konvencija o pravima
djeteta (1989)
13. Medjunarodna konvencija o zastiti prava svih
radnika-migranata i clanova njihovih porodica (1990)
14. Evropska povelja za
regionalne jezike i jezike manjina (1992)
15. Okvirna Konvencija za zastitu
nacionalnih manjina (1994)


ANEX II
Prelazne odredbe
1. Zajednicka prelazna
komisija


a) Strane ovim ustanovljavaju Zajednicku prelaznu komisiju koja
ce biti ovlastena da raspravlja o prakticnim pitanjima u vezi sa implementacijom
Ustava Bosne i Hercegovine, Opsteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje
preporuke i prijedloge.
b) Zajednicka prelazna komisija se sastoji od cetiti
lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i
Hercegovine.
c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice
koje on odredi


2. Kontiutitet pravnih propisa


Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na
teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostace na
snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugacije ne odredi
nadlezni organ vlasti Bosne i Hercegovine.


3. Pravni i administrativni postupci


Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na
prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, bice
nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u
skladu sa propisima kojima se uredjuje nadleznost ovih insitutcija.


4. Drzavni organi


Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi
vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine ce funkcionisati u skladu
sa vazecim propisima.


5. Ugovori


Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina
izmedju 1.1.1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava bice dati na uvid
clanovima Predsjednistva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na duznost;
svaki ugovor koji ne bude dat na uvid bice proglasen ponistenim. U roku od 6
mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupstine, na zahtijev bilo kojeg
clana Predsjednistva, Parlamentarna skupstina ce razmotriti da li da otkaze bilo
koji drugi ugovor.

17.08.2012.

OSVRT: POLITIČKI I MORALNI DEBAKL ZLATKA LAGUMDžIJE

OSVRT: Politički i moralni debakl Zlatka Lagumdžije

image

Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija vratio se iz Sirije. Dobro nam došao, loše nas našao. Lagumdžiji se mora odati jedno priznanje – nenadmašeni je majstor spinovanja.

Dakle po povratku iz Sirije obratio se novinarima, govorio je o rezultatima samita, sastancima sa liderima i predstavnicima zemlje domaćina, Omana, Libije, Kuvajta i drugih najavivši mogućnost velikog broja projekata i novih kredita koje bi naša zemlja mogla dobiti po povoljnim uslovima. Pričao je o privatnim i avionima, kamionima i o čemu još ne ...

Pokušao je naime Lagumdžija skrenuti pažnju sa potpunog političkog debakla aktuelnih vlasti u BiH.  Prije dva mjeseca, po povratku iz Brisela, Lagumdžija je održao identičnu koferenciju za novinare na kojoj je slavodobitno poručio – Imamo Mapu puta, do kraja godine ćemo podnijeti aplikaciju za članstvo u Evrospkoj uniji.

Danas, dva mjeseca poslije nerado je odgovarao na novinarsko pitanje: Gospodine Lagumdžija, u Briselu je dogovoreno da će se do 31. augusta postići dogovor o presudi Sejdić-Finci, što je uslov za podnošenje aplikacije za punopravno članstvo u EU. Hocemo li ispuniti taj uvjet u obećanom roku?

Prisutnima je ipak kratko odgovorio Lagumdžija: 31.august, taj rok nije bitan...

A rok je itakako bitan. Njegovo nepoštivanje znači u konačnici da će BiH biti jedina država s prostora bivše Jugoslavije koja još uvijek nije u stanju podnijeti ni formalnu aplikaciju za prijem u punopravno članstvo u Evropsku uniju. A to je bilo glavno i najvažnije obećanje koje su dale praktično sve partije koje sudjeluju u vlasti.

Poručio je Zlatko Lagumdžija prisutnima i da neće podnijeti ostavku. Ponovio je spremnost Socijaldemokratske partije (SDP) BiH da pusti novoj parlamentarnoj većini da preuzme odgovornost, te da se ova stranka povuče u opoziciju. "Ukoliko postoji kvalifikovana većina i entitetska većina za moju smjenu, ne treba se uopšte glasati, nikakav problem nije. SDP BiH se povlači, ali mi moramo znati ko dolazi i sa kojim programom. Mi smo spremni da budemo opozicija", kazao je Lagumdžija.

A priča o povlačenju SDP-a je apsurd, jer niko do sada nije tražio odlazak SDP-a iz parlamentarne većine. Tražena je njegova lična ostavka kao političara koji je doveo do gladi, ponora i raspada cijele BiH.

Ali s obzirom da se lider SDP-a odavno poistovjećuje sa partijom po paroli - Partija to sam ja, i ovaj scenarij je moguć. Tako bi od javnosti omrženog Lagumdžija svoj lični poraz vezao i uz poraz partije koju vodi.

Međutim, kako doznajemo, uslov koji je SDA namjeravala postaviti Dodiku da glasa za smjenu Lagumdžije je da na njegovo mjesto dođe Bošnjak upravo iz SDP-a, što je korektno i principijelno.

Za tako nešto glasao bi sasvim sigurno i Željko Komšić kao i brojni drugi razočarani članovi i simpatizeri SDP-a.

No izgleda da je i Lagumdžijin spin ovaj put ipak bio bez uspjeha.. Iako u pojedinim medijima u izvještaju sa press konferencije o presudi Sejdić-Finici i roku iz Brisela nije bilo ni riječi, većina medija je sa zgražanjem ispratila njegovu press konferenciju u kojoj  se vidi potpuni politički i moralni debakl lidera SDP-a.

(VIJESTI.ba)

 

VIDEO
Rok postavljen u Briselu, barem kada je riječ o provedbi presude Sejdić i Finci neće biti ispoštovan. Do kraja mjeseca sastanka šestorke ili sedmorke definitivno neće biti. Kada ga konačno bude, najvjerojatnije početkom idućega mjeseca, za očekivati je da prva točka dnevnog reda neće biti ...

  Opširnije

 

image
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18554844

Powered by Blogger.ba