Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

29.02.2012.

DRAGAN COVIC I MILORAD DODIK NE PRIZNAJU DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Čović i Dodik ne priznaju Dan nezavisnosti BiH

29.02.2012.
.......................
"U Bosni i Hercegovini svako ima pravo da slavi šta želi, jer takva smo država", izjavio je večeras u Banjoj Luci lider HDZBiH Dragan Čović ocjenivši da će tako biti sve dok se kroz parlamentranu proceduru ne definiraju praznici u BiH koje će svi podržati i poštivati.
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv)
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv)
..........................................................................
Komenirajući to što se 1.mart u BiH ne prihvata kao Dan nezavisnosti na cijeloj teritoriji zemlje, Čović je u izjavi novinarima rekao da će u Federaciji BiH "20 do 30 posto tog entiteta sutra imati radni angažman", a da će i on biti u posjeti Posavini.

Naveo je i da referendumsko pitanje od prije 20 godina nije "ni izbliza danas preslikano u realan život BiH i tako se i odnosimo prema tom pitanju". Sve do onog trenutka, kako navodi, dok bošnjački, srpski i hrvatski narod ustavno ne bude jednakopravan BiH će ići u svojim usponima i padovima u kontinuitetu.

Iznoseći stav po istom pitanju lider SNSD-a Milorad Dodik je ustvrdio da je 1.mart "praznik bošnjačkog naroda". "I mi to njima i ne sporimo", rekao je Dodik, koji je čak pogriješio navodeći da 1.mart ne može da bude "dan državnosti", iako je sutra Dan nezavisnosti BiH.

Ustvrdio je i da se taj datum, svih prethodnih godina, na silu pokušava "osigurati kao praznik". "Mislim da to konačno mora biti jasno i strancima, koji posjećuju skupove kojima se obilježava taj dan", naveo je on. I Dodik je dodao da je sutra u RS "radni dan i nije praznik koji se slavi u tom entitetu".

Dodik i Čović za sastanak Šestorke o presudi 'Sejdić-Finci'

Novi sastanak šestorice predsjedika najjačih stranaka u Bosni i Hercegovini, na kojem bi se razmatrala mogućnost implementacije presude "Sejdić-Finci", trebalo bi biti održan 9. marta, ukoliko taj datum prihvate i ostali lideri Šestorke, a domaćin će biti predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv)
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv)
........................................................................
Da je potrebno sazvati novi sastanak Šestorke dogovorili su večeras u Banjoj Luci Dodik i predsjednik HDZBiH Dragan Čović, uz napomenu da 9. mart nije konačan termin, odnosno o tome treba da se izjasne i ostali - predstavnici SDPBiH, SDA, SDS i HDZ 1990.

Na tom sastanku trebalo bi da se razgovara i o rješenju za državnu i vojnu imovinu, a Dodik smatra da je potrebno na dnevni red staviti i pitanje budžeta institucija BiH uz uvažavanje realnih okvira koji postoje.

"Budžet se ne može povećavati", kazao je predsjednik SNSD-a ponovivši da i BiH mora svoju javnu potrošnju da uskladi s mogućnostima. Dodik je na pres-konferenciji rekao da je bilo riječi i o saradnji SNSD i HDZBiH, a krajem marta u Mostaru održat će novi sastanak predstavnika dviju stranaka koje već od ranije imaju potpisani dogovor o saradnji.

I predsjednik HDZBiH Dragan Čović je rekao da je većina pitanja koja su ranije dogovorila šestorica bh. lidera najjačih stranaka relizirana te da su zaključili da se sazove novi sastanak na kojem bi se otvorila druga važnja pitanja.

"Uvjeren sam da možemo dati kvalitetan doprinos kako bi se politička dimenzija stabilizirala. S druge strane gospodarska pitanja su nešto što nas opterećuje, jer cijenimo da će cijelo okruženje imati snažni recesijski zamah i stoga posljedice na BiH moraju biti minimizirane u mjeri u kojoj je to moguće", kazao je lider HDZBiH-a.

Stoga je, kaže, i s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem razgovorano o mogućnostima izvoza bh. roba, nakon što Hrvatska uđe u EU, te nekim drugim infrastrukturnim projektima.

Dodik Lagumdžiji posudio novac da se kladi na BiH protiv Brazila

Lider SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija večeras je izjavio kako mu je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posudio novac da se kladi na našu nogometnu reprezentaciju protiv Brazila.
Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik (Foto: Sarajevo-x.com)
Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik (Foto: Sarajevo-x.com)
..............................................................................................
"Kladili smo se vlasnik Nezavisnih novina Željko Kopanja i ja. Kopanja je uplatio novac na Brazil, a ja, naravno, na BiH. No, kako uza se nisam imao novac, posudio mi ga je Milorad Dodik i ja sam uplatio na BiH", rekao je Lagumdžija tokom obraćanja uživo iz Brčkog u Dnevniku Federalne televizije.

Lider SDP-a je još dodao da mu je Kopanja kazao da bi volio da Lagumdžjia uzme novac, bez obzira što se on kladio na Brazil.

"Malo je nedostajalo da se sve poklopi, da naša reprezentacija pobijedi, da uzmem novac, zbog čega bi i Kopanji bilo drago, te da to učinim novcem koji mi je posudio Milorad Dodik", zaključio je Lagumdžija.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija sastao se danas, u okviru konsultacija s predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, s gradonačelnikom Brčko Distrikta BiH Miroslavom Gavrićem i čelnicima Skupštine Brčko Distrikta BiH.

Teme sastanka bile su evroatlantske integracije BiH, ekonomska diplomatija i koordinacija i saradnja Ministarstva vanjskih poslova BiH i institucija Brčko Distrika BiH.
29.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Deutsche Welle : U dva dana dva gafa "mudrog vođe"  -  Čekajući „super utorak“ : Romney pobijedio u Michiganu i Arizoni  -  Edin Džeko : Ova se utakmica činila kao novi početak!  -  Hamdija Lipovača, premijer USK i član Predsjedništva SDP-a: Nisam očekivao nož i sudbinu kurbana!  -  BiH : Brazil 1: 2 : Baksuzan poraz Zmajeva od Karioka (VIDEO)  -  

Hamdija Lipovača, premijer USK i član Predsjedništva SDP-a: Nisam očekivao nož i sudbinu kurbana!
 
Gledajte, ja sam se samo bavio svojim poslom. Krajina je u teškoj situaciji. Radio sam po 20 sati dnevno da bih mogao usvojiti budžet kojem nedostaje 40 miliona KM, dubioza Kantona je 200 miliona KM... Na pragu su štrajkovi i radio sam na tome da uvjerim sindikate da problema ima ne zato što ne želimo bolje ...
. Deutsche Welle : U dva dana dva gafa "mudrog vođe"
 
U svojoj prvoj posjeti Zorana Milanovića u svojstvu šefa diplomatije Hrvatske, koliko god to apsurdno zvučalo, Lagumdžija se sastao s političkim vrhom Republike Srpske..
. Čekajući „super utorak“ : Romney pobijedio u Michiganu i Arizoni
 
Kandidat za nominaciju republikanaca na predsjedničkim izborima u SAD-u Mitt Romney izbjegao je u utorak ponižavajući poraz u Michiganu, u državi u kojoj je odrastao,..

ZANIMLJIVE VIJESTI

29.02. 2012.

Skupština Crne Gore

Multimedija Dačićeva evropska pesma o Miljacki

Miloševićev naslednik na čelu SPS-a na briselskoj žurci predstavio Srbiju uz bend Emira Kusturice, a pevao o reci u Sarajevu Dalje

Zbog čega je Lagumdžija izbjegao Milanovića

Ministar vanjskih poslova BiH, umjesto na ručak sa hrvatskim premijerom, otišao u diplomatsku posjetu Miloradu Dodiku Dalje

Skupština potvrdila odluku o preuzimanja duga za KAP

Crna Gora je definitvno preuzela 22 miliona eura duga podgoričkog kombinata Deutsche banci koje je napravio ruski investitor Dalje

Više tekstova
29.02.2012.

JUBILARNA 20.GODISNJICA: ZELJKO KOMSIC I BAKIR IZETBEGOVIC CESTITALI DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Jubilarna 20. godišnjica: Komšić i Izetbegović čestitali Dan nezavisnosti BiH

29.02.2012.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović uputili su čestitku građanima BiH u zemlji i inozemstvu povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH.
Bakir Izetbegović i Željko Komšić
Bakir Izetbegović i Željko Komšić
.....................................................
"Na ovaj dan naše misli su najprije s onima čiji su najmiliji svoje živote utkali u odbranu slobode i prava na život dostojan čovjeka. Na nama je da im se odužimo tako što ćemo, ne zaboravljajući prošlost, graditi prosperitetnu budućnost za buduće generacije.

Vrijeme koje je pred nama trebamo iskoristiti da, gradeći međusobno povjerenje, kreiramo ambijent u kojem će svaki čovjek, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost ili političko uvjerenje, u punoj slobodi živjeti od svog rada i biti ravnopravan dio velike zajednice slobodnih evropskih naroda i država", navedeno je u čestitki Izetbegovića.

"Ovim putem želim da svim građanima Bosne i Hercegovine, u zemlji i širom svijeta, onima koji vole Bosnu i Hercegovinu, uputim iskrene čestitke i najljepše želje povodom 1. marta, Danа nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na ovaj dan je Bosna i Hercegovina, izraženom voljom većine svojih građana, postala nezavisna i suverena država.

Obaveza svih nas je da damo puni doprinos njenoj izgradnji i jačanju, te da osiguramo punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je naša domovina i neka joj je sretna jubilarna dvadeseta godišnjica nezavisnosti, sa željom da njoj i njenim građanima naredne godišnjice budu još bolje i sretnije", istakao je Komšić u svojoj čestitki.
29.02.2012.

BROOKLYNSKI NEONACIST U JEDNOJ OD NAJMODERNIJIH CETVRTI NEW YORKA (FOTO)

Brooklynski neonacisti u jednoj od najmodernijih četvrti New Yorka (FOTO)

Naušnice sa svastikom brzo su "planule" u prodavnici u centru Manhattana

 29.02.2012.

Brooklynski neonacisti u jednoj od najmodernijih četvrti New Yorka (FOTO)

Fotograf Adam Krause napravio je seriju portreta neonacista iz Brooklyna, i to iz jedne od najmodernijih četvrti u New Yorku, u koju se doseljavaju mlade porodice i profesionalci koji žele živjeti blizu Manhattana.

Četvrt Greenpoint nekad su naseljavali Poljaci, radnici u industriji, a na ulicama se još uvijek mogu čuti imigranti koji razgovaraju na poljskom.

Ali ovo naselje dom je i grupi poljskih neonacista, koji šetaju ulicama, kao i svi, ponosni na svoja uvjerenja.

Krauseovi portreti pričaju ranije neizgovorenu priču i daju lice ovoj kontrakulturi i pokretu iz podzemlja.



Krause, koji je odrastao u Brooklynu, kaže da mu je pažnju na ovaj pokret privukao muškarac u majici sa rasističkim simbolom, kojeg je vidio u teretani. Prišao mu je, rekao da ne dijeli njegove stavove, ali da ga smatra interesantnim.

- Nije bilo lako snimiti ih. Trebalo je puno truda i koordinacije, ali pokazao sam im svoj rad i, logično, i oni su bili zainteresovani, ispričao je Krause za "Daily Mail". Serija fotografija prikazuje petoricu muškaraca. Dio je lica prekrio maramom, a ostali se nisu bojali pokazati se. Sve ih je slikao u Greenpointu, neke od njih čak u vlastitim kućama. Dopustili su mu to, kaže, jer ih je "lijepo zamolio".

Krause nije želi otkrivati detalje o identitetu svojih modela niti o historiji neonacizma u ovoj dominantno poljskoj zajednici.

- Ako fotografije postavljaju više pitanja, nego što nude odgovora, to je dobro, smatra Krause.

Ovakav neutralni stav ne dijeli grupa aktivista okupljenih u grupi "Greenpoint Antifa" na "Facebooku". To su stanovnici Greenpointa, koji se bore protiv onog što smatraju "fašističkom i nasilnom situacijom".


Takva situacija možda se širi New Yorkom. Prošlog mjeseca u radnji u Aveniji Manhattan prodavale su se naučnice sa svastikom i gotovo se rasprodale.

- To je totalno šokantno, smatra gradski vijećnik Steve Levin.

Još je 2009. lokalni časopis "Greenpoint Gazett" pisao o sve češćem pojavljivanju antisemitskih i homofobičnih grafita u području. Crtani su po sandučićima zapoštu i zidovima, a neki od njih imali su i oznaku web stranice koja prodaje predmete sa rasističkim znakovljem.

29.02.2012.

ZBOG KAZNE ZA "NEVER FORGET SREBRENICA": SARAJEVO PISALO EVROPSKOJ ASOCIJACIJI KLUBOVO

Zbog kazne za "Never forget Srebrenica": Sarajevo pisalo Evropskoj asocijaciji klubova

Iz bordo kluba traže od ECA-e da 11. jul bude dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Autor |  29.02.2012.

Zbog kazne za "Never forget Srebrenica": Sarajevo pisalo Evropskoj asocijaciji klubova

Fudbalski klub Sarajevo, član Evropske asocijacije klubova (ECA), uputio je prijedlog za proglašenje 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida 1995. godine u Srebrenici.

Uprava bordo kluba na ovaj potez odlučila se nakon kazne koju su dobili zbog dva transparenta s natpisom "Never forget Srebrenica" na utakmici protiv švedskog Orebra u pretkolu Evropske lige. Kao što je poznato, Sarajevo je dobilo visoku kaznu jer su ovi transparenti pogrešno protumačeni.

Promocija tolerancije

- Uputili smo prijedlog rezolucije ECA-i kojom ćemo tražiti da se odredi spram srebreničkog genocida te da pozove UEFA-u i FIFA-u da ovakve transparente ne tretira kao političke poruke, već kao pozive za promociju tolerancije i opomene te da se nikome nikad ne ponovi Srebrenica.

Želimo da ECA pozove UEFA-u i FIFA-u da banere "Never forget Srebrenica" tretira kao  upozorenje na suzbijanje diskriminacije i nasilja nad drugima, bilo na rasnoj, etničkoj ili nekoj drugoj vrsti diskriminacije, te da se suzdrže od kažnjavanja poruka ovakvog sadržaja.

S obzirom na to da tokom jula obično nastupamo u Evropi, svjesni smo da će naši navijači na ovaj ili slične načine nastaviti obilježavati godišnjicu najvećeg zločina na Starom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata, što je ljudski gest i moralna obaveza, a ne politika - rekao je Dino Selimović, direktor bordo kluba.
 
Odluka u septembru

Na Koševu se nadaju da će ovakav tekst dobiti potrebnu podršku na narednom septembarskom plenumu i naći se na dnevnom redu Generalne skupštine ECA-e,
te da će predstavljati osnovu za širu raspravu spram odnosa prema ovom događaju.

Zatraženo izvinjenje FIFA-e

U tekstu prijedloga rezolucije se, između ostalog, očekuje da ECA pozove UEFA-u da potakne FIFA-u da uputi izraze žaljenja porodicama stradalih zbog propusta načinjenog neobilježavanjem petnaeste godišnjice genocida u Srebrenici.

Podsjetimo, finale Mundijala u Južnoj Africi odigran je 11. jula 2010, na dan kada je ukopano 775 nedužnih žrtava.

29.02.2012.

GRADONACELNIK MARIBORA SE IZVINIO: FRANC KANGLER: ZAO MI JE I OSUDJUJEM PONASANJE NAVIJACA

Gradonačelnik Maribora se izvinio: Kangler: Žao mi je i osuđujem ponašanje navijača

29.02.2012.
.......................
Gradonačelnik Maribora je uputio pismo izvinjenja gradonačelniku Sarajeva u kojem je oštro osudio necivilizirano ponašanje navijača tokom rukometne utakmice između Maribora i Gradačca.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen je svom kolegi iz Maribora nakon utakmice u kojoj su navijači Maribora skandirali "Nož, žica, Srebrenica" poslao pismo u kojem je oštro osudio takvo ponašanje slovenskih navijača i izrazio ogorčenje i protest zbog profašističkog orgijanja.

Pismom se oglasio i gradonačelnik Maribora Franc Kangler.

"S velikim razočarenjem i ogorčenjem sam primio vijest o izgredima i incidentu tokom rukometne utakmice između Maribora i Gradačca. U ime Gradske općine Maribor i kao predstavnik građana našeg grada, oštro osuđujem necivilizirano ponašanje navijača i iskreno se izvinjavam igračima, rukovodstvu ekipe i kluba, navijačima Gradačca te svim državljanima Bosne i Hercegovine zbog neprijateljskog ponašanja
navijača", navodi se u pismu koje je stiglo na adresu gradonačelnika Sarajeva.

Navijaci Maribora
.....................................
U pismu izvinjenja se dalje navodi da je "Sigurnosni odbor Gradske općine Maribor tokom treće sjednice, 15. februara, govorio o izgredu grupe navijača tokom rukometne utakmice između RK Maribor Branik i RK Gradačac te jednoglasno javno osudio takvu vrstu nesportskog ponašanja. Milan Miki, predsjednik Sigurnosnog odbora GOM i zamjenik gradonačelnika, koji pokriva područje sporta, je također takvo ponašanje takozvanih navijača oštro kritizirao i javno izjavio da je ponašanje ove vrste neprihvatljivo, ne samo na sportskim utakmicama, već uopće nije prihvatljivo."

"Veoma mi je žao što se grupa ljudi nedostojno ponašala, pobuđivala nacionalnu, političku i etičku netoleranciju i uvrijedila vaše sunarodnjake. Nadležni organi Republike Slovenije istražuju ovaj slučaj i reagirat će na adekvatan način. Nadam se da se slični izgredi neće više ponavljati i da ćemo usprkos svemu očuvati prijateljske veze", navedeno je u pismu gradonačelnika Maribora Franca Kanglera koji je ovim povodom najavio posjetu Sarajevu i zatražio susret sa gradonačelnikom Behmenom.

Podsjećamo da je u pismu koje je 14. februara uputio gradonačelniku Maribora gradonačelnik Behmen istaknuo:

"Skandalozan i uvredljiv sadržaj povika mariborskih navijača, koji su između ostalog skandirali 'Nož, žica, Srebrenica' je strahovit udarac demokratskim i civilizacijskim procesima na ovim prostorima. Ovakvo primitivno i uvredljivo ponašanje vrijeđa dostojanstvo svakog čovjeka u Evropi i svijetu, a posebno nas u Bosni i Hercegovini.

Veoma smo zabrinuti zbog neprimjerenog jezika mržnje, kako zbog tradicionalno prijateljskih veza sa narodom Slovenije, izuzetne saradnje Sarajeva i Maribora, tako i zbog činjenice da je ove godine Vaš grad evropska prijestolnica kulture."
29.02.2012.

"ODOBRENO PRIJEVREMENO PUSTANJE DRAGANA OBRENOVICA, ZLOCINCA IZ SREBRENICE

"Godinama pomagao u kuhinji": Odobreno prijevremeno puštanje Dragana Obrenovića, zločinca iz Srebrenice

image Dragan Obrenović 

.................................

(24SI) - Haški tribunal odobrio je zahtjev Dragana Obrenovića, bivšeg zamjenika komandanta Prve zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), za prijevremeno puštanje na slobodu, nakon što je odslužio 10 godina zatvora, od ukupno 17, na koliko je osuđen za zločine nad srebreničkim Bošnjacima.

 [24 sata info] 

Odluku o oslobađanju Obrenovića donio je 21. novembra 2011. godine sudija Patrick Robinson, tadašnji predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), i u njoj je objašnjeno da se Obrenović pušta na slobodu i prije nego je izdržao dvije trećine kazne, objavio je Birn Justice Report.

"U dosadašnjoj praksi Tribunala to je nužan uslov, ali zbog Obrenovićeve ‘izuzetne saradnje’ s Haškim tribunalom, odluka je donesena i prije tog roka, odnosno augusta 2012. godine", stoji u obrazloženju odluke.

Obrenović je 15. aprila 2001. uhapšen, a dvije godine kasnije je priznao krivicu za učešće u progonu srebreničkih Bošnjaka, uključujući i ubistva 7.000 zarobljenika počinjena nakon što je Vojska Republike Srpske (VRS) 11. jula 1995. zauzela grad Srebrenicu.

On je u decembru 2003. osuđen na 17 godina zatvora, a u junu 2004. je prebačen u Norvešku na izdržavanje kazne.

U pismu iz norveškog zatvora iz jula 2011. godine navodi se da Obrenović tokom boravka u zatvoru nije prekršio niti jedno od pravila, te da je godinama pomagao u kuhinji, "s velikom odgovornošću za obaveze koje je ispunjavao".

 

(Fena) 


29.02.2012.

"JEDAN OD NAJVAZNIJIH DANA U HISTORIJI DOMOVINE": SENAD SEPIC CESTITAO DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

"Jedan od najvažnijih dana u historiji domovine": Šepić čestitao Dan nezavisnosti BiH

image Senad Šepić

......................

(24SI) - Potpredsjednik SDA i poslanik u parlamentu BiH Senad Šepić uputio je danas čestitku svim građanima Bosne i Hercegovine povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH.

 [24 sata info] 

"Obilježavajući ovaj dan prisjećamo se jednog od najvažnijih dana u historiji Bosne i Hercegovine. Na današnji dan 1992. godine u BiH je održan referendum na kojem je više od 66 posto građana dalo svoj glas i odlučilo se za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu BiH, državu ravnopravnih naroda i građana.

Obaveza svih nas je da damo puni doprinos u izgradnji i jačanju naše zemlje. U ovom vremenu punom izazova trebamo imati povjerenje jedni u druge i biti ustrajni u izgradnji stabilne, moderne i evropske BiH, na način da svi njeni građani imaju jednaka prava i stabilan ambijent življenja", navodi Šepić.

"Ovom prilikom, kao i svakom drugom, ne smijemo zaboraviti hrabre patriote koji su u najtežim okolnostima branili i odbranili BiH od agresora. U toj borbi mnogi od njih izgubili su živote i zdravlje. S velikim ponosom treba se sjećati tih velikih i hrabrih ljudi, i ne dozvoliti da ono što su oni odbranili svojim životima bude na bilo koji način dovedeno u pitanje.

Svim građanima Bosne i Hercegovine od srca čestitam Dan nezavisnosti, sa željom da svaka sljedeća godina bude bolja i da je svi koji žive na njenoj teritoriji osjećaju svojom domovinom", navodi se u Šepićevoj čestitki, saopćeno je iz SDA.

 

(fena)


29.02.2012.

SKORO POLOVINA GRADJANA NE ZNA STO JE RATKO MLADIC U HAGU

Skoro polovina građana ne zna što je Mladić u Hagu

Konferencija za novinare povodom istraživanja o percepciji Haga, Beorgad 28. februar 2012.

........................................................................

29.02.2012.
Velikoj većini građana Srbije, pominjanje suda u Hagu i dalje budi negativna osećanja. 76 procenata njih kvalifikuje ga kao pristrasnog, uz uverenje da je njegova prvenstvena svrha da krivicu za zločine i ratna stradanja, svali na Srbe.
 


Poverenje u pravičnost postupaka koji se pred haškim sudom vode, veoma je nisko, kao i u činjenice utvrđene u presudama, iako 90 odsto njih, prema sopstvenom priznanju, presude zapravo nikada nije ni pročitalo.

Kao ilustracija bi mogli poslužiti poznatiji procesi, na primer protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, ukazuje Svetlana Logar iz Ipsos strateškog xafsinga, koji je sproveo istraživanje.

„Da li znate za koje se zločine sudi Radovanu Karadžiću? Umesto da procenat građana koji znaju raste, on je ponovo u padu – sa 66 na 58 odsto. Sličnu stvar imamo i kada postavimo pitanje da li znaju za koje je zločine optužen Ratko Mladić“, kaže Logar i dodaje da je, uprkos nepoznavanju optužnica, polovina i dalje uverena da Karadžić i Mladić nisu odgovorni za ono što im se stavlja na teret.

Svi znaju o jagodama, malo ko o istoriji
           
Istraživanje koje je Ipsos oktobra 2011. sproveo za Beogradski centar za ljudska prava i misiju OEBS-a u Srbiji, pokazalo je i da građani Srbije i dalje veoma malo znaju o zbivanjima tokom ratnih devedesetih, a da još manje imaju poverenja u istinitost utvrđenih podataka.

Tako na primer i dalje svega 40 odsto građana Srbije veruje da je u Srebrenici ubijen veliki broj Bošnjaka, dok svega 37 procenata njih prihvata da je Sarajevo, duže od hiljadu dana, bilo pod opsadom.

„Koliko znaju šta se dogodilo u julu 1995. u Srebrenici? Dakle, 2011. nešto manje od polovine građana smatra da je tamo bilo streljana a samo 15 odsto da je tamo streljano preko 7000 ljudi. Generalno, idemo ka zaboravu... Građani kažu na primer  - nisam ni čuo za događaj. Pogledajte na primer, Sarajevo je preko hiljadu dana bilo pod opsadom, a samo 53 odsto građana kaže da je čulo za taj događaj“, kaže Svetlana Logar.

Dešavanja tokom ratova devedesetih i haška suđenja, u medijima u Srbiji zauzimaju sve manje prostora.

Komercijalizacija, u kojoj vrednosne kriterijume postavljaju estradne zvezde, dovela je do toga da se čitajući novine ili gledajući TV, nije ni moglo saznati mnogo o razlozima zbog kojih se, na primer, Radovan Karadžić tereti za genocid.

„Svi znamo o Mladićevim jagodama, o doktoru Dabiću, o suđenju Vojislavu Šešelju kome se ne sviđa hrana u pritvorskoj jedinici, a vrlo malo se piše o činjenicama koje su pred Tribunalom utvrđene van svake sumnje, a što je veoma bitan deo istorijskog zapisa o onome što se dešavalo u regionu devedesetih godina“, ukazuje predstavnica Sekretarijata Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Morgijana Breding.

Trend zaborava

Građani Srbije su međutim, uprkos neinformisanosti, formirali veoma čvrste stavove. Ivan Jovanović, šef odseka za pitanja ratnih zločina pri OEBS-u, smatra da bi zato trebalo ozbiljno raditi na njihovom boljem informisanju. Po njegovom mišljenju, neophodno je, pre svega, posvetiti se mladima, koje bi, kroz obrazovanje, trebalo bolje upoznati sa onim što se dešavalo tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i odgovornostima za te događaje.
Vojin Dimitrijević na prezentaciji istraživanja, 28. februar 2012.
​​
.........................................................
„Kako se u istraživanjima u Srbiji govori o zločinima srpske strane nad Bošnjacima, Hrvatima, Albancima, znatno opada broj onih koji veruju da se tako nešto desilo iako su čuli, i koji veruju da je to ratni zločin. Ali, ako se radi o zločinima nad srpskim civilima, taj procenat znatno raste. Nije poenta voleti haški Tribunal ili domaće sudove za  ratne zločine, cilj bi bio i nadam se da je to ono čemu treba da se teži, da se ti procenti ujednače, da ljudi imaju više razumevanja za žrtve sa one druge strane. Sve dok 52 odsto ljudi kaže da ne zna šta se dogodilo u Srebrenici ili misli da je to izmišljeno i da nije bilo žrtava, to može biti problem u odnosima u regionu“, kaže Jovanović.

Krivica nije međutim samo na medijima i o svojoj odogvornost bi trebalo da porazmisle i političke elite, koje se na teme vezane za suočavanje s prošlošću osvrću veoma retko. To primećuje i zamenik tužioca za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić, koji dodaje da je političarima jasno da su u pitanju nepopularne teme, koje teško da će im podići rejting.

„Prosto, čini mi se da političari daju one izjave koje građani Srbije, prema i ovom i drugim istraživanjima žele da čuju. Prema tome, udvaraju se javnom mnjenju umesto da se, na neki način, suoče s prošlošću i kažu istinu o zločinima koji su se dešavali u ono nesretno vreme“, rekao je Vekarić.

Trend zaborava događaja iz devedesetih, o kome svedoče prezentovani podaci, hitno se mora zaustaviti, ukazuje Vojin Dimitrijević, direktor Beogradskog centra za ljudska prava. To se, kako ističe, pre svega mora učiniti u interesu budućnosti i budućih generacija.

„Takve stvari ne smeju da se ponove, ne smeju da ostanu nekažnjene, a još manje da se dozvoli da oni  koji su u teškoj meri kršili pravila čovečnosti i međunarodnog prava, ostanu pošteđeni, pa šta više i da se pretvore u heroje“, zaključuje Dimitrijević.
29.02.2012.

64 POSTO GRADJANA JE REKLO "ZA": SUTRA JE 20. GODINA NEZAVISNE BOSNE I HERCEGOVINE, NAJSLOZENIJE DRZAVE NA SVIJETU

64 posto građana je reklo "Za" : Sutra je 20. godina nezavisne BiH, najsloženije države na svijetu

29.02.2012.
...........................
Bez obzira na to kako bh. političari iz različitih nacionalnih i interesnih tabora gledali na 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, i referendum održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, nesumnjivo je da taj datum označava prekretnicu u novijoj historiji BiH.
Piše: E. G.

Prije 20 godina, 64 posto građana BiH s pravom glasa na cijeloj njenoj teritoriji se na referendumu izjasnilo da želi živjeti u "Suverenoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive". Upravo tako je glasilo referendumsko pitanje.

Bosni i Hercegovini i njenim građanima su u tom momentu nuđene dvije opcije. Jedna je bila da ostanu u tada već krnjoj Jugoslaviji koja se pretvarala u veliku Srbiju ili da kažu da žele nezavisnu državu, što je većina i odlučila. Referendum za nezavisnost BiH je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Kada je Skupština SR BiH usvojila Deklaraciju o nezavisnosti uslijedila je otvorena prijetnja spskog nacionaliste i sadašnjeg stanovnika zatvora u Ševeningenu Radovana Karadžića, kojem društvo prave i ostali istomišljenici i sijači smrti diljem BiH u proteklom ratu, poput Ratka Mladića. Podsjetimo, Karadžić, tadašnji lider SDS-a, je zaprijetio cijelom jednom narodu: "Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje". Da ovo nisu bile tek tako izgovorene riječi pokazalo se vema brzo. Rat koji je uslijedio ostavio je opustošenu međunarodno priznatu zemlju, hiljade ubijenih, protjeranih, ranjenih...

Dvadeset godina kasnije BiH je opstala uprkos stalnim težnjama velikosrpske politike da se raspadne. Dan njene nezavisnosti ne obilježava pola države. Odnosno, u RS-u je 1. mart radni dan kao i svaki drugi i u njemu nema ništa svečano. To da li je 1. mart kao historijski dan blizak srcu nekih njenih građana je nešto drugo, to da su građani tog entiteta sinoć navijali za BiH u utakmici protiv Brazila, a itekako ih ima koji jesu iako nisu Bošnjaci, je činjenica, samo se ona javno ne govori, kao što se i film Angeline Jolie potajno gleda i na DVD-u prodaje u Banjoj Luci, iako se o tome ne govori.

29.02.2012.

DEUTSCHE WELLE: U DVA DANA DVA GAFA "MUDROG VODJE"

Deutsche Welle : U dva dana dva gafa "mudrog vođe"

29.02.2012.
........................
U svojoj prvoj posjeti u svojstvu šefa diplomatije, koliko god to apsurdno zvučalo, Lagumdžija se sastao s političkim vrhom RS. Dan ranije je izbjegao sastanak s hrvatskim premijerom. Dva gafa u dva dana, piše Deutsche Welle.
Foto: SRNA
Foto: SRNA
Najviše polemike je izazvala sama najava ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije da je za prvu posjetu od stupanja na dužnost izabrao sastanak sa rukovodstvom Republike Srpske (RS). Lagumdžija u tome ne vidi ništa sporno, jer, kako kaže, želi sagledati stavove predstavnika svih nivoa vlasti u BiH.

"Želim, prije nego što odem negdje predstavljati BiH, vidjeti kakva atmosfera vlada u BiH, da li postoji pozitivna politička klima na svim nivoima, da predstavljam zemlju u kojoj niko nije stranac na bilo kojem dijelu teritorije BiH."

Diplomatija unutar BiH

Bolji poznavaoci prilika reći će, međutim, da su stavovi predstavnika partija koje su na vlasti poznati tim više što su o njima upravo oni raspravljali 15 mjeseci, prije dogovara o formiranju Vijeća ministara. Posjeta Lagumdžije u svojstvu ministra vanjskih poslova BiH Republici Srpskoj predstavlja, kaže analitičar Ibrahim Prohić, neoprostiv diplomatski gaf.

"Dakle, pazite šta radi. Unutar BiH on pravi diplomatske korake, što šalje poruku da je RS ono što Milorad Dodik sve vrijeme govori da jeste i što će biti - autonomna državna zajednica. Ja odavno nisam vidio veći gaf", kazao je Prohić.

Treba priznati da je razgovor, bar prema onome što se čulo nakon sastanka Dodika i Lagumdžije, bio konstruktivan, jer je razgovarano o deblokadi članstva u NATO i aplikaciji za članstvo u EU koja se, kako kaže Lagumdžija, ne bi trebala naći u ladicama u Briselu. “Drugo, da se mi između sebe organizujemo na pravi način, da imamo kapacitet na svim nivoima da tu aplikaciju kredibilno ispunimo.”

Nova praksa

Sastanak sa šefom bh. diplomatije za Dodika je nova praksa kojom se pokušava uspostaviti bolja komunikacija nego što je bila u prošlosti. "Republika Srpska želi suvereno upravljati nadležnostima u okviru EU integracija, uvažavajući druge nivoe vlasti u BiH", ističe Dodik.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru Mile Lasić kaže da se Lagumdžijina posjeta Banjoj Luci može prokomentarisati samo u obliku šale, jer je za prvu posjetu izabrao RS. “Šta kazati, pogotovo što se dan ranije odbio susresti sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske (Zoranom Milanovićem op.a.) čime je u oba slučaja demonstrirao veliko državničko umijeće i nema nam druge nego vjerovati da je riječ o mudrom vođi"



Lagumdžija: "Ne dovoditi nikoga u iskušenje"

Mnogi su izbjegavanje sastanka sa Zoranom Milanovićem dan ranije u Sarajevu prokomentarisali kao propust Zlatka Lagumdžije, pripisujući to činjenici da Milanović nije podržao Vladu Federeacije BiH. Lagumdžija kaže da to nije tačno jer je i sam Milanović rekao da se ne želi miješati u unutrašnja pitanja zemlje. Međutim, zamjerki je bilo: ”Nema potrebe da dolazimo u situaciju da dovedemo bilo koga u iskušenje da raspravlja o Federalnoj vladi, tim više što sastanak sa HNS-om baš nije bio po mojoj mjeri, ali to je bio izbor gospodina Milanovića, kao što je moj izbor bio da ne dolazim na nepripremljen sastanak”.

Uvažavanje Republike Srpske

Međutim, Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke, kaže da je Lagumdžijina posjeta Banjoj Luci pokazatelj da se RS konačno uvažava kao bitan dio BiH i nezaobilazan faktor. U toj posjeti Šolaja vidi zakasnjelu reakciju, a ne iznenađenje.

"Ja bih to nazvao 'novi vjetar', pogotovo jer je RS pokazala da ima ambicije u samostalnoj izgradnji odnosa sa državama i da ti odnosi ne narušavaju ni suvrenitet ni teritorijalni integritet BiH."

Ipak, s obzirom na odnose u BiH, postavlja se pitanje da li saradnja, bez obzira na kom nivou vlasti ona bila, može biti loša po napredak zemlje ka članstvu u EU. Stručnjaci se slažu da bi to mogao biti dobar početak, ako ništa, onda bar u ublažavanju i približavanju stavova političkih aktera u BiH, piše Deutsche Welle.
29.02.2012.

POZADINA STRAVICNOG ZLOCINA: KRIJU LI SKRBINE EROTSKE FOTOGRAFIJE MOTIV UBISTVA MUSTAFE BUKVICA?

Pozadina stravičnog zločina: Kriju li Škrbine erotske fotografije motiv ubistva Mustafe Bukvića?

Luka Rabrenović objavio je fotografije za koje tvrdi da su snimljene u Bukvićevom studiju

 29.02.2012.



Erotske fotografije koje je, navodno, snimio ubijeni Bukvić

..........................................................................................................................................................

Mithat Kočo, branilac Dane Škrbe (30), osumnjičene za monstruozno ubistvo sarajevskog fotografa Mustafe Bukvića 23. februara u njegovog fotografskoj radnji u naselju Dobrinja, gdje je pronađen zaklan, jučer je u pritvoru posjetio Škrbu s kojom je razgovarao.

Posjeta advokata

- U ovoj fazi postupka za sada ne mogu iznositi detalje razgovora s klijenticom. Ona će dati izjavu tužilaštvu kada za to dođe vrijeme te nakon što dobijemo relevantan dokaz na osnovu kojeg je pokrenuta istraga - pojasnio nam je Kočo.

Dok istraga protiv Škrbe traje, na internetu se pojavljuju razne reakcije u vezi s ovim stravičnim slučajem.

Iako su prve vijesti ukazivale da je nesretnog fotografa zaklao Elvir Korać, dokazani serijski ubica koji na duši nosi svoju cijelu porodicu, nakon Daninog priznanja policija je, izgleda, odustala od istrage u tom pravcu. Korać je dan nakon ubistva bukvalno odšetao na psihijatriju, gdje je ljekarima kazao da se ne osjeća dobro, nakon čega je primljen na liječenje.

Frapantna je činjenica da su za to vrijeme policajci bjesomučno tragali za njim, brojne ulice su bile blokirane dok se on izležavao na psihijatriji. Tek nakon što su ljekari vidjeli članak u našem listu u kojem se Korać spominje, pozvali su policiju.

Danu Škrbu nekoliko njenih poklonika brani na društvenoj mreži Facebook. Iako su vidno ostrašćeni te zadojeni nacionalizom, oni za ubistvo terete Koraća.

Jedan od takvih je izvjesni Luka Rabrenović, za kojeg ne znamo u kakvoj je vezi s osumnjičenom, a on na svom profilu kaže: "Ma ja, ja, Dana ga zaklala. Nije onaj manijak muž koji je pobio cijelu porodicu. Balijska politika. Ratni zločinci šetaju po gradu, masovne ubice isto tako, a uhapšena neka budalasta žena Dana".

Poruka u kojoj Rabrenović tvrdi da je Korać ubica

Rabrenović se potrudio da i na engleskom jeziku prokomentira Danino hapšenje, na svom Facebook profilu objavio je erotske fotografije osumnjičene te je naveo da su snimljene u fotografskom studiju Mustafe Bukvića. To ide u prilog i SMS-u koji je Korać poslao za sada nepoznatoj osobi, a u kojoj kaže: "Zaklao sam ga, j.... mi je ženu, slikao ju je golu, slikao mi je i dijete".

Poruke na internetu

- Prve informacije sarajevske policije ukazivale su da je Elvir Korać priznao da je odsjekao glavu Muji Bukviću. Razlog je kako citiram provokativne fotografije njegove supruge koje je Mujo Bukvić objavio na internetu - kaže na svom profilu Rabrenović.

Rabrenović je na svom profilu objavio i Danine provokativne fotografije te je naveo da su snimljene u fotostudiju Muje Bukvića.

Iz Tužilaštva saznajemo da što se tiče osumnjičene, navodno konceptualne umjetnice, nema ništa novo te da istraga ide dalje svojim tokom. Protiv nje je pokrenuta istraga zbog ubistva na naročito okrutan i podmukao način.

Podsjećamo da je osumnjičena istražiteljima tokom saslušanja priznala da je ona skalpelom zaklala Bukvića u njegovoj fotografskoj radnji te je opisala pod kojim okolnostima se ubistvo dogodilo. No, nakon toga u tužilaštvu se branila šutnjom.

Škrbina odbrana je dan poslije njenog hapšenja zatražila da bude obavljen njen ljekarski pregled kako bi bilo utvrđeno ima li povrede po tijelu. Škrba je dan nakon ubistva preko signala svog mobitela locirana u Čapljini, nakon čega je uhapšena na Autobuskoj stanici u Mostaru.



Dječak na sigurnom

Kako "Dnevni avaz" nezvanično saznaje, dijete koljačice Dane Škrba nalazi se na sigurnom.

- Riječ je o dječaku koji ima oko pet godina. O detaljima ne možemo govoriti zbog njegove sigurnosti. Samo pouzdano znamo da je zbrinut - izjavio je izvor blizak "Avazu".

29.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: BiH : Brazil 1: 2 : Baksuzan poraz Zmajeva od Karioka (VIDEO)  -  Radovan Karadžić : Francuzi dali zlato Srbima za ubistva u Srebrenici  -  Pape demantuje doktore : Pjanić, ipak, u startnoj postavi, Pandža uz Spahića!  -  Slavlje u Beogradu : Srbija dobila zeleno svjetlo za status kandidata  -  Noam Chomsky: Sagledavanje pada Amerike  -  

Radovan Karadžić : Francuzi dali zlato Srbima za ubistva u Srebrenici
 
Unakrsno ispitujući svjedoka optužbe Dražena Erdemovića koji je potvrdio da je 16. jula 1995. učestvovao u strijeljanju više od 1.000 muslimanskih zarobljenika, Karadžić je kazao da je njegova teza da je "zlato došlo iz inostranstva da se učine stvari koje su učinjene ... likvidacije i egzekucije u julu 1995"..
. BiH : Brazil 1: 2 : Baksuzan poraz Zmajeva od Karioka (VIDEO)
 
Reprezentacija BiH je izgubila od Brazila 1:2. Poveo je Brazil učetvrtoj minuti golom Marcela. Ibišević je izjednačio deset minuta poslije, a Saša Papc je autogolom donio pobjedu Brazilu..
. Slavlje u Beogradu : Srbija dobila zeleno svjetlo za status kandidata
 
Vijeće ministara Evropske unije preporučilo, poslije višesatne debate, Evropskom vijeću, da Srbija dobije status kandidata. ..

ZANIMLJIVE VIJESTI

 29.02.2012.

Ilustracija

Ministri EU za status kandidata Srbiji

Kandidatski status će otvoriti novu eru u odnosima EU i Srbije, istakao je evropski komesar za proširenje Štefan File Dalje

Brojni izazovi za bh. privredu sa Hrvatskom u EU

Ukoliko BiH želi da sačuva hrvatsko tržište neophodno je da primijeni standarde koje je propisala Evropska unija, ističu stručnjaci Dalje

I posle sporazuma dileme oko predstavljanja Kosova

Najveći problem i dalje predstavlja to što pet država EU ne priznaje Kosovo, kao i povratak uloge UNMIK-a preko fusnote Dalje

29.02.2012.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: SVJEDOK POKAJNIK: TOG DANA MI JE UNISTEN ZIVOT

Svjedok pokajnik: Tog dana mi je uništen život

Dražen Erdemović svjedoči na suđenju Karadžiću, 28. veljače 2012.

................................................................

28.02.2012
Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz svjedoka pokajnika Dražena Erdemovića koji je kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske priznao učesništvo u ubijanju između 1000 i 1200 zarobljenika na farmi Branjevo kod Zvornika 16. srpnja 1995.godine.

Nakon što je Erdemović u glavnom ispitivanju, svjedočeći na sedmom po redu haškom suđenju, zaštićena lika i glasa opisao detalje ubijanja Bošnjaka nakon pada Srebrenice, optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja želio dovesti u pitanje njegov iskaz.

Mjesto egzekucije na farmi Branjevo - snimak prikazan na suđenju Radovanu Karadžiću, 28. veljače 2012.
............................................................
​​Karadžić koji se brani sam ukazivao je da se Erdemović nagodio s tužiteljstvom kako bi se sam izvukao od dugogodišnje kazne zatvora, optužujući druge zbog vlastite koristi. Svjedok, koji je odslužio pet godina zatvora nakon čega je ušao u program zaštite svjedoka, odbio je takve tvrdnje.

„Zašto ste odlučili ispričati tužiteljstvu priču?“, upitao je optuženi.

„Zašto sam odlučio gospodine Karadžiću? Odlučio sam jer sam vidio da je toga dana moj život uništen. Zbog toga. Zbog svih ostalih osoba koje su nastradale tog dana. Zbog svega gospodine Karadžiću. Ja tada nisam razmišljao o svom životu. Toliko“, odgovorio je svjedok.

Karadžić: masovna ubijanja zbog oportunizma i osvete

Kako bi doveo u pitanje njegov iskaz o masovnom pogubljivanju na farmi Branjevo Karadžić je poduže Erdemovića ispitivao o detaljima spornog događaja, tražeći u njima logične nepravilnosti.

„Oni  su leđima bili okrenuti prema Vama jel' tako? Koji je onda smisao povezivanja očiju?“, ispitivao je Karadžić.

„Oni su već u autobusima imali te poveze na očima. Ja ne znam tko je odlučio i zašto se odlučilo da imaju poveze na očima“, odvratio je svjedok.

(Karadžić i Erdemović o detaljima ubijanja te okolnostima nakon događaja)

Tijekom višesatnog unakrsnog ispitivanja optuženi je pokušao prikazati kako su zarobljenici ubijeni samoinicijativno, zbog osobnog bogaćenja vojnika Vojske Republike Srpske ili pak osvete, a ne po zapovjedi viših oficira što tvrdi optužba.

„Vi ste spomenuli da je bilo moguće osobno se svetiti. I naveli ste jednog čovjeka koji je za svoga brata ubio 250 zarobljenika jel' tako?“, tražio je potvrdu optuženi.
Radovan Karadžić na suđenju u Hagu, 28. veljače 2012.
​​
..........................................................
„Ja sam naveo što je on pričao. Ja ne znam koliko je on osoba ubio. Ja sam rekao što se on hvalio“, prenio je Erdemović.

„Ali je spomenuo da je njegov brat stradao i da je to uradio zbog brata jel' tako?“, nastavio je Karadžić.

„Da“, potvrdio je svjedok.

Kao sljedeći svjedok tužiteljstva o događanjima nakon zauzimanja Srebrenice s iskazom je počeo bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a Manojlo Milovanović.

On je početkom svjedočenja opisao kontekst raspada Jugoslavije i pretvorbu jedinica Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Bosni i Hercegovini u Vojsku Republike Srpske (VRS). Njegov iskaz nastaviti će se i tijekom srijede.
29.02.2012.

BIVSI JUGOSLOVENSKI PREMIJER MILAN PANIC: MORAMO PRIZNATI DA SU SRBIJA I SLOBODAN MILOSEVIC RAZBILI SFRJ

Bivši jugoslavenski premijer Milan Panić: Moramo priznati da su Srbija i Milošević razbili SFRJ

U Moskvi održana konferencija "Raspad SSSR-a i SFRJ - 20 godina poslije: zaključci i pouke"

  |  28.02.2012.

Milan Panić

Milan Panić

..................................

Učesnici današnje međunarodne konferencije u Moskvi "Raspad SSSR-a i SFRJ - 20 godina poslije: zaključci i pouke" ocijenili su da je zajednički put svih bivših jugoslavenskih republika - demokratija, jačanje dobrosusjedske saradnje i evropske integracije.

Konferenciju je organizirao Moskovski državni institut za međunarodne odnose ruskog ministarstva vanjskih poslova, a sponzor je bivši jugoslavenski premijer Milan Panić.

Učesnici su također ocijenili da raspad dviju zemalja treba posmatrati odvojeno, zbog različitosti tadašnjih sistema i geostrateške uloge u svijetu.

Panić je kazao da rat "ne može biti rješenje za budućnost" i da se mora pregovarati o svim spornim temama.

"Za sve zemlje regiona najvažniji su razvoj demokratije i evropska perspektiva", kazao je Panić.

Po njegovoj ocjeni, Srbi moraju priznati da je Srbija odnosno Slobodan Milošević bila razlog raspada Jugoslavije.

"Najvažnija pouka ove konferencije je da počnemo misliti o budućnosti bivših jugoslavenskih republika kao dijela EU-a. Svi se slažu da je odlično ekonomsko rješenje za region Evropska unija. To je i odlično političko rešenje jer će donijeti sistem koji treba da se promijeni", kazao je Panić.

Po njegovim riječima, u svim bivšim jugoslavenskim republikama i dalje postoji stari socijalistički sistem, samo s drugim ljudima. "U tom sistemu mladi, napredni ljudi, ne mogu funkcionirati. Zato je vrlo važno promijeniti sistem", naveo je Panić, javila je Beta.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je ocijenio da je za raspad bivše Jugoslavije kriv Slobodan Milošević, koji je, prema njegovim riječima, "izazvao krizu igrajući na kartu spašavanja Jugoslavije, a ustvari ju je razarao".

Po njegovoj ocjeni, rat u bivšoj Jugoslaviji se mogao izbjeći putem konfederacije, ali je ukazao da za to nije postojala volja.

"Najvažnija pouka raspada i rata je da treba pregovarati i onda kada se pregovori čine bezizlaznim. Rat nije rješenje, i poslije rata se mora sjesti za pregovarački sto. Treba da živimo kao susjedi i da od toga svi imamo koristi", kazao je Mesić.

Mesić i Panić ocijenili su da je neophodna revizija Dejtonskog sporazuma, pošto, kako su ocijenili, BiH u sadašnjim uvjetima ne funkcionira i nema izgleda za razvoj.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Grigorij Karasin kazao je da su države zapadnog Balkana napravile izbor u korist EU-a, i da Rusija "poštuje taj suvereni izbor balkanskih naroda i njihovo neosporivo pravo".

On je, međutim, ukazao na to da "napori samih država regiona mogu biti energičniji, solidniji i dosljedniji".

Karasin je ocijenio da se danas situacija na Balkanu ne može okarakterizirati kao "oštra kriza", i da u regionu jačaju tendencije normalizacije u periodu poslije sukoba, kako u samim državama tako i u njihovim međusobnim odnosima.

"Sada je već jasno da taj region u potpunosti može postati polje za aktivnu saradnju u korist socijalnog i ekonomskog razvoja naroda", naveo je Karasin.

Po njegovim riječima, i na postjugoslavenskom i na postsovjetskom prostoru i dalje postoje "konfliktne situacije" koje donose nestabilnost i ometaju međudržavnu saradnju.

Naveo je kao primjere Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, makedonsko-grčki spor, kao i o Pridnjestrovlje i nagornokarabahski spor na prostoru Zajednice nezavisnih država.

Lider Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić ocijenio je da ekonomska situacija nije bila razlog raspada Jugoslavije, već da su političke elite, prije svega Srbije, Hrvatske i Slovenije, željele samostalne države.

Po njegovoj ocjeni, perspektiva svih zemlja je EU, koja će, kako smatra, iako preživljava ekonomsku krizu, opstati. Sekretar makedonske ambasade u Moskvi Simon Kanevče ocijenio je da je za bivše jugoslavenske republike neophodno jačanje međusobne saradnje, ulazak u EU i prihvaćanje evropskih vrijednosti.

29.02.2012.

MEDIJI U REGIONU O UTAKMICI BRAZIL - BiH: "OD SENZACIJE DO NESRETNOG PORAZA"

Mediji u regionu o utakmici Brazil - BiH: "Od senzacije do nesretnog poraza"

image Fudbalska reprezentacija BiH / ap

.....................................................

(24SI) - Veliko interesovanje za prijateljsku fudbalsku utakmicu Brazil - Bosna i Hercegovina u švicarskom St. Gallenu vladalo je, osim u našoj državi, i u državama regiona, te njihovim vodećim medijima.

 [24 sata info] 

Komentari na poraz BiH od 2:1 većinom su pozitivni te sežu od onih "senzacionalno" do "pozitivan rezultat".

BiH se sasvim ravnopravno nosila cijeli susret sa peterostrukim svjetskim prvacima, a veliki remi ispustila je u sudijskoj nadoknadi kada je Saša Papac zatresao vlastitu mrežu. Brazil je poveo golom Marcela u četvrtoj minuti, a izjednačio je Ibišević devet minuta kasnije, piše hrvatski RTL.

Iako su pružili odličnu partiju i većim dijelom utakmice zadavali glavobolju Neymaru i Ronaldinhu, na kraju je presudio autogol, kojeg je nesretno u vlastitu mrežu poslao Saša Papac. U prvoj utakmici u 2012. godini za oba sastava Brazil je do minimalne pobjede došao zahvaljujući smušenoj reakciji lijevog beka u sastavu Safeta Sušića, koji je u prvoj minuti sudijske nadoknade u vlastitu mrežu pospremio ubacivanje Hulka s lijeve strane. Da se to nije dogodilo, Bosna i Hercegovina došla bi do remija u drugom sudaru protiv najveće fudbalske reprezentacije na svijetu, vlasnika pet naslova svjetskog prvaka, donosi Dnevnik.hr.

BiH je junački odigrala protiv najveće svjetske fudbalske sile, a dojam neće pokvariti niti peh iz 91. minute. Safet Sušić neposredno uoči utakmice govorio je kako ne očekuje bod već se nada da će njegovi izabraniti pružiti što bolji otpor i izvući što pristojniji rezultat. Legendarni Pape može biti itekako ponosan na ono što je BiH pokazala ovog utorka na "domaćem" terenu u Švicarskoj. Nije ovo bila najbolja utakmica reprezentacije koju je manje od 20 minuta  dijelilo do odlaska na Euro (dosta panike u odbrani, slabo se iznosila lopta prema naprijed u prvom poluvremenu), ali ovaj poraz veliko je ohrabrenje Sušiću i igračima pola godine uoči početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, piše Index.hr.

Sve je ukazivalo da će se ovaj meč u St. Gallenu završiti bez pobjednika, ali BiH nije imala sreće. U posljednjem minutu sudijske nadoknade Brazil je stigao do pobjede, piše B92.

Čak je i RTRS pohvalio reprezentaciju BiH: I kada se činilo da će utakmica završiti neriješeno, u 91. minuti, nakon prodora Hulka i centaršuta u kazneni prostor, lopta je zakačila Papca i ušla u mrežu za 2:1 i ispostavilo se na kraju, poraz bh.reprezentacije, koja je zaista odigrala odličnu utakmicu i bila ravnopravna sa petostrukim svjetskim prvacima.

Međutim, ono što je najzanimljivije jeste da su svi mediji u regionu reprezentaciju BiH "naučili" prepoznavati kao "Zmajeve".

(24sata.info)


29.02.2012.

ZLATKO LAGUMDZIJA NAKON SASTANKA SA MILORADOM DODIKOM: OVO JE MOJA DRZAVA, KAO I NJEGOVA (FOTO)

Lagumdžiju nakon sastanka sa Dodikom: Ovo je moja država, kao i njegova (FOTO)

Potrebno stvaranje ubrzanijeg modela kretanja ka EU, kaže Dodik

 28.02.2012.

Prije nego što prvi put odem da predstavljam Bosnu i Hercegovinu (BiH) u svijetu, želim vidjeti kakva atmosfera vlada u BiH, da li postoji pozitivna politička klima među svim akterima na svim nivoma, te da predstavljam zemlju u kojoj niko od nas nije stranac na bilo kojem njenom dijelu, izjavio je večeras u Banjoj Luci ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

Objašnjavajući razloge svog dolaska u Banju Luku na razgovore s entitetskim zvaničnicima, Lagumdžija je na pres-konferenciji, nakon razgovora s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, rekao da je to prvi u seriji sastanaka slične prirode, koje će imati s predstavnicima Vlade Federacije BiH, Brčko Distrikta, kantona, gradova, općina, a zatim i s akademskom i poslovnom zajednicom...

Lagumdžija je kazao da on nije ni na jednom dijelu BiH stranac, niti je Milorad Dodik stranac na bilo kom dijelu teritorije BiH.

„I svaki entitet je naš u istoj mjeri“, rekao je Lagumdžija i dodao da se večeras sastao s Dodikom, kao predsjednikom RS-a, koja je dio BiH.

„To je moja država, kao i njegova“, kazao je Lagumdžija.

Naglasio je da Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) treba da bude servis svih građana BiH, te samim tih i entiteta, općina, kantona, distrikta.

Prioriteti u radu MVP-a bit će i ispunjavanje uvjeta iz MAP-a, kao jednog od koraka na putu ka NATO-savezu, a uoči narednog samita u Chicagu.

Šef bh. diplomatije se nada da će stvoriti pretpostavke da aplikacija BiH za Evropsku uniju (EU) naiđe na otvorena vrata, a ne da „zaglavi“ u ladici.

„Ona ima dva elementa. Jedan je pozitivno prihvatanje od strane Bruxellesa, a drugo da se mi između sebe organiziramo na najbolji način, da imamo kapacitet na svim nivoima vlasti u BiH, da tu aplikaciju kredibilno ispunimo, odnosno da se koordinira u skladu s ustavnim ustrojstvom ove zemlje i principima EU-a“, rekao je Lagumdžija.

Kao treći segment rada svog resora naveo je regionalnu dinamiku u kontekstu ekonomskih pitanja, pri čemu se Lagumdžija složio s Dodikom da BiH nije ravnopravna u regionu kada su u pitanju ekonomski odnosi.

„Moramo imati određenu vrstu respekta s našim susjedima“, rekao je Lagumdžija i dodao da BiH želi da se dođe u situaciju da naše firme nisu diskiminirane, a sada je takav slučaj kod mnogih.

„Želimo da one budu ravnopravne. Također, moramo brinutio da BiH ne naruši međunarodne odnose i one koje je prihvatila kao dio regionalnih odnosa, olakšica i povezivanja“, kazao je Lagumdžija.

Dodik je rekao da ovaj sastanak svjedoči o novoj praksi, kojom se pokušava da se na svim nivoima vlasti uspostavi bolja komunikacija nego što je to bilo u prošlosti, te da se razmatraju pitanja koja su važna i za unutrašnje osnose i za vanjsku bh. politiku.

„Raduje me što je Lagumdžija ovdje večeras i što s njim zajedno možemo da konstatujemo tu praksu“, kazao je Dodik i naveo da je potrebno usaglasiti stavove BiH, a ne da se pojavljuju unilateralni ili stranački istupi one osobe koja je na funkciji šefa diplomatije.

Osim o usvajanju dvaju zakonu vezanih za evropski put naše zemlje, te naporima po pitanju implemetacije presude „Sejdić-Finci“, razgovarano je i o pitanju vojne i državne imovine, uz želju, kako kaže Dodik, da se ta pitanja što prije riješe, jer i veliki dio tih objekata trpi štete i propada neiskorišten.

Lagumdžija je ponovio da nije tačno da se s predsjednikom hrvatske vlade nije sastao na radnom ručku zato što navodno Zoran Milanović nije podržao Federalnu vladu, jer se to nije od njega, kao premijera susjedne zemlje, ni očekivalo.

Također kaže da su to netačne tvrdnje i da mu je drago da je Milanović rekao da nije došao u BiH da razgovara o Federalnoj vladi.

I Dodik i Lagumdžija su odgovarajući na novinarska pitanja rekli i da nije ništa novo što se ne slažu stavovi RS-a i FBiH o proslavi 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH.

29.02.2012.

SAFET SUSIC: STETA STO NISMO IZDRZALI DO KRAJA; EMIR SPAHIC: NISMO IMALI SRECE

Sušić: Šteta što nismo izdržali do kraja; Spahić: Nismo imali sreće

Spahić rekao da je na početku utakmice bilo možda previše respekta prema protivniku

  |  28.02.2012.

Emir Spahić u akciji protiv Neymara (Foto: J. Hadžić)

Emir Spahić u akciji protiv Neymara (Foto: J. Hadžić

............................................................................................................................................

(Od specijalnih izvještača "Dnevnog avaza" iz St. Gallena)

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić zadovoljan je zalaganjem igrača na večerašnjoj utakmici protiv Brazila, ali je naglasio da žali zbog primljenog gola u finišu meča.

Sušić je istakao da su njegovi igrači odigrali maksimalno ozbiljno, napravili nekoliko prilika, te da je šteta što nisu uspjeli izdržati do kraja i izvući remi protv jedne od najboljih svjetskih selekcija.

"Šteta što nismo izdržali do kraja. Nakon lošeg otvaranja utakmice i primljenog gola, uspjeli smo konsolidirati redove i igrati sve bolje. Imali smo i dosta šansi, momci su se zaista trudili te odigrali maksimalno ozbiljno. Ne mogu da budem nezadovoljan. S druge strane bio je veliki Brazil, praktično u najjačem sastavu. Zaista je šteta što nismo izdržali do kraja", izjavio je Sušić nakon meča.

Kapiten naše reprezentacije Emir Spahić rekao je da je na početku utakmice bilo možda previše respekta prema protivniku, ali naglasio je da je to i očekivano s obzirom da svi naši igrači nemaju svaki dan priliku igrati sa zvijezdama poput brazilskih fudbalera.

"Pozitivno je to što smo se uspjeli konolidovati i uspostaviti ravnotežu, imali smo dovoljno prilika čak i za preokret. Šteta zbog tog nesretnog gola. Nisam nezadovoljan igrom, ali ne mogu biti sretan nakon poraza, pa makar to bilo i protiv Brazila", rekao je Spahić.

29.02.2012.

DOBRA PREDSTAVA ZMAJEVA: BiH IZGUBILA OD BRAZILI AUTOGOLOM PAPCA U SUDIJSKOJ NADOKNADI FOTO+VIDEO

Dobra predstava Zmajeva : BiH izgubila od Brazila autogolom Papca u sudijskoj nadoknadi

28.02.2012.
.......................
Prijateljska utakmica između BiH i Brazila, odigrana u švicarskom St. Gallenu, je završena pobjedom Brazilaca 2:1.
Piše: Edin Isanović


x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x

BiH izgubila od Brazila autogolom Papca u sudijskoj nadoknadi

Brazil je okršaj sa Zmajevima dočekao kao veliki favorit i tako je krenuo, već u 4. minuti stižu do vodstva. Lopta na lijevoj strani dolazi do Marcela koji efektnim šutem matira Asmira Begovića za vodstvo Brazila od 1:0.

Najviše se igralo između dva šesnaesterca. Taman kada su svi pomislili da će ih rano primljeni pogodak demoralizirati, naši su izjednačili.

Ibišević prevario Cesara

U 14. minuti je pokretačka snaga naše reprezentacije, Edin Džeko, proigrao Ibiševića koji je potom uputio nezgodan udarac i prevario čuvara mreže milanskog Intera Cesara. Lopta u mreži, oduševljenje na dijelu tribina gdje su mnogobrojni bh. navijači. Nakon izjednačenja Brazilci ponovo jurišaju ka našem golu i to dosta opasno.

U 20. minuti Emir Spahić spašava gotovo siguran pogodak. Klizećim startom je blokirao Hernanesa. Nedugo potom Zvjezdan Misimović pokušava iznenaditi golmana Brazila, ali je bio neprecizan, lopta je otišla preko noge i završila daleko na tribinama.

Brazilci su najveći dio vremena provodili u ofanzivi. Begović je sigurno intervenirao u 26. minuti kada je šutirao Damiao. Samo dvije minute kasnije je iz velike daljine pokušao i Dani Alves. Lopta je išla u okvir gola, ali ju je Begović izbio u korner.

U 35. minuti Džeko je ponovo bio u ulozi asistenta. Na drugoj strani pronalazi Misimovića koji sa vrha šesnaesterca ponovo prebacuje gol. Pred kraj prvog dijela Ronaldinho je slabo šutirao iz slobodnog udarca, dok je Pjanić nakon sjajnog duplog pasa sa Džekom pucao pravo u Cesara.

Prvo poluvrijeme završeno je rezultatom 1:1.

Suparnik ofanzivan i u nastavku

Peterostruki svjetski prvaci su jednakim tempom krenuli u nastavku - ofanzivno. To je pokrenulo naše reprezentativce. U 58. minuti novu šansu je imao Misimović, ali slabo reagira i šalje loptu pored gola. Selektor Brazila Menezes shvatio je u 67. minuti da je vrijeme za promjene te umjesto Hernanesa ubacuje Hulka.
Dvije minute kasnije odličan kontranapad, u izglednoj prilici se našao Džeko, šutirao je jako, ali neprecizno, preko gola.

U 72. minuti Neymar se našao "oči u oči“ s Begovićem. Golman našeg nacionalnog tima opet sigurno intervenira.

Šest minuta kasnije Sušić je napravio dvostruku izmjenu. Ibiševića je zamijenio Salihović, a Medunjanina Zahirović. Nedugo potom u igru ulazi Maletić umjesto Pjanića.

Do kraja utakmice scenarij se nije mijenjao. Brazilci su napadali i to im se isplatilo u 90. minuti. Hulk ubacuje oštar centaršut, loptu nespretno zahvata Papac i šalje je u sopstvenu mrežu za konačnih 2:1.





Ovdje možete pročitati tok utakmice BiH - Brazil.
28.02.2012.

STJEPAN MESIC: "SLOBODAN MILOSEVIC IZAZIVAO KRIZU IGRAJUCI NA KARTU SPASAVANJA JUGOSLAVIJE, A USTVARI JU JE RAZARAO"

Mesić: "Milošević izazvao krizu igrajući na kartu spašavanja Jugoslavije, a ustvari ju je razarao"

image Stjepan Mesić 

..........................

(24SI) - Učesnici današnje međunarodne konferencije u Moskvi "Raspad SSSR-a i SFRJ - 20 godina poslije: zaključci i pouke" ocijenili su da je zajednički put svih bivših jugoslavenskih republika - demokratija, jačanje dobrosusjedske saradnje i evropske integracije.

 [24 sata info] 

Konferenciju je organizirao Moskovski državni institut za međunarodne odnose ruskog ministarstva vanjskih poslova, a sponzor je bivši jugoslavenski premijer Milan Panić.

Učesnici su također ocijenili da raspad dviju zemalja treba posmatrati odvojeno, zbog različitosti tadašnjih sistema i geostrateške uloge u svijetu.

Panić je kazao da rat "ne može biti rješenje za budućnost" i da se mora pregovarati o svim spornim temama.

"Za sve zemlje regiona najvažniji su razvoj demokratije i evropska perspektiva", kazao je Panić.

Po njegovoj ocjeni, Srbi "moraju priznati da je Srbija odnosno Slobodan Milošević bila razlog raspada Jugoslavije".

"Najvažnija pouka ove konferencije je da počnemo misliti o budućnosti bivših jugoslavenskih republika kao dijela EU-a. Svi se slažu da je odlično ekonomsko rješenje za region Evropska unija. To je i odlično političko rešenje jer će donijeti sistem koji treba da se promijeni", kazao je Panić.

Po njegovim riječima, u svim bivšim jugoslavenskim republikama i dalje postoji stari socijalistički sistem, samo s drugim ljudima. "U tom sistemu mladi, napredni ljudi, ne mogu funkcionirati. Zato je vrlo važno promijeniti sistem", naveo je Panić, javila je Beta.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je ocijenio da je za raspad bivše Jugoslavije kriv Slobodan Milošević, koji je, prema njegovim riječima, "izazvao krizu igrajući na kartu spašavanja Jugoslavije, a ustvari ju je razarao".

Po njegovoj ocjeni, rat u bivšoj Jugoslaviji se mogao izbjeći putem konfederacije, ali je ukazao da za to nije postojala volja.

"Najvažnija pouka raspada i rata je da treba pregovarati i onda kada se pregovori čine bezizlaznim. Rat nije rješenje, i poslije rata se mora sjesti za pregovarački sto. Treba da živimo kao susjedi i da od toga svi imamo koristi", kazao je Mesić.

Mesić i Panić ocijenili su da je neophodna revizija Dejtonskog sporazuma, pošto, kako su ocijenili, BiH u sadašnjim uvjetima ne funkcionira i nema izgleda za razvoj.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Grigorij Karasin kazao je da su države zapadnog Balkana napravile izbor u korist EU-a, i da Rusija "poštuje taj suvereni izbor balkanskih naroda i njihovo neosporivo pravo".

On je, međutim, ukazao na to da "napori samih država regiona mogu biti energičniji, solidniji i dosljedniji".
Karasin je ocijenio da se danas situacija na Balkanu ne može okarakterizirati kao "oštra kriza", i da u regionu jačaju tendencije normalizacije u periodu poslije sukoba, kako u samim državama tako i u njihovim međusobnim odnosima.

"Sada je već jasno da taj region u potpunosti može postati polje za aktivnu saradnju u korist socijalnog i ekonomskog razvoja naroda", naveo je Karasin.

Po njegovim riječima, i na postjugoslavenskom i na postsovjetskom prostoru i dalje postoje "konfliktne situacije" koje donose nestabilnost i ometaju međudržavnu saradnju.
Naveo je kao primjere Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, makedonsko-grčki spor, kao i o Pridnjestrovlje i nagornokarabahski spor na prostoru Zajednice nezavisnih država.

Lider Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić ocijenio je da ekonomska situacija nije bila razlog raspada Jugoslavije, već da su političke elite, prije svega Srbije, Hrvatske i Slovenije, željele samostalne države.

Po njegovoj ocjeni, perspektiva svih zemlja je EU, koja će, kako smatra, iako preživljava ekonomsku krizu, opstati.

Sekretar makedonske ambasade u Moskvi Simon Kanevče ocijenio je da je za bivše jugoslavenske republike neophodno jačanje međusobne saradnje, ulazak u EU i prihvaćanje evropskih vrijednosti.

(Fena)


28.02.2012.

AGENCIJA ZA STATISTIKU: U BiH U DECEMBRU 536.728 NEZAPOSLENIH OSOBA

Agencija za statistiku: U BiH u decembru 536.728 nezaposlenih osoba

image Arhiv / 24sata.info

(24SI) - Agencija za statistiku BiH objavila je danas da je u decembru 2011. u pravnim subjektima u BiH bilo 687.917 zaposlenih osoba, a od toga 280.990 žena. „U odnosu na novembar 2011. broj ukupno zaposlenih u pravnim subjektima se smanjio za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,1 posto“, kazao je na pres-konferenciji ...

 [24 sata info] 

... u Sarajevu  zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić.

U BiH je u decembru 2011. bilo 536.728 osoba koje se vode kao nezaposlene.

Broj nezaposlenih u decembru 2011. u odnosu na novembar 2011. povećao se za 0,8 posto, dok se broj nezaposlenih žena u tom peridou također povećao za 0,5 posto.

Agencija je ranije objavila da je prosječna mjesečna brutoplaća po zaposlenom u BiH za decembar 2011. iznosila 1.294 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,5 posto u odnosu na novembar 2011.

Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća u BiH za decembar 2011. iznosila je 828 KM, što pokazuje rast plaće od 0,5 posto u odnosu na novembar 2011.

(Fena)


28.02.2012.

MORGIANA BRADING: DA BI SE NEKO DRUSTVO SUOCILO SA SVOJOM PROSLOSCU, PROCES HAASKOG SUDJENJA TREBA TRAJATI NA SVIM RAZINAMA, STO SE U SRBIJI NE DOGADJA

Svatko treba suditi pripadniku svoga naroda: Većina građana Srbije protiv Haaškog suda

image Ratko Mladić 

(24SI) - Dvije trećine građana Srbije smatra da je osnutak Haaškog suda bio nepotreban, a 40 posto njih smatra da je prvenstvena svrha suđenja za ratne zločine pred tim sudom da sva krivnja za ratna stradanja bude svaljena na Srbe, rezultati su istraživanja javnog mnijenja u Srbiji o stajalištima prema Haaškom sudu...

 [24 sata info] 

...  i domaćim suđenjima za ratne zločine, predstavljenog u utorak u Beogradu.

Haaški sud nepotrebnim smatra 66 posto ispitanih, a potrebnim 22 posto. Na pitanje "Gdje – koja institucija treba suditi za ratne zločine počinjene u ratovima na teritoriju bivše SFRJ", 45 posto ispitanika odgovorilo je kako svatko treba suditi pripadniku svoga naroda, dok 12 posto smatra da je važno da se sudi te da nije bitno u kojoj državi, odnosno instituciji.

Iako je, kako je rečeno na predstavljanju rezultata istraživanja, većina građana Srbije izjavila kako nije informirana o organizaciji i načinu rada Haaškog suda, rad haaškog tužiteljstva i suđenja pred Haaškim sudom najčešće su navedeni izvori utjecaja na oblikovanje mišljenja o svrsi suđenja u Haagu.

Da treba surađivati sa Haagom kako bi se došlo do pravde smatra 16 posto ispitanih, dok 19 posto smatra da je suradnja s Haaškim sudom potrebna samo u onoj mjeri koliko je neophodno da bi se izbjegli novi pritisci, a 40 posto građana smatra da ne treba surađivati jer dosadašnja suradnja ništa nije donijela Srbiji.

Također, desetina ispitanih smatra kako treba surađivati s Haagom jer je to preduvjet za pristupanje Europskoj uniji, dok devet posto smatra da ne treba surađivati, ma koliko to stajalo državu.

Na pitanje pridonose li suđenja pred Haaškim sudom procesu pomirenju u susjedstvu, 71 posto odgovorilo je negativno, a suprotno misli 15 posto građana, dok nešto više od petine smatra da je pomirenje ključno za buduće odnose među zemljama bivše Jugoslavije. Pri tome 34 posto ispitanih smatra korisnima isprike državnih dužnosnika, dok ih beskorisnima smatra 57 posto.

Komentirajući rezultate istraživanja, Morgiana Brading iz beogradskog ureda Haaškog suda ocijenila je kako, da bi se neko društvo suočilo sa svojom prošlošću i da bi se ozbiljno razgovaralo o suđenjima za ratne zločine, taj proces treba trajati na svim razinama, što se, kako je rekla, "u regiji, ne samo u Srbiji, zaista ne događa".

Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik toga tužiteljstva Bruno Vekarić istaknuo je kako su zajednički razgovori predsjednika Srbije i Hrvatske i predsjedništva Bosne i Hercegovine i poruke pomirenja koje stižu od najviših predstavnika vlasti važne za ljude koji se u zemljama u okružju bave procesuiranjem ratnih zločina.

Predstavljeno istraživanje provela je agencija Ipsos Strategic xxxing u rujnu i listopadu 2011. godine, po narudžbi srbijanskog ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Beogradskog centra za ljudska prava, na reprezentativnom uzorku od 1.407 građana Srbije starijih od 16 godina.

(Fena)


28.02.2012.

BROJNI IZAZOVI ZA BH. PRIVREDU SA HRVATSKOM U EVROPSKOJ UNIJI EU

Brojni izazovi za bh. privredu sa Hrvatskom u EU

Ilustracija

.......................................................

28.02.2012
Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju izazvaće obrojne probleme u bosanskhercegovačkoj privredi, naročito kada je riječ o izvozu poljoprivrednih prizvoda. CEFTA sporazum, na osnovu kog se sada trguje u regionu, neće važiti za Hrvatsku i potrebno je iznaći nove moduse privredne saradnje, smatraju analitičari.

Jedna od najvažnijih stvari koje je neophodno uraditi ukoliko BiH želi da sačuva hrvatsko tržište je da primijeni standarde koje je propisala EU.

Hrvatska je najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Međusobna trgovina dvije države uglavnom je bazirana na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) iz 2006. godine.

Nakon ulaska u EU Hrvatska prestaje biti članica CEFTE i trgovina sa BiH, ali i ostalim zemljama regije, biće bazirana na Sporazum o stabilizaciji i priključivanju. Pokrivenost uvoza iz Hrvatske u BiH u poslednje vrijeme bila je oko 54 posto, kaže predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić i dodaje da će ulazak Hrvatske u EU svakako izazvati probleme u bh. privredi.

„Zato mislim da prije ulaska R Hrvatske u EU trebamo identificirati probleme, nastojati ih svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se naša međusobna trgovina što normalnije odvijala. Ono što BiH treba poduzeti to je da onu količinu roba koje je izvozila u R Hrvatsku nastoji i dalje plasirati u R Hrvatsku, samo na jedan drugi način, kroz povečćavanje kvota ili na neki drugi način. Uglavnom, mislimo da će se to najteže odraziti na poljoprivredno-prehrambeni sektor radi toga što smo izvozili u R Hrvatsku oko 300 miliona tih roba, a mi nemamo rezervnog tržišta za te robe, trebamo ga tek tražiti. A da izvozimo u ostale zemlje CEFTE - u Srbiju ne možemo, oni su konkurentniji u tim robama, Makedonija je konkurentija, u Crnoj Gori imamo strahovito veliki suficit“, navodi Lasić.

Da će rješavanje pitanja iz CEFTA sporazuma biti prioritet dvije novoizabrane vlade Hrvatske i BiH, tokom posjete Sarajevu obećao je i hrvatski premijer Zoran Milanović.

„Nakon ovoga slijede razgovori. Nije samo BiH tu u pitanju, radi se i o Srbiji i o nekim drugim državama koje su u CEFTI, a koje su vanjskotrgovinski važne za Hrvatsku. Dakle, to je možda jedna od najvažnijih tema“, rekao je Milanović. 

Implikacije na privredu ulaskom Hrvatske u EU neće trpjeti samo BiH. Hrvatska trenutno sa BiH ima bolje uslove trgovinske razmjene nego što to imaju zemlje članice EU, podsjeća bivši ambasador BiH u Zagrebu Hasan Muratović.

„Ako nešto mi ne napravimo sasvim novo kvalitetno u našim međusobnim odnosima, oni moraju ići po onim iz EU, onda bi oni izgubili između 100 i 150 miliona izvoza u našu zemlju. A što se nas tiče, nas čekaju iste one barijere koje sad imamo u EU. To znači da moramo poštivati pri izvozu propise EU, koje mi ne ispunjavamo u mesu, u mlijeku, u prehrambenim proizvodima i u još mnogim drugim proizvodima. Dakle, mi sad treba da se prilagođavamo tim propisima neovisno od Hrvatske“, rekao je Muratović. 

Potrebna bolja organizacija
 
Hoće li BiH uspjeti da za malo više od godinu dana postigne standarde potrebne za trgovinu sa zemljama Evropske unije, odgovara predsjednik Privredne komore Federacije Jago Lasić.

„BiH je prihvatila općeevropski standrad, međutim nije prateću tehničku dokumentaciju koja definira taj standard i nije ocjene o usklađenosti procedura za ocjenjivanje usklađenosti sa standardima EU. Izvršeno je predocjenjivanje naše nacionalne akreditacijske kuće od strane Evropske akreditacije i mislim u sljedećih godinu dana da bi trebalo doći do priznavanja od strane Evropske akreditacije. Ukoliko se to završi u roku, onda će nam biti puno bezbolniji promet“, ocjenjuje on. 
​​
Svetlana Cenić
..................................................................
Ekonomska analitičarka iz Banje Luke Svetlana Cenić kaže da će ulazak Hrvatske u EU imati znatno veće posljedice na RS.

„RS ima suficit u trgovanju sa Hrvatskom za razliku od Federacije, koja opet ima suficit sa Srbijom, a deficit sa Hrvatskom, što je malo nelogično, ali to je naša stvarnost. Znate i sami da postoje granični prelazi koji se gotovo i ne kontrolišu, pa dosta tih roba iz hrvatskih županija prelazi u Hrvatsku, a treba postaviti pitanje sa kojim certifikatima“, rekla je Cenić.

U trenutku kada je Hrvatska jednom nogom već u EU, Crna Gora i Srbija ubrzanim koracima približavaju se članstvu, čini se da Bosni i Hercegovini, pored ostalih blokada, prijeti i svojevsrsna ekonomska izolacija. Svetlana Cenić kaže da vlasti BiH nisu na vrijeme mislile o mogućim posljedicama.

„Kao ni o čemu, uostalom. Uvijek smo nešto potpisivali, pa tek onda gledali sadržaj onoga što potpišemo. Građani će imati veliki problem. Imovina ovih koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom se ionako nalazi kojekuda, a ovdje je onoliko koliko treba prikazati javnosti“, kaže ona.

Bosni i Hercegovini potrebna je dobra organizacija kako bi uspjela da prevaziđe ove probleme, smatra Hasan Muratović.

„To će imati jako velike reperkusije ako se mi drugačije ne organiziramo. Ali može zemlja da živi i bez članstva u EU ako se dobro organizira“, smatra Muratović.
28.02.2012.

VELIKI POTENCIJAL ZA RAZVOJ GASNE MREZE U BOSNI I HERCEGOVINI

Veliki potencijal za razvoj gasne mreže u BiH

Međunarodna gasna konferencija - fotografija iz arhive

......................................................................................................................

28.02.2012
U Sarajevu se održava 5. međunarodna gasna konferencija regiona jugoistočne Evrope pod nazivom "Prirodni gas u svjetlu novih intencija na energetskom tržištu".

Predviđanja su da će potrošnja ovog energenta u Evropi rasti narednih godina, jer ne zagađuje okolinu i lako se skladišti. Od zemalja u regionu, BiH ima najmanje razvijenu gasnu mrežu, a kasni i u usvajanju regulative. No, u nizu planiranih međunarodnih projekata i BiH može pronaći svoje mjesto.

BiH je malo tržište gasa. Tek oko pet posto stanovništva koristi gas, za razliku od Njemačke u kojoj je pokrivenost ovim energentom 98 posto, kaže Hajdina Škufca, iz Istraživačko razvojnog centra BH gasa.

„Kanton Sarajevo je najveći potrošač prirodnog gasa u BiH, djelomično u Zenici se koristi, koristi se u gradu Visoko koji ima svog distributera. U RS ima Istočno Sarajevo, Zvornik i u toku je gasifikacija grada Bijeljine. Kolege u BH gasu zaista mnogo rade na razvojnim projektima, tako da je već urađeno niz studija i izvedbenih projekata kada je u pitanju širenje gasne mreže u BiH. Sada je možda najinteresantniji Srednjebosanski kanton, gdje su trenutno u toku određeni tenderi za početak gradnje gasovoda“, kazao je Škufca.  

Erdal Trhulj, ministar energetike, industrije i rudarstva u FBiH: Sada u sektoru gasa pristupamo zakonu o gasu u Federaciji, koji na isti način treba da uredi tržište gasa u Federaciji, ali i da stvori preduslove za harmonizaciju tih propisa na državnom nivou.
Mala potrošnja znatno utiče i na cijenu, koja je izuzetno visoka. Ministar energetike, industrije i rudarstva u FBiH Erdal Trhulj kaže kako bi masovnija upotreba gasa znatno uticala i na cijenu.

S druge strane Bosni i Hercegovini predstoji usvajanje niz zakonskih akata u skladu sa standardima EU koji bi olakšali i gasifikaciju drugih područja BiH, ali i industrijskih zona.

„Sada u sektoru gasa pristupamo zakonu o gasu u Federaciji, koji na isti način treba da uredi tržište gasa u Federaciji, ali i da stvori preduslove za harmonizaciju tih propisa na državnom nivou. Jedino tako možemo postići sigurnost gasnog sektora u snabdijevanju, ali i minimalnu cijenu krajnjim potrošačima“, rekao je Trhulj.

Stručnjaci navode niz prednosti korištenja ovog energenata.

„Jedan od razloga je dobra ekologija gasa. On nije zagađivač. Druga stvar, on ima mogućnost da se skladišti i da u najpotrebnije vreme može da se izvadi iz skladišta i koristi u tim ekstremnim situacijama koje se dešavaju s vremena na vreme. Uz to, problemi sa nuklearnom energijom su takvi da se sve zemlje na neki način distanciraju od prozvođača nuklearne energije i praktično se nuklearke zatvaraju“, kazao je Miroslav Malobabić iz Srbija Gasa.

Uveliko se radi na novim tehnologijama

Šanse za razvoj gasne mreže u BiH postoje, a u pripremi je i nekoliko važnih projekata, kaže Slavo Krajišnik iz razvojnog odjela Sarajevogasa. No, BiH je za sada najveći problem što je upućena na samo jedan izvor gasa iz Ruske Federacije preko Srbije, ali i to bi se uskoro moglo promijeniti, kaže Krajišnik.
Ilustracija
......................................................................​​
„Ovih dana se priprema početak realizacije projekta uvezivanja sa regionalnim sistemima iz Hrvatske, mada je to isti gas, ali će imati dvostruko snabdijevanje – to je, dakle, dolazak gasa preko Slavonskog Broda prema Zenici. To je projekat koji je davno bio započet i nadamo se da će početi da se realizira. Regionalni razvojni, globalni, oni megaprojekti koji se rade zaobilaze nas zbog tržišta, zato što smo malo tržište i zato što nema neke akcije sa naše strane koja bi mogla taj sistem komunikacije sa velikim kompanijama. Projektat koji neće zaobilaziti BiH je projekat Trans Adriatic Pipeline za Italiju (TAP) i odatle se pravi novi cjevovod, odakle će se zatvarati jedan prsten preko dalmatinske obale do Hrvatske. To je naša šansa da kroz Hercegovinu dovedemo i drugi pravac snabdijevanja gasom do Sarajeva, a samim tim i granjanje po BiH“, rekao je Krajišnik.      

Zoran Novaković iz njemačke firme Elster kaže kako se u Evropi uveliko radi i na novim tehnologijama.

„To je biogas energija koja je danas jako popularna, pogotovo u Njemačkoj, jer se puno skreće uopće u tom pravcu da bi se i taj sektor pojačao, ne samo standardno naš prirodni gas nego i taj dio biogasa, koji je jako, jako popularan. Druge energije koje su trenutno još važne je skretanje proizvodnje u neke dijelove - to se zove danas plinovi koji će se koristiti u budućnosti iz zemlje. Skupa je proizvodnja, ali i taj trend će doći“, ocjenjuje Novaković. 

I BiH i zemlje regiona imaju vrsne stručnjake u ovoj oblasti, kaže Novaković, tako da ovaj region može brzo napredovati u ovom segmentu ukoliko prevaziđe političke uticaje i struci da prednost.
28.02.2012.

ODLICNA ATMOSFERA; NAVIJACI BiH OKUPIRALI ST. GALLEN, OCEKUJE IH SE 15.000 NA STADIONU

Odlična atmosfera ; Navijači BiH okupirali St. Gallen, očekuje ih se 15.000 na stadionu

28.02.2012.
......................
Žuto-plava boja zastava i šalova navijača bh. reprezentacije od jutros dominira mirnim ulicama idiličnog švicarskog grada St. Gallena. Navijači BiH stižu iz svih dijelova svijeta i očekuje se da će ih na utakmici biti oko 15 hiljada.


x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x

Navijači BiH okupirali St. Gallen, očekuje ih se 15.000 na stadionu

Pristiglim navijačima bi se uskoro trebao pridružiti i veliki kontingent navijača iz Njemačke. Tokom dana su u St. Gallen stigli navijači iz Sarajeva koji su putovali u aranžmanu agencije Centrotrans.

Zvanično okupljanje navijača će biti ispred stadiona uoči utakmice, dok se veće grupe navijača već mogu vidjeti kako šetaju po gradu. Atmosfera je odlična i svi se, kao i obično, nadaju čudu i dobrom rezultatu.

U St. Gallen su stigli brojni predstavnici brazilskih medija koji non-stop prate naše igrače, ali i navijače. Novinarka jedne brazilske TV kuće se čudila kako još negdje postoje navijači poput onih u Brazilu.

I dok se navijači odlično zabavljaju, igrači se odmaraju u hotelskim sobama i uglavnom igraju igre na Play Stationu. Jedino je Miralem Pjanić iskoristio slobodno vrijeme da prošeta i druži se sa navijačima. On će večerašnji meč gotovo sigurno gledati sa klupe, jer je povrijeđen.
28.02.2012.

SLUCAJ DZOMBIC: U BOSNI I HERCEGOVINI HARA NEPOTIZAM

Slučaj Džombić: U BiH hara nepotizam

Popunjavanje prijave za posao, ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

................................................................................................

28.02.2012
Konkursi u BiH su odavno postali samo formalnost jer se većina radnih mjesta, pogotovo onih koji se finansiraju iz budžeta, popunjavaju članovima obitelji ili dobrim poznanicima onih na vlasti. Ovo je postalo toliko jasno svima u BiH da niko više, ni opozicione partije a ni građani, ozbiljno ne reaguje na ovakav način dobivanja posla.

„Prljavo kazalište“ pjevalo je 1979. u socijalističkoj Jugoslaviji „veze i poznanstva čarobna su stvar“. Ova pjesma i 33 godine kasnije u „demokratskoj“ Bosni i Hercegovini nije izgubila ništa na aktuelnosti. Nepotizam je toliko uzeo maha kod nas da to skoro svi smatraju normalnim, kaže psiholog Srđan Puhalo.

„I onda imate jednu klimu gdje se takve stvari počinju defintivno opažati kao nešto možda ne normalno, ali nešto što je očekivano i uobičajeno“, kazao je Puhalo.

Nedavni izbor članova Nadzornog odbora Investiciono razvojne banke RS u Narodnoj skupštini to je samo potvrdio. Na ovaj konkurs prijavilo se 27 kandidata, a na prvom mjestu od šest kandidata Vlada je predložila da se izabere Ilija Jove Džombić. Opoziciji u RS iz biografije kandidata bilo je jasno zašto baš ovaj čovjek treba biti član Nadzornog odbora Investiciono razvojne banke.

„Indikativno je da smo za svakoga kandidata dobili biografiju na jednoj, jednoj i po stranici, dok smo za jednog kandidata, koji je po prezimenu rođak našeg premijera Džombića, dobili biografiju na 15 stranica“, navodi poslanik Partije demokratskog progresa Velimir Sakan.

Uz primjedbu da Ilija Džombić možda ne ispunjava uslov konkursa od 10 godina staža i pet godina u struci, Miroslav Kojić iz SDS je pozdravio njegov izbor.

„Čovjek je napisao šest udžbenika, osam naučnoistraživačkih radova, 65 mentorstva, nekakvih pristupa seminarima, čudima, a rođen 1977. godine, završio 2000. Svaka mu čast - Nikola Tesla je mala maca u odnosu na njega. Dalje da ne obrazlažem, sve drugo je idealno, fenomenalno. Pošto je ova vlada u krizi, ja bih predložio odmah da čovjek bude predsjednika Vlade, jer ovakvog kandidata može da samo sanja svaka republika“, kazao je Kojić.

Poslaniku Demokratske partije Vojislavu Gligiću iz biografije je jasno da se radi o kandidatu koji se ne smije zaobići.

„To je munja od čovjeka, ja tu ne bih komentarisao. Ovakvo blago ne treba ispuštati. Ja sam ubijeđen po svemu da će ono biti predsjednik tog izvršnog odbora. I tu nema dileme. Kad bi neko drugi bio, to bi bila strašna greška poslije ovog. Ja iz principijelnih razloga ne mogu glasati za ovog čovjeka, ali predlažem da vi ne odustanete i obavezno izglasate“, kazao je Gligić.    

Slabe sankcije za sukob interesa

Zahvaljujući brojnim podacima, Gligiću je konačno postalo i jasno ko za Vladu radi razne strategije i projekte.

„On radi. Dobar. Pa zato vam čitam da uđe u zapisinik. Kaže da on je bio nosilac projekta i koordinator Strategije razvoja trgovine RS do 2015. - nema brige za tu oblast, tek ćemo 2015. se zamisliti. Naručilac posla Vlada RS“, navodi on.

Nermin Nikšić
.............................................................
​​Građanima je jasno da bez veza i poznanstava posla nema, ali ne misle da mogu bilo šta promijeniti.

„Ja sam to iskusio na svojoj koži u zadnjih sedam, osam godina - od jedno 50 molbi, 48 je bilo namješteno“, „Većina konkursa je bila unaprijed namještena i znalo se ko će se zaposliti, tako da mi ostali, obični smrtnici, nismo imali šanse. Nije u redu, ali to će se nastaviti definitivno zato što su svi zaposlili svoje, i to ne samo u državnim nego u svim institucijama. To se neće lako riješiti“, kažu građani.

Kada je nepotizam u pitanju, ništa bolja situacija nije ni u drugom bh. entitetu. Posljednji veći slučaj je vezan za premijera Federacije BiH Nermina Nikšića. Vlada Federacije je imenovala njegovog brata za direktora javnog preduzeća, kaže Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala BiH.

„Mi smo podnijeli prijavu za sukob interesa i sad čekamo da vidimo šta će CIK reći. Oni su kao pokrenuli proceduru, međutim još uvijek nema nikakvih odgovora o tome dokle se došlo sa istragom i kakav će na kraju biti ishod. U svakom slučaju, kod nas su i sankcije kada se neko nađe u sukobu interesa toliko slabe da nikoga apsolutno ne motiviše da poštuje zakon“, rekla je Korajlić.

Prema Zakonu o spriječavanju sukoba intresa, predviđena kazna može biti do 10.000 KM, ali ona do danas nikom nije izrečena.
28.02.2012.

POGRESNA ADRESA

Pogrešna adresa

Autor 28.02.2012.

Ključ za stabilnost regiona leži u granici BiH i Srbije koju čini vijugava Drina. Ovu granicu, naime, Srbija do danas nije priznala!

Prošlosedmični pregovori o statusu Kosova, u kojima je postignut dogovor o regionalnom predstavljanju ove države, jučer su krunisani zvaničnom objavom da se Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Hvalospjeva i čestitki u vezi s dogovorenim, upućenih mahom Beogradu, ovih dana bilo je mnogo. Pristizali su, između ostalog, i iz centara moći poput Brisela i Vašingtona.

Iako, međutim, prevladava mišljenje da je za region presudno to što Srbija postepeno uvažava realnost da je Kosovo nezavisna država, ključ za stabilnost regiona leži negdje drugo. Tačnije, u granici BiH i Srbije koju čini vijugava Drina. Ovu granicu, naime, Srbija do danas, faktički, nije priznala!

Ugledni hrvatski historičar Ivo Banac upozorio je da, "dok god velikosrpski program, bez obzira je li generiran iz Beograda ili Banje Luke, ne dobije svoj povijesni kraj, na Balkanu mira neće biti" i, čini se, jedini je stao na loptu.

Banac je spomenuo ključni faktor (ne)stabilnosti Balkana. Dok god, naime, Beograd preko Banje Luke bude blokirao procese u BiH potpirujući separatizam, stabilnog Balkana neće biti.

Primjeri za ovu tvrdnju su brojni, a sežu od vremena kada su glavni protagonisti bili Milošević i Karadžić, pa sve do danas, kada glavnu političku ulogu zauzima tandem Tadić - Dodik. Kraj ove povijesti, nažalost, još nije na vidiku.

28.02.2012.

"UPOZNAVANJE" SRBIJE: KUSTURICA SVIRA A DACIC PJEVA "MILJACKU" U BRISELU - DACICEV SPS: BIVSI ILI SKRIVENI MILOSEVICEVCI

"Upoznavanje" Srbije : Kusturica svirao, a Dačić pjevao "Miljacku" u Briselu

28.02.2012.
..........................
Strani diplomati i investitori EU na međunarodnom forumu "Upoznajte Srbiju kao investicionu destinaciju" bili su iznenađeni kada je srbijanski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić otpjevao "Miljacku" uz pratnju Emira Kusturice, javlja Blic.rs.


"Evropi možemo ponuditi ono što ona nema, ne stideći se ničeg što je naše", rekao je Emir Kusturica i sa ministrom Dačićem izveo "Miljacku", pjesmu bh. pjevača Halida Bešlića.

Kusturica je rekao da u Evropu ne bi trebalo dolaziti imitiranjem Zapada, jer je pitanje originalnosti jedinstvena stvar. Da pokaže "dosljednost" onome što priča, dinamični duo izveo je tuđu pjesmu, iz zemlje koja je još uvijek zapadno od Srbije.

Dačićev SPS: Bivši ili skriveni miloševićevci

 

Milutin Mrkonjić

.............................................

28.02.2012
Samo malobrojnim političkim akterima u Srbiji je zasmetalo što jedan ministar u Vladi Srbije prisustvuje radikalskom antievropskom skupu podrške haškom optuženiku Vojislavu Šešelju. Ministar za infrastrukturu i energetiku Milutin Mrkonjić, o kome je reč, poznat je i po tome što se nije odrekao porodice Milošević i njihovih nedela u 90-im godinama, iako pripada navodnim reformisanim Dačićevim socijalistima. Zato se postavlja pitanje da li su današnji koalicioni partneri demokrata Borisa Tadića bivši ili skriveni miloševićevci.

Prvog radnog dana nakon Mrkonjićevog izleta među radikale, u Skupštini Srbije se polemisalo. Nije niko od vladajućih demokrata izjavio da mu je nešto zasmetalo,  ali jeste Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića koji se u predizborno vreme našao u čudnom zagrljaju sa  liberalima Čedomira Jovanovića.

Poslanik Srpskog pokreta obnove Aleksandar Jugović izjavio je da ako građani daju potrebnu podršku novoj koaliciji “Preokret” ljudi poput ministra Mrkonjića neće moći da budu ministri i poslanici.

Odgovarajući na optužbe Jugovića, poslanik Socijalisticcke partije Branko Ružić rekao je da SPO "kao i do sada pati od amnezije", podsećajući da je Vuk Drašković bio potpredsednik Savezne vlade kada je predsednik države bio Milošević.

SPO je otišao i korak dalje, zatražio da se Vlada Srbije javno ogradi od ministra Mrkonjića. Pitali smo portparola Vlade Milivoja Mihajlovića da li je neko u Vladi reagovao na postupak Milutina Mrkonjića s obzirom da je SPO zatražio da se Vlada ogradi od njegove izjave. On nam je odgovorio da nikakvih reakcija nije do sada bilo.

Pa, kako bi neko i reagovao kada je moćni potpredsednik Vlade i prvi čovek Mrkonjićeve stranke Ivica Dačić još prethodnog dana na pitanje šta će Mrka među radikalima, sprečio ovog govorljivog ministra da stvar dalje zakuva i presudio.

“Hajde, Mrkonjiću, ćuti malo, da ja odgovorim na to pitanje. Vi znate da se SPS i ja lično zalažemo da se Šešelj pusti da se brani sa slobode. A i vi znate kakva je politička prošlost Milutina Mrkonjića i vezano za Haški tribunal i za Slobodana Miloševića. Ne vidim u tome ništa sporno, naprotiv, to je njegov lični čin na koji ima potpuno pravo”, kazao je Dačić.

Proverena baza i politički obrasci

Onda su preko vikenda Čedomir Jovanović i pomenuti ministar razmenili optužbe. Prvi se oglasio Jovanović, lider LDP-a.
Ivica Dačić se obraća pristalicama SPS-a, mart 2007.
.............................................................​​
“Mislim da je njegova pojava kompromitacija za Vladu i za čitavo društvo”, kazao je Jovanović.

Mrkonjić je uzvratio pisanom izjavom u kojoj je Jovanovića nazvao "političkim i ljudskim amaterom" koji bi trebalo da bude u zatvoru. I još što šta što se ne da prepričati.

Srpska politička scena oduvek je negovala nekog folklornog ministra koji se selio u rialiti programe i zabavljao narod. Nekadašnjeg ministra iz Vlade Vojislava Koštunice, Čačanina Velimira Ilića koji je plenio određene slojeve glasača svojom prostotom, u današnjoj Tadićevoj koalicionoj skupini, zamenio je folklorni dvojac- Požarevljanin Dragan Marković Palma i socijalista ministar Milutin Mrkonjić, za prijatelje Mrka. Socijalista Mrkonjić,  poznat  po vernosti porodici Slobodana Miloševića, ipak za deo javnosti nikada nije bio samo Dačićev nestaško. .
On  nikada nije snosio posledice za svoje postupke i izjave koje su značile rehabilitaciju sistema vrednosti iz 90-ih godina, pa tako, verovatno neće ni ovaj put. Zato je legitimno pitanje: da li se SPS odrekao nasleđa 90-ih ili, baštineći deo bivših Miloševićevih glasača, pokazuje da baštini i politiku koja je dovela do ratova na regionalnom planu i  do surovih političkih ubistava, masovne pljačke  i razaranja institucija na unutrašnjem.

Profesor na novosadskom Univerzitetu Jovan Komšić kaže da je SPS napravio programski iskorak u odnosu na 90-te godine, ali da oni i dalje moraju da računaju na glasačku podršku svojih starih pristalica.

“Sve ovo je širenje dijapazona interakcija sa njihovom starom, proverenom bazom i političkim obrascima i tu je g. Mrkonjić najuniverzalniji džoker za tu vrstu predizborne igre, sa svim rizicima koje takav manevar nosi”, kaže Komšić.

Beogradska profesorka Srbijanka Turajlić kaže da nijednog trenutka nije pomislila da SPS na čelu sa Ivicom Dačićem može odmaći od 90-ih godina.

“Neverovatno mi je da je bilo ko u to poverovao. Jer, kad bi oni imali svest o tome šta su radili tokom 90-ih, oni se ne bi nikada više pojavili u javnosti, sem da se naklone i duboko izvine građanima Srbije”, kaže Srbijanka Turajlić.

28.02.2012.

ZUTO-PLAVA BOJA DOMINIRA: ST. GALLEN OKUPIRALI NAVIJACI BOSNE I HERCEGOVINE (FOTO)

Žuto-plava boja dominira: St. Gallen okupirali navijači BiH (FOTO)

Bh. građani pristižu iz svih pravaca

Autor |  28.02.2012.

(Od specijalnog izvještača "Dnevnog avaza" iz St. Gallena)

Reprezentaciju BiH će na stadionu u St. Gallenu bodriti oko 15.000 navijača koji su se u ovo švicarskom gradu počeli okupljati još prije nekoliko dana.

Geografski položaj St. Gallena koji se nalazi na tromeđi Švicarske, Austrije i Njemačke omogućio je navijačima BiH da stignu iz svih krajeva Evrope, što se moglo vidjeti danas i na ulicama ovog grada.

Žuto-plava boja dominira svakim kutkom grada, a prema riječima navijača koji pristužu, bh. građani dolaze iz svih pravaca. Podsjećamo, stadion AFG Arena prima oko 20.000 gledalaca i večeras će biti centar pažnje cijelog fudbalskog svijeta.

Tome u prilog ide i činjenica da se danas odigrava samo jedna prijateljska utakmica, i to ona između Srbije i Armenije, te će meč BiH i Brazila biti prikazan u cijelom svijetu.

...........................................................................................

ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA U AMERICI ZA UTAKMICU BOSNA I HERCEGOVINA BRAZIL, AMERICKI SPORTSKI KANAL GOL TV (GOLTV) DIREKTNO CE PRENOSITI UTAKMICU

 

28.02.2012.

KOLOMNA "SUDAN VISION DAILYA" PORUCIO SUNARODNJACIMA: SUDANCI, NE BUDITE KAO SRBI

Kolumnista "Sudan Vision Dailya" poručio sunarodnjacima: Sudanci, ne budite kao Srbi

Omar Bakrija Abuharaz u kolumni poručuje Sudancima da se okrenu dijalogu

  | 28.02.2012.

Kolumnista "Sudan Vision Dailya" poručio sunarodnjacima: Sudanci, ne budite kao Srbi

Kolumnista jednog lista iz Sudana pozvao je svoje sunarodnike da ne slijede "srpski mentalitet", navodeći u svojoj kolumni da su "Srbi narod poznat po ksenofobiji i mržnji prema strancima".

Na početku svoje kolumne u listu "Sudan Vision Daily" novinar Omar Bakrija Abuharaz poziva Sudance da "ne slijede srpski mentalitet" i da se okrenu dijalogu sa dominantno hrišćanskim Južnim Sudanom, koji se prošle godine otcijepio od Sudana, prenosi "Blic" na svom internet sajtu.

Ovaj kolumnista je tekst nastavio vicem o Srbinu, koji je poželio da njegovom siromašnom komšiji druge rase crkne krava. "Jednog dana Srbinu dođe anđeo koji mu kaže da će mu ispuniti bilo koju želju. Anđeo ga pita što želi, a Srbin mu odgovara: 'Želim da komšiji crkne krava'. Zaprepašćeni anđeo ga upita: 'Hoće li te to učiniti srećnim?', a Srbin na to odgovara: 'Ne, ali mog komšiju će učiniti očajnim", ispričao je vic Abuharaz.

On u kolumni poručuje Sudancima da ne treba tako da razmišljaju, već da se okrenu dijalogu.

Autor kolumne Omar Bakri Abuharaz u izjavi za "Blic" kaže da nikada nije bio u Srbiji i da je "ovu šalu davno pročitao u nekim novinama dok je studirao u Americi".

On se izvinio Srbima i rekao da vjeruje da su "oni dobar narod, prema kome gaji simpatije", te dodao da se njegova kolumna odnosila "na ulogu Srba u događajima u bivšoj Jugoslaviji, a ne na sadašnju situaciju".

 "U Titovoj Jugoslaviji situacija je bila drugačija, Srbi su bili većinski narod i htjeli su da dominiraju. Sada kada imaju svoju zemlju sve je drugačije", rekao je ovaj novinar za "Blic".

28.02.2012.

MOZE LI BOSNA I HERCEGOVINA POBIJEDITI PETOROSTRUKOG SVJETSKOG PRVAKA?!

Može li BiH pobijediti peterostrukog svjetskog prvaka?!

Ne mogu zamisliti ekipu bez Lulića, kaže selektor Safet Sušić

Autor | 28.02.2012

Možemo li pobijediti peterostrukog svjetskog prvaka?

(Od specijalnih izvještača "Dnevnog avaza" iz St Gallena)

Došao je i taj dan, koji su navijači Bosne i Hercegovine sedmicama čekali i planirali. Reprezentacija naše zemlje večeras će na stadionu AFG Arena u Sent Galenu odmjeriti snage s Brazilom, u prvoj provjeri pred kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014. godine.

Kako god da završi, u Sent Galenu će biti spektakl. Prilika da zaigramo protiv peterostrukog svjetskog prvaka i jedne od najvećih fudbalskih sila u historiji sama je po sebi događaj koji treba pamtiti.

Loša vijest

Tek što je došao u Sent Galen, Safet Sušić dobio je lošu vijest. Senad Lulić večeras ne može istrčati na megdan s Brazilom.

- To je baš veliki problem, jer ne mogu zamisliti ekipu bez Senada. Šta ću, rekao sam mu da nema potrebe da dolazi. Znam koliku je imao želju igrati, ali ovakve stvari se znaju desiti. Morat ću bez njega. Bolje da se povrijedio sada nego pred neku kvalifikacionu utakmicu - kaže Sušić.

Kada smo razgovarali sa selektorom, nije nam mogao ponuditi rezervnu varijantu. Bez Lulića lijeva strana nije prodorna.

- Možda Sejad Salihović, ali od njega se ne može očekivati da probija kao Lulić. Ne znam još šta ću, ali nastojat ću sastaviti ekipu od fudbalera koji su igrali prošli ciklus, jer ne bi bilo pošteno da ih sada izostavim za jednu ovakvu utakmicu. Imao sam dileme oko Harisa Medunjanina, jer u posljednje vrijeme ne igra, ali vjerovatno će i on biti u timu - kaže Sušić.

FG Arena: Sa sinoćnjeg jedinog treninga reprezentacije BiH (Foto: Fuad Fočo)

Jak sastav

Selektor bi volio dobar rezultat, ali bi još više volio da odigramo dobro.

- Kada se igra protiv Brazila, samo najveći optimista može obećavati dobar rezultat. Vidjet ćemo koliko možemo. Oni dolaze s vrlo jakim sastavom. Bitno mi je da odigramo dobro i da se pokažemo u lijepom svjetlu, a tada bi čak i minimalan poraz bio podnošljiv. Neka odigramo kako znamo i neka Brazilci ponovo budu imali želju igrati s nama - tvrdi Sušić.

Dvojica napadača

Sušić je cijelo vrijeme najavljivao da postoji mogućnost da igramo s dvojicom napadača. Kada smo ga upitali hoće li biti tako, nasmijao se i odgovorio:

- Šta ću, Vi ste me natjerali na to. Samo me to pitate. Moram izvesti dvojicu. Da sada izvedem jednog, ispalo bi da sam lagao.

Brazil igra više evropski

Sušić od Brazilaca očekuje da zaigraju s trojicom napadača, ali ne očekuje da svom silom krenu ka našem golu.

- Gledao sam njihovu nedavnu utakmicu protiv Meksika. Nije to više onaj stari Brazil, igraju više evropski i oprezniji su u odbrani. Očekujem da igraju s trojicomi napadača, ali to nama možda i odgovara, jer ćemo i mi imati malo više prostora za igru naprijed - rekao je Sušić.

Reprezentacija BiH ostala bez "Rimljana": Nakon Lulića, za meč sa Brazilom otpao i Pjanić

Pjanić povredu desne noge vuče već duže vrijeme

 28.02.2012.

Reprezentacija BiH ostala bez "Rimljana": Nakon Lulića, za meč sa Brazilom otpao i Pjanić

Vezanjak Rome Miralem Pjanić neće nastupiti u večerašnjem susretu protiv Brazila. To je i potvrdio doktor reprezentacije Omer Karabeg.

Karabeg je tokom noći pokušao osposobiti Pjanića ali težina povrede i bolovi mišića desne noge su prejaki.

Pjanić povredu desne noge vuče već duže vrijeme. Karabeg tvrdi da su uloženi svi napori da se Pjanić osposobi, ali za rekovalescenciju potrebno je najmanje četiri dana.

Tako se Pjanić pridružio Senadu Luliću, koji također psopušta večerašnji meč. Time je reprezentacija ostala bez svojih "Rimljana", koji su uz Džeku, trenutno možda i u najboljoj formi.

Neymar uoči meča u Sent Galenu: Gdje je ta Bosna? "Uvalit" ćemo im osam komada!

Mi ćemo igrati "u duhu Brazila" - ofanzivno i agresivno, ustvrdio je Nejmar

Autor | 28.02.2012.

Nejmar: Trenutno mi je odlično u Santosu i ne želim mijenjati klub

Nejmar: Trenutno mi je odlično u Santosu i ne želim mijenjati klub

....................................................................................................................

(Od specijalnog izvještača "Sporta" iz St. Gallena)

Mlada brazilska zvijezda Nejmar (Neymar) Da Silva Santos, koji će zajedno sa "starim" majstorom Ronaldinjom, predvoditi "karioke" protiv našeg državnog tima, u Sent Galenu očekuje dobru utakmicu.

- Očekujem dobru predstavu, u kojoj će uživati svi ljubitelji fudbala i normalno našu pobjedu, kazao je samouvjereni Nejmar.

Brazilac je otišao i korak dalje upištavši novinara: "Gdje je ta Bosna"?

- "Uvalit" ćemo im osam "komada". Mi ćemo igrati "u duhu Brazila" - ofanzivno i agresivno, ustvrdio je Nejmar

Mesi je najbolji

Mladi brazilski fudbaler, koji je 5. februara proslavio 20. rođendan, u novembru prošle godine je potpisao novi ugovor sa Santosom, koji ga veže do ljeta 2014. godine. Nejmarov prethodni ugovor sa Santosom isticao je u februaru 2015. godine.

- Ugovor sa Santosom namjeravam odraditi do kraja. Nakon toga bih mogao da odem u Evropu, kaže Nejmar.

Nova zvijezda brazilskog fudbala često se povezuje sa odlaskom u velikane španskog I svjetskog fudbala, Real i Barselonu.

- Sada bih sigurno odbio njihove ponude. Trenutno mi je odlično u Santosu i ne želim da mijenjam klub. Svi znaju da mi je san da jednog dana zaigram u Evropi, ali svjestan sam da me do tada čeka veliki posao, kazao je Nejmar.

Pored Barselone i Reala, za Nejmara se interesovao i Čelzi, ali je menadžer "plavaca" iz Londona Portugalac Andre Viljaš-Boaš priznao je da je njegov klub izgubio trku za dovođenje mladog Brazilca.

- Mislim da je Nejmarov slučaj zatvoren i dobro zaključan u sefu. On je odlučio svoju budućnost i još niko ne zna gdje će preći iz Santosa, rekao je Viljaš-Boaš.

- Nažalost, neće doći u Čelzi.

Mladi Brazilac odbio je ponudu Čelzija i 2010. godine, jer je tada mislio da je još uvijek prerano da napusti svoju rodnu zemlju.

- U Brazilu ima mnogo fudbalskih talenata. Nejmar, Lukas, Ganso - to su samo neki od njih, rekao je Portugalac.

Tandem sa Mesijem

S druge strane, predsjednik Barselone Sandro Rosel nedavno je priznao da će Barsa pokušati dovesti Nejmara 2014. godine. Nekadašnji fudbaler Barse Evaristo de Masedo smatra da bi se Nejmar odlično snašao u šampionu svijeta.

- Za Nejmara je bolje da potpiše za Barsu, nego za Real. Barselonu odlikuje kolektivna igra, a Real individualna. Bilo bi mu bolje da pređe u Barsu, rekao je Evaristo, koji smatra da bi Mesi i Nejmar bili odličan tandem.

- Mesi i Nejmar bi se slagali. Ne bi bilo nikakvih problema, radili bi duplo od onoga što sada radi Mesi. To bi bilo fantastično, Mesi bi pomagao Nejmaru, a Nejmar Mesiju, zaključio je Evaristo.

Evaristo de Masedo je igrao za Barselonu u periodu između 1957. i 1962. godine.

- Mesi je najbolji igrač na svijetu, veliki fudbaler, kaže Nejmar

- Svi mi znamo koliko on može i svjesni smo da mu trenutno nema ravnog na planeti. Jednostavno je iznad svih. Volio bih da u nastavku karijere uživam isto poštovanje kao sjajni Argentinac, dodaje Nejmar, koji je do sada odigrao 15 utakmica za "A" reprezentaciju Brazila.

Nejmar i Mesi: Budući saigrači?

..........................................................................

Samohrani otac

Vrijeme je karnevala, a od Brazila nema boljeg mjesta za ludi provod u ovo doba godine.

- Nejmar i Lukas snimljeni su kako se zabavljaju na karnevalu u Salvadoru, gradu u brazilskoj saveznoj državi Bahias, smještenom na sjeveroistoku Brazila na obalama Atlantskog okeana. Populacijski brzo rastući grad poznat je kao brazilska prijestolnica "svakakih užitaka" i partija na otvorenom, pa mnogi slavni Brazilci ne propuštaju ga posjetiti za vrijeme karnevalskih dana, prenosi brazilski O'Globo".

- Nejmar i Lukas su uživali u društvu tamošnje "pop kraljice", bujne Klaudije Leite, koja je nedavno Nejmaru javno udijelila poljubac, tokom jedne televizijske emisije, a on joj je obećao posvetiti svoj sljedeći pogodak. Mlada zvijezda Santosa tada je demantirala "šuškanje" kako je u vezi s obdarenom divom, piše "O'Globo".

- To su samo glasine, kaže Nejmar.

- Ja sam i dalje samohrani otac, izjavio je 20-godišnji Nejmar, koji je prošle godine dobio sina Davija Luku s nepoznatom 17-godišnjom tinejdžerkom, s kojom više nije u vezi.

Dok su ispijali litre "Guaraná Antarctica", popularnog brazilskog osvježavajućeg napitka, igrači su se zabavljali uz brazilsku "pagodu", jednog ogranka sambe. Dvojica nogometaša pjevali su, plesali i zabavljali se sa slučajnim prolaznicama, a gdje su dočekali jutro nije poznato. Navodno, u blizini je viđen i Ronaldinjo.

Spisak igrača

Golmani: Žulio Cezar (Inter), Dijego Alves (Valensija), Rafael (Santos) .

Odbrana: Marselo (Real Madrid), Daniel Alveš, Adrijano (Barselona), Aleks Sandro (Porto), Tijago Silva (Milan), David Luiz (Čelsi), Luizao (Benfika), Dede (Vasko da Gama)

Sredina terena: Danilo (Porto - povrijeđen) , Elias (Sporting), Fernandinjo (Šahtjor), Ernaneš (Lacio), Sandro (Totenham), Paulo Enrikue Ganso (Santos), Lukas (Sao Paulo), Ronaldinjo (Flamengo)

Napad: Nejmar (Santos), Leandro Damijao (Internasional), Žonas (Valensija), Hulk (Porto)

Pele: Mlada zvijezda Santosa je bolja od Mesija

Legendarni brazilski fudbaler Pele ne krije da obožava mladu zvijezdu Santosa.

- Na osnovu individualnih kvaliteta, mislim da je Nejmar daleko bolji i kompletniji fudbaler od Mesija. Odlično šutira sa obje noge, dribla u obje strane i lako postiže golove. Mesi je veoma dobar fudbaler, ali njegova igra mnogo zavisi od toga tima u kojem igra. U Barseloni mu lijepo ide, ali sa Argentinom ima poteškoće. Nejmar igra jednako dobro i za Santos i za 'karioke'", kaže Pele.

Na pitanje može li Nejmar jednom ugroziti i njega, Pele je odgovorio:

- Možda. Nikada se neće pojaviti drugi Pele, ali ću ponoviti ono što sam već govorio - predat ću krunu budućem najboljem igraču svih vremena. I taj će stvarno biti najbolji.

Brazilci se boje umora

Selektor Brazila Mano Menezes će, kako je najavio u brazilskim medijima, protiv naše reprezentacije izvesti sličan sastav onom koji je igrao protiv Meksika, sa sitnom modifikacijom u veznom, ofanzivnom redu.

Podsjetimo, Brazil je u oktobru prošle godine savladao "sombrerose" rezultatom 2:1 (strijelci za "karioke" bili su Ronaldinjo i Marselo). Menezes je u to utakmici izveo sastav sa tri napadača (4 - 3 - 3): Džeferson - Daniel Alveš, David Luiz, Tiago Silva, Marselo - Lukas Leiva, Fernandinjo, Ronaldinjo - Lukas (Adrijano), Nejmar (Elias) i Hulk.

- Bojimo se umora, jer su obje grupe igrača koje su došle iz Sao Paula i Rija presjedili duge letove. S druge strane. naši protivnici igraju u evropskim ligama, tako da će im biti puno lakše doći u Sent Galen. Bez obzira na sve, protiv Bosne moramo odigrati najbolje što možemo. Na terenu će biti naš najbolji sastav, kaže Menezes.

"Goal.com" prognozira: Brazil će se namučiti protiv neugodne BiH, ali će i pobijediti 2:1?!

BiH ima dva impozantna napadača, Džeku i Ibiševića, kaže se u najavi na stranici "Goal.com"

28.02.2012.

"Goal.com" prognozira: Brazil će se namučiti protiv neugodne BiH, ali će i pobijediti 2:1?!

Ugledni nogometni portal "Goal.com" prognozirao je rezultat večerašnjeg okršaja između Brazila i BiH u švicarskom St. Gallenu.

Prema tvrdnjama portala Brazil će slaviti 2:1?! Tako barem kažu rezultati njihove ankete među čitaocima.

"Goal.com" u najavi večerašnjeg meča za našu reprezentaciju tvrdi da posjeduje dva vrhunska napadača koji su u izuzetnoj formi - Edina Džeku u Vedada Ibišević. Međutim, selektor Safet Sušić se susreće sa problemima u zadnjoj liniji, te će mjesto u večerašnjoj postavi naći i Dinamov veznjak Mehmed Alispahić.

S druge strane, pomenuti portal za brazilskog selektora tvrdi da nije imao sličnih problema kao bosanski kolega.

Iz tima je za večerašnji meč izostavio velika imena kao što su Kaka, Pato, Robinho i Maikon, ustvrdivši kako priprema tim za predstojeće Olimpijske igre.

"Goal.com" je, također, istaknuo nogometaše koji kogu biti ključni u večerašnjoj utakmici.

Kod nas je to Zvjezdan Misimović, član moskovskog Dinama, za kojeg portal tvrdi da posjeduje fantastičnu kontrolu lopte čije proigravanje za gol šansu može doći "niotkuda".

Posebno je bitna Misimovićeva saradnja sa nekadašnjim suigračem iz Wolfsburga Edinom Džekom s kojim se odlično razumije na terenu.

Ključni igrač za brazilski tim bit će naravno novo fudbalsko čudo Neymar. Njegovi driblinzi zadavat će mnogo problema bosanskim igračima, te ono što ga posebno ističe je svestranost prilikom asistiranja i postizanja golova.

"Goal.com" na kraju navodi da će večerašnji meč biti izuzetno težak za petorostrukog prvaka svijeta. BiH ima izuzetno jak napad i sredinu terena, ali je slabija u odbrani što će ostaviti dosta prostora za Neymara,, Gansoa, Ronadlinha i Damiaoa.

28.02.2012.

ZORAN MILANOVIC BEZ KOMENTARA O ODNOSIMA SA ZLATKOM LAGUMDZIJOM

Milanović bez komentara o odnosima s Lagumdžijom

27.02.2012.
........................
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović nije želio da komentariše medijske tvrdnje da su zbog njegovog najavljenog susreta sa zvaničnicima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 u Mostaru zahladili odnosi sa predsjednikom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom.
Vjekoslav Bevanda i Zoran Milanović u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Sarajevo-x.com)
Vjekoslav Bevanda i Zoran Milanović u Sarajevu (Foto: Nedim Grabovica/Sarajevo-x.com)
................................................................................................
Milanović je rekao da su najavljeni susreti u Mostaru rezultat njegove želje da sasluša legitimne predstavnike jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

Prema njegovim riječima, u Sarajevu se prvog dana susreo isključivo s predstavnicima vlasti i dalje od toga se nije išlo.

"Drugi dio puta je poseban. Ja sam predsjednik hrvatske Vlade i ona brine o Hrvatima izvan Hrvatske. Moja Vlada će o tome brinuti na malo drugačiji način nego prethodne, s više respekta prema BiH", izjavio je Milanović.

Lagumdžija i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nisu se pojavili na radnom ručku u Sarajevu koji je bio priređen u Milanovićevu čast.

"Kada dođu u Zagreb primiću ih, ako budem u Zagrebu", rekao je Milanović koji je ručao u društvu zvaničnika iz vlasti BiH i Republike Srpske.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, koji je organizovao radni ručak, nije htio da nagađa zašto Lagumdžija, koji je i ministar vanjskih poslova BiH, nije bio na ručku.

To je lična stvar onih koji su donijeli takvu odluku. Oni su bili pozvani na ručak, pojasnio je Bevanda.

Hrvatski mediji navode da je uoči Milanovićevog dolaska u Sarajevo, Federalna televizija objavila da neće biti susreta zvaničnika SDP-a zbog sastanka hrvatskog premijera s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora, koji opstruišu federalnu vlast i zagovaraju dalje podjele BiH.

Oštro je kritikovana mogućnost da Milanović posreduje oko eventualnog zagovaranja ulaska dva HDZ-a u vlast u Federaciji BiH. Neki su to čak okarakterisali kao miješanje hrvatskog premijera u unutrašnja pitanja BiH, ali je Milanović odbacio da se bavi unutrašnjopolitičkim obračunima u BiH, navode mediji u Hrvatskoj.
28.02.2012.

STA KAZU PODACI O VRIJEDNOSTI FUDBALERA "KARIOKE" I BiH: BRAZILCI CETIRI PUTA SKUPLJI OD "ZMAJEVA"

Šta kažu podaci o vrijednosti fudbalera "Karioka" i BiH: Brazilci četiri puta skuplji od "Zmajeva"

Najskuplji fudbaler na terenu bit će Daniel Alves, koji je procijenjen na 36 miliona eura

Autor |  27.02.2012.

 Bit će to zaista obračun Davida i Golijata! Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine sutra će u Sent Galenu protiv selekcije Brazila odigrati jednu od najvećih utakmica u svojoj historiji.

Veliki meč

Iako duel s "Kariokama" neće imati takmičarski značaj, sama činjenica da je Brazil jedan od sinonima fudbala, a pored toga i vlasnik pet naslova svjetskog prvaka, dovoljna je da se ova utakmica svrsta u jedan do najznačajnijih događaja našeg reprezentativnog fudbala.

Sume su relativne i ne mogu se smatrati baš preciznim, ali prema podacima s internetske stranice Transfermarkt, kadar koji je pozvao brazilski selektor Mano Menezes, skoro je četiri puta skuplji od ekipe Safeta Sušića.

Brojke, naime, govore da će nasuprot nama stajati ekipa čija vrijednost iznosi skoro 360 miliona eura! Ako ćemo gledati prosječnu vrijednost igrača, jedan brazilski igrač košta 15,6, a naš 4,9 miliona eura.

Najskuplji fudbaler obje ekipe je Barcelonina neukrotiva zvijer na poziciji lijevog beka Danijel Alveš (Alves), sa procijenjenom vrijednošću od 36 miliona eura. Portov napadač Hulk stoji 34, a Tijago Silva (Thiago) 32 miliona eura.

"Jeftini" Ronaldinho

Kakav je sastav Brazila, najbolje ilustrira podatak da je Ronaldinjo (Ronaldinho) jedan do najjeftinijih članova "Karioka" s vrijednošću od sedam miliona eura.

U našoj ekipi, naravno, prednjači zvijezda Mančester sitija Edin Džeko, kojeg Transfermarkt procjenjuje na 32 miliona eura, dok od ostalih fudbalera samo Miralem Pjanić dostiže osmocifrenu vrijednost.

 

28.02.2012.

BLAZO STEVOVIC: FASISTI U MANTIJAMA

Blažo Stevović: Fašisti u mantijama

image Blažo Stevović 

(24SI) - Biću kratak, jer ovi koji napadaju Srbiju, personifikovanu kroz Čedomira Jovanovića, a nose mantije dobro znaju moj stav o njima, čast izuzetcima, ali ipak osjećam potrebu da podsjetim čitaoce na sljedeće...

 [24 sata info] 

1-Da je SPC aktivno učestvovala u genocidu u BiH!
2-Da su vladike i sveštenici nerijetko nosili oružje i blagosiljali zlotvore poput "Škorpiona"!
3-Da se SPC nikada nije pokajala zbog genocida i masakra, koji su počinili njeni vjernici u BiH!
4-Da je SPC vodila premanentnu antiislamsku kampanju.
5-Da vladike i sveštenstvo SPC-a u entitetu RS nisu dužni dolaziti u svetovne sudove / primjer vladike Grigorija u Osnovnom sudu Trebinje.
6-Da je SPC utočište fašističkih organizacija, koji od Srba i Srbije prave monstrume, pa je imidž Srba i Srbije u svijetu katastrofalan.
7-Da SPC učestvuje u RS u privredno terorističkim aktivnostima putem Investiciono razvojne banake RS.
8-Da SPC spriječava Srbiju i RS da se suoče s prošlošću i krenu putem evropskih integracija i NATO pakta.
9-Da su na udaru SPC-a upravo oni, koji pokušavaju vratiti Srbiju i entitet RS u normalne, civilizovane životne realnosti.
10- Napadi na Čedomira Jovanovića od strane pojedinaca iz SPC su dokaz da je SPC neokajana i klerofašistička organizacija, koja je uspostavila teokratski sistem razmišljanja ali i vladanja u Srbiji i entitetu RS.
 
Mnogo je zla u proteklih dvadesetak godina napravljeno ispod pojedinih mantija.

To zlo se često iskorjenjuje, a Irineju Bačkom poručujem, "ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati"!
 
Brvno iz oka svoga, moraće se vaditi kad-tad!
 
Do tada neka pusti onu drugu, posramljenu, perspektivnu Srbiju i onaj drugi dio entiteta RS da pokuša stvoriti bolje uslove za život običnog, uništenog Pravoslavnog covjeka.

Mjesto tom evropskom i modernom Pravoslavcu je u Evropskoj uniji, a nikako u guberniji Aleksandra Konuzina.

 

Blažo Stevović

 


 

(24sata.info)

 .............................................................................................................................................................................

Srpski policajac na ramenu drži dječiju lobanju: Fotografija pronađena 1994. u Ripču, gdje se nalazio logor u kojem je ubijeno 80 Bošnjaka (Foto: Iz knjige "Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi")
Srpski policajac na ramenu drži dječiju lobanju: Fotografija pronađena 1994. u Ripču, gdje se nalazio logor u kojem je ubijeno 80 Bošnjaka (Foto: Iz knjige "Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi")
...................................................................................................................................................................
....................................................
[image]
SRPSKI PATRIJARH PAVLE MITROPOLIT NIKOLAJ I RADOVAN KARADZIC I RATKO MLADIC U RATU OD 1992 I 1995 GODINE
.................................................................................
..U desnom uglu obiljezeni crvenom linijom su: Ratko Mladic, Radovan Karadzic i Momcilo Krajisnik u lijevom uglu obeljezen crvenom linijom je Vladika Vasilije Kacavenda
.......................................................
Ratko Mladic i Vasilije Kacavenda
.............................................................................
...
Ratko Mladic i Vasilije Kacavenda
...............................................................................
...................................................................
[image]
SRPSKI VLADIKA VASILIJE KACAVENDA U SREBRENICI BLAGOSLOVI SRPSKE VOJNIKE  ZA VRIJEME IZVRSENJA GENOCIDA GDJE JE UBIJENI 8.400 NEVINIH BOSNJAKA
....................................................................................................................................................
 
....................................................................................................................................................
Vasilije Kacavenda i Milorad Dodik
..................................................................
......................................................................
Dodik odlikovao Irineja ordenom RS
Vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej i Milorad Dodik
..........................................................................................................................................
Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlikovao je patrijarha srpskog Irineja ordenom Republike Srpske. Čestitajući dan RS-a, Irinej je izjavio:"Neka je sretan ovaj dan i neka  je blagoslov Božji na narod i Republiku Srpsku, najmlađu srpsku državu"!

.............................................................................................................................................................
Patrijarh Irinej je 27. 01. 2010. godine kazao: "...mi znamo šta je otprilike filozofija i psihologija islama. Oni kada su u manjem broju umeju da se ponašaju i da budu korektni. Kada postanu ravni po broju, onda oni već dižu glavu, a kada postanu nadmoćni i superiorni, čine pritisak ili da se isele, ili da se priđe njima. To je filozofija islama...".

Osv(j)ešćen, poput ratnih srpskih "junaka", zločinaca Škorpiona, Milorad Dodik je ponovio naputak kojeg je svojedobno obznanio njegov duhovni poglavar u Beogradu. Tako je Dodik kazao: "...muslimani na prostoru gdje žive i gdje su manjina treba da budu dobri sa lokalnim okruženjem, a onda kada postanu većina da grade državu sa šerijatskim predznakom i to je nešto što se u BiH apsolutno može da vidi".
a
 

 
Milorad Dodik urucuje orden Republike Srpske patrijarhu srpskom Irineju
................................................................................

20-godišnjici Republike Srpske u Banja Luci je prisustvovao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, koji je predvodeći svetu arhijerejsku liturgiju, slučajno ili ne, zaboravio da je došao u bosanskohercegovački entitet. U svom obraćanju o Republici Srpskoj, govorio je kao o državi.

"Neka je blagoslovena srpska država Republika Srpska"kazao je on.

Da to nije slučajno i da je riječ o stavu Srpske pravoslavne crkve, potvrdio je i Vasilije Kačavenda, episkop zvorničko-tuzlanski.

"Danas, hvala Bogu, živimo u slobodnoj srpskoj državi, pravoj srpskoj državi"kaže Kačavenda

 
Vasilije Kačavenda
....................................................................................................

Prigodna sjećanja na genocid:
 


Topla, a krvava priča o čika Ratku i čika Radovanu

 
Image
Prigodna sjećanja na genocid:

Dirljiva, topla, a krvava priča o čika Ratku i čika Radovanu osvanula je na nacionalističkom portalu "Vesti online"; saznali smo kako su zločinci čerupali slavski kolač, kako su se setili lepih trenutaka tokom genocida i kako su im prijale gusle usred Haškog kazamata. Ovo potresno izvješće prenosimo u slavskom originalu

VESELI SE, KUĆNI DOMAĆINE: Okupljeni okočesnice koju su sami pripremili i svog duhovnika, roterdamskog protojereja Vojislava Bilbije, haški pritvorenici su proslavili slavu Svetog Stefana, obeleživši ujedno i dvadeset godina postojanja Republike Srpske.
via Topla, a krvava priča o čika Ratku i čika Radovanu.
 
.........................................................................................................................

Da li je srpski nacional-socijalizam u klimaksu ili pubertetu?

 
...............................................................................................................

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je predsjednika Srbije Borisa Tadića, 9. januar 2012

 

"To je, zapravo, jedna manifestacija koja jasno govori šta su krajnji ciljevi Beograda u pogledu Bosne i Hercegovine", kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.

20-godišnjici Republike Srpske u Banja Luci je prisustvovao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, koji je predvodeći svetu arhijerejsku liturgiju, slučajno ili ne, zaboravio da je došao u bosanskohercegovački entitet. U svom obraćanju o Republici Srpskoj, govorio je kao o državi.

"Neka je blagoslovena srpska država Republika Srpska"kazao je on.

Da to nije slučajno i da je riječ o stavu Srpske pravoslavne crkve, potvrdio je i Vasilije Kačavenda, episkop zvorničko-tuzlanski.

"Danas, hvala Bogu, živimo u slobodnoj srpskoj državi, pravoj srpskoj državi"kaže Kačavenda


Urucivanje ordena predsjedniku Srbije (Foto: M. Lugic)
 
Milorad Dodik urucuje orden Republike Srpske na lenti predsjedniku Srbije Borisu Tadicu.
Napomena: Na lenti su postavljene slike Radovana Karadzica i Ratka Mladica, najvecih ratnih zlocinaca u Bosni i Hercegovini


27.02.2012.

MILOS UROSEVIC: JEDAN SASVIM LICNI/POLITICKI OSVRT NA FILM "U ZEMLJI KRVI I MEDA" ILI O "GRIJEHU SUTNJE I RIZIKU GOVORA"

Miloš Urošević: Jedan sasvim lični/politički osvrt na film "U zemlji krvi i meda" ili o "grijehu šutnje i riziku govora"

image "U zemlji krvi i meda" 

.........................................................

(24SI) - U Beogradu sam 23. februara 2012. prisustvovao projekciji filma holivudske glumice i rediteljke Angeline Jolie „U zemlji krvi i meda".

 [24 sata info] 

U Srbiji, danas, film je mogao da se vidi jedino u dva beogradska bioskopa, u sljedećim terminima: 15h, 22.30h i 23.30h.

Ja sam film gledao u bioskopu Takvud.

Film je gledalo nekih desetak i možda malo više ljudi, a poslije filma bilo je više medija, koji su bili zainteresovani za reakcije nakon filma.

Svoje komentare dao sam: Glasu Amerike, Švedskom radiju, kao i beogradskom Radiju 202.

Biti sada i ovdje

Srbi van sebe (Emir Kusturica, Tihomir Stanić, Branislav Bata Živojinović, Dragan Bjelogrlić, Nikola Kojo, Elena Karić i tako ne znam koliko njih još), svi u jedan optužuju film za antisrbizam (još jedan od izmišljenih izama), a novine u Srbiji su pune rečenica, kao što su: „Nisu Srbi krivi Angelini što je u Brada Pitta mala ..ta".
Policijska marica čuva bioskop, pripadnici policije čuvaju film. U prvom i posljednjem redu bioskopske sale sjedili su pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova države Srbije. Zar je istina toliko opasna, pa mora da je čuva policija, jer ljudi u Srbiji ne vole istinu. Oni ne vole istinu o ratu, „u kome Srbija nije bila". A istina nam se još jednom vratila, veoma skoro, u obliku leševa koji su izvađeni iz jezera Perućac. Leševi ubijenih nevinih žrtava optužuju: Srbija je bila u ratu.

Optužuju je da je prikazala Srbe kao zločince, da je izmislila broj silovanih žena. A nije, nije ona ta, oni su ti koji lažu.

Ona je još jednom rekla istinu:
•    - Da, Srbi su činili zločine, da Srbi su silovali Bošnjakinje.
•    - Srbi su učestvovali u agresiji na Bosni i Hercegovinu.
•    - Srbi su opsjedali Sarajevo 1425 dana, gdje su ubili 1600 djece iz snajpera (iz jednog od njih je pucao i neki ruski književnik fašista Limonov i time se hvalio), a srpski fašista Dragoš Kalajić rekao da uživa „dok Sarajevo cvrči kao na plotni".
•    - Da, Srbi su držali gomile i gomile bošnjačkih civila u logorima smrti (to su Aušvici na srpski način - preživjeli su tu da nam kažu istinu; oni su jedini ti koji imaju legitimite svjedoka).
•    - Da, Srbi su u ratu koristili masovno i sistematsko silovanje kao taktiku etničkog čišćenja koje je imalo za cilj promjenu etničke slike zemlje. Bošnjakinje bi rađale male Srbe, dok bi se tako ostvarivao tzv. vjekovni san svih onih Srba van sebe: stvaranje državno organizovanog projekta etnički čiste velike Srbije.
•    - Da, Srbi su u ratu činili zločine, a sada i ovdje, iste te zločine glorifikuju, relativizuju, negiraju. U ratu, živjeli smo u stanju državno organizovanih zločina. Sada, u vrijeme tzv. mira živimo u poricanju kao institucionalnoj zvaničnoj politici državno organizovanih laži, u naslijeđu ćutanja.
•    - Da, i dalje živimo u kontekstu fašističke države Srbije, u prostoru nekažnjenog i nekažnjivog nasilja, kao posljedici nesuočavanja sa državno organizovanim zločinima iz prošlosti.


O filmu
Angelina Jolie ovim filmom razbija patrijarhalnu tiraniju ćutanja koja okružuje nasilje nad ženama.
Rediteljka uspjeva da kontekstualizuje rat u Bosni i Hercegovini kao ono što je on zaista i bio. To nije bio građanski rat, rediteljka to i kaže „taj rat nije bio 50:50", bila je to srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu.
Pokazujući rat protiv civila, ona nas još jednom podsjeća da nema mjesta zločinačkim interpretacijama da je rat u Bosni i Hercegovini bio građanski, bio je to rat protiv civila. Selektivni napadi na civilno stanovništvo, odvajanje muškaraca od žena, selekcija mladih i starih žena, a zatim, vojni bordeli i rituali muškog poniženja žena i tako u nedogled...
Rediteljka javno i jasno, politički važno u središte radnje svog filma stavlja sistematska, masovna silovanja žena u ratu u Bosni i Hercegovini. Nisu sve žene jednako stradale u ratu, ali sve žene stradaju u ratu, poručuje rediteljka.
Slikajući nasilje muškaraca nad ženama u ratu, ona nam priča priču o muškom nasilju nad ženama.
Na kraju ona govori da je u ratu silovano do 50.000 žena, poručujući da mi nikada nećemo da saznamo koliko je zaista žena u ratu silovano.
Šta je sa onima koje su višestruko silovane, šta je sa onima koje su silovane pa ubijene, šta je sa onima koje su silovane, ali nikom nisu rekle?
Ovo nije ljubavna priča, jer nema ljubavi tamo gdje ne postoje jednaki odnosi moći. Tu možemo govoriti samo o strategiji preživljavanja.

O silovanju žena u ratu kao muškom nasilju nad ženama
Da, u ratu muškarci siluju žene, da u ratu u Bosni i Hercegovini Srbi su silovali Bošnjakinje. U ratu jedan fiziološki organ postaje instrument zastrašivanja, terora, ubijanja i samim tim, instrument smrti.
Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti na istorijsku važnost koju su u borbi protiv seksualnog nasilja muškaraca nad ženama imale feminističke aktivistkinje.
Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti da je američka feministkinja Suzan Braunmiler, pokušavajući da upiše u istoriju istoriju silovanja; u svojoj knjizi „Protiv naše volje: muškarci, žene, silovanje", iznijela tri teze o silovanju:
•    - Silovanje u ratu je javno.
•    - Silovanje u ratu je grupno.
•    - Silovanje u ratu se najčešće završava ubistvom žene.
Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti da od avgusta 1992. godine više nikada neće biti isto. Zločin silovanja žena u Bosni i Hercegovini, na velika vrata ulazi u istoriju (Izvještaji Amnesty International, Bassiuoni, Tadeuš Mazovjetski).

Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti da je na Bečkom tribunalu, koji su organizovale UN, 1993. - zahvaljujući solidarnoj saradnji feminističkih aktivistkinja ženskih grupa i feminističkih pravnih ekspertkinja silovanje proglašeno za ratni zločin.

Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti da je Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu, van razumne sumnje utvrdio: silovanje je bilo akt etničkog čišćenja. Pred Haškim tribunalom za zločine silovanja osuđeni su: Duško Tadić (Prijedor, 1999.), Kunarac, Kovač, Vuković (Foča, 2002.), Dragan Zelenović (Foča,2007.).
Pred domaćim sudom za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, za zločine silovanja u ratu, osuđeni su: Radovan Stanković (Foča, 2006.), Neđo Samardžić (Foča, 2006.), Gojko Janković (Foča, 2007.), Boban Šimšić (Višegrad, 2007.).

Možeš znati sve, a ipak vrijedi ponovo podsjetiti šta su rekle neke feministkinje:

Ronda Kopelon: Rat umanjuje osjetljivost prema ljudskoj patnji i intenzivira muški osjećaj njihove ovlašćenosti da uživaju prava, superiornost, pohlepnost i društvenu dozvolu da siluju, seksualno nasilje nad ženama počinjeno tokom oružanog sukoba ima neke slične karakteristike sa seksualnim nasiljem počinjenim tokom drugih vremena. Istaći rodnu dimenziju silovanja u ratu je kritičko ne samo zbog prikazivanja žena kao prvih subjekata seksualnog nasilja u ratu već i zbog prepoznavanja zvjerstva silovanja u tzv. vrijeme mira.

Zločini nad ženama u ratu su tretirani kao zločini protiv časti, a ne nasilni zločini. Da li je zaštita namijenjena ženama ili njihovoj „časti"/"časti" njihovih muških „vlasnika" (očeva/braće/muževa)? Da li je Četvrta Ženevska konvencija (1949.) kao i dva dodatna protokola (1977.) imala namjeru spriječiti napade ili samo spriječiti zaštitu patrijarhalnog osjećaja „časti"?
Ketrin Mekinon: To je silovanje do smrti, kao dio masakra, silovanje da se ubije i da se žrtva natjera da poželi da je mrtva. To silovanje je instrument nasilnog protjerivanja s ciljem da se žrtve natjeraju da napuste svoje domove i da nikada ne požele da se vrate. To silovanje se izvodi da bi se vidjelo i da bi se o njemu čulo; silovanje kao spektakl. To silovanje se izvodi s ciljem da se podijeli zajednica, raspadne društvo, uništi narod. To je genocidno silovanje.

Silovanje u ratu spaja ksenofobiju i mizoginiju: gdje je mržnja seksualizovana, i gdje fanatizam postaje orgazam.

Pristanak ne može da bude argument odbrane! (definišući pristanak kao komunikaciju u uslovima neravnopravnosti).

Bilo mi je lično/političko jako važno da pogledam ovaj film. U njemu, tišina počinje da govori. U njemu čuti znači slušati, a slušati znači osjećati. Osjećati znači svjedočiti o krvavim zločinima srpskog režima.
 
*Autor je aktivista mirovne grupe Žene u crnom. Autora možete kontaktirati na mail: malasirena.m@gmail.com

 

(24sata.info)

27.02.2012.

JEDINI TRENING "ZMAJEVA" U ST. GALLENU: PJANIC RADIO SMANJENIM INTENZITETOM (FOTO)

Jedini trening "Zmajeva" u St. Gallenu: Pjanić radio smanjenim intenzitetom (FOTO)

Trening naše reprezentacije u St. Gallenu pratilo je i više desetina naših navijača

 27.02.2012.

Detalj sa treninga

Detalj sa treninga

.................................................

Reprezentativci BiH odradili su večeras na "AGF Areni" u St. Gallenu jedini trening pred veliku prijateljsku utakmicu sa Brazilom, planiranu za sutra navečer.

Kao što je i očekivano na treningu nije bilo Senada Lulića, koji se povrijedio u nedjelju tokom ogleda svog Lazija i Fiorentine.



Ostali reprezentatici BiH pojavili su se na treningu, s tim da je veznjak Rome Miralem Pjanić zbog lakše povrede trenirao smanjenim intenzitetom.

Trening naše reprezentacije u St. Gallenu pratilo je i više desetina naših navijača, a naši reprezentativcu u ovom švicarskom gradu mogu očekivati veliku podršku.

27.02.2012.

PRISJECANJE NA UTAKMICU BRAZIL - BiH: TRINAEST DANA PUTA ZA SAMO 90 MINUTA IGRE

Prisjećanje na utakmicu Brazil - BiH : Trinaest dana puta za samo 90 minuta igre

27.02.2012.
..........................
Pobjeda (2:1) nad Azurima početkom novembra 1996. godine u prijateljskom susretu na Koševu je imala velikog odjeka. Nekoliko dana kasnije stigao je poziv za gostovanje u Brazilu, naravno da je odmah prihvaćen, ali se nije ni znalo gdje će susret biti odigran. Bio je preciziran samo datum odigravanja, 18. decembar.
Piše: Fuad Krvavac


x x x x x x x x x x x x x x x x x x

Trinaest dana puta za samo 90 minuta igre

Na utakmici sa Slovencima u Ljubljani selektor Fuad Muzurović je igračima saopštio da putuju u Brazil i da će im biti javljeno kada. Saznali su da putuju u Manaus, grad u srcu Amazonije, ali selektor Muzurović je uspio okupiti 10-ak igrača, jer većina nije imala pasoše.

Na put su krenuli autobusom ispred zgrade Nogometnog saveza BiH u ulici Sime Milutinovića u četvrtak, 12. decembra. Putovali su preko Mostara, Ploča i Splita do Trogira, prespavali u hotelu Medena, a sutradan ujutro su avionom letjeli preko Frankfurta do Amsterdama.

Čekanje na vize

Na put je krenulo 12 igrača, dva golmana, Mirsad Dedić i Samir Šabanović te Pavo Dadić, Nudžeim Geca, Sead Osmić, Vedin Musić, Senad Begić, Almir Turković, Bakir Beširević, Nermin Šabić, Sead Kapetanović i Sanjin Pintul. Malo je to bilo igrača za susret s jednom od najboljih reprezentacija svijeta. Bilo je obećanja da će neki od igrača koji su igrali vani pokušati doći do Manausa. U Amsterdamu se dva dana čekalo na vize, uspjeli su pronaći još jednog igrača, Edina Ramčića, koji je igrao u Belgiji. Odrađena su i dva treninga.

Uz selektora Muzurovića, putovali su još trener Mustafa Hukić, Džemaludin Mušović, Ivica Mioč, sekretar saveza, doktor Ismet Arslanagić, Mehmed Spaho, Sulejman Arnaut, Edin Hodžić, snimatelj Emir Haćimić te novinari Senad Hadžifejzović i Sinan Sinanović. Ovo je ekipa koja je iz Amsterdama preko Atlantika preletjela do Forateleza, grada na samoj obali okeana. Bio je ponedjeljak, 16. decembar, kada je bh. ekspedicija stigla u Brazil. Ali, trebalo je još putovati do Manausa, koji je tri vremenske zone udaljen od ovog grada na Atlantiku.

Neki od igrača su uspjeli pobjeći iz hotela do plaže, jedan od njih je dobro izgorio po leđima, ali je do utakmice uspio sanirati opekline.

Nepoznati avionski pravci

Potom se ponovno letjelo avionom, tri puta po sat, kao lokalnim vozom za Konjic, od Fortaleze do Sao Luisa, potom do Belema na ušću rijeke Amazon u Atlantik. A, onda još dva sata uz rijeku Amazon do Manausa, oko kojeg na hiljadu kilometara nema drugog grada. Može se doći samo brodom i to vožnjom od 10 dana ili avionom, ali samo uz Amazon ili Rio Negro. Ostali avionski pravci su nepoznati, jer nema uređaja na zemlji za navigaciju.

Na svu sreću u hotel Tropical, jedan od najljepših na svijetu, smješten u samoj prašumi, preko Rio de Janeira su stigli Vlatko Glavaš, Hasan Salihamidžić i Elvir Bolić te trener golmana Enver Marić.

Njihovoj, ali i radosti ostalih nije bilo kraja. Nakon šest dana, u utorak ujutro su stigli na mjesto odigravanja susreta. Slavni Ronaldo i ostali Brazilci su također stigli u isti hotel, koji je toliki da se u njemu lako zaluta. Na svakom izlazu piše da hotel napuštate na vlastitu odgovornost, s obzirom na brojne prašume.

Tokom putovanja po Brazilu, reprezentativce BiH su dočekivali brojni novinari, svi su bili na televizijama, a njihove fotografije su bile u novinama. Brojni znatiželjnici su okupirali hotel zbog Ronalda, samo njega je čuvalo 12 policajaca. Na svakom koraku, kada se izvan hotela pojavio neko iz ekspedicije BiH, igrala se samba i pozdravljalo Bosna, Bosna.

Dolazak na trening popraćen je kilometarskim špalirom navijača, nije se puno ni treniralo jer je bilo oko 40 stepeni.

Panika u avionu

Stadion je u srijedu navečer bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Pored oko 50 hiljada navijača na stadionu, oko 20 hiljada je ostalo izvan stadiona. Pobijedili su Brazilici golom Ronalda u 75. minuti.

Dan nakon fudbalskog spektakla organizovana je vožnja brodom rijekom Rio Negro koja se u Manausu ulijeva u Amazon. Povratak je uslijedio u petak, 20. decembra, istom maršrutom, do Fortelezea, pa onda do Amsterdama, Zagreba, Splita i ponovo autobusom za Sarajevo. Put je trajao ukupno 13 dana da bi se odigralo samo 90 minuta. Ali, vrijedilo je.

Tokom boravka u zemlji kafe, sambe i fudbala je bilo dosta komičinih scena. Vedin Musić je naučio plivati u prelijepom hotelskom bazenu, ali kada se ohrabrio, Muzurović je platio čuvaru bazena da pusti talase i Vedin se brzo našao izvan bazena.

Na preletu preko Atlantika avion je propao skoro 300 metara, jedini miran je bio Musić koji je paniku u avionu prokomentarisao: Baš me briga, ako i padne, naučio sam plivati.
27.02.2012.

MARGINALIZACIJA SPORTSKIH DRUSTAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Marginalizacija sportskih društava u BiH

Emir Kadrić

.............................................................

27.02.2012

Jedan po jedan klub koji je nastao u okviru Univerzitetskog sportskog društva „Bosna“ ubrzano silazi sa velike scene. Nekadašnji evropski košarkaški šampioni grcaju u dugovima i tavore u nacionalnom prvenstvu, rukometaši koji su ostavili vidni trag u evropskim ligama trenutačno se takmiče sa juniorskim sastavom, a slično je i sa šahistima koji su bili višestruki evropski prvaci. Istovremeno, administracija društva  nema čime platiti struju, grijanje i telefone, a zaposleni se jedva sjećaju kad su primili platu. O tome če nam govoriti Emir Kadric, predsjednik Upravnog odbora USD „Bosna“.


RSE: Iako predsjednik Upravnog odbora nije nadležan da neposredno rukovodi društvom, ipak moram pitati kako to da sve češće čitamo da zaposlenici u Bosni nemaju plate, ne uplaćuju im se obaveze prema državi, da su prostorije led ledeni, da ponekad nema telefona?

Emir Kadrić: To je naprosto istina i dešava se nešto što mi zaista kao sportski radnici nismo očekivali, da nebriga i nemar društvene zajednice, a naravno, krećući se kroz propise koji regulišu određene oblasti, dovodu i sportska društva u takvu situaciju. Mi sada u ovom trenutku nemamo ni jedan jedini izvor prihoda, obzirom da ako hoćemo da dobijemo sredstva, ne možemo kao društvo aplicirati na projekte sportske naravi. Dakle, nemamo pokrivenost društva kroz radnu zajednicu o kojoj ti govoriš, koja nema plate, smrzava se i radi u neuslovnim prostorijama. Mi se snalazimo na razne načine.

Nekad smo se snalazili putem nekakvih tombola, međutim to je prevaziđena stvar. Danas se snalazimo kroz određene programe, ali isključivo kroz neku prijateljsku kombinatoriku da kolega kolegi napravi neki projekat koji eventualno miriše na nešto što će moći u funkcioniranju jednog administrativnog centra.

Vrhunski sport je proizvod svih nas koji se bavimo sportom. Mi moramo prvo stvoriti bazu i masovno bavljenje sportom i to se treba najviše finansirati. Vrhunski sport, naročito profesionalni, ne bi trebao biti stvar budžeta.
Mi smo upravo iz tih razloga cjelokupnu javnost informisali da smo došli u jednu situaciju da ćemo na neki način društvo dovesti u pitanje i da jednostavno društvo osnovnu zadaću okupljanja jednobraznog vođenja knjigovodstva, jeftinijim načinom dolaska u poziciju da se koriste objekti, izdavačkom djelatnošću, promocijama, prezentacijama, ono što je suština jednog društva, tačno ga dovodimo u pitanje.

Posebno želim da naglasim da javnost zna da je prije nekih 15-ak godina je društvo sa jednom poreznom kontrolom, opterećeno sa ogromnim sredstvima, ne bih govorio o kom se iznosu radi, i da nikad dok je svijeta, društvo ne može ta sredstva skupiti. Mi smo uvjereni da je to bila jedna nepropisna, nepravilna i nepotrebna kontrola i da je samo sportsko društvo Bosna nastradalo. Mi jednostavno nismo u situaciji ni da koristimo svoj transakcijski račun. To nas tjera da moramo nešto manipulirati, praviti nekakve karafeke i najgora bi bila pozicija ako bi mi ugasili društvo i otvorili novo. Ali pitanje je ko je nasljednik i tako dalje.

RSE: Zapravo društvo je trenutno u nekoj fazi hibernacije? Sportsko društvo Bosna, napravljeno je na Univerzitetu. Sa jedne strane, njegovi klubovi su trebali valorizovati sportske potencijale studenata, a sa druge strane, očekivalo se da će neprestano oživljavati, poticati i usavršavati sportske aktivnosti na Univerzitetu. Pokazalo se sada da od toga nema ništa?

Emir Kadrić: Upravo tako. U ovom trenutku na fakultetima čak nemamo ni predmet tjelesni odgoj. Ni jedan fakultet ne daje nikakve olakotne okolnosti ili nešto slično da bi se ijedan sportista, koji je došao iz jedne sredine u univerzitetski centar, može baviti sportom, da bi eventualno nekad mogao prolongirati ispit jer ide na neko važno takmičenje, ili da može biti oslobođen određenog broja predavanja i tako dalje. To su veliki problemi. Naši studenti na žalost, nemaju organizovan tjelesni odgoj na fakultetima, da je ovo samo zbog zdravlja i tjelesnih aktivnosti. Sa druge strane ima tu i sportova koje treba naučiti.

Poznajem studenata koji ne znaju ni ući u sportsku dvoranu. To je problem, a kamo li da koristi određene sprave i određene pogodnosti. Ovaj odnos Univerziteta i Bosne se pod hitno mora uspostaviti, kroz ovo što ja govorim, kroz zakonsku pretpostavku da mi možemo imati na fakultetima tjelesni odgoj, da možemo napraviti lige koje su oduvijek bile i da tamo možemo dobijati pojedine sportiste.
Dugo radim ovdje i dugo se družim sa ovim ljudima. Poznajem studenata koji ne znaju ni ući u sportsku dvoranu. To je problem, a kamo li da koristi određene sprave i određene pogodnosti. Ovaj odnos Univerziteta i Bosne se pod hitno mora uspostaviti, kroz ovo što ja govorim, kroz zakonsku pretpostavku da mi možemo imati na fakultetima tjelesni odgoj, da možemo napraviti lige koje su oduvijek bile i da tamo možemo dobijati pojedine sportiste. Ne moraju oni biti vrhunski, mi možemo od njih praviti vrhunske, kada ih preuzmemo i vidimo da li imaju talenta.

Vi dobro znate, ko se sjeća, ova naša starija generacija, da su lige u košarci, malom nogometu, šahu i odbojci na Univerzitetu u Sarajevu prije rata bile posjećenije nego danas sve ove utakmice koje se igraju unutar državnih prvenstava. To su bile velike posjete i zainteresiranost. Odatle smo mi naravno dobili jednog Rajka Maravića i tako dalje.

RSE: Bosna je naše najveće sportsko društvo, a ipak tone sve dublje i dublje. Nije li to neka negativna poruka, zapravo spoznaja da ovoj vrsti organizovanja sporta nema spasa?

Emir Kadrić: Upravo tako. To je ružna poruka i svi se trebamo protiv toga boriti. Mi smo nedavno na jednom sastanku na tu temu razgovarali, ali mi ne vidimo nikakvu mogućnost jer nam ni jedan propis, ni jedan zakon to ne dozvoljava, osim što se molimo i želimo da što prije dođu na bitne pozicije ljudi koji su apsolutno zainteresirani. Zaista mislim da vrhunski sportisti trebaju da preuzmu uloge naših ministara sporta. Sport bi, zajedno sa pitanjem mladih, trebao da postane jedno bitno pitanje.

Ja bih, ako dozvolite, kulturu i sport razdvojio. To jesu naši dobri brendovi, ali su dijametralno različiti. Ne može biti u okviru jednog ministarstva nešto slično. Izuzetno cijenim kulturu i ne bih volio da me neko pogrešno shvati, ali odnos sredstava koja društvo izdvaja za jednu i drugu stvar je dijametralan. To ne daje one efekte koje bi trebale dati. Propisi koji definišu pitanje sporta trebaju omogućiti da se sredstva, kojima raspolažemo, pravilno dijele. Kada ih saberemo na nivou cijele države, nisu mala, ali se nepravilno dijele, bez ikakvih kriterija i pravila. Počesto se dijele onako drugarski. To mene lično vrijeđa i posebno me nervira.

Ja sam jedan od učesnika formiranja Olimpijskog komiteta, zainteresiran da se sport što je moguće prije ujedini na nivou države jer sport treba sve barijere da razvali. Siguran sam da svaki sportista, bio on u Banja Luci, Prijedoru, Bihaću, Sarajevu, ima isti cilj, a to je da postigne što bolji rezultat, prezentira svoju zemlju i svoj klub, ili porodicu. I to je taj problem koji kroz tu negativnu poruku može da rezultira apsolutnom nezainteresiranošću mladih ljudi za sport.

RSE: Meni se isto tko čini da Zakon o sportu neadekvatno tretira upravo ovu vrstu sportskog organizovanja. Da je više okrenut vrhunskom sportu i profesionalizmu, a manje ovom što je sportska baza?

Emir Kadrić: Upravo tako. Vrhunski sport je proizvod svih nas koji se bavimo sportom. Mi moramo prvo stvoriti bazu i masovno bavljenje sportom i to se treba najviše finansirati. Vrhunski sport, naročito profesionalni, ne bi trebao biti stvar budžeta. Mi možemo kroz budžet intervenirati da se dobije korištenje po povlašćenim okolnostima sportskih objekata, ali da se finansira rad i aktivnost sporta, koji se zove profesionalni, to ne dolazi u obzir. Zato sam ja zainteresiran da se onaj bazni, masovni sport, nađe u budžetu.

Čak neki zakoni imaju prefix okvirni. Kad prevedete tu riječ, ništa ne znači. Imate zakone na kantonalnim nivoima, pa onda imate federalni, pa državni zakon, pa neki okvirni, koji su dijametralno različiti i različito tretiraju pojedine stvari. Sada, kad se spustim na svoj kanton Sarajevo, meni je teško, jer sam ja kao potpredsjednik sportskog saveza kantona sa kolegama i sa profesorom Delibašićem kriterije. Tačno se znalo kad koji vrhunski sportista treba nešto da dobije. Ali istovremeno se i znalo kad koji klub, koji okuplja 10, 50 ili više mladih ljudi, koji se žele baviti sportom, nešto dobija. Bila je pozicija invalidskog sporta, pozicija univerzitetskog sporta. Čudi me da to još uvijek stoji po nekim ladicama. Zašto se to ne stavi na dnevni red? U nedostatku propisa, koji ne može sve regulisati, kroz ove kriterije se može potpuno omogućiti da se sredstva, za koja ja i dalje tvrdim da postoje, ali na različitim nivoima i različito ih ljudi tretiraju, raspodjele i sve bi bilo drugačije.

RSE: Nadam da će neko odozgo slušati ovaj razgovor i da će se sjetiti da postoje neka druga vremena, neka rješenja koja su bila bolja i efikasnija, i za djelatnost, i za ljude koji u njima uživaju i koji ih provode.

Emir Kadrić: Kao i ti, i ja se tome nadam. U konačnici, moram da budem iskren. Prisustvovao sam na dosta sastanaka i premijer Sarajevskog kantona mi je obećao da će što je prije moguće sportsko društvo Bosna staviti na dnevni red i da će malo o tome razgovarati, da će Bosna morati, a to je na neki način tradicija i istorija, naći svoje mjesto koje zaslužuje. Kada analiziramo, na Balkanu nema ništa što je organizovanije u ovom smislu od sportskog društva Bosna.
27.02.2012.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: POKAJNIK OPISAO STRIJELJANJE PREKO HILJADE ZAROBLJENIKA

Pokajnik opisao strijeljanje preko tisuće zarobljenika

Farma Branjevo na kojoj su se vršila masovna ubojstva - snimak prikazan na suđenju Radovanu Karadžiću, 27. veljače 2012.

....................................................................................................

27.02.2012
Na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću s iskazom je počeo bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske, Dražen Erdemović, koji je priznao učešće u masovnim egzekucijama zatočenih Bošnjaka 16. srpnja 1995. godine na farmi Branjevo, kod Zvornika.

Kao svjedok pokajnik Erdemović je dao iskaz na već 6 haških suđenja u vezi zločina nakon zauzimanja Srebrenice. Njegovo svjedočenje u pisanom obliku već je usvojeno u dokaze u Karadžićevom procesu, ali je doveden u Haag nakon što je odobren zahtjev optuženog da ga unakrsno ispita u sudnici.
Dražen Erdemović svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, 27. veljače 2012.
​​
...........................................................................................
Svjedok pokajnik Erdemović pojavio se u sudnici pod zaštitnim mjerama, skrivenog lika i glasa budući da je nakon odsluženja petogodišnje kazne zatvora uključen s porodicom u program zaštite svjedoka čime je dobio novi identitet. Na početku njegovog iskaza tužitelj Michell je pročitao sažetak svjedočenja u vezi pokolja između 1000 i 1200 zarobljenih bošnjačkih muškaraca

„Postrojili su ih u jedan red, leđima okrenutim prema streljačkom vodu. Kada su se postrojili Brane Gojković je naredio da se otvori vatra. Dražen Erdemović i još sedam pripadnika 10. diverzantskog odreda otvorili su vatru po zatvorenicima iz automatskih pušaka. Nakon toga uslijedila je još jedna grupa civila, uslijedilo je na isti način i njihovo pogubljenje. A pogubljenja su se odvijala u grupama po 10 ljudi i to je trajalo od otprilike 10 sati ujutro do 3-4 sata poslije podne“, stoji u iskazu Erdemovića, koji je i ovom prilikom potvrdio.

(VIDEO: Erdemovićevo priznanje 1996. godine)


Karadžić je Erdemovića želio vidjeti u sudnici kako bi pokušao prikazati da on nije pripadao regularnoj jedinici Vojske Republike Srpske, već paravojnoj, koja je ubila zarobljenike zbog zlata, a ne naređenja viših oficira što pak tvrdi optužba.

Tužiteljstvo je zato prikazalo dokumente o formiranju 10. diverzantskog odreda kojem je Erdemović pripadao, među ostalim i njegov ugovor s Vojskom Republike Srpske.

„A potpis koji se nalazi u donjem desnom uglu, možete li reći čiji je to potpis?“, upitao je tužitelj.

„Imaju dva potpisa u donjem desnom uglu. General (Ratko) Mladić i zapovjednik odreda Milorad Pelemiš“, odgovorio je svjedok.

(Sažetak iskaza Dražena Erdemovića)


Tužiteljstvo je predstavilo i dokumente o novoj osobno iskaznici Erdemovića i još 7 pripadnika 10.diverzantskog odreda od vlasti bosanskih Srba u svrhu skrivanja zločina početkom 1996. godine.

Tijekom unakrsnog ispitivanja Karadžić je tražio detalje o spornom događaju želio potaknuti sumnju kako je do opisanog smaknuća došlo samoinicijativno, van borbenih djelovanja 10. diverzantskog odreda, a ne prema naređenjima višeg zapovjedništva. Također je želio doznati od Erdemovića kako zna da se radilo o zarobljenim civilima, a ne o vojnicima Armije BiH.

„Rekli su nam da dolaze autobusi sa civilima iz Srebrenice", odgovorio je svjedok na pitanje optuženog – je li tko spominjao ubijanje do trenutka kad su došli na farmu.

Nakon što Erdemovića unakrsno ispita optuženi, kao sljedeći svjedok optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini trebao bi svjedočiti bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a Manojlo Milovanović.
27.02.2012.

ZLOCIN U STRPCIMA - 19 GODINA BEZ KAZNE I ISTINE

Zločin u Štrpcima - 19 godina bez kazne i istine

Željeznička stanica u Štrpcima - ilustracija

.....................................................................................

27.02.2012
27. februara se navršava 19 godina od otmice 19 putnika, uglavnom Bošnjaka, iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd-Bar, a koji su, kod mjesta Štrpci na teritoriji Bosne i Hercegovine izvedeni i naknadno likvidirani.

Krivci za ovaj zločni do danas nijesu kažnjeni, a žrtve pronađene i sahranjene.

"Zločin u Štrpcima i dalje traje", rekao je član Foruma Bošnjaka Crne Gore Mirsad Rastoder koji je za RSE, povodom 19. godišnjice otmice 19 putnika iz voza na pruzi Beograd-Bar kod mjesta Štrpci koje pripada teritoriji Bosne i Hercegovine, podsjetio da je osam žrtava ove likvidacije bilo iz Crne Gore.

Ocjena Bošnjačke stranke: Sudski proces koji je u Crnoj Gori vođen povodom ovog slučaja,  nije ni izbliza rasvijetlio okolnosti zločina.
"Do sada su identifikovani posmrtni ostaci trojice – Rasima Ćorića, Halila Zupčevića i Jusufa Rastodera. Oni su pronađeni u jezeru Perućac. Jedan je državljanin Srbije, jedan Crne Gore, a jedan je bio izbjeglica iz Trebinja koji je bio u Crnoj Gori. 19 putnika je odvedeno iz voza, a od njih 8 su bili iz Crne Gore", navodi Rastoder.

Otmicu i ubistvo putnika otetih iz voza kod mjesta Štrpci je, 27. februara '93. godine, izvelo 20-ak pripadnika Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića iz Višegrada, a za taj zločin je osuđen Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora zbog učešća u planiranju, otmici, mučenju, pljački i likvidaciji 19 putnika, a koji je nakon odležane kazne, izašao na slobodu.

"Sudski proces koji je u Crnoj Gori vođen povodom ovog slučaja, po ocjeni Bošnjačke stranke, nije ni izbliza rasvijetlio okolnosti zločina, a kažnjavanje jednog njegovog učesnika bila je neadekvatna sudska satisfakcija za porodice i rodbinu nevinih žrtava".

Rastoder: Bez procesuiranja zločina nema zdravog pomirenja

Ni prema porodicama otetih i ubijenih, država se nije ponijela na adekvatan način. Izostala je kontinuirana i stalna briga nadležnih institucija i društvene zajednice, kaže se u saopštenju Bošnjačke stranke, čiji poslanik Suljo Mustafić za RSE kaže da je nedopustivo što su do sada pronađeni posmrtni ostaci samo tri žrtve koji su isplivali u jezeru Perućac za koje se pretpostavlja da krije i ostatke ostalih žrtava zločina u Štrpcima.
Spomenik žrtvama zločina u Štrpcima
.....................................................................​​
"Crna Gora, odnosno njene institucije mogli su više da urade u postupku pronalaženja posmrtnih ostataka, da zajedno sa nadležnim službama drugih država koje su takođe zainteresovane za ovaj slučaj, to su prije svega Srbija i Bosna i Hercegovina da više urade", rekao je Mustafić.

Rastoder je, podsjetivši da je do sada odgovarao samo jedan od saučesnika u zločinu, rekao da do sada nije ništa učinjeno da odgovaraju ostali koji su učestvovali, komandovali i isplanirali zločin u Štrpcima.

"Glavni komandant je osuđen u Hagu, ali za druge zločine, jer je vrlo interesantno da u međunarodnoj zajednici nije bilo interesovanja da se i ovaj dio procesuira i zato još uvijek niko u Hagu nije odgovarao. Vrlo je interesantno to što su predsjednici vlada 4 zemlje učestvovali u jednoj raspravi o vanrednom stanju u zemljama regiona. Vrlo bi bilo lijepo da oni sada sjednu počnu da razgovaraju o tome kako da odgovore i na ovo pitanje i istraže zločine koji se ne mogu zaboraviti i bez čijeg procesuiranja nema onog zdravog pomirenja i budućnosti u regionu", poručuje Rastoder.
27.02.2012.

PSIHIJATAR SLOBODAN LOGO O DANI SKRBO: SEKSUALNA PRICA CESTO JE VEZANA ZA OVAKVE ZLOCINE

Psihijatar Slobodan Logo o Dani Škrbo: Seksualna priča često je vezana za ovakve zločine

U većini ovakvih slučajeva radi se o psihopatskim ličnostima, odnosno poremećajima ličnosti, kaže dr. Logo

Autor |  27.02.2012.

Psihijatar Slobodan Logo o Dani Škrbo

Psihijatar Slobodan Logo o Dani Škrbo

...............................................................

Psihijatar prof. dr. Slobodan Logo kaže za "Dnevni avaz" da će najbolju ocjenu o profilima ličnosti Dane Škrbe, zvanično osumnjičene, i Elvira Koraća koji se, uz nju, dovodi u vezu s brutalnim ubistvom fotografa Mustafe Bukvića, dati vještak koji bude zadužen za ovaj slučaj. Međutim, dr. Logo podsjeća da ne postoji univerzalni profil ljudi za koje se može reći da će počiniti određeni zločin.

Serijske ubice

- Obično nas iznenadi kad neko iz naše sredine počini jedan ovakav zločin. Samo obrazovanje znači dosta za društveni status pojedinaca, ali ono nije brana da se izvrše zločini. S druge strane, kad su u pitanju serijske ubice, obično u pozadini imamo neku psihopatologiju - kaže dr. Logo.

Činjenica da je Korać imao spisak žrtava koje će likvidirati, dr. Logi govori da je ova osoba nastala u poremećenim porodičnim odnosima. Razvijajući se u tim odnosima, život ovog čovjeka išao je u pravcu da se na neki način osveti i revanšira svemu onome što je kao traumu doživio u djetinjstvu. Govoroći o profilu Dane Škrbe, dr. Logo kaže da se u većini ovakvih slučajeva radi o psihopatskim ličnostima, odnosno poremećajima ličnosti.

- Imate osoba koje su po svom profilu agresivne, bez obzira bavile se one umjetnošću ili nečim drugim. Postoje ljudi koji su nabijeni unutrašnjim, nepovoljnim silama, koje ponekad nalaze odušak u umjetnosti. Ali, kad-tad se ta agresivnost ispolji prema okolini - smatra dr. Logo.

Na osnovu onog što se zna o Dani Škrbi, koja se predstavlja kao umjetnica, i Elviru Koraću, serijskom ubici, evidentno je, kaže dr. Logo, da ima nešto što ih zbližava.

- Najvjerovatnije je to nekakav izazov seksualne prirode. Samo to uvijek ima za posljedicu nekakvu kriminalnu aktivnost - smatra dr. Logo.

Sadomazohističke crte

Činjenica da je Škrba najvjerovatnije fotografa zaklala tokom seksualnog čina, prema dr. Logi, dokaz je da je seksualna priča često vezana za ovakve pojave zločina, da li sadomazohističke crte ličnosti jednog ili oba partnera, ili pak nešto drugo.

Ako postoji neki psihopatološki motiv, dr. Logo kaže da njega treba vezati za seksualne frustracije ili posebne načine doživljavanja zadovoljstva.

27.02.2012.

NAVIJACI BiH PRISTIZU IZ SVIH DIJELOVA EVROPE: BOSANCI RAZBILI MIR ST. GALLENA (FOTO)

Navijači BiH pristižu iz svih dijelova Evrope: Bosanci razbili mir St. Gallena (FOTO)

Najveći dio naših navijača očekuje se sutra, na dan utakmice

|  27.02.2012.

(Od specijalnog izvještača "Dnevnog avaza" iz St. Gallena)

Prvi dojam pri dolasku u Sent Galen je da ovaj gradić na sjeveru Švicarske vodi miran život u kojem nema nikakve gužve i nikakvog stresa. Nema buke, nema automobila pored ceste, nema dreke, nema muzike koja dolazi iz kafića.

Nakon dolaska i smještaja u Sent Galenu Safet Sušić sa svojim je pomoćnicima odlučio je poći u šetnju, ali njegov izlazak nije ostao nezamijećen od navijača BiH koji su čitav dan vrebali pored reprezentativnog hotela, smještenog stotinjak metara iznad trga. Mašući zastavicama i obučeni u plavo-žute odore, trčali su za njima i tjerali pospane Švicarce da izađu na prozore i vide je li to počeo rat.

To je bio samo početak. U ponedjeljak, gužve je bilo sve više. Hol hotela „Einstein“, u kojem je smještena reprezentacija previše je mali da bi primio sve koji su dolazili vidjeti ekipu, od Cazinjana koji žive u Švicarskoj, pa do Tuzlaka iz Austrije, kojima je geografski položaj Sent Galena omogućio da doputuju privatnim automobilima i uslikaju se s Edinom Džekom ili Vedadom Ibiševićam. Hladno, ali lijepo i sunčano omogućilo im je da se lociraju po svim strateškim tačkama oko hotela, pa oni koji nisu mogli ući, mogli su igrače čekati ispred zgrade.

Pa hajte više, smrzosmo se! – govorili su onima koje su uspjeli uhvatiti.

Iako su se grupe naših ljudi i jučer slijevale ka hotelu, prava invazija očekuje se tek sutra, na dan utakmice. Jer, ako se obistine prognoze ambasadora Komiteta za normalizaciju NSBiH Faruka Hadžibegića, sutra bi na AFG Areni trebalo biti petnaestak hiljada naših navijača.

.....................................................................................

ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA U AMERICI ZA UTAKMICU BOSNA I HERCEGOVINA BRAZIL, AMERICKI SPORTSKI KANAL GOL TV (GOLTV) PRENOST CE UTAKMICU UZIVO.

27.02.2012.

TURSKA POSJEDUJE BIBLIJU U KOJOJ ISUS NAJAVLJUJE DOLAZAK POSLANIKA MUHAMMEDA a.s.

Turska posjeduje Bibliju u kojoj Isus najavljuje dolazak poslanika Muhammeda a.s.

Za Bibliju je zainteresovan i Vatikan, te je i sam papa Benedict XVI tražio da je pogleda

  27.02.2012.

Turska posjeduje Bibliju u kojoj Isus najavljuje dolazak poslanika Muhammeda a.s. (VIDEO)

Turski ministar turizma Ertugrul Gunay objavio je senzacionalnu vijest da Turska posjeduje Bibliju staru 1.500 godina u kojoj se navodi da je Isus Krist najavio dolazak poslanika Muhammeda a.s..

Biblija je procijenjena na 28 miliona dolara, a za nju je zainteresovan i Vatikan, te je i sam papa Benedict XVI tražio da je pogleda.

Knjiga je, javljaju arapski mediji, skrivana posljednjih 12 godina.

"Ono što je naintrigantnije ovim saznanjem, ukoliko se ono ispostavi kao tačno, je to da je Isus priznao da je čovjek, a ne Bog, te bi onda Sveto trojstvo bilo beznačajno", rekao je Gunay.

Sporni dio Biblije, čiji detalji su tek sada otkriveni, govori o Isusovoj propovjedi u kojoj on predviđa da će se poslanik zvati Muhammed a.s..

"Na pitanje kako će se zvati Messiah?", odgovorio sam mu "Zvat će se Muhammed a.s., i bit će Arapin", stoji u Bibliji.

Bibliju su turske vlasti zaplijenile tokom sprečavanja lanca trgovine relikvijama, a nakon što je bila sklonjena u zgradi Suda u Ankari, trebala bi uskoro biti izložena u Etnografskom muzeju u glavnom gradu Turske.

27.02.2012.

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI: ZBOG DODIKOVE "DUSEVNE BOLI" FTV MORA ISPLATITI 10.000 KM

Osnovni sud u Banjoj Luci: Zbog Dodikove "duševne boli" FTV mora isplatiti 10.000 KM

Tuženi su odgovorni za štetu koju je "pretrpio" Milorad Dodik zbog "povrede ugleda"

  | 27.02.2012.

Osnovni sud u Banjoj Luci: Zbog Dodikove "duševne boli" FTV mora isplatiti 10.000 KM

Milorad Dodik

.......................................

Osnovni sud u Banjoj Luci donio je presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev Milorada Dodika i obavezuju tuženi Radio-televizija Federacije BiH i njeni tadašnji urednici Duška Jurišić i Bakir Hadžiomerović, te novinar Slobodan Vasković da mu solidarno isplate 10.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom za naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda - klevete, objavljivanjem, vođenjem i davanjem izjava u emisijama "60 minuta".

Presudom, koja je donesena 24. februara, tuženi se obavezuju i da tužiocu solidarno naknade troškove parničnog postupka od 1.814 KM u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

U presudi je, između ostalog, navedeno da tuženi javni RTV servis odgovara kao pravno lice koje je emitovalo određeni programski sadržaj i koje je imalo efikasnu kontrolu nad objavljenom sadržinom.

Tužena Duška Jurišić odgovara kao odgovorni urednik Informativnog programa, tuženi Bakir Hadžiomerović odgovara kao urednik emisije "60 minuta" i kao autor pojedinih informacija koje su o tužiocu objavljene, dok tuženi Slobodan Vasković odgovara kao novinar, odnosno autor informacija.

Tuženi su odgovorni za štetu koju je "pretrpio Milorad Dodik zbog povrede ugleda, u emisijama "60 minuta" emitovanim 15. i 22. decembra 2008. godine".

..........................................................

OVO JE DOBRA PRILIKA SVIM GRADJANIMA BiH I INSTITUCIJAMA BiH DA POKRENU VISE TUZBI PROTIV MILORADA DODIKA ZA PRETRPLJENE DUSEVNE BOLEVE ZBOG KLEVETA, UVREDA, POVREDA UGLEDA I RUSENJA IDENTITETA I SUVERENITETA DZAVE BOSNE I HERCEGOVINE.

PA KRENIMO U AKCIJU!

27.02.2012.

ISPOVIJEST NAJPREMLACIVANIJEG LOGORASA IZ BATKOVICA: MOLIO SAM GLIGORA BEGOVICA DA ME UBIJE

Ispovijest najpremlaćivanijeg logoraša iz Batkovića: Molio sam Gligora Begovića da me ubije

Mustačevićev batinaš mu je odgovorio: "Neću, balijo, hoću da te udaram dok ti kosti ne struhnu..."

Autor |  27.02.2012.

Mustačević: Premlaćivan svaki dan (Foto: A. Bajrić Blicko)

Nedim Mustačević: Premlaćivan svaki dan (Foto: A. Bajrić Blicko)

........................................................................................................................................................................

Tuzlak Nedim Mustačević, nakon vijesti da je podignuta optužnica protiv odgovornih za zločine u koncentracionom logoru Batković kod Bijeljine, kaže da će koliko-toliko mirnije spavati, ali kao čovjek i dalje neće biti miran. Dok god pred sud ne izađe mučitelj i batinaš Gligor Begović i on ne dođe da svjedoči o njegovim zločinima, veli, neće se smiriti.

Nije jaukao

Nedim je u Batkoviću proveo dva i po mjeseca. Njegovi sapatnici tvrde da je, zasigurno,  bio najpremlaćivaniji zarobljenik u logoru. Nije prošao skoro nijedan dan zarobljeništva, a da nije udaran i to po nekoliko puta.

- U Batković su me doveli 30. juna 1992. Zatekao sam oko 200 ljudi, uglavnom iz Vlasenice, Papraće, Zvornika, Bijeljine... Onako ranjen, iscrpljen, prvi dan podvrgnut sam njihovim "tretmanima". I tako dva i po mjeseca. Lomili su mi ruke, nos, rebra, oštetili dva kičmena pršljena, lomili arkadu bezbroj puta. Nos mi je bio deformiran. Iz svake smjene su me je tukli, svaki stražar svoje junaštvo na meni je mjerio... Ali nisam ih molio i nisam jaukao... Kako sam izdržao, to samo Bog zna - prisjeća se Nedim, danas vojni penzioner.

Upravo što nije htio moliti za milost izazivalo je poseban bijes svojih mučitelja. Samo jednom je, kaže, zamolio Gligora Begovića da ga konačno ubije, što je ovaj odbio.

- Kaže mi: "Neću, balijo, hoću da te udaram dok ti kosti ne struhnu..." Iznakaženog udarcima, s još desetak zarobljenika, redovno su me krili od aktivista Crvenog križa. Znao je Crveni križ da sam ja u Batkoviću i kad bi me oni tražili, uprava logora bi poturila nekog od stražara pod moje ime. Svaki zarobljenik koji bi mi pokušao pomoći nakon premlaćivanja bio je na redu da ga premlate. Sjećam se da su mi jednom zarobljenici koji su bili poslani u selo da rade donijeli malo mlijeka. Stražari su to vidjeli... Kasnije su ih isprebijali... - sjeća se Nedim .

Ni u filmu

Kad udaraju, prisjeća se dalje, činilo mu se kao da se granje u čovjeku lomi. Takav, dugo nije mogao hodati, uglavnom je puzao ili išao na rukama i nogama. Nekad bi ga logoraši, u deci, ponijeli na postrojavanje.



- Gligor Begović, navodno iz okoline Goražda, bio je mučitelj kakvog ni na filmu ne možete naći. Je li mu to pravo ime, niko ne zna, ali znam da on još nije dospio u sudske klupe. Tukao me je i izvjesni Ljubiša Mišić. Tukli su me i naši muslimani koji su bili zarobljeni, ali su sarađivali s upravom... Jedan mi Srbin kaže: "Imaš čast da te tuče vojvoda"... Kad bi se u Bijeljini održavao kakav sastanak srpskih vođa, tada bi dolazilo osiguranje Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika da nas premlaćuju... - dodaje Mustačević.

Nedim je 11. septembra 1992. iz Batkovića prebačen u jedan od logora u Doboju. Imao je 48 kilograma, deformirano lice, rane po tijelu... Prvi put nakon zarobljavanja tada se okupao. U Doboju je ostao još šest mjeseci i dalje tučen i mučen, ali ne toliko koliko u Batkoviću. Danas živi u Tuzli i preživljava od 380 maraka vojne penzije.  

Naživo mu vađen metak

- Nakon zarobljavanja 19. juna 1992. najprije su me odveli u kasarnu u Bijeljini, a tri dana poslije u bolnicu kako bi mi operirali nogu i izvadili metak iz koljena. Doktor mi tada kaže: "Nemamo mi za balije anesteziju, ja ću to tebi naživo iščupati". Tako je i bilo. Nisam se onesvijestio, nisam ni jaukao. Svih ovih godina tragam za imenom tog doktora. I naći ću ga, budite sigurni - poručuje Nedim.

Ef. Kavazović odbio razmjenu dok ne oslobode sve

- Sjećam se mnogih zarobljenika i njihovog mučenja. Bilo je djece, staraca od 70 godina. Sjećam se i dvojice imama, Osmana ef. Kavazovića iz Brezova Polja i Ruvejda ef. Jahića iz Diviča. Zahvaljujući ef. Osmanu i njegovom savjetu da ne gubim vjeru u Božiju snagu, mislim da sam pamet sačuvao. To je onaj efendija kojemu su ponudili da ide u razmjenu, a on odbio dok ne oslobode i posljednjeg njegovog džematliju - kaže Mustačević.

27.02.2012.

ZORAN MILANOVIC U POSJETI BiH: NISAM DOSAO U ULOZI MENTORA JER STE IH U PROSLOSTI IMALI I PREVISE (FOTO)

Milanović u posjeti BiH: Nisam došao u ulozi mentora jer ste ih u prošlosti imali i previše (FOTO)

Rafinerija u Brodu je ozbiljan ekološki problem za Hrvatsku koji treba biti riješen, poručio je Milanović

  |27.02.2012.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska će uspostaviti novi vid suradnje i komunikacije te na transparentan i iskren način rješavati sva otvorena pitanja, jedan je od zaključaka današnjeg susreta premijera Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande.

U izjavama za medije upriličenim nakon sastanka, pojašnjeno je da će dvije strane učiniti sve da unaprijede resornu suradnju radi rješavanja pitanja koja su pred Hrvatskom i BiH već 20 godina.

"Otvorili smo mnogo tema i ako riješimo samo dio njih tokom mandata premijera Milanovića i mog mandata, bit ćemo zadovoljni", rekao je Bevanda. Milanović je konkretizirao otvorene teme te istakao one najvažnije- infrastruktura, poslovanje hrvatskih firmi u BiH, granični prijelazi, most u Gradišci, šengenski koridor, luka Ploče te Rafinerija u Brodu.

"Rafinerija u Brodu je ozbiljan ekološki problem za Hrvatsku koji treba biti riješen. Isto tako, trebamo zajednički rješavati luku Ploče koja je većinski u vlasništvu Hrvatske, ali nema smisla bez BiH", kazao je Milanović.

Dodao je da u posjet BiH nije došao u ulozi mentora "jer je BiH u prošlosti imala i previše mentora".

"Hrvatska ne može profitirati od nestabilnog susjeda i nama je u interesu napredak BiH", poručio je Milanović.

Na pitanje novinara o najavljenom susretu s predstavnicima HNS-a, Milanović je rekao da nema namjeru razgovarati o rekonstrukciji Vlade FBiH već o problemima političkih stranaka za koje je glasala većina hrvatskog naroda u BiH.

"Hrvati u BiH su nam važni, ali ovdje ne dolazimo kao mentori, niti dolazimo po glasove. Razgovarati se mora i zbog toga smo ovdje. Insistirali smo na tome da bh. Hrvati vide BiH kao svoju domovinu, a sada ćemo tražiti puteve da se za bh. Hrvate u okviru BiH nađe nešto što je fer odnos, nešto što nije samo formalno zakonski već što odražava duh zakona. Takvi Hrvati itekako mogu biti spona prema Evropi", pojasnio je Milanović.

I članovi kolegija Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razgovarali su sa Zoranom Milanovićem.

Ovom prilikom Milanoviću su još jednom upućene čestitke za uspješan evropski put Hrvatske uz izraženu nadu da će i Bosna i Hercegovina ispunjavanjem neophodnih standarda brže hvatati priključak za evropske integracije. 

"Saradnja u duhu punog međusobnog uvažavanja zajednički je interes dvije države koje dijeli jedna od najdužih granica u Evropi a skori ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju dodatni je poticaj da se rješavaju međusobna pitanja kojih još uvijek ima. Pri tome parlamentarci trebaju biti poticaj izvršnim vlastima i u još intenzivnijoj međusobnoj komunikaciji doprinositi daljem jačanju privrednih veza i promociji koplementarnih prednosti koje posjeduje ovaj region Evrope", kaže se u saopštenju.

U nastavku posjete BiH, Milanović će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, posjetiti Mostar i Široki Brijeg.

27.02.2012.

EDIN DZEKO PRED SUSRET S BRAZILOM: IMAMO JAKU EKIPU, UOPSTE NE RAZMISLJAMO O DEBEKLU

Džeko pred susret s Brazilom: Imamo jaku ekipu, uopšte ne razmišljamo o debaklu

Ovo nam je prva utakmica nakon poraza u Lisabonu i moramo dati maksimum, rekao je Džeko

 27.02.2012.

Edin Dzeko

......................................................

"Kao što sam i obećao, javljam vam se uoči utakmice protiv Brazila, koju sam zaista čekao s velikim nestrpljenjem. Najprije bih da Vam se zahvalim na nesebičnoj podršci tokom svih ovih sedmica, jer mi je ona davala snage da hrabro kročim dalje. Zbog Vas sam ponosan što sam Bosanac i Hercegovac!", poručio je naš najbolji nogometaš Edin Džeko putem svoje oficijelne Web stranice.

Reprezentacija BiH sutra igra prijateljski meč protiv Brazila, a u St. Gallenu, gdje će meč biti i odigran okupili su se gotovo svi naši nogometaši. Među prvima je u Švicarsku stigao i Edin Džeko.

- Iako je prijateljski susret, velika je stvar za nas što uopšte igramo ovu utakmicu. Vjerujem da će na terenu, ali i na tribinama biti pravi spektakl. Znam da će na tribinama biti veliki broj naših navijača, i nadam se da ćemo im ih predstaviti u najboljem svijetlu. S nestrpljenjem sam čekao utakmicu jer se tri mjeseca nisam vidio sa kolegama iz reprezentacije. Ovo je zanas neki novi početak, poručio je Džeko.

Selektor Safet Sušić uoči sutrašnjeg velikog meča već se susreo sa problemima. Kao što je poznato zbog dugoročne povrede u meču sa Francuskom ostali smo bez Mensura Mujdže, dok se sinoć u prvenstvenom meču povrijedio i Senad Lulić.

- Poznato je da Mujdža i Lulić ne mogu igrati i jako mi je žao zbog njih. Šteta je što neće imati priliku istrčati na teren protiv karioka. Međutim, oni će biti naši aduti u kvalifikacijama i ako mene pitate, više bih ih volio spremne i zdrave u kvalifikacijama, nego sada, rekao je napadač Manchester Cityja, koji se osvrnuo i na igre u svom klubu.

- U posljednje vrijeme nisam igrao mnogo, uprkos činjenici da sam postigao dva pogotka u posljednje dvije utakmice. Naravno, sretan sam zbog datih golova, ali nije isto kada igraš stalno i kada ulaziš po malo. Kada si stalno na terenu uhvatiš neki svoj ritam i spremniji si za svaku narednu utakmicu, ali trener je taj koji odlučuje o sastavu. Uprkos svemu tome, nadam se da ću i u budućnosti uspjeti odigrati na visokom nivou, počev od ovog meča protiv Brazila.

Brazil je odlična provjera za naš tim pred početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koje se igra upravo u zemlji našeg sutrašnjeg protivnika 2014. Podsjetimo, Bih se nalazi u grupi sa nosiocem, reprezentacijom Grčke, te Slovačke, Latvije, Luksemburga i Litvanije.

- Imamo prilično jaku ekipu i uopšte ne razmišljamo o nekom debaklu, jer vjerujemo u sebe i svoje mogućnosti. Pokazali smo da se možemo nositi protiv najjačih, a vjerujem da ćemo i protiv Brazila odigrati kvalitetan meč. Ovo nam je prva utakmica nakon poraza u Lisabonu i moramo dati maksimum naših mogućnosti, a s obzirom na to koliko nas je navijača dočekalo u St. Gallenu, uvjeren sam da ćemo imati fantastičnu podršku sa tribina. Zbog naših navijača, gdje god da igramo, uvijek se osjećamo kao kod kuće, poručio je Edin Džeko
.

27.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Berači koke : Narod doline Yungas ne hoda već leti (VIDEO)  -  Rick Santorum: Obama nije trebao da se izvini zbog paljenja Kur'ana  -  Visoko peto mjesto : Pita na listi najbolje ulične hrane na svijetu  -  Sorensen: Za BiH ima mjesta u EU, sve ovisi o reformama  -  Šokantni detalji o "dobrinjskom koljaču": N duši već nosi oca Izeta, majku Fatimu i sestru Elviru!  -  

Rick Santorum: Obama nije trebao da se izvini zbog paljenja Kur'ana
 
Republikanski kandidat za predsjednika SAD Rick Santorum kritikovao je izvinjenje američkog predsjednika Baracka Obame zbog paljenja Kur'ana u Afganistanu, dodajući da Kabul treba da se izvini Americi za pogibiju četvorice vojnika u posljednjem talasu nasilja."Ovdje ništa nije urađeno ...
. Berači koke : Narod doline Yungas ne hoda već leti (VIDEO)
 
U bolivijskim džunglama i na strmim liticama narod Yungasa ne hoda. Oni lete. Na konopcima. Poput ptica. Brže od astronauta.Ove "ptice" poznate su kao kokalerosi ..
. Visoko peto mjesto : Pita na listi najbolje ulične hrane na svijetu
 
Britanski list opisuje kako se radi o hrskavom specijalitetu od tijesta ispunjenog ukusnim mljevenim mesom ili špinatom ili sirom.. sa blagim začinima...

ZANIMLJIVE VIJESTI

27.02. 2012.

Dubravka Ugrešić i Filip David

Kacin: Srbiji je kandidatura na dohvat ruke

Procenu da li će Srbija dobiti status kandidata napraviće one države koje joj do sada nisu dale zeleno svetlo, kaže za RSE Jelko Kacin Dalje

Da li još uvek funkcionišu matrice Miloševića i Tuđmana

U Mostu RSE pisci Dubravka Ugrešić i Filip David razgovaraju o tome u kojoj meri je Zapadni Balkan opterećen ratnim nasleđem Dalje

Slučaj Mugoša: Trijumf pojedinca nad sistemom

Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom za RSE govori o važnosti pobjede Marijane Mugoše protiv vlasti u Podgorici Dalje

27.02.2012.

ZASTO OPTUZENI NA USTRB JAVNOSTI

Zaštita optuženih na uštrb javnosti

26.02.2012
Kompletne optužnice Tužilaštva BiH i Brčko Distrikta neće više biti dostupne kao javni dokumenti i niko ih, osim stranaka u postupku, neće moći dobiti, odluka je Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

U Agenciji ovaj potez pravdaju Zakonom o zaštiti ličnih podataka, dok novinari negoduju i smatraju da zbog ovakvih odluka neće moći objektivno informisati javnost.

Prema odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, javno objavljivanje optužnica u punom obimu suprotno je pravu i praksi u drugim zemljama. Trenutno se na stranici Tužilaštva BiH nalaze optužnice koje su podignute zbog ratnog zločina, organizovanog kriminala i drugih krivičnih djela iz njihove nadležnosti, sa imenima počinitelja, ali su izostavljeni lični podaci, poput informacija o adresi, matičnom broju, nacionalnosti.

Sud BiH
...................................................................
​​Ova odluka donesena je po prigovoru lica koje se žalilo na način obrade ličnih podataka od strane Tužilaštva BiH, kaže direktor Agencije Petar Kovačević

"Krivični postupak je formalan do u detalje i njime je sve propisano - i javnost postupka i obrada ličnih podataka i prezumcija nevinosti i svi ostali instituti. Postići po pravilima struke anonimizaciju, da se ni na koji način ne može dovesti ta optužnica sa konkretnim licem - ako je lice iz malog mjesta kako ćete vi izvršiti anonimizaciju. S druge strane o opravdanosti objavljivanja takvih optužnica - mi nijednog momenta nismo sporili tužilaštvima njihovu obavezu zakonsku, kao i svih ostalih javnih organa da informišu javnost o svojim aktivnostima, o postupcima, ali vodeći računa i o privatnosti, pa i o javnom interesu"

Odluka se odnosi se i na Tužilaštvo Brčko Distrikta. Advokat Miodrag Stojanović ističe da je optužnica, po Zakonu o krivičnom postupku, javni dokument koji se može objaviti, ali bez ličnih podataka:

"Sadržajem optužnice se ne povrijeđuje prezumcija nevinosti u tom smislu, ali cijenio sam da podaci o optuženom koji zadiru u ono naličnije podatke o adresi, matičnom broju, porodičnim i ličnim podacima roditelja, supruge i djece treba da budu zaštićeni. A sama zaštita cjelokupnog teksta optužnice, pravnog i činjeničnog opisa onoga što se optuženom stavlja na teret, po meni sigurno da će izazvati nedoumice kod mnogih ljudi ko je i za šta optužen"

Prema onome sto je trenutno dostupno javnosti kada su u pitanju optužnice za pojedina lica, moguće je vidjeti šta se optuženom stavlja na teret, ali bez pojedinačnih tačaka i u skraćenom obliku. I u pravo to otežaće posao novinarima koji informišu javnost sa suđenja, smatra Erna Mačkić, novinar Balkanske istraživačke mreže:

"Naprosto je nemoguće napisati objektivan izvještaj ukoliko ne znamo zašto su tužilaštvo ili odbrana pozvali svjedoka, jer se vrlo često na suđenjima npr. kaže ;Poziva se svjedok da svjedoči o tački 3. optužnice; Ukoliko novinar nema optužnicu i ne zna šta je tačka 3. optužnice, ne može napisati korektan i objektivan izvještaj. S druge strane tu se daje prostora novinarima da dobijaju informacije iz drugih izvora koji nisu objektivni i mogu biti znači izlobirani od određenih strana u postupku", kaže Mačkić.

Kovačević kaže da novinari, ukoliko i kada se ukaže potreba, od tužilaštava na uvid mogu tražiti pismenim putem kompletne optužnice, ali da se njihovo objavljivanje sa detaljnim informacijama moralo ograničit

"Tužilaštva ne objavljuju izvještaje o radu, a objavljuju optužnice gdje možete zloupotrijebiti. Mi smo isprintali tu optužnicu Tužilaštva Brčko Distrikta - čitava jedna stranica je o licu koje ima kriminalnu prošlost, ima sedam, osam, možda i više krivičnih djela - krađa, razbojnička krađa, krađa u pokušaju, i ko hoće da zloupotrijebi ovo lice, može ga olako kontaktirati, ima adresa stanovanja. Javni interes je i da lice bude osuđeno, ali ne da se on onda promoviše i da se kod omladine ili kod određenih kategorija od njega pravi idol."

Optužnice drugih tužilaštava u BiH dostupne su javnosti, s tim da su lični podaci zaštićeni. Ukoliko bi se desilo da optužnice budu u potpunosti povučene, onda bi mediji ostali bez relevantnih izvora i na taj način bi bilo dovedeno u pitanje objektivno i nepristrano informisanje javnosti, što nikome nije u interesu. Naročito u postupcima suđenja za ratne zločine i suočavanjem sa istinom.

27.02.2012.

BLIZI SE SPEKTAKL / OSTALO JOS 1.500 ULAZNICA: BH. NAVIJACA CE BITI DOSTA VISE U ODNOSU NA BRAZILCE

Bliži se spektakl / Ostalo još 1.500 ulaznica: Bh. navijača će biti dosta više u odnosu na Brazilce

image Fudbalska reprezentacija BiH 

...................................................

(24SI) - Nešto više od 24 sata je ostalo do velikog spektakla na AFG Areni u St.Gallenu. U utorak će od 20 sati snage odmjeriti Brazil i Bosna i Hercegovina.

 [24 sata info] 

U prodaji je bilo 17.500 ulaznica, a do ovog trenutka u prodaji ih je ostalo manje od 1.500. Ovu vijest je potvrdio i službenik stadiona, Carlos Marcos.

Sada je već sigurno da će stadion u Švicarskoj biti ispunjen do posljednjeg mjesta, ali i to da će naših navijača bitno dosta više u odnosu na Brazilce.

U prodaji je bilo 17.500 ulaznica, a do ovog trenutka u prodaji ih je ostalo manje od 1.500. Ovu vijest je potvrdio i službenik stadiona, Carlos Marcos, prenosi scsport.

"Stadion će biti pun. Velika je potražnja za za ulaznicama. Vrlo smo uzbuđeni sa ukupnom prodajom ulaznica za utakmicu".

(24sata.info)

Edin Džeko: Znamo dobro ko su Brazilci, ali i mi imamo svoje kvalitete!

image Edina Džeko 

.......................................................

(24SI) - Uz svo poštovanje prema svim našim fudbalskim reprezentativcima moramo istaći da je po dolasku Edina Džeke u Hotel "Einstein" zavladalo najveće oduševljenje među prisutnim navijačma koji su svi do jednog željeli se fotografisati sa našim Dijamantom.

 [24 sata info] 

Nasmijan i raspoložen kao i uvijek, Edin Džeko je svima izašao u susret, te još jednom pokazao koliko mu je stalo do njegovih Bosanaca i Hercegovaca.

- Znamo svi ko je i šta je Brazil i da će biti jako teško, ali ne smijemo se prepasti ni u kom slučaju jer i mi imamo svoje kvalitete. Drago mi je da smo opet na okupu, da ću provesti nekoliko dana sa svojim prijateljima iz reprezentacije, a siguran sam da svi razmišljaju optimistično i da žele za svoje navijače odigrati što bolju utakmicu i ostvariti što bolji rezultat. - rekao je Edin Džeko za Reprezentacija.ba portal u Hotelu "Einstein" u St. Gallenu.

- Sigurno da mi je lakše igrati ukoliko uz mene bude Vedo u napadu, ali ne bih se o tome zamarao jer sam siguran da selektor Sušić zna najbolje koju taktiku i sastav odabrati za meč u utorak - odgovara Džeko na upit o formaciji u kojoj će igrati naša reprezentacija protiv Brazila dok sjedi u društvu Borisa Pandže i Senijada Ibričića.

(24sata.info)

FOTO / Stigli u St. Gallen: Brazilce dočekalo manje navijača nego naše Zmajeve

image Ronaldinho / reprezentacija

(24SI) - Protivnici naše reprezentacije u prijateljskom susretu koji se igra u utorak u 20,00 sati, fudbalska "A" selekcija Brazila pristigla je u večernjim satima u St. Gallen.

 [24 sata info] 

Kako smo već pisali Brazilci su se prvo okupili u Cirihu gdje su u dvije odvojene grupe došli preko Londona i Frankfurta, da bi se potom uputili u St. Gallen gdje su smješteni u Hotelu "Santispark", piše Reprezentacija.ba.

Iako su izabranici selektora Menezesa daleko globalno popularniji od naših fudbalera Brazilce je dočekalo manje navijača nego naše Zmajeve, no bez obzira na njihovu količinu svi su željeli sliku sa Ronaldinhom i Neymarom.

(24sata.info)



26.02.2012.

SLUCAJ "SEJDIC I FINCI": BOSNI I HERCEGOVINI PRIJETI ISKLJUCENJE IZ VIJECA EVROPE

Slučaj "Sejdić i Finci": BiH prijeti isključenje iz Vijeća Evrope

image "Kultura dijaloga u BiH" / nezavisne

....................................................

(24SI) - BiH zbog zastoja u implementaciji presude u slučaju "Sejdić i Finci" prijeti isključenje iz Vijeća Evrope.

 [24 sata info] 

Zaključeno je to danas, tokom prvog ovogodišnjeg nacionalnog seminara, koji se u organizaciji Škole političkih studija Vijeća Evrope, na osnovnu temu "Kultura dijaloga u BiH", održava na Vlašiću.

Igor Gaon, direktor Škole, ističe da je ovo deseta godina postojanja iste, a da su ove godine prvi put, i zahvaljujući uključivanju USAID-a, koji Školu finansira sa dvije trećine sredstava, okupili 64 polaznika iz svih važnijih političkih partija u BiH, medija, nevladinih organizacija i pripadnika nacionalnih manjina.

"Svi tvrde da je ovo jedan od najboljih modela u BiH, gdje se mladi ljudi mogu educirati. Od njih nećemo napraviti bolje političare, ali hoćemo da im približimo politiku kao takvu i zato koristimo najbolje predavače koji dolaze iz različitih partija, regija, i tako dalje prenose svoja iskustva mladima", rekao je Gaon.

Esad Mavrić, koordinator Škole, rekao je da je u okviru osnovne teme najvažnija sesija razgovor o implementaciji presude u slučaju "Sejdić i Finci".

"Dio predavača su članovi Ustavno-pravne komisije parlamenta BiH jer se ova komisija bavi amandmanima na Ustav koji se tiču kredibilnog napora na implementaciji te presude, što je uslov za sticanje pozicije za aplikaciju za članstvo u EU. Iz tog razloga smo na ovu sesiju pozvali upravo njih da s polaznicima podijele informacije, razmišljanja i da ih na neki način upoznaju dokle se stiglo s tim", rekao je Mavrić.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavno-pravne komisije iz SDA, rekao je da je Komisija uključila predsjednike najvećih političkih stranaka u rješavanje implementacije presude.

"Iskreno, volio bih da se sve završi bez predsjednika stranaka, u institucijama BiH. Ali, uključili smo ih jer želimo da iscrpimo sve mogućnosti kako bismo što prije došli do rješenja", rekao je Džaferović.

Istakao je da se na poziv da učestvuje kao predavač u Školi odazvao jer smatra da je kultura dijaloga veoma važna za politički život BiH.

"Dijalog doprinosi konstruktivnoj atmosferi, u kojoj je moguće praviti iskorake naprijed, pa zato cijenim da je ova škola vrlo važna i spreman sam uvijek da se odazovem", rekao je on.

Lazar Prodanović, član Komisije iz SNSD-a, je rekao da je ta stranka predložila amandman kojim bi se krenulo u implementaciju presude, a koji se odnosi na Dom naroda BiH, po kojem bi iz FBiH bilo 12 delegata, po pet Bošnjaka i Hrvata i dva predstavnika nacionalnih manjina, a iz RS šest, od kojih bi pet bili Srbi, a jedan iz reda nacionalnih manjina.

"To bi bio kredibilan napredak u kontekstu implementacije presude i smatramo da je taj amandman prihvatljiv za ostale stranke", rekao je on.

Osim na temu implementacije presude u slučaju "Sejdić i Finci", razgovarano je i o stanju u medijima, evroatlantskim integracijama, popravljanju ekonomske situacije u BiH, o čemu su govorili Mladen Ivanković Lijanović iz NSRzB i Azra Hadžiahmetović iz SBiH. Patrik Mun, američki ambasador u BiH, govorio je o načinima pomoći SAD BiH u evroatlantskim integracijama.

Seminar je počeo u petak, a završava sutra. U planu su još dva nacionalna seminara i jedan seminar u sjedištu Vijeća Evrope u Strazburu, gdje će učesnici iz BiH boraviti zajedno s pripadnicima ostalih nacionalnih škola iz drugih zemalja članica Vijeća Evrope.

(24sata.info)


26.02.2012.

NEGATORI GENOCIDA

Negatori genocida

  26.02.2012.

 

Umjesto da se dostojanstveno ograde od ratnih zločina, razni kvaziistraživači pokrenuli su pravi rat protiv sudski dokazane istine

U svakoj demokratskoj zemlji poricanje, tabuiziranje i minimiziranje genocida kažnjivo je zakonom, poručio je jučer sa stranica našeg lista Tilman Cilh (Zülch), predsjednik Društva za ugrožene narode iz Getingena, užasnut besprizornom kampanjom negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u ime velikosrpske politike nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH.

Cilh je reagirao kao čovjek, kao aktivista za prava ugroženih naroda i kao žrtva iz Drugog svjetskog rata. Reagirao je i kao Nijemac koji dobro zna da bi negiranje zločina koje je u tom ratu počinila Hitlerova vojska u njegovoj zemlji doživjelo javni prezir, ali i oštre zakonske sankcije. Nažalost, negatori genocida i drugih ratnih zločina u BiH ne miruju.

Umjesto da se dostojanstveno ograde od svake vrste ratnih zločina počinjenih u njihovo i u ime naroda iz kojeg dolaze, razni kvaziistraživači i naučnici, iznikli ispod šinjela Miloševićeve i Karadžićeve politike, pokrenuli su pravi rat protiv sudski dokazane istine o tim zločinima, s jedinim mogućim ishodom - da ga izgube.

Pokazala je to i jučerašnja javna debata koju je u Banjoj Luci organizirao fantomski Srpski demoktarski forum. Tridesetak negatora genocida, mentalno zarobljenih u vremenu u kome se genocid i dogodio, prezentiralo je toliko laži o događajima u proteklom ratu da bi se i sama laž morala crvenjeti. Zaboravljajući pri tome da je historijska verifikacija svega, pa i zločina, uvijek na strani zvanično utvrđenih činjenica.

Da je BiH, kako to priželjkuje Tilman Cilh, demokratska zemlja, "naučnici" poput onih što su jučer "trunili" u Banjoj Luci odavno bi bili predmet sudskih istraga. Na dobro, prije svega, srpskog, ali i svih drugih naroda u BiH.

...................................................................................................................................................................

TILMAN CILH, PREDSJEDNIK DRUSTVA ZA UGROZENE NARODE: REPUBLIKOM SRPSKOM VLADAJU PODANICI RATNIH ZLOCINACA

 

Tilman Cilh, predsjednik Društva za ugrožene narode: RS-om vladaju podanici ratnih zločinaca

 

26.02.2012.

NAVIJACI IZ ZIVINICA U ST. GALEN NOSE NAJVECU ZASTAVU BiH (FOTO)

Navijači iz Živinica u St. galen nose najveću zastavu BiH (FOTO)

Najveća zastava BiH zaviorit će se na stadionu

 26.02.2012.
Utorak će u švicarskom St. Galenu na stadionu AFG Arena, odigrati utakmica između nacionalnih selekcija Brazila i Bosne i Hercegovine.

To će biti prvi nastup naših nogometaša u ovoj godini, a interesovanje za ovu tukamicu je veliko, posebno bh. dijaspore. Na tribinama stadiona naći će se i navijači iz BiH, među njima i članovi Udruženja navijača "Armija Zmajeva" iz Živinica sa najvećom zastavom.



Grupa navijača je otputovala u Švicarsku gdje će bodriti naše Zmajeve.

...............................................................................................................................

-Idemo u Švicarsku po pobjedu. Svjesni smo činjenice koliko je Brazil jak, ali se nadamo da će stadion u St. Galenu biti mala Bosna, gdje će se zavioriti najveća zastava BiH. Osnovali smo udruženje kako bi okupili što veći broj patriota iz cijele BiH i dijaspore. Svi zainteresovani mogu biti naši članovi koji će navijati za nacionalne selekcije-kazao je Edin Goletić, predjednik Udruženja.



Biće ovo prilika da u utorak uveče, prvi put vidimo najveću zastavu BiH izvan naše zemlje, na nekom od evropskih stadiona.

..............................................................................................................................

ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA U AMERICI ZA UTAKMICU BOSNA I HERCEGOVINA BRAZIL, AMERICKI SPORTSKI KANAL GOL TV CE PRENOSITI UTAKMICU UZIVO.

26.02.2012.

U MARTU STIZE U BH. PRODAVNICE: TESANJSKA VODA "ESPERANZA" DOBITNIK ZLATNE MEDALJE U SAD-U

U martu stiže u bh. prodavnice: Tešanjska voda "Esperanza" dobitnik zlatne medalje u SAD-u

26.02.2012.
..........................
Tešanjska mineralna voda "Esperanza" je na 22. međunarodnom sajmu voda u Berkeley Springsu u SAD-u, održanom od 23. do 25. februara, već drugi put proglašena najboljom vodom na svijetu za 2012. godinu te je nagrađena zlatnom medaljom za kvalitet.
"Esperanza" je dobitnik ovogodišnjeg ''Oscara voda'' pored poznatog francuskog Perriera, koji je osvojio treće mjesto, saopćeno je iz kompanije Tešanjska vrela.

Tešanjska vrela d.o.o. će u martu, pored "Tešanjskog dijamanta", početi distribuciju i "Esperanze" na tržištu BiH, koja se do sada pakovala samo za poznate kupce izvan BiH.

Kupcima će ova voda biti dostupna u pakovanjima od 1,5 litar, 0,33 litra i 0,25 litara.

Do sada su iz Tešanjskih vrela s ovog sajma nagrađivani za "Tešanjski dijamant" 2005, 2007. i 2011. godine bronzom, dok je "Esperanza" dobitnik 2007. godine srebra, te 2011. i ove godine zlatne medalje.
26.02.2012.

PROFIL UBICA" KORAC BIO NATPROSJECNO INTELIGENTNO DIJETE, SKRBA RODJENA U PORODICI NOVINARA

Profil ubica: Korać bio natprosječno inteligentno dijete, Škrba rođena u porodici novinara

Škrba za sebe navodi da je „napustila nesigurni svijet medija i pronašla se u isplativijim poslovima“

  |  26.02.2012.

Dana Škrba

Dana Škrba

.................................................

Dana Škrba rođena je 1982. godine. Prema podacima koji se mogu naći o njoj, rođena je u porodici novinarskog doajena Nikole Škrbe. Kako Dana Škrba tvrdi u svojoj biografiji objavljenoj na internetskoj stranici http://diogenespoetestrupa.njeebly.com/dana-skrba.html, „gajeći veliku ljubavka pisanoj riječi za vrijeme pohađanja Gimnazije Dobrinja, pokrenula je i učestvovala u radu literarne i dramske sekcije te sudjelovala u kantonalnim i federalnim poetskim maratonima“.

Završila fakultet

Potom je, navodno, završila studij politologije te, kao vanredan student, i sigurnosti i odbrane. Kako je navela u biografiji, radila je na državnom radiju te na lokalnim radio i TV stanicama Vrhbosna i Vogošća. Prema biografiji, „napustivš i nesigurni svijet medija, pronalazi se u isplativijim poslovima prevođenja engleskog jezika za strane organizacije, gdje i danas radi“.

Njen saučesnik Elvir Korać (41) monstruozni je ubica, odranije poznat policiji, jer je uoči početka rata u BiH na krajnje brutalan način ubio svog oca Izeta, a 1993. i majku Fatimu te sestru Elviru. Korać je kao dijete pohađ ao Osnovnu školu u Hotonju u Vogošći, zatim Drugu gimnaziju u Sarajevu. Bio je, kako saznajemo, natprosječno inteligentan dječak, učenik generacije.

Otac alkoholičar

- Išao je u vojne škole i htio biti pilot. Kada se vratio iz te škole, ubio je oca krampom dok je on spavao u krevetu. U Foči je bio u zatvoru zbog tog ubistva, ali je uspio pobjeći tokom rata.
Nakon toga je pristupio u redove Armije R BiH, bio je Prvoj slavnoj - 111. viteškoj brigadi. Nikome nije jasno šta se desilo s njim pa je ubio i majku i sestru. Pričalo se da je oca ubio, jer ga je kao dijete zlostavljao, a navodno mu je otac bio alkoholičar - otkrio je naš pouzdani izvor.

- Bio je na Psihijatriji i odjednom se pročulo da je na Dobrinji. Pričalo se i da je u kontaktu s ljudima Ćele Bajramovića. Nikome nije jasno zašto je on na slobodi – navodi naš izvor.

Nikola Škrba umro od gladi

Podsjetimo, Nikola Škrba, iz čije porodice potječe Dana Škrba, bio je jedan od najistaknutijih humorista Radija Sarajevo. Bio je autor emisije „Selo veselo“, koja je bila putopisnog karaktera, obogaćena narodnim veseljem i običajima.

Ovaj novinar umro je od gladi 1995. u svom stanuu sarajevskom naselju Grbavica. Sarajlije se sjećaju Škrbe i po tome što su dva nebodera na Marindvoru nazvana po dva popularna Škrbina lika iz humorističkih radioemisija - Momi i Uzeiru.

26.02.2012.

EKIPA "AVAZ" POSJETILA VOGOSCANSKU ULICU BARICE: KOMSIJE U STRAHU, KUCA STRAVE PUSTA

Ekipa "Avaza" posjetila vogošćansku ulicu Barice: Komšije u strahu, kuća strave pusta

U kući pronađen spisak osoba koje je Korać planirao likvidirati

Autor | 26.02.2012.

Kuća Elvira Koraća: U podrumu krio tijela majke i sestre (Foto: I. Šebalj)

Kuća Elvira Koraća: U podrumu krio tijela majke i sestre (Foto: I. Šebalj

...................................................................................................

Ekipa "Dnevnog avaza" jučer je posjetila i vogošćansku ulicu Barice, gdje se nalazi kuća strave u kojoj je Elvir Korać uoči rata ubio oca, a 1993. majku i sestru. Na većini prozora na kući, umjesto stakala, nalaze se folije.

Komšije su u strahu pa je samo jedna osoba pristala razgovarati s nama, moleći da joj ne objavljujemo identitet.

Izvršen pretres

Prema riječima našeg sagovornika, policija je pretresom Koraćeve kuće, nakon što je ubio sestru i majku, pronašla spisak osoba koje je planirao likvidirati.

- Na spisku je bilo pola stanara ulice Barice za koje je on mislio da su ga odali kada je ubio oca. Znajući na šta je sve spreman, svi smo ga se uvijek bojali. Nakon ubistva sestre i majke nije živio tu. Niko ne zna gdje je bio. I, onda jednog dana pojavio se s Danom Škrbom - kazao je naš sagovornik.

Korać i Škrba su izvjesno vrijeme živjeli u kući gdje su počinjena monstruozna ubistva.

- Nju smo često viđali kako šeta sa psom. Kada bismo prošli pored nje ili njega, svi smo spuštali glavu, jer smo se bojali da se s njim ne zamjerimo. Stanovali su ovdje dok Dana nije zatrudnjela. Tada su odselili, a mi smo svi odahnuli - kazao nam je sagovornik, moleći nas još jednom da mu ne otkrivamo identitet jer se boji Koraćeve osvete.

Na prodaju

Nakon što su Korać i Škrba odselili na kuću je postavljena tabla da se prodaje.

- Znajući vjerovatno za historiju kuće, niko je nije kupovao. Jedno vrijeme su stanovali tu neki podstanari - kaže naš sagovornik, dodajući da ne zna čije je vlasništo kuća sada te je li prodata, ali da je prije izvjesnog vremena tu dovezen crijep.


Eskort dama

Dana Škrba, prema riječima našeg sagovornika, bavila se poslovnom pratnjom, odnosno bila je eskort dama.

- Gledali smo emisiju u kojoj su pratili osobe koje se bave, kako to popularno nazivaju, poslovnom pratnjom ili eskortom, a, ustvari, u pitanju je prostitucija. Pratili su njen automobil. Došla je do jednog stana, izašla iz auta, a kada je shvatila da su joj novinari namjestili i da je snimaju, ostala je zatečena. I mi smo bili šokirani saznavši čime se bavi - kaže naš sagovornik, koji je dodao da o tome u komšiluku niko nije javno pričao iz straha za svoj život.

Prema njegovim riječima, Korać i Škrba su, vjerovatno, i živjeli od onoga čime se ona bavila.



26.02.2012.

TUZNA VIJEST IZ BIJELJINE: PREMINUO PREDSJEDNIK UDRUZENJA "POVRATAK I ODRZIVI OPSTANAK"

Tužna vijest iz Bijeljine: Preminuo predsjednik Udruženja "Povratak i održivi opstanak"

26.02.2012.
.................................
Salem Čorbo, predsjednik Udruženja “Povratak i održivi opstanak” iz Bijeljine, preminuo je u subotu oko 20 sati od posljednica srčanog udara u 54. godini života.
Piše: D. Brkić
Salem Čorbo
Salem Čorbo
..........................
Vijest o njegovoj smrti iznenadila je i ražalostila sve Bošnjake koji su se vratili u Bijeljinu i Janju, jer se Salem Čorbo dugi niz godina zalagao za povratak i ostanak na vjekovnim ognjištima.

Čorbo je rođen u Foči, ali je najveći dio svog života proveo u Bijeljini gdje završava osnovnu i srednju školu, dok Filozofski fakultet završava u Sarajevu. Prije rata u BiH bio je direktor Omladinskog doma u Bijeljini i predsjednik Muzičke omladine BiH.

Komemoracija Salemu Čorbi zakazana je za sutra u 10 sati u biblioteci BZK “Preporod” u Bijeljini. Njegovo tijelo bit će ispraćeno ispred Atik džamije u Bijeljini, dok je dženaza zakazana za 13 sati na groblju Vlakovo u Sarajevu.
26.02.2012.

DIREKTOR INSTITUTA ZA ISTORIJU DR. HUSNIJA KAMBEROVIC: OVA ZEMLJA JE POSTOJALA I PRIJE NAS, PA CE NAS I NADZIVJETI

Direktor instituta za istoriju dr. Husnija Kamberović: Ova zemlja je postojala i prije nas, pa će nas i nadživjeti

Ključni događaji koji su doveli do nezavisnosti BiH odvijali su se u njenom užem i širem okruženju,

  |  26.02.2012.

Direktor instituta za istoriju dr. Husnija Kamberović: Ova zemlja je postojala i prije nas, pa će nas i nadživjeti

dr.Husnija Kamberović

..................................................................................

Dvadeset godina otkako su građani BiH na referendumu glasali za nezavisnost svoje zemlje, stanje u BiH je u velikoj disproporciji s početnim ciljevima, ocijenio je u razgovoru za Fenu, u povodu skorog obilježavanja 20. godišnjice nezavisnosti - 1. marta, direktor Instituta za istoriju Sarajevo prof. dr. Husnija Kamberović.

Mada je vladajuća elita tokom socijalističke Jugoslavije gradila zaseban identitet Bosne i Hercegovine, što je bilo posebno primjetno od početka 1960-ih godina, stjecanje pune državne nezavisnosti 1992. bilo je više rezultat historijskih okolnosti koje su dovele do raspada jugoslavenske države nego smišljene političke inicijative bosanskohercegovačke postkomunističke vladajuće elite, koja je poslije 1990. bila pocijepana po nacionalnim šavovima, kaže Kamberović o događajima koji su prethodili raspadu Jugoslavije i stvaranju nezavisne Bosne i Hercegovine.

Upravo zbog te pocijepanosti pokazalo se da elita nije imala jedinstven stav o budućnosti zemlje u predvečerje raspada jugoslavenske države, niti je bila politički zrela adekvatno odgovoriti na izazove s kojima se suočila, istaknuo je.

Ključni događaji koji su doveli do nezavisnosti Bosne i Hercegovine odvijali su se u njenom užem i širem okruženju, pa je odlazak Slovenije i Hrvatske iz Jugoslavije sam po sebi gurao Bosnu i Hercegovinu na taj put nezavisnosti.

Bošnjačka politička elita u cijelosti i većina hrvatske političke elite opredijelili su se za nezavisnost, dok se srpska politička elita tome suprotstavila. Nemogućnost dogovora elita, zbog posve različitih političkih projekata, smatra Kamberović, doveo je doduše do proglašenja nezavisnosti, ali i do strašnog rata čiji je cilj bio obesmiliti tu nezavisnost.

Da li je put koji je vodio ka nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. imao alternativu? Alternative su postojale, ali one nisu garantirale opstanak Bosne i Hercegovine. Nijedan od alternativnih projekata koji su bili u opticaju (historijski sporazum ili tzv. Beogradska inicijativa koja je imala cilj stvaranje nove državne zajednice koju bi na jugoslavenskim ruševinama činile Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) nije nudio ništa više niti bolje od ovog koji je vodio proglašenju nezavisnosti, istaknuo je.

Debate koje su vođene u Skupštini Bosne i Hercegovine, u Predsjedništvu, ali i u javnom diskursu općenito, pokazivale su nespremnost elita za političke dogovore i opredjeljenje za ostvarivanje svih ciljeva "sada i ovdje, odmah".

Tajni dogovori, koji su se odvijali u pozadini javnih diskusija, o čemu ponešto već saznajemo iz tajnih stenograma, pokazuju da je kod dijela hrvatske političke elite postojao ozbiljan alternativni projekt nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

- To posebno pokazuje sastanak što su ga 8. januara 1992. u Zagrebu vodila dva člana Predsjedništva BiH: Nikola Koljević i Franjo Boras. Dan nakon ovog razgovora proglašena je Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine, što je bio jasan znak da BiH mora krenuti ili u nezavisnost ili će nestati s historijske scene - kaže prof. Kamberović.

Većina se opredijela za nezavisnost, a proceduru je odredila međunarodna zajednica (odluka o referendumu 24. i 25. januara 1992., potom referendum 29. februara i 1. marta). Ostalo je manje-više poznato: rat, razaranja, masovna ubistva, brojni ratni zločini i na kraju genocid u Srebrenici.

Govoreći na kraju o tome šta su građani dobili u posljednjih 20 godina, Kamberović ističe "da je ovo što danas vidimo u Bosni i Hercegovini najbolji primjer koliko rezultat može biti u disproporciji s početnim ciljevima".

- Država koja je više pod protektoratom međunarodne zajednice nego što je nezavisna zemlja, pocijepana iznutra više nego ikad dosad u povijesti, s razorenom privredom i opljačkanim resursima u neshvatljivoj privatizaciji, narušenim međunacionalnim odnosima koji nisu bili nikada ovoliko izraženi, generacijama koje su se već formirale a da ništa ne znaju o bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj suštini, intelektualcima koji umjesto da promoviraju zajedničke vrijednosti svim silama se upinju da istaknu  razlike i na temelju toga dalje dokazuju kako ova zemlja upravo zbog toga nema svoju budućnost, kako ona nikada i nije bila ništa drugo do puki "povijesni krajolik"; akademskom zajednicom koja je više samo zajednica bez akademskog dostojanstva, zemlja bez radnika i seljaka (sve češće čujemo izraze o "bosanskim farmerima") i tako dalje. To je stanje koje ja danas vidim u ovoj zemlji, 20 godina poslije stjecanja nezavisnosti. Žalosna je to slika, ali mi se čini da je, bez obzira na sve to, jako važno insistirati na očuvanju državnog okvira, koji će buduće generacije moći ponovo ispuniti kvalitetnim sadržajem. Ova je zemlja postojala i prije nas, pa će nas i nadživjeti, kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju Sarajevo
.

26.02.2012.

HASAN ZOLIC, PROFESOR STATISTIKE I DEMOGRAFIJE: POPIS CE POKAZATI DA JE REPUBLIKA SRPSKA ETNICKI CIST TERITORIJ!

Hasan Zolić, profesor statistike i demografije: Popis će pokazati da je RS etnički čist teritorij!

Srebreničanin, naprimjer, koji nije prisutan u trenutku popisa statistički je izgubljen za ovaj grad

  |  26.02.2012.

Zolić: Bošnjaka ima od 45 do 47 posto (Foto: F. Fočo)

Zolić: Bošnjaka ima od 45 do 47 posto (Foto: F. Fočo)

....................................................................................................................................................................

Popis stanovništva, koji će u BiH biti organiziran 2013. godine po nedavno usvojenom zakonu iz kojeg je izbačen član 48., pokazat će da je Republika Srpska etnički čist teritorij sa oko 90 posto srpskog stanovništva, izjavio je za "Dnevni avaz" Hasan Zolić, penzionisani profesor statistike i demografije, bivši direktor Republičkog, a kasnije i Federalnog zavoda za statistiku, te Agencije za statistiku BiH.

Apsolutna većina

Procjene prof. Zolića govore da će popis 2013. pokazati da u BiH živi od 45 do 47 posto Bošnjaka, Srba oko 35 posto, a Hrvata oko 400.000. Međutim, problem će biti činjenica da su određeni teritoriji etnički čisti. On kaže da nije bilo političke volje da se ranije izvrši popis stanovništva.

Podsjetimo, član 48. predviđao je da se vlast dijeli prema rezultatima popisa iz 1991., s obzirom na to da nije proveden Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upravo je, kaže prof. Zolić, član 48. štitio određena područja kao što su Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Mostar i druga mjesta, gdje su muslimani 1991. bili apsolutna većina, a danas su velika manjina.

- Šta je s područjima, recimo, istočne Bosne. Šta ćete tamo popisati, kada se u brojna mjesta niko nije vratio. Uz to, treba znati da u skoro svim zemljama, koje su doživjele ratna razaranja kao BiH, oko 25 do 30 posto prognanih nikada se ne vrati na svoja ognjišta, bez obzira kakvi im uvjeti budu osigurani. Kad dožive jednom torturu, nož, a naviknu se na svjetla Štokholma, ljudi se vrlo rijetko vraćaju - kaže prof. Zolić.

Upravo će, kaže, činjenica da će u većini gradova RS Bošnjaci i Hrvati ostati bez svojih predstavnika u vlasti doprinijeti još sporijem povratku u etnički očišćeni teritorij, što bi za sva vremena moglo cementirati rezultate genocida.

Prisutno stanovništvo

Profesor Zolić upozorava da će dodatni problem predstavljati i činjenica da EU traži da se stanovništvo popisuje po kategorijama "prisutno" i "stalno" stanovništvo.

- To znači da je prisutno stanovništvo ono koje u tom mjestu stalno živi u trenutku popisa. Međutim, znamo koliko je naših ljudi prijavljeno u RS, a žive u FBiH. Oni će se morati odlučiti. To praktično znači da će Srebreničanin koji nije prisutan u trenutku popisa biti statistički izgubljen za ovaj grad - upozorava Zolić.

Ipak, smatra da popis treba izvršiti, jer on daje sliku stanja jedne države te napominje da popis nije samo pitanje nacionalnog ili etničkog elementa. Mnogo je važnija, barem za napredne zapadne zemlje, slika koju rezultati popisa daju o ekonomskom stanju zemlje. Kad stranac dođe u BiH, investitor, naprimjer, pravi procjene prema svom planu po pitanju obrazovanja, starosne strukture, broja stanova....

Etnički elementi su, dodaje prof. Zolić, u Evropi sekundarni, odnosno manje bitni. Međutim, u BiH mnogo je važnije koliko ima Srba ili Bošnjaka na nekom teritoriju nego kakva je njihova obrazovna struktura.

Vlast u Mostaru pripast će Hrvatima

Za primjer prof. Zolić uzima Mostar, u kojem je poslije agresije povećan broj stanovnika, ali je nacionalna struktura potpuno izmijenjena.

- Danas u Mostaru ima oko 111.000 stanovnika, a prije rata imao je oko 75.000. U istočnom dijelu većina su Bošnjaci, a u zapadnom Hrvati. Popisom bez člana 48. vlast u Mostaru pripast će Hrvatima, iako su muslimani u ovom gradu 1991. bili apsolutna većina - kaže prof. Zolić.

26.02.2012.

DVIJE DECENIJE OD REFERENDUMA ZA NEZAVISNOST BiH: PRAZNIK KOJEG NE PRIZNAJU U ENTITETU RS-E

Dvije decenije od referenduma za nezavisnost: Praznik kojeg ne priznaju u RS

Za nezavisnost BiH glasali su svi, i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, smatra Miro Lazović

  |  26.02.2012.

Dvije decenije od referenduma za nezavisnost: Praznik kojeg ne priznaju u RS

I dvadeset godina nakon 1. marta 1992., kada su se građani opredijelili za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, Dan nezavisnosti bit će obilježen samo u jednom dijelu zemlje.

Porazna je činjenica da političari iz Republike Srpske koji primaju platu iz budžeta te iste, nezavisne BiH, ne priznaju jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše zemlje.

Događaji koji su prethodili 1. martu 1992. bili su burni. Jedan od svjedoka strahovitih političkih pritisaka tih dana bio je i tadašnji poslanik u Parlamentu Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović. Kasnije je u nekoliko navrata svjedočio o prijetnjama smrću upućenim njemu i njegovoj porodici.

- Na sjednici Parlamenta održanoj 25. januara 1992. odlučivalo se o referendumskom pitanju. Ta sjednica održana u ranim jutarnjim satima bila je duga i burna. Prije odluke o referendumskom pitanju na scenu su stupile prijetnje političara iz SDS-a kojim su nastojali isposlovati da svi poslanici srpske nacionalnosti napuste sjednicu. Pokušavali su da nas zaplaše. Prijetili su nam smrću, i nama i našim porodicama, prisjetio se za Fenu Lazović.

Na njegovu adresu su tih dana pristizali prijeteći telegrami i pozivi na sastanak s čelnicima SDS-a.

- Nisam popustio pritiscima i bio sam prisutan kada je izglasano ovo referendumsko pitanje. Nažalost, poslije 1. marta nastupile su burne reakcije kroz postavljanje barikada, a zatim i kroz otvorenu agresiju - kazao je Lazović.

Dan nezavisnosti je rođendan BiH, i to je, kaže Lazović, historijska činjenica koja ne može biti promijenjena i kao takva živjet će zauvijek.

A za nezavisnost Bosne i Hercegovine glasali su svi, potvrdio je Lazović, i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Kako je onda moguće da današnji političari iz RS-a uporno odbijaju  prihvatiti ovaj datum?

- To je apsurd koji je prisutan već dugo vremena. Oni koji negiraju nezavisnost BiH, iste one države od koje, zahvaljujući njenoj nezavisnosti, imaju ogromne privilegije, plate i značajne pozicije. Da nije bilo nezavisnosti države, ne bi danas mogli putovati po svijetu uime te države, zarađivati i imati političku moć. Iza tog negiranja krije se produžena ruka SDS-ove karadžićevske politike u smislu da oni nikada nisu priznavali cjelovitu i nezavisnu BiH. Ratni ciljevi brisanja jednog naroda i teritorijalne razgradnje BiH tada nisu ostvareni, ali su još uvijek u glavama nekih - kazao je Lazović.

Odakle toliki otpor kada je u pitanju obilježavanje Dana nezavisnosti ili Dana državnosti pokušao je za Fenu pojasniti i predsjednik Alternativnog kluba Trebinje Blažo Stevović.

- Stvar je lične kulture i bezobrazluka ne slaviti Dan nezavisnosti BiH, a u isto vrijeme ići u Sarajevo na blagajnu i uzimati novac od te iste države. Ta država da nije nezavisna ne bi imala ni blagajnu. Suština djelovanja tih srpskih političkih licemjera je da odu u Sarajevo koje toliko mrze i da tamo dignu svoje plate. S druge strane, ovu državu i običan narod drže u obmani pokušavajući ih uvjeriti da su oni zaštitnici srpskih interesa. Nadam se da će na funkcije u BiH uskoro biti birani građani BiH koji će osim blagajne obilaziti i druge prostorije u državnim institucijama naše zajedničke, suverene, nezavisne, cjelovite i nedjeljive BiH - kazao je za Fenu Stevović.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH Lazar Prodanović neobilježavanje Dana nezavisnosti BiH u Republici Srpskoj obrazlaže tvrdnjom da taj datum za Srbe ne predstavlja nikakav praznik.

- Ovaj datum je značajan samo po tome što je, nažalost, bio generator ratnih sukoba u BiH. Za BiH bi bilo puno bolje kada bi se fokusirala na usaglašavanje datuma koji su od općih interesa za sve - rekao je u izjavi za Fenu Prodanović.

Istakao je da je 1. marta 1992. godine, 99 posto Srba na referendumsko pitanje odgovorilo negativno, te da je to jasan pokazatelj da Srbi nisu željeli nezavisnu BiH.

Građani BiH su se 1. marta 1992. na referendumu ipak opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji BiH, dok je u RS-u 1. mart običan radni dan. Ovaj datum je uprkos svemu historijska činjenica.

Tog dana 1992. godine 64 posto građana BiH potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje "da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih građana i ravnopravnih naroda".

Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Kada je Skupština SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadašnji lider SDS-a, a sada haški optuženik Radovan Karadžić, otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom.

U ratu koji je uslijedio stotine hiljada ljudi je ubijeno i ranjeno, više od milion protjerano, a ratnim zločinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.

Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH trebalo bi da bude riješeno donošenjem zakona o praznicima na nivou države. Prema nekim inicijativama, kao mogući datum za obilježavanje Dana nezavisnosti spominje se i 22. maj, dan kada je BiH primljena u Organizaciju Ujedinjenih naroda.

26.02.2012.

DANA SKRBA NA SVOM PROFILU OBJAVILA DIJELOVE SVOJE POEZIJE" "MRAKU SE NE OTIMAM VISE"

Dana Škrba na svom profilu objavila dijelove svoje poezije: "Mraku se ne otimam više"

Škrba se sumnjiči da je brutalno zaklala vlasnika fotografske radnje Mustafu Bukvića

 26.02.2012.

Dana Škrba na svom profilu objavila dijelove svoje poezije: "Mraku se ne otimam više" (VIDEO)

Dana Škrba

..................................................................................

Prošlost Dane Škrbe, 30-godišnje žene koja se sumnjiči da je zajedno sa svojim nevjenčanim suprugom Elvirom Koraćem (30) brutalno zaklala fotografa Mustafu Bukvića, sve više privlači pažnju javnosti u BiH.

Zanimljivo je da je dan prije nego što će počiniti ubistvo na svom Facebook profilu postavila video gdje čita svoju poeziju dok se u pozadini izmjenjuju fotografije na kojima je od nekih prikazan i njen lik.

Poezija Dane Škrbe, objavljena na njenom profilu, je mračna i prilikom slušanja ostavlja veoma tjeskoban i nelagodan utisak.

Ispunjena je depresivnim detaljima, a na pomenutom posljednjem videu posebno se ističe stih: "Pokušavam se odužiti mraku koji me obuzima, i ne otimam mu se više".



Cijeli njen Facebok profil ispunjen je sličnim videima, te fotografijama raznoraznih kreacija za koje se pretpostavlja da im je Škrba autor.

Također, na profilu se nalaze i fotografije događaja na kojem je Dana Škrba pred publikom čita poeziju.

Šokantni detalji o "dobrinjskom koljaču": Na duši već nosi oca Izeta, majku Fatimu i sestru Elviru!

Policiji je predočen i SMS: "Zaklao sam ga, je... mi je ženu, slikao ju je golu, slikao mi je i dijete"

Autor | Objavljeno 26.02.201

Najnovije informacije vezane uz monstruozno ubistvo fotografa Mustafe Bukvića kažu da je 30-godišnja Dana Škrba tokom saslušanja priznala da je ona brutalno zaklala nesretnog čovjeka. Kako nezvanično saznajemo, Škrba je istražiteljima ispričala na koji način je ubila Bukvića te je u potpunosti opisala kako je do ubistva došlo.

Postoji mogućnost da Škrba štiti svog nevjenčanog supruga Elvira Koraća (41), koji je odranije poznati serijski ubica. Međutim, od policijskih dužnosnika jučer je bilo nemoguće dobiti zvanične informacije o ovom slučaju.

Monstruozna prošlost

Nejasno je i zašto nisu umirili prestravljene građane koji su dva dana bili u neizvjesnosti da li se negdje u njihovoj blizini nalazi i Korać. Kako smo sinoć saznali, Korać je još prekjučer popodne sam otišao na Neuropsihijatrijsku kliniku u Sarajevu i to bez pratnje policije.

Tek oko 18 sati naši novinari su sinoć donekle uspjeli razjasniti nalazi li se Korać u bijegu ili je, pak, na Klinici za psihijatriji Kliničko-univerzitetskog centra Sarajevo (KCUS).

Abdulah Kučukalić, direktor Psihijatrijske klinike, potvrdio nam je da se Korać sam prekjučer u poslijepodnevnim satima javio ljekarima.

- On je kod nas primljen na liječenje, jer to je pacijent koji je već više puta boravio u psihijatrijskim ustanovama. On nije ništa govorio o ubistvu na Dobriji niti se ponašao tako da je moglo biti razlog njegovog dolaska u bolnicu. Ja nisam dobio saznanja da je on izvršio to krivično djelo. To niko ne zna! Tačno je da je on svojevremeno ubio svog oca, majku i sestru. Policija je s njim razgovarala, ali za sada nema indicija da je on ubio tog čovjeka - kazao nam je Kučukalič.

Inače, nakon što je fotograf Mustafa Bukvić (67) brutalno ubijen u fotografskoj radnji u sarajevskom naselju Dobrinja, o Koraću su isplivali detalji iz prošlosti koji lede krv u žilama. Kako saznajemo, Korać na duši nosi svoju kompletnu porodicu. Brutalno je pred rat u BiH ubio oca, a 1993. godine i svoje majku i sestru!

"Dnevni avaz" ekskluzivno donosi detalje istrage i bjesomučne policijske potrage za Koraćem i njegovom nevjenčanom suprugom Danom Škrbom, koja je jučer priznala životinjsku egzekuciju. Ona je preksinoć locirana i uhapšena na Autobuskoj stanici u Mostaru.

Nezvanično saznajemo da je nesretni fotograf pronađen zaklan, koji je ležao potrbuške. Prema svemu sudeći, ubica je Bukvića morao savladati te ga oboriti, nakon čega mu je iskasapio vrat nožem. Istražitelji još ispituju je li Dana mogla savladati te zaklati nesretnog čovjeka.

Veš-mašina i SMS

Tokom potrage za ovim horor parom policajci su ih tražili u stanu Danine tetke, gdje su povremeno boravili. I policija iz Istočnog Sarajeva bila je uključena u potragu, a ulica u blizini tržnog centra "Tom" bila je blokirana čak do šest sati ujutro. U tetkinom stanu pronađena je uključena veš-mašina u kojoj se prala odjeća, a za sada nije poznato je li osoba koja je zaklala fotografa nosila tu odjeću prilikom izvršenja ubistva.

Interesantan detalj koji se tiče eventualnog motiva ovog ubistva isplivao je jučer.

Naime, jedna za sada nepoznata osoba primila je SMS koji je pokazala policiji, a u kojem je pisalo: "Zaklao sam ga, je... mi je ženu, slikao ju je golu, slikao mi je i dijete".

Tokom istrage privedeno je više osoba s Dobrinje, a kako saznajemo, među njima je bilo i ovisnika o drogama, od kojih je policija, navodno, dobila korisne informacije.

Kompletna priča i dalje je, zahvaljujući šutnji policije, vrlo nejasna, a i pored toga što je Škrba priznala da je zaklala Bukvića, ostaje misterija je li ona zaista ubica.    

'Prekopao' oca

Prema svemu sudeći, Korać je opasni serijski ubica. On je ubio svog oca Izeta pred rat, a 1993. majku Fatimu i sestru Elviru. Oca, koji ga je, navodno, zlostavljao te bio alkoholičar, ubio je, kako saznajemo, dok je pijan ležao u krevetu i to ga je bukvalno "prekopao" krampom, nakon čega je uhapšen. No, zbog rata uspio je pobjeći iz zatvora u Foči.

Došao je u Vogošću, a njegove sljedeće žrtve su bile majka i sestra, koje je ubio 29. decembra 1993. godine. Hladnokrvno ih je ubio iz pištolja na spratu porodične kuće. Pokušavajući prikriti ovaj zločin, oba leša je odnio u podrum te ih posuo krečom i pokrio granjem.

U podrumu čuvao leševe majke i sestre šest mjeseci

Nakon što ih je ubio i zakopao u podrum, Korać je tvrdio da je sestru i majku poslao konvojem za Austriju, otkrivaju naši izvori.

Živeći u nevjenčanom braku s jednom Romkinjom, oko pola godine je tako čuvao leševe majke i sestre u podrumu kuće. Na kraju je ona pobjegla od njega i sve prijavila policiji. Kada je uhapšen, Korać je prilikom ispitivanja policiji izjavljivao da uživa ubijajući ljude. Imao je i spisak osoba koje je namjeravao, također, likvidirati, sumnjajući da su bili u ljubavnoj vezi s njegovom majkom!

Zbog ubistva majke i sestre Korać je ležao u KPZ-u Zenica, a izvjesno vrijeme bio je i na liječenju na psihijatriji. No, nikome nije jasno kada i kako se on našao na slobodi! 

Prema riječima dr. Kučukalića, Korać je i ranije dolazio u njihovu ustanovu, jer je dugogodišnji psihički bolesnik. Ranije je liječen u Zenici i više puta je bio smješten na KCUS-u.

- Svaki put kada se njegovo zdravstveno stanje pogorša, on dođe kod nas kako njegova bolest ne bi uzela maha. Tako se i ovaj put javio našem dežurnom ljekaru, govoreći kako se ne osjeća dobro. Mi smo o tome obavijestili policiju, tako da su njihovi inspektori dolazili i razgovarali s njim. Da ima indicija da je on počinio to ubistvo, bio bi uhapšen - rekao nam je Kučukalić.

 

26.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Hillary Clinton :Dogovor Beograda i Prištine će omogućiti nova priznanja Kosova  -  City ubjedljiv: Džeki trebale dvije minute da postigne gol (VIDEO)  -  Bakir Izetbegović : Svi se moramo suočiti sa sopstvenom savješću, suditi zločincima  -  Azem Vlasi : Srbija se miri sa činjenicom da je Kosovo neovisna država  -  Filandra koriguje Cerića : Bošnjaci imaju svoju državu, njeno ime je BiH  -  

Bakir Izetbegović : Svi se moramo suočiti sa sopstvenom savješću, suditi zločincima
 
Biće nastavljena normalizacija odnosa i pozitivni trendovi. Ubijeđen sam da će BiH biti član Evropske unije i NATO-a, da će životni standard naših građana biti na evropskom nivou. Entiteti će postojati, ali će biti skoro nebitno u kojem od njih živite. Ako neko cijeni da je ovo preoptimistična prognoza, neka pogleda statističke podatke i sopstvenu platnu listu od prije deset godina, i neka se sjeti ...
. Hillary Clinton :Dogovor Beograda i Prištine će omogućiti nova priznanja Kosova
 
Američka državna sekretarka vjeruje da će dogovor koji su postigli Beograd i Priština omogućiti Kosovu nova priznanja i ponovila da SAD ostaju privržene nezavisnosti,.
. City ubjedljiv: Džeki trebale dvije minute da postigne gol (VIDEO)
 
Fudbaleri Manchester Citya ubjedljivo su savladali gostujući Blackburnsa 3:0 u posljdnjem večerašnjem meču 26. kola Premijer lige, a za igrača utakmice proglašen je Aleksandar Kolarov...

ZANIMLJIVE VIJESTI

26.02. 2012.

Ilustracija

Srpski s mukom: Sporazum i komentari

Dogovor Beograda i Prištine ne rešava pravi problem na ovoj relaciji: je li Kosovo nezavisna država ili ne, piše kolumnista Teofil Pančić Dalje

Region i svet: Dogovor Beograda i Prištine odlična vest

Zvaničnici ocenjuju da je potignuti dogovor o regionalnom predstavljanju Kosova značajan i za regiju i za evropske integracije dve zemlje Dalje

"Snežna kriza" približila susede

Tema sedmice: Nezapamćena zima u regionu u kojoj je bilo i ljudskih žrtava, aktuelizovala je nužnost međudržavne saradnje jer prirodne katastrofe ne znaju za granice Dalje

26.02.2012.

BiH: REGIONALNA SARADNJA NEMA ALTERNATIVU

BiH: Regionalna saradnja nema alternativu

Sastanak zvaničnika iz regiona u Banja Luci, 24. februar 2012.

............................................................................................................................

25.02.2012
O nužnosti saradnje u vanrednim situacijama bilo je u petak riječi na sastanku zvaničnika iz regiona u Banja Luci.

Regionalna saradnja nema alternativu, osnovna je poruka skupa premijera iz zemalja regiona koji su na sastanku u Banja Luci razgovarali o koordiniranju aktivnosti na sprečavanju mogućih poplava, kao posljedice snježnog nevremena na Balkanu.

„Ova teška situacija je dala podsticaj da se nađemo“, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda.
 
U oblasti spašavanja ljudi i imovine proteklih godina potpisano je više sporazuma između zemalja regiona. Na posljednjem sastanku usvojeno je šest zaključaka kojima se podržavaju nadležna ministarstva, institucije, elektroprivrede da rade na koordinaciji i prevenciji eventualnih poplava.

Domaćin banjalučkog sastanka, premijer RS, Aleksandar Džombić, kaže kako će uskoro biti imenovani predstavnici na ministarskom nivou kako bi suradnja bila unaprijeđena.
Vjekoslav Bevanda
......................................​​
„Potrebno je u toku ove godine održati ministarsku konferenciju na kojoj bi bili usaglašeni i potpisani protokoli o saradnji i uslovima elementarnih nepogoda, shodno inicijativi o stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, kao okviru koji definiše saradnju u ovakvim uslovima“, naglasio je Džombić.

U zaključcima je takođe utvrđeno da je na ministarskom nivou potrebno definisati nivo saradnje u oblastima koje do sada nisu pokrivene bilateralnim protokolima.

„To jeste pozitivna politička odluka sa ovih prostora“, smatra predsjednik Vlade Srbije, Mirko Cvetković.

Izaslanik hrvatskog premijera, ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Ranko Ostojić, kaže kako su dogovorene aktivnosti posebno vazne za saradnju lokalnih zajednica u pograničnim područjima.

„Bez obzira na to o kojoj se jedinici radilo, ako se ona nije sposobna odbraniti od katastrofe, onda joj treba neko pomoći. To može biti neko ko nije iz iste države“, rekao je on.

Saradnja posebno važna ljeti

Sličnih akcija već je bilo. Na području Hercegovine, u Tomislavgradu, su pomagale jedinice civilne zaštite iz Republike Hrvatske, koje su se prve probile kroz snježne nanose ovog zametenog gradića i okolnih sela.

Pomoćnik ministara sigurnosti BiH, Samir Agić, naglašava kako je regionalna saradnja u zaštiti ljudi i imovine posebno važna tokom ljetnjih mjeseci, kada su najveći rizici od požara.

„Kada god neka od zemalja ima potrebu za angažovanjem snaga susjednih zemalja, mi smo jedni drugima uvijek spremni pomoći. Posebno je značajno da u toku ljetnje sezone, državna uprava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, u mnogome pomažu BiH u gašenju i lokaciji požara otvorenog prostora, naročito u pograničnom području sa Republikom Hrvatskom jer Republika Hrvatska ima i kanadare i traktore, dok ih BiH još uvijek nema. Ista stvar je i sa Crnom Gorom. Sa Srbijom smo imali izuzetnu saradnju, slali smo i imali smo ponude u različitim uslovima. BiH je ponudila pomoć Republici Srbiji kada je bio zemljotres prošle godine u Srbiji, a oni su nama nudili pomoć kada su bile poplave“, navodi Agić.

Agić podsjeća da je u proteklih nekoliko godina potpisano više sporazuma i protokola o saradnji. Posebno naglašava važnost multilateralnog sporazuma sedam zemalja regiona.

„Dali smo nadležnost jedni drugima da zajednički radimo u različitim oblastima. Hrvatska i Srbija su, po dogovoru sedam rukovodilaca zemalja, dobili aktivnosti i treninge vezane za požare. Makedonija i Crna Gora su dobili mogućnost da djeluju na regionalnom planu u slučaju zemljotresa. Albanija je dobila mogućnost da u regionu Skadra organizuje trening centar za poplave. BiH je dobila obavezu da bude regionalni centar za procjenu i analizu rizika. Slovenija je ponudila sve svoje kapacitete za požare visokih temperatura, recimo u tunelima“, rekao je on.

Treba podsjetiti da nadležnost nad sistemom zaštite i spašavanja u BiH pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Okvirnim Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda u BiH predviđeno je da se formira specijalna jedinica za zaštitu i spašavanje BiH, samo ukoliko bi BiH trebala pružiti pomoć drugim državama.

Iako su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH podržali inicijativu predstavnika gorskih službi spašavanja s područja oba entiteta da se formira državna gorska služba, inicijativa je odbačena iz RS jer po njihovom tumačenju izlazi iz okvira Dejtonskog sporazuma.
26.02.2012.

IZVJESTAJ INSTITUTA IZ HEIDELBERGA: OD DRUGOG SVJETSKOG RATA NAJVISE RATOVA BILO JE U 2011. GODINI

Izvještaj Instituta iz Heidelberga: Od Drugog svjetskog rata najviše ratova bilo je u 2011. godini

image Vojska u Siriji 

.......................................................

(24SI) - Institut za istraživanje međunarodnih konflikta iz Heidelberga (HIIK) objavio je svoj redovni izvještaj u kojem se ističe kako je u 2011. godini zabilježen najveći broj oružanih sukoba još od Drugog svjetskog rata, čak njih dvadeset.

 [24 sata info] 

 U protekloj se godini ratovalo od Meksika preko arapskog svijeta do granica Pakistana, a ne čini se kako bi se situacija trebala poboljšati u 2012. godini
Politolozi njemačkog instituta HIIK, koji se bavi istraživanjem konflikta, imali su dosta posla protekle godine. Za razliku od 2010. godine, kada su pobrojali šest ratova u svijetu, taj broj je u 2011. Skočio na vrlo zabrinjavajućih dvadeset! Još gore, HIIK je istraživao čak 338 konfliktnih situacija u zemljama širom svijeta, od čega se njih 38 svrstava u kategoriju 'visokonasilnih konflikta', koji se definiraju kao 'sukobi s masovnim korištenjem organizirane sile', a među njima je dakle dvadeset koji su narasli na nivo ratnog stanja.

Šest ratova iz 2010. se nastavilo i u godini koja je iza nas. Pakistanska ofenziva protiv Talibana na zapadu zemlje je prošle godine odnijela više od četiri hiljade života, a pogoršao se i rat u Somaliji između vlade i islamskih pobunjenika, zbog čega je nekih 300 hiljada ljudi izgubilo svoje domove i spas potražilo u izbjeglištvu. U Iraku je pak u oružanim sukobima poginulo 4000 ljudi, dok se ni stanje u Darfuru nije pretjerano poboljšalo, unatoč odvajanju juga Sudana od islamističke vlade u Kartumu.

Specifičan je naročito sukob u Meksiku, koji se vodi između narko-kartela i države, a u međuvremenu je već toliko eskalirao da se pretvorio u pravi ratni sukob, smatraju hajdelberški politolozi. Naročito je zabrinjavajuće što se ovaj sukob proširio u skoro sve regije Meksika, te u njemu svakodnevno stradavaju civili, ali i pripadnici snaga sigurnosti, te novinari čije se pisanje ne sviđa narko-kartelima.

Svježi ratni sukobi su nastali u arapskom svijetu, zbog pobune naroda protiv diktatorskih režima, pa se u 2011. ratovalo u Libiji, Jemenu i Siriji, u kojoj se stanje svakodnevno pogoršava. Ni u subsaharskoj Africi sigurnosna situacija nije postala bolje, te se ratuje u Obali bjelokosti, ali i u naoko stabilnoj Nigeriji, čiji su pojedini dijelovi ratne zone u borbi između vlade i raznolikih pobunjenika.

Politologinja iz HIIK-a Natalie Hoffman smatra kako se 'ne pokazuju tendencije koje bi dovele do mirnijeg svijeta', ali i da bi se u ovoj godini ratni sukobi naročito mogli proširiti u Africi. HIIK se međunarodnim istraživanjem konflikta i izdavanjem godišnjeg izvještaja bavi još od 1991. godine, te svake godine izdaje i tzv. Barometar konflikta, koji je ove godine očito vrlo zabrinjavajući. Prema kriterijima HIIK-a, računa se pet ključnih elemenata za procjenjivanje nivoa oružanog sukoba, između ostalog broj poginulih, kakvo se oružje i u kojoj količini upotrijebljava, iznos materijalnih šteta, broj izbjeglih usljed ratnih zbivanja i slično.

U izradi HIIK-ova izvještaja učestvuje čak 120 naučnika iz cijelog svijeta, od kojih su neki i tzv. 'direktni promatrači konflikta'. Zaključak hajdelberškog instituta je poražavajući, te svjedoči o tome da je danas svijet ispunjen s mnogo više nasilja, ubijanja i rata nego u odnosu na prije dvije godine, pa ne čudi i strašna statistika od 20 ratova, piše Tportal.

 

(24sata.info)


26.02.2012.

SDA: NA SASTANKU U BANJOJ LUCI SU NEGIRANE INSTITUCIJE I NADLEZNOSTI DRZAVE BiH

SDA: Na sastanku u Banjoj Luci su negirane institucije i nadležnosti države BiH

 
image SDA / 24sata.info

............................

(24SI) - Stranka demokratske akcije (SDA) izražava svoju ozbiljnu zabrinutost u povodu sastanka predsjednika vlada regiona posvećenog zajedničkim aktivnostima na predupređivanju eventualnih opasnosti od poplava i drugim pitanjima od regionalnog značaja, koji je, na poziv premijera Republike Srpske Aleksandra Džombića organizovan u petak u Banjoj Luci i kojem su prisustvovali predsjednici vlada Srbije, Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske kao izaslanik predsjednika Milanovića te predsjedavajući Vijeća ministara BiH i premijer Federacije BiH.

 [24 sata info] 

- Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju je zakon na nivou Bosne i Hercegovine i prema njemu međunarodna saradnja i koordincija, po tim pitanjima su u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine odnosno Ministarstva sigurnosti, ističe u subotu SDA u saopćenju.

S obzirom da se radilo o sastanku regionalnog karaktera, domaćin je trebao biti predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a ne entitetski premijer - to, ističe SDA, predstavlja ozbiljan presedan i opasnost da se u budućim regionalnim ili čak bilateralnim susretima (iz nadležnosti/domena države BiH) pojavljuju entiteti, što nije u skladu s Ustavom BiH i zasigurno ne međunarodnom praksom.

SDA je iznenađena činjenicom da je, na osnovu lične procjene i bez konsultovanja Vlade premijer Federacije BiH pristao da učestvuje na sastanku kojim su negirane institucije i nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

- Naša zabrinutost je time veća, što je jedan od učesnika jasno rekao da se ne radi samo o dogovaranju koordinacionih aktivnosti i zajedničkog djelovanja, već da je riječ i o jakoj političkoj poruci – pitamo premijera Nikšića da li se radi o političkoj poruci po kojoj je država Bosna i Hercegovina skup entiteta odnosno po kojoj se stvara ambijent da dvije entitetske vlade vladaju državom BiH?, stoji u saopćenju SDA.

SDA još jednom podvlači da entiteti nemaju nadležnost međunarodne saradnje u oblasti zaštite i spašavanja te da je Okvirnim zakonom i sporazumima potpisanim sa susjednim zemljama decidno definisano kako i u kojim oblastima se sarađuje, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću SDA.



(Fena)


25.02.2012.

TRI DESETLJECA SIMBOLA ZLATNE ERE: "DANAS" SE PRVI SUPROTSTAVIO MILOSEVICEVOM FASIZMU

Tri desetljeća simbola zlatne ere: "Danas" se prvi suprotstavio Miloševićevom fašizmu

Među elitom tadašnjeg novinarstva vrhunske analize u "Danasu" su godinama pisali i Fahrudin Radončić, Vlastimir Mijović, Zlatan Dizdarević, Senad Avdić

Autor |  25.02.2012.

Veliko ime: Jedna od naslovnica "Danasa"

Veliko ime: Jedna od naslovnica "Danasa"

..................................................................................................................

Skromnim medijskim spomenima ovih dana obilježena je trideseta godišnjica izlaska prvog broja legendarnog tjednika "Danas". Zagrebačka štampa preko njega je, prvi put u bivšoj Jugoslaviji, tiražno i utjecajno nadmašila beogradske sedmičnike.

Vrtoglavi tiraži

Kritičkim pisanjem vrhunskih autora iz cijele SFRJ list je odmah dosegnuo prodaju od danas nezamislivih 100.000 primjeraka, tokom 1984/85. pao je na 35.000, da bi se dolaskom Mirka Galića za novog urednika list konsolidirao i krenuo u ekspanziju. Tokom 1989., 1990. i 1991. "Danas" je, pod uredničkim vodstvom Dražena Vukova Colića i Mladena Maloče, dostigao vrhunac s tiražom od 250.000 prodatih primjeraka sedmično.

Iz BiH su za "Danas" sarađivali Vlastimir Mijović, Zlatko Dizdarević i Senad Avdić. Fahrudin Radončić bio je jedini iz BiH u stalnom radnom odnosu s tom velikom novinom i vrlo je zanimljivo da je u toj novini primljen 1989., jer ga je Miloševićev režim u tadašnjoj Jugoslaviji ostavio bez posla u novinarstvu i krivično gonio. Radončić je, tekstovima iz Titograda, Prištine i Sarajeva, ukazivao na podmukle nakane koje Beograd ima prema našoj zemlji i cijeloj SFRJ.

- "Danas" je bio najautoritativniji i najreprezentativniji medijski projekt printanog tipa koji je ikad nastao na području bivše Jugoslavije. To je bila novinarska Sorbona i, ako niste imali izvanrednu analitiku, ličnu hrabrost, fenomenalnu novinarsku prodornost i veze, te vokabular i talent, niste mogli ni pomisliti da se nađete u tom timu od 15 profesionalnih novinara i 30-tak zaista reprezentativnih saradnika s područja cijele tadašnje države.

Politički, "Danas" se prvi suprotstavio Miloševićevom fašizmu, što je bila nevjerovatna hrabrost i svi smo zbog toga u svojim sredinama bili anatemisani. Tek kada je počelo veliko krvoproliće, mnogi su se sjetili upozorenja iz "Danasa". Svjesni laži Miloševićeve namjere da podjarmi druge narode, otvoreno smo se zalagali za otpor takvoj politici i za suverenost svake od tadašnjih republika i nacija u sastavu SFRJ. Ja sam, primjerice,  napisao knjigu o nezavisnosti Kosova 1990. čiji je izdavač bio "Danas" - kaže Radončić.

Ostaje za historiju da je Radončić u ovom listu najavio bukvalni "politički hanibalizam" Beograda prema BiH, koji u Sarajevu tada mnogi nisu razumjeli niti uzimali zaozbiljno, ne shvatajući da krvava najezda neumoljivo nadolazi.

Kritičke analize

Upravo tekstom u ovom tjedniku, Vlastimir Mijović prvi je dokumentirao zloćudne planove Srbije. Ujesen 1989. u "Danasu" je publicirao povjerljive podatke iz tajne službene zabilješke MUP-a Srbije o pripremi agresije na BiH, zbog čega je sudski i medijski proganjan.

- Otvarali smo oči zbunjenoj javnosti i kritički analizirali političke događaje i procese koji su vodili razbijanju SFRJ i pokušaju uspostavljanja nove velikosrpske tvorevine. Većina novinara svijetla obraza je iznijela i daljnji tok svoje karijere, zbog čega su uglavnom ostajali bez ikakvog stalnog zaposlenja. Izuzeci su bili Aleksandar Tijanić, koji se priklonio miloševićevskoj politici, i Nenad Ivanković, koji se prislonio uz Tuđmana - kaže Mijović.

Perfidno ugašen pod okovima Tuđmanove cenzure

Kasnije je HDZ-ova vlast preuzela ime "Danas", da bi pod tim časnim imenom prodavala golu propagandu. To je rezultiralo potpunim padom tiraža i definitivnim gašenjem lista.

Budući da se nije htio uklopiti u okove tadašnje Tuđmanove ratne i nove jednostranačke cenzure, uslijedio je niz tehničkih radnji kojima je tjednik 1992. perfidno ugušen
.

25.02.2012.

"EL PAIS": BOSANCI I HERCEGOVCI NAJBOLJE RAZUMIJU SITUACIJU U SIRIJI JER SU I NJIH MLJELI KAO MESO

"El Pais": Bosanci i Hercegovci najbolje razumiju situaciju u Siriji jer su i njih mljeli kao meso

Ukoliko Zapad ne izvrši intervenciju, srebrenički ratni front iz 1995. protezat će se do Homsa

| 25.02.2012.

"El Pais": Bosanci i Hercegovci najbolje razumiju situaciju u Siriji jer su i njih mljeli kao meso

Svakodnevni snimci bombardovanja i opsade Homsa od vojnih i sigurnosnih snaga Bašara al-Asada prizivaju snažne uspomene kod onih koji su upoznati o ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Bosanci i Hercegovci su čak i previše dobro upoznati o mašineriji za mljevenje mesa savremenog opsadnog ratovanja, kaže se u tekstu autora Emira Suljagića i Reufa Bajrovića koji je objavljen u španskom listu El Paisu.

Ovakvi nemilosrdni napadi na sirijski narod ne smiju se više dozvoljavati. Kao što je bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom prije dvije decenije, jedan od prvih koraka koje je Evropska unija preduzela uoči rastuće tragedije u Siriji jeste da se uvede embargo na uvoz oružja. Međutim, iskustvo iz Bosne trebalo bi služiti u diskreditiranju temeljne pretpostavke da što je manje naoružanja to će biti i manji broj žrtava.

Embargo na oružje

Čak je i glavni zastupnik UN-ovog embarga na uvoz oružja, tadašnji britanski ministar vanjskih poslova, Douglas Hurd, kasnije izrazio žaljenje zbog njegovih napora u sprječavanju izjednačavanja sukobljenih strana. Jugoslavenska narodna armija i njeni pomoćnici bosanski Srbi upotrebljavali su oružje protiv praktički nenaoružanog protivnika, armije Republike Bosne i Hercegovine.

I da nema podršku Rusije i Irana Asad bi držao utjecajan monopol nad smrtonosnim snagama u Siriji, baš kao što je to ranije radio i njegov otac i saveznik Slobodana Miloševića. Zločini protiv čovječnosti koje čine snage sirijskog režima mogu se izjednačiti s djelima etničkog čišćenja koje je Balkan doživio u 1990-im, navodi se u ovom tekstu.

Ne postoji moralna razlika između sadašnje Sirije i prošlogodišnje Libije, gdje su Zapad i neke arapske zemlje učinkovito intervenirali u zaštiti civila i omogućili popularno oslobođenje. Iako Siriju nemiri koštaju veliki broj ljudskih života, ovo nije "humanitarna kriza“. Kako u Libiji tako i u Siriji represivni režim koristi sve moguće metode, uključujući ubistvo, krivično gonjenje, pa i mučenje običnih građana da bi ostao na vlasti. Rusko i kinesko protivljenje vojnoj intervenciji ne smiju biti izgovor za nedjelovanje.

Suvisao odgovor na kontinuirano krvoproliće u Siriji mora uključivati neke osnovne elemente: omogućavanje Sirijskom nacionalnom vijeću da osigura naoružanje Slobodnoj sirijskoj armiji, kao i pružanje zračne podrške, i dizanje optužnice protiv Bašara al- Asada i njegovih podređenih za zločine protiv čovječnosti.

Naoružavanje Slobodne sirijske armije, osnovane radi odbrane nenaoružanih demonstranata pomoglo bi u okončanju nasilja – distribucija naoružanja je puno važnija od njegove količine.

Sposobnost zauzimanja i odbrane teritorije ohrabrilo bi pokušaje Sirijaca u formiranju jedinstvene političke platforme za novu ujedinjenu i demokratsku Siriju. Nastavak nasilja i etničkog čišćenja dodatno će produbiti etničke i vjerske rascjepe u Siriji. Međutim, čini se da su pobunjenici uspjeli prevazići takve prepreke u posljednjih godinu dana. U konačnici, naoružavanje opozicije je preduvjet  za borbu preostalih Sirijaca. Napuštanje Slobodne sirijske armije ostaviti će ove snage osjetljive na radikalne ideologije i pokrete koji žele spriječiti sirijsku borbu za slobodu i omesti izgradnju demokratske i prosperitetne nove Sirije.

Još jednom, Bosna treba poslužiti kao pouka: u daleko manje pogodnom području neki su se elementi bošnjaštva pretvorili u esktremističke ideologije, što je rezultiralo formiranjem isključivo muslimanskih jedinica, u onome što je počelo kao sekularna i mulitetnička armija Republike Bosne i Hercegovine. Zločini koje su počinili mudžahedini stvorili su duboko usađeni strah i srdžbu koji nacionalistički političari iskorištavaju. U slučaju Libije zapadne sile su pokazale da mogu koristiti zračne snage u znak podrške popularnom ustanku. Dizanje optužnice protiv Asada i njegovih pomoćnika ne bi samo dodatno diskreditiralo njegov režim i privelo kraju teror koje njegove snage provode, već bi spasilo živote u stvarnom vremenu.

Sigurnost u to da neće biti kažnjeni je ono čime se Asadovi generali povode kada izdaju naredbe o ubijanju nenaoružanih članova opozicije je ista sigurnost na osnovu koje su generali Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića djelovali u Bosni u devedesetim godinama prošlog stoljeća, naređujući etničko čišćenje i genocid, navodi se u tekstu autora Emira Suljagića i Reufa Bajrovića koji je objavljen u španskom listu "El Paisu".

Strahovlada u Siriji

Generalna skupština UN-a usvojila je međunarodnu "odgovornost za zaštitu“ stanovništva čija vlada ne pokazuje volju za istim. Kada je objašnjavao intervenciju u Libiji, američki predsjednik Barack Obama rekao je da se ratni front proteže od plaža Normandije do Bengazija.

Ukoliko Zapad ne izvrši učinkovitu intervenciju, uključujući i osiguravanje ključnih dokaza Međunarodnom krivičnom sudu da bi se podigla optužnica protiv lidera Asadovog režima, srebrenički ratni front iz 1995. protezat će se  do Homsa i dalje, kaže se na kraju teksta autora Emira Suljagića i Reufa Bajrovića objavljenog u El Paisu.

25.02.2012.

KAKO SE PRAVI ANTIREKLAMA ZA "LJEPSU I BOLJU": NADGROBNI 'KAMENI PALCEVI' TURISTICKE ORGANIZACIJE REPUBLIKE SRPSKE

Kako se pravi antireklama za "ljepšu i bolju": Nadgrobni 'kameni palčevi' Turističke organizacije RS

Tako, između ostalog, neuki stranci mogu naučiti da su srednjovjekovni stećci "thumb stones"

Autor |  24.02.2012.

Engleska verzija internet-stranice TORS-a vrvi od gluposti i nepismenosti

Engleska verzija internet-stranice TORS-a vrvi od gluposti i nepismenosti

.........................................................................................................................

Engleska verzija zvanične internet-stranice Turističke organizacije RS (TORS), osim nekolicine primjerenih fotografija, izgleda kao da je ispala iz urnebesnih parodija čuvene engleske satirične trupe "Leteći cirkus Montija Pajtona".

Osim uobičajenog takmičenja u "srbovanju" te, između ostalog, objašnjavanja potencijalnim turistima da u RS nema drugih osim pravoslanih praznika(!), ova stranica vrvi gomilama gluposti i nepismenosti.

Tako, između ostalog, neuki stranci mogu naučiti da su srednjovjekovni stećci "thumb stones", što bi, otprilike, u prijevodu značilo "kameni palčevi"!

Ukoliko se, nadalje, neuki stranac želi raspitati o blagodatima "boljeg i ljepšeg dijela BiH", TORS mu objašnjava da je pozivni broj za "državu" Republiku Srpsku +387. No, listajući imenik ili atlas, svaki zainteresirani turista uvidjet će da takva država ne postoji.

25.02.2012.

CETNICKE PJESME I IKONOGRAFIJE NA SKUPU PODRSKE SESELJU U BEOGRADSKOJ ARENI (FOTO)

Četničke pjesme i ikonografija na skupu podrške Šešelju u Beogradskoj areni (FOTO)

SRS organizovala je skup kojim traži puštanje na slobodu zločinca Vojislava Šešelja

  25.02.2012.

Pristalice Srpske radikalne stranke i njenog lidera ratnog zločinca Vojislava Šešelja zatražili su danas sa skupa u Beogradskoj areni, organizovanog povodom devete godišnjice od Šešeljevog odlaska u Hag, "njegovo hitno oslobađanje i povratak u Srbiju".

Među prisutnima u prepunoj Areni bio je i ministar infrastrukture i rudarstva i potpredsjednik SPS Milutin Mrkonjić, koga su pristalice SRS prilikom predstavljanja ispratili zvižducima.

Potpredsjednik SRS Dragan Todorović rekao je da je poruka današnjeg skupa radikala da Srbija čeka Šešelja, koji se već devet godina nalazi u pritvoru Haškog tribunala.

"Šešelj je za ovih devet godina postao tužilac i on sudi njima. Rasturio je lažnu optužnicu, sudije i Haški sud zbog toga treba da nestane", rekao je Todorović, navodeći da Haški tribunal jedini izlaz u procesu protiv Šešelja vidi u njegovom "ubistvu, kao što su već ubili neke Srbe".

Todorović je poručio i da Srbija danas nisu "marionete" koje su 2000. dovedene na vlast i i oni koji potpisuju "veleizdaju i nezavisnost Kosova", već narod koji se okupio u Beogradskoj areni.

Potpredsjednik radikala Zoran Krasić istakao je da je "krajnje vrijeme" da Haški tribunal prekine "torturu" i odmah oslobodi Šešelja, koji "mora da se vrati svom narodu, porodici, državi".

"Srpski narod se ponosi što ima Šešelja, koga se plaši peta kolona evrofanatika koja je spremna da ispuni svaki ultimatum Brisela i Vašingtona. Oni te drže u Hagu i žele da te ubiju, jer si simbol borbe za slobodu srpskog naroda", rekao je Krasić, navodeći da je Šešelj "besmrtan", a njegova borba "neustrašiva".

Okupljenima se obratila i ruski akademik i član ruskog Komiteta za odbranu Šešelja Jelena Guskova, koja je istakla da je "Haški tribunal u službi uske grupe ljudi, izvan međunarodnog prava i da mijenja zakone po svom nahođenju, a da su njegove sudije poslušnici, drski, bez savjesti i da ne znaju za poštenje".

Ona je istakla da je "Šešelj zatočenik u Evropi 21. vijeka koja se pogrešno naziva demokratskim".

"Tražimo od Tribunala da Šešelj odmah bude oslobođen, da se vrati svom narodu, porodici i partiji, a od Rusije da uzme pod kontrolu djelovanje Tribunala", poručila je Guskova.

Skupu, koji je počeo intoniranjem ruske i srbijanske himne, prisustvovala je Šešeljeva porodica, predstavnici D S S, pojedinih ambasada, a tokom mitinga čuli su se uzvici "Kosovo je srce Srbije", "Vojo, Vojo".

Pred početak skupa, u Areni su se čule i četničke pesme "Jednog dana, ako bude sreće, Drina Srbe razdvajati neće", "Spremte se, spremte četnici", "Pjevaj Srbijo i kada ti se plače", "Vidovdan", "Marš na Drinu"...

25.02.2012.

KATALONSKI BEND BRAMS SNIMIO PJESMU I SPOT O RATU U BOSNI I HERCEGOVINI

Katalonski bend Brams snimio pjesmu i spot o ratu u BiH

25.02.2012.
....................
Najnovija pjesma katalonskog benda Brams govori o ratu u Bosni i Hercegovini te prijateljstvu između Bošnjaka i Srbina. U spotu glume poznati glumci Marc Pujol i Biel Duran.
Piše: J. H.


Pjesma "Tajna koju sam ti morao reći" govori o Draganu Druloviću koji upozorava svog prijatelja Bošnjaka na ono što će uslijediti, na napad Srba na njegovo selo.

Članovi benda Brams nekoliko su puta boravili u našoj zemlji i, kako kažu, vezali se za grad koji se pobratimljen sa prijestlonicom Katalonije.

Tekst pjesme "Tajna koju sam ti morao reći"

Samire, moramo razgovarati,
ovdje gdje nas niko ne vidi,
vjerovatno mi ni ne znaš ime.
Ja sam Dragan Drulović
i živim u samom srcu
susjednog srpskog, neprijateljskog sela.

U biti nije nimalo neobično
da ne znaš ko sam ja,
jer Bošnjaci obično ne silaze do nas.
A nije pomoglo ni to
što ja nikad prije nisam
dolazio ovdje, u tvoje selo.

Refren:

Možda će ti zvučati čudno, ali tu sam da ti kažem
da će naši vojnici doći ovdje,
u tik zore, napast će.
Ako nađu muškarce u selu,
završit će u jarku - rat je, evo, došao i dovdje.

A sada bježi, spašavaj se,
najbolje je da po noći
krenete u pravcu zapada,
i ne zaustavljate se.
Nađite sigurno sklonište
prije nego sunce izađe
i tuga vam oči ne ispuni.

Ne bi smio znati, ali
objasnitu ću ti to,
zašto sam izdajnik svojih.
To što ću ti objasniti
nije iz ovog vremena, već iz
vremena Drugog svjetskog rata.

Tvoj i moj otac su bili
prijatelji iz djetinstva,
no mog su regrutovali četnici.
Tako stadoše na dvije suprotne strane,
jer tvoj otac je u to vrijeme,
u Bosni bio policajac.

Jedne večeri moj je otac
u ćeliji preklinjao Boga,
jer je sljedećeg jutra
trebao biti streljan.
Čuvar zatovra bio je tvoj otac,
okrenuo je ključ u bravi.
I tako je, nakon zagrljaja, moj pobjegao.

Pedeset godina kasnije,
sjećanje me je natjeralo
da krišom dođem ovamo
i poklonim ti tu uspomenu,
da oslobodim iz srca
tu tajnu koju sam ti morao reći.

Odvedi svoju djecu daleko odavde,
sakrij ih dobro od ove opasnosti,
neka odrastu i postanu jaki, zdravi i hrabri,
jer u budućnosti
možda uspiju spasiti moju djecu od bola
rata, za kojeg kojeg već predviđaju
da će izbiti ovdje za nekoliko godina.
25.02.2012.

TILMAN CILH, PREDSJEDNIK DRUSTVA ZA UGROZENE NARODE: REPUBLIKOM SRPSKOM VLADAJU PODANICI RATNIH ZLOCINACA

Tilman Cilh, predsjednik Društva za ugrožene narode: RS-om vladaju podanici ratnih zločinaca

Nedostajala je volja međunarodne zajednice da spriječi rat u BiH

Autor |  25.02.2012.

Cilh: Dejtonski mir je neodgovoran, zloban i bezobziran diktat

Tilman Cilh (Tilman Zülch): Dejtonski mir je neodgovoran, zloban i bezobziran diktat

.....................................................................................................................................................................

Tilman Cilh (Tilman Zülch), osnivač i doživotni počasni predsjednik Društva za ugrožene narode iz Getingena, jedan je u svijetu od najglasnijih tumača istine o ratu u BiH. I sam žrtva progona u Drugom svjetskom ratu, ovaj buntovni svršenik ekonomije i političkih nauka već 1968. godine osniva organizaciju "Pomoć Bijafri", koja se bori protiv genocida nad narodom Ibo, a koja nedugo zatim prerasta u Društvo za ugrožene narode.

Iako se dugo bavio pitanjem kršenja ljudskih prava naroda Bijafre, već osamdesetih godina prošloga stoljeća Cilh je digao glas protiv kršenja ljudskih prava Albanaca u tadašnjoj Jugoslaviji, a i sam je bio učesnik demonstracija na Kosovu. Promatrajući političko stanje u Jugoslaviji, u jesen 1990. izdaje brošuru pod nazivom "Jugoslavija se raspada", kojom je upozorio da uzroci u nadolazećoj ratnoj tragediji leže u velikosrpskim ambicijama Miloševićevog pokreta.

Branitelji Sarajeva

Sve aktivnosti Društva za ugrožene narode početkom agresije na BiH Cilh je usmjerio na izvještaje o masakrima, silovanjima, koncentracionim logorima u kojima su bili zatočeni Bošnjaci i Hrvati, nastojeći tako svijet upozoriti na zločine koji su se događali u BiH, nazivajući ih već tada genocidom.

U septembru 1992. Cilh s aktivistima Društva za ugrožene narode u Frankfurtu organizira veliku konferenciju pod naslovom "Etničko čišćenje, genocid za veliku Srbiju". Još se prepričava njegovo gostovanje u jednoj od najgledanijih TV emisija u Njemačkoj 1993., kada je zajedno s Kristijanom Švarc-Šilingom (Christian Schwarz-Schiling) i Štefanom Švarcom (Stefan Schwarz) Aleksi Buhi rekao da je ratni zločinac, pokazujući mu listu od 20.000 imena bosanskih žrtava.

Organizator je mnogobrojnih demonstracija protiv rata i zločina u BiH, ali i mnogobrojnih mirnodopskih protesta za dokazivanje istine o počinjenim zločinima. Pamtimo ga i po velikoj konferenciji u Bonu 1995., na kojoj su mnoga poznata svjetska i domaća imena progovorila o genocidu u Srebrenici. Nikada nije prezao da javno kaže ko su zločinci, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima.

Povod za razgovor s Tilmanom Cilhom je njegovo učešće na međunarodnom naučnom skupu "Politički i vojni značaj odbrane Sarajeva 1992-1995. godine", koji će u organizaciji Instituta za istraživanje ratnih zločina u BiH naredne sedmice biti održan u Sarajevu.

Cilh i ovog puta otvoreno govori o ulozi međunarodne zajednice u agresiji na BiH, ratnim zločinima i zločincima, nepravdi prema bosanskim žrtvama, nepravednom Dejtonskom sporazumu...

Na skupu u Sarajevu, kako saznajemo, govorit ćete o odgovornosti međunarodne zajednice za zločine počinjene u BiH. Je li, zaista, međunarodna zajednica mogla spriječiti rat ili barem preduprijediti stradanje ogromnog broja civila, kakvo se dogodilo i u  Sarajevu?

- Kada samo pomislite na to da su branioci Sarajeva uz nedovoljne količine oružja izdržali četverogodišnju opsadu i bombardiranje grada sa srpskih položaja i da višestruko nadmoćni srpski napadači nisu bili u stanju da osvoje ovaj neponovljivo lijep grad, iako su ga dio po dio uništavali, onda to znači da bi međunarodne interventne trupe imale veoma lak posao da oslobode zemlju od jedinica koje su ubijale, pljačkale i silovale. Dakle, nedostajala je njihova volja da to učine.     

Cementiranje progona

Bili ste jedan od prvih glasova bosanskih žrtava 1992. godine, kada ste upozorili svijet na logore, mučenja, silovanja, progone u BiH. Mislite li da bi i pojedini akteri međunarodne zajednice trebali odgovarati za ovo što se dogodilo u BiH?

- U našem prvom saopćenju za medije o ratu u BiH 8. aprila 1992. pisao sam: "Time što je rat počeo i u Bosni i Hercegovini, u kojoj živi 2,5 miliona bosanskih muslimana, situacija u bivšoj Jugoslaviji je dostigla još veće zaoštravanje koje će, prema mišljenju Društva za ugrožene narode, dovesti do nepojmljivog krvoprolića".

Genocid u Bosni i Hercegovini odigravao se svakodnevno pred očima cijelog svijeta, prikazivan je putem evropskih i američkih televizijskih kanala. Svi su mogli vidjeti slike kako se, naprimjer, porodice u Sarajevu nakon bombardiranja nebodera pokušavaju spasiti i spustiti sa osmog sprata pomoću plahte ili užeta, a onda padaju i stradaju. Kažem, nema opravdanja da nisu znali.     

Znajući za ovakav odnos međunarodne zajednice, bojite li se da ono što je Karadžić započeo u ratu njegovi ideološki sljedbenici ne dovrše u miru?

- Takozvanom Republikom Srpskom vladaju sljedbenici agresije i podanici ratnih zločinaca. Za sjeverni i istočni dio Bosne planirano je cementiranje progona bosanskih muslimana i katolika. Isti cilj ove snage imaju i za pravoslavno stanovništvo koje je izbjeglo ili dobrovoljno napustilo centralne i južne dijelove Bosne i Hercegovine, a to je da se nikada ne vrati u svoja sela i gradove u kojima je živjelo prije rata.
   
Ipak, ima onih koji su se vratili i to su, uglavnom, žrtve politike koju spominjete. Koliko u takvim uvjetima te žrtve mogu biti zaštićene i sigurne?

- Kako bi trebala izgledati zaštita za preživjele žrtve rata, za zatvorenike u koncentracionim i logorima za silovanje, za one koje su preživjeli egzekucije i masakre u selima i gradovima Podrinja, u sjevernim i zapadnim dijelovima Bosne? Trojica glavnih ratnih zločinaca Karadžić, Mladić i Milošević bili su ili se još nalaze pred Tribunalom u Hagu, kao i niz srednje ili nižerangiranih zločinaca.

Međutim, u zločinima je učestvovalo na hiljade onih koji su pratili naređenja kao i stotine onih koji su ta naređenja davali. Oni su tačno znali šta čine. Većina njih danas je još na slobodi. Mnogi od njih zauzimaju vodeće pozicije u državnim i entitetskim strukturama, a veliki broj radi u policiji, u sudstvu, u školama. Recite Vi meni kako njihove žrtve danas mogu biti sigurne dok su oni na slobodi i uživaju moć?      

Trenutno se u RS, ali i Srbiji, uz pomoć nekih međunarodnih lobija vodi organizirana kampanja negiranja sudskim presudama dokazanih ratnih zločina. Bojite li se da bi jednog dana osuđeni ratni zločinci mogli postati "mučenici"?

- Jedna od naših nedavnih aktivnosti bila je na poznatom Sajmu knjiga u Lajpcigu prošle godine, kada smo informirali javnost o četiri izdavača koja su izdala knjige u kojima se negira genocid. Odmah smo na našim skupovima ukazali na te pokušaje prekrajanja historije. Bezbroj puta, a često s uspjehom, suprotstavili smo se najpoznatijem poricatelju genocida u svijetu, njemačko-austrijskom pjesniku Peteru Handkeu. Ja sam 1996. izdao i knjigu o ovom odvratnom propagandisti pod nazivom "Strah pjesnika od stvarnosti". Knjiga je izašla na njemačkom i bosanskom jeziku. 

Navest ću i drugi slučaj. Slika Fikreta Alića, izmučenog i izgladnjelog zatvorenika iz logora Trnopolje, obišla je u avgustu 1992. svijet i ukazala na sve strahote srpskih logora. Zahvaljujući snimcima ITN televizije i novinarke Peni Maršal (Penny Marshall), svijet je saznao istinu i izvršen je pritisak za zatvaranje ovih logora. Međutim, u oktobru 1996. novinar Tomas Dajhman (Thomas Deichmann) je zajedno s brojnim srpskim nacionalistima intelektualcima na jednoj konferenciji za štampu srpske logore pokušao predstaviti kao odmarališta.

Zajedno s Fikretom Alićem pojavili smo se na prvoj konferenciji, a nakon nje Dajhman je otkazao sve ostale najavljene konferencije. 

Ukinuti entitete

Vi ste to uspjeli kao borac za ljudska prava, kao humanista. Nažalost, poricatelji genocida i zločina u BiH su sve više u akciji. Kako njima stati ukraj?

- Užasavajuće je to što se poricanje genocida od izvršioca, a to su institucije Republike Srpske, ne sankcionira u Bosni i Hercegovini. U svakoj demokratskoj zemlji poricanje, tabuiziranje i minimiziranje genocida je kažnjivo zakonom.   

Prvi ste ustvrdili da se u Srebrenici dogodio genocid, ali i prvi ste u miru podržali zahtjev za poseban status Srebrenice. Mislite li i dalje da Srebrenicu treba staviti pod jurisdikciju države BiH?

- Međunarodno suočavanje sa zločinima u BiH obično se ograničava na masovno ubistvo najmanje 8.372 dječaka i muškarca u Srebrenici. O drugim ratnim zločinima kao što su, naprimjer, zločini u koncentracionim logorima Trnopolje, Omarska ili Keraterm, skoro da nema ni riječi. Tako da bi najmanje što se može učiniti trebalo biti stavljanje općine Srebrenica pod jurisdikciju centralne bosanske vlasti.

Nakon toga bi, svakako, trebalo uslijediti restrukturiranje države u multietničke i multikulturalne kantone, ukidanje entiteta i pojačan angažman i stvaranje uvjeta za povratak svih bosanskih prognanika koji danas žive rasprostranjeni na pet kontinenata.  

To što govorite podrazumijevalo bi reviziju Dejtonskog sporazuma. Mislite li da je to zaista moguće uraditi?

- Dejtonski mir je neodgovoran, zloban i bezobziran diktat koji je usmjeren protiv svih pristojnih i dobrih ljudi u Bosni, protiv muslimana isto kao i protiv katolika, pravoslavaca, Jevreja, Roma kao i manjina, među kojima su i posljednji pripadnici njemačke manjine koji su preživjeli progone i masakre u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata. Takva rješenja moraju se mijenjati.

Često citirate izreku iz vremena njemačkog studentskog pokreta: "Onaj ko se ne brani taj griješi". Građani koji vole i žele da žive u BiH, posebno Bošnjaci, u stalnoj su borbi za BiH. Jeste li optimista kad je u pitanju njena budućnost?
 
- I ja i moja porodica smo prognanici iz istinske istočne Njemačke, čijih deset miliona stanovnika je protjerano i naknadno naseljeno stranim ljudima. Naša nada da ćemo se vratiti iz godine u godinu bivala je sve manja. Strahujem da bi se tako nešto moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini. Mnogi bosanski političari odali su se korupciji ili su koncentrirani samo na održavanje vlastitih pozicija u kantonima i entitetima. Potreban je jedan masovni demokratski pokret naroda protiv nepravde koja je rezultat podjele, pa čak i protiv tih političara.

Možda još ima nade. Postoji niz uzora za zajedničku Bosnu, a među njima su i Jovan Divjak, kojem smo, Bogu hvala, mogli pomoći prošlog ljeta, dugogodišnji predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mirko Pejanović, bivši članovi Predsjedništva RBiH Miro Lazović i Stjepan Kljuić. Takav je bio i Hakija Turajlić, koji je ubijen pred očima francuskih vojnika iz UN kontingenta. Ne zaboravljam pri tome, naravno, ni hiljade bosanskih prognanika i izbjeglica koji su godinama učestvovali na našim stražama opomene, demonstracijama, skupovima i konferencijama i pomagali nam da svijetu predočimo tužne istine o ratu u Bosni i Hercegovini. Takvi su nada da će Bosna opstati.   

Stvaranje regija apartheida

- Zaštita za žrtve, osim sigurnosti, podrazumijeva i isplaćivanje naknade, a ona bi, osim redovnog isplaćivanja penzija, morala značiti i povratak u prijeratna mjesta prebivališta i obnovu svega onog što je porušeno. Bosna i Hercegovina je podijeljena i većina prognanika i izbjeglica do danas se ne može vratiti u svoje gradove i sela. Još redovno primam pisma mojih bosanskih prijatelja koji danas žive u Sent Luisu u Misisipiju u Americi ili u Pertu u Zapadnoj Australiji.

Oni će do kraja života ostati nesretni, jer se ne mogu vratiti u svoju domovinu. A nesretni su bili dvostruko, jer su nakon progona iz Bosne i Hercegovine ponovo doživjeli progon, ovaj put iz Njemačke, i bili su primorani da idu još dalje od svoje domovine. Naša država bila je među supotpisivačima Dejtonskog sporazuma i, iako nekada i sama podijeljena, istu sudbinu namijenila je jednom od svojih evropskih susjeda. I vlada Helmuta Kola (Kohl) znala je šta Velika Britanija, Francuska i SAD žele postići sporazumom: stvaranje regija apartheida. Povratak nikad nije ni bio planiran - smatra Cilh.   

Ko sve nikada neće odgovarati

- Vodeći političari svjetskih sila i na Istoku i na Zapadu nikada ne bivaju pozvani na odgovornost u slučaju da narede činjenje ratnih zločina, masovne progone, čak i genocid, pa ni onda kad takve zločine podrže ili ih omoguće svojom politikom. Stoga, ni odgovorne osobe iz vlade Francuske kao što je Fransoa Miteran (Francois Mitterand), niti one iz vlade Džona Mejdžora (John Major) neće se pojaviti pred nekim međunarodnim sudom kao optuženi za ono što su ili nisu činili u proteklom ratu u BiH. Isto tako neće odgovarati ni odgovorni naredbodavci iz UN-a kao što su Majkl Rouz (Michael Rose), Luis Mekenzi (Lewis MacKenzie) ili Filip Morion (Philippe Mourillon), koji su, umjesto da pomognu, negirali zločine i odbacivali dokaze za njih. Nažalost - zaključuje Cilh. 

Prognan kao šestogodišnjak

Tilman Cilh rođen je 1939. u mjestu Deutsch-Libau u Sudetima, u današnjoj Češkoj. U januaru 1945., kao dječak od šest godina, sa svojom cjelokupnom familijom, nakon višesedmičnog bijega, zaprežnim kolima stiže u Hamburg, gdje se i nastanjuje. Studij ekonomije i politologije završava na univerzitetima u Gracu, Hajdelbergu i Hamburgu. Danas sa suprugom Ines živi u Getingenu.

25.02.2012.

NAJMONSTRUOZNIJI RATNI ZLOCINI: S BISMILLOM ULAZITE U DRINU, TO JE, DJECO, NAJVECI MEZAR NA SVIJETU

Najmonstruozniji ratni zločini: S bismillom ulazite u Drinu, to je, djeco, najveći mezar na svijetu

Jasmina Ahmetspahiću između zločinačkog iživljavanja i smrti odabrala je - smrt

  | 25.02.2012.

Najmonstruozniji ratni zločini: S bismillom ulazite u Drinu, to je, djeco, najveći mezar na svijetu

Još u godinama Titove Jugoslavije stare nane u Podrinju su govorile unucima: "Kad hoćete da se kupate, s bismillom ulazite u Drinu, to vam je, djeco, najveći mezar na svijetu".

Poslije mnogobrojnih zločina počinjenih nad Bošnjacima kroz historiju srpski zločinci su prakticirali prikrivati tragove na taj način što su tijela žrtava bacali u Drinu. Neki od tih zločina, među kojima posebno oni počinjeni u Podrinju od 1992. do 1995. godine, spadaju u najmonstruoznije u historiji čovječanstva.

Mučeni i ubijani

Prilikom remonta hidroelektrane Bajina Bašta u ljeto 2010. otkriven je mali dio masovnog groblja u umjetnom jezeru Perućac, a do sada je utvrđen preliminarni identitet 162 osobe. Na lokalitetu Slap kod Žepe pronađeni su posmrtni ostaci Medredina Hodžića, rođenog 1962., prve identificirane žrtve od 16 otetih Bošnjaka iz Sjeverina, koje je iz autobusa Rudo - Priboj 22. oktobra 1992. u mjestu Mioče oteo Milan Lukić sa svojim monstrumima.

Tog kobnog oktobarskog dana Medredin je krenuo na posao u "Poliester" u Priboju. Ovaj momak, upamćen po tome što nikada nikome ni ružnu riječ nije rekao, odveden je s ostalim otetim Bošnjacima u hotel "Vilina vlas" u Višegradu, gdje su mučeni, a kasnije i ubijeni.

Tokom suđenja 2005. godine zločincima u Beogradu za otmicu u Sjeverinu članovi porodica otetih, kada su vidjeli slike mučenja svojih najbližih koje je monstrum Lukić fotografirao u "Vilinoj vlasi", sjećaju se samo da su se budili u beogradskom Kliničkom centru.

Drina je od 1992. bila mezar i višegradskoj ljepotici Jasmini Ahmetspahić. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetu Donje Štitarevo. Monstrum Milan Lukić je 24-godišnju Jasminu oteo od roditelja u višegradskoj ulici Pete sandžačke brigade br. 5 i odveo u zloglasnu "Vilinu vlas". Otac Hamed nije znao kako da pomogne svom djetetu, cijeli dan je trčao po Višegradu, molio znane i neznane ljude i neljude da mu pomognu, ali nije uspio spasiti svoju mjezimicu. Jasmina je u bijegu od zločinaca skočila s trećeg sprata "Viline vlasi" i između zločinačkog iživljavanja i smrti odabrala odlazak s ovog svijeta.

Višegrađani planiraju u budućnosti sagraditi spomenik ovoj bošnjačkoj heroini.

Dva regruta

U jezeru Perućac pronađena su i dvojica regruta JNA koja su 1991. upućena na služenje vojnog roka. Almas Ahmetspahić, rođen 1972. godine u Višegradu, i Ermin Meštrovac, rođen 1973. u Lendićima kod Jajca. Almas se posljednji put javio iz Prištine, a pronađen je na lokalitetu Paočići.

Kako je Nihadu Halilbegoviću, autoru knjige "Mama, moram im glavu dati", posvjedočio  Erminov otac Smajo, sin mu se posljednji put javio iz Trstenika 10. juna 1992. i otad se za njega ništa nije čulo. Erminove kosti pronađene su na lokalitetu Donje Štitarevo. Pretpostavlja se da su obojica ubijena u aprilu 1992., u vrijeme dok je Užički korpus JNA boravio u Višegradu.

Fahra Sejdić zarobljena je 2. avgusta 1992. između višegradskih sela Donja Lijeska i Drokan. Komšije Srbi su je dobro poznavali. Iako je bila gluhonijema, znali su je razumjeti. Preživjeli logoraši iz Višegrada Fahrinom bratu Ahmedu Sejdiću, višegradskom komandantu, kazali su da su je vidjeli u logoru Uzamnica u septembru 1992. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetu Stari Brod.

Izet Husović iz Kosovog Polja kod Višegrada zarobljen je 1993., kada je iz Goražda krenuo prema prijevoju spasa Grepku kako bi porodici donio hrane i spasio je od goraždanske ratne gladi, koja je prijetila smrću koliko i četnička artiljerija. Izet je odveden u KPD Foča, da bi nakon toga bio prebačen u Višegrad, gdje mu je u Stanici policije, pod prisilom, uzeta izjava o navodnom napadu pripadnika Armije RBiH na srpsko selo Jelašci, koju je u svom haškom procesu koristio Slobodan Milošević. Izet je nekoliko dana nakon što je pod prisilom dao izjavu ubijen i bačen u Drinu. Pronađen je u Donjem Štitarevu.

Na lokalitetu Nikolići pronađena je Aiša Imamagić, a u Hrtar gradu, zajedno jedan do drugog, dvojica njenih sinova, Muharem i Ahmed Imamagić. Padom Žepe krajem jula 1995., Ramiz Ridžal je iz sela Gođenje krenuo prema slobodnom teritoriju Kladnja. Zarobljen je prilikom prelaska putne komunikacije Sokolac - Han-Pijesak i odveden u logor Sušica u Vlasenici. Iz Vlasenice je prebačen u Višegrad, gdje ga je iz grupe zarobljenika izdvojio monstrum Milan Lukić. Ramizove kosti su prve pronađene prilikom pretraživanja Perućca 2010. godine.

Policija Srbije

Poslije pada Žepe Ramiza Cocalića je s grupom Bošnjaka 5. avgusta 1995. srbijanska policija zarobila u selu Jagoštica, nakon čega su predati u ruke pripadnicima Vojske RS u okolici Višegrada. Ramiza je, prema svjedočenju jednog od preživjelih zarobljenika, odvojio školski drug, izvjesni Ristić zvani Kinez iz Đurevića. Postoje indicije da je mučenjem unakaženi Ramiz vodan po srpskim kućama i da je ubijen na čamcu na Drini. Kosti Cocalića pronađene su na lokalitetu Donje Štitarevo.

Krajem jula 1995., nakon pada Žepe, Ramiz Selimović poveo je svoje prijatelje Salema Tabakovića, Avdiju i Semira Cocalića u Užice. Prije agresije radio je u Užicu i bio prijatelj s direktorom jedne užičke firme, kojem je poklonio komad zemlje da sagradi vikendicu u selu Skela.

Direktor iz Užica primio je Ramiza i njegove umorne i izgladnjele saputnike iz Žepe u svom stanu, obećao ih spasiti, a onda otišao do samoposluge "da im kupi hrane". Nakon 20 minuta pojavio se sa srbijanskom policijom, koja je nesretne ljude iz Užica dovezla u Višegrad, gdje su pobijeni.

Tijelo Ramiza Selimovića pronađeno je u Donjem Štitarevu, gdje je pronađen i Sead Pjevo, koji je ubijen zajedno s ocem Nezirom. I danas se često na BHT 1 reprizira dokumentarac s kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća koji govori o Neziru Pjevi Ogarici, čovjeku koji vješto bere šišarike s vrha Pančićeve omorike u Kamenici kod  Višegrada. Nezirovo tijelo još nije pronađeno.

Bacani s višegradske ćuprije

Interesantno je da je nekoliko identificiranih žrtava u Perućcu pronađeno umotano u deke  firmr "Rotex" iz Rogatice, što navodi na sumnju da su zločinci ljudima vezali ruke, umotavali u deke i žive ih bacali u Drinu s ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

Naredba glasila: "Samo odgurnuti nek' pluta dalje"

Srbi danas šapatom pričaju o tome da je tokom agresije u Višegradu postojala usmena naredba da se odmah ubije onaj ko pokuša muslimansko tijelo iz Drine izvaditi. Naredba je glasila: "Samo odgurnuti nek' pluta dalje".

Tadašnji direktor hidroelektrane Bajina Bašta Miloš Mandić često je i javno tražio da se "tijela ubijenih muslimana ne bacaju u Drinu, jer mu blokiraju rad turbina".

25.02.2012.

BRUTALNO UBISTVO MUSTAFE BUKVICA: UHAPSENA DANA SKRBO, ZA DOBRINJSKIM KOLJACEM SE JOS TRAGA

Brutalno ubistvo Mustafe Bukvića: Uhapšena Dana Škrba, za dobrinjskim koljačem se još traga

Bukvića je nožem zaklao Elvir Korać, koji je prijetio smrću novinarima "Dnevnog avaza" i FTV-a

  |  25.02.2012.

Uhapšena Dana Škrba kasno sinoć dovezena je u MUP KS (Foto: S. Jordamović)

Uhapšena Dana Škrba kasno sinoć dovezena je u MUP KS (Foto: S. Jordamović)

.........................................................................................................................................................

Policija je sinoć na području Mostara uhapsila Danu Škrbu (30), koja je osumnjičena da je umiješana u ubistvo fotografa Mustafe Bukvića (67), koji je u četvrtak u svojoj radnji u sarajevskom naselju Dobrinja pronađen mrtav. U toku je potraga za njenim nevjenčanim suprugom Elvirom Koraćem, za kojeg se sumnja da je nožem svirepo zaklao Bukvića.

Škrba je odmah nakon hapšenja sprovedena u Sarajevo, gdje je saslušana u prostorijama MUP-a KS.

Nezvanično saznajemo da je upravo Korać preksinoć s mobitela nazvao našu redakciju te uputio prijetnje smrću našim novinarima i kolegama s FTV-a. Podsjećamo da je muškarac koji je nazvao našu redakciju preksinoć oko 20.45 sati zaprijetio našim novinarima da će ih sve pobiti ako budu pisali o ubistvu na Dobrinji.

- Kurva, ja sam ga zaklao, a i vas ću sve u "Avazu" i Federalnoj televiziji ubiti ako budete pisali o ubistvu na Dobrinji - kazao je muškarac koji se predstavio kao ubica, čija prijetnja je odmah prijavljena MUP-u KS.

Bez obzira na ugrožavanje naše sigurnosti, uspjeli smo doznati nove detalje u vezi s monstruoznim ubistvom 67-godišnjeg Bukvića u fotografskoj radnji "Foto Sanela" u ulici Omladinskih brigada na broju sedam.

 Rane na vratu

Od vještaka medicinske struke Nermina Sarajlića saznajemo da je Bukvić iskrvario usljed višestrukih reznih rana na vratu nanesenih oštrim predmetom.

Brojne policijske patrole odmah su se dale u potragu za ubicama. Kako saznajemo, pripadnici više interventnih vodova MUP-a KS pretraživali su gotovo sve ulice novogradske i novosarajevske općine u potrazi za osumnjičenima.

Nekoliko ulica na Dobrinji i u Novom Sarajevu bilo je blokirano čak do šest ujutro, a pretreseno je pet do šest lokacija u potrazi za osumnjičenima.

Saznajemo da Elvir Korać i Dana Škrba imaju četverogodišnje dijete, a nastanjeni su u jednoj od dobrinjskih ulica. Korać je, kako saznajemo, izuzetno opasan kriminalac, koji je policiji poznat odranije po činjenju raznih teških krivičnih djela.

Nakon bijega iz Sarajeva policija je Danu Škrbu preko signala njenog mobitela uspjela locirati u Mostaru, gdje je i uhapšena. 

Kako nezvanično saznajemo, motiv ovog svirepog ubistva su, navodno, neraščišćeni računi odranije. Dana se dogovorila s Bukvićem da mu da 2.500 KM, koje je on trebao uplatiti u penziono i invalidsko osiguranje. Međutim, Bukvić to nije učinio tokom godine, te se odlučila na čin ubistva. Špekulira se da je poslala svog nevjenačnog supruga da utjera taj dug, a on je brutalno zaklao Bukvića!

Uznemireni građani

Ispred fotografske radnje u kojoj se desilo ubistvo zatekli smo jučer dvojicu policajaca koji su je osiguravali. U okolnim radnjama raspitivali smo se o Bukviću, a svi koje smo pitali za njega kazali su nam da je bio izuzetno dobar čovjek i komšija. Kako su nam rekli, s njim su rado pili kafu u obližnjem kafiću te da je bio druželjubiv.

Podsjećamo da je nesretnog čovjeka preklanog vrata i u lokvi krvi na podu prostorije za razvijanje filma pronašao dostavljač hrane, koji je pozvao policiju.

Ispred haustora na broju sedam sreli smo Adilu Ujkanović, koja je bila preneražena monstruoznošću ubistva.

- Zaista ne znam šta bih vam rekla. Prije nekoliko dana mi je izradio slike. Bio je dobar čovjek i veoma me je potreslo ovo što mu se desilo. Svi stanovnici Dobrinje su zabrinuti za sigurnost, ja noću ne smijem nigdje izlaziti - kazala nam je Ujkanović.

Bukvić: Poznat po dobroti

......................................................

Prijatelji žale za Bukvićem

Brojni prijatelji monstruozno ubijenog Bukvića prekjučer su s nevjericom i u šoku primili vijest da je njihov prijatelj ubijen, što se moglo vidjeti po njihovim porukama na Facebooku. Jedan od Bukvićevih prijatelja sve je lišio nevjerice svojom porukom: "Dragi Fočaci, istina je... Ovaj svijet je poludio, a pogotovo ova Bosna..."


Bez odgovora na upit

Iako smo jučer poslali zvaničan upit MUP-u KS da bismo provjerili raspolažu li novim podaacima u vezi s prijetnjom našim novinarima, nismo dobili odgovor.

- Ja sam nadležnima proslijedio vaš upit te sam im kazao da vam odgovore do 16 sati. Ako vam nisu odgovorili, vjerovatno su imali prečeg posla - kazao je Irfan Nefić, portparol MUP-a KS.

Povezani tekstovi

Dobrinjski koljač nazvao redakciju "Dnevnog avaza": Kurva, ja sam ga zaklao, a i "vas ću"!

Brutalno ubistvo u naselju Dobrinja: Fotograf nađen zaklan u radnji (FOTO)

25.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Karadžić prebacuje krivnju na Mladića : Nisam znao šta se dešava u Srebrenici, u izvještajima nije bilo ničeg alarmantnog  -  Beograd i Priština postigli dogovor : Srbiji kandidatura, Kosovu studija izvodljivosti?  -  Posljednja šansa : Kofi Annan specijalni izaslanik UN i Arapske lige za Siriju  -  Strah od ogledala: Film Angeline Jolie na prvoj projekciji gledalo 12 ljudi  -  Ratni zločinac Ratko Mladić : Ponosim se vojskom RS-a i njenom uniformom  -  

Karadžić prebacuje krivnju na Mladića : Nisam znao šta se dešava u Srebrenici, u izvještajima nije bilo ničeg alarmantnog
 
U nastavku suđenja u Haagu, optuženi Radovan Karadžić je sugerisao da u julu 1995. nije znao za zločine nad Bošnjacima iz Srebrenice, tvrdeći da u izvještajima koje je dobio iz Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) nije bilo navedeno ništa što bi ga “alarmiralo”. Karadžiću, koji je u to vrijeme bio predsjednik RS-a ..
. Beograd i Priština postigli dogovor : Srbiji kandidatura, Kosovu studija izvodljivosti?
 
Timovi Beograda i Prištine saglasili su se u petak u Briselu da Kosovo na regionalnim forumima bude predstavljeno pod nazivom Kosovo, uz fusnotu, u kojoj će biti navedena Rezolucija 1244..
. Strah od ogledala: Film Angeline Jolie na prvoj projekciji gledalo 12 ljudi
 
Prikazivanje rediteljskog prvijenca holivudske glumice Angeline Jolie poslije mnogo buke i osude, a prije nego da je većina građana Srbije vidjela film, prošlo je u četvrtak bez incidenata, ..

ZANIMLJIVE VIJESTI

 25.02. 2012.

Hashim Thaci, 24. februar 2012.

Dogovoren način regionalnog predstavljanja Kosova

Iz Brisela je dogovor ocenjen kao veliki korak napred važan ne samo za Srbiju i Kosovo, već i za stabilnost celog regiona i EU Dalje

Thaci zadovoljan, opozicija ne prihvata dogovor

Kosovski premijer izjavio da dogovor sa Beogradom donosi evropske integracije, te da Kosovo po prvi put govori u svoje ime Dalje

Sporazumom odbranjeni nacionalni interesi Srbije

Predsednik Boris Tadić ocenio briselski dogovor kao pobedu politike 'I EU i Kosovo', analitičari upozoravaju na mnoga otvorena pitanja Dalje

25.02.2012.

SIROM BiH: RASPAD U TELEFONSKOM I INTERNET SAOBRACAJU "BH TELECOMA"

Širom BiH: Raspad u telefonskom i internet saobraćaju "BH Telecoma"

image BH Telecom / 24sata.info

........................................

(24SI) - Kompanija BH Telecom d.d. Sarajevo saopštila je da je tokom noći 23. februara iznenada došlo do prekida rada centrale u naselju Alipašino Polje Sarajevo, te je zbog navedenog u prekidu odvijanje fiksnog i internet telekomunikacionog saobraćaja na više područja u BiH.

 [24 sata info] 

Kako se navodi, do prekida ovog saobraćaja je došlo na sljedećim područjima: u opštini Bugojno -Donjići i Kula, u opštini Donji Vakuf, u općina Vitez - Grbavica, Ahmići i Stari Vitez, u opštini Travnik - Babanovac, u opštini Zenica - Jalija, Otmud, Talića Brdo, Crkvice i Janjići, u opštini Kakanj - u naseljima Papratnica i Haljinići, u opštini Zavidovići - Poijice i Branilaca grada, u opštini Olovo - Careva Ćuprija, u opštini Visoko - Goduša, u opštini Vareš - Striježevo, u opštini Tešanj - Trepće, u opštini Goražde - Zupčići, Obarak, Berič i Faočići, u opštini Mostar - Zalik, Livač i Lišani, u opštini Konjic - Gornje Polje, Borci, Zivašnica, Ovčari i Kosor, u opštini Novo Sarajevo - Grbavica, Hrasno, Pofalići i Velešići, u opštini Centar Sarajevo - Nahorevo, u opštini llidža Sarajevo - Vrelo Bosne, Kasindolska, Hrasnica, Blažuj, Vlakovo i Osijek, u opštini Velika Kladuša - Polje, Ponikve i Šmrekovac, u opštini Cazin - Polje i Vrelo, u opštini Sanski Most - Kijevo, u opštini Bosanska Krupa - Krčane, Zalug, Halkići i Baštra, te u opštini Lukavac - Donji Bistarac, Bikođe i Prokosovići.

Ekipe stručnjaka "BH Telecoma" i kompanije isporučioca centrale Alipašino Polje su na licu mjesta i poduzimaju sve mjere na hitnom otklanjanju kvara, navodi se u saopštenju.

(onasa)


25.02.2012.

JA SAM ZLATAN IBRAHIMOVIC: OTAC JE IMAO SVOJE CUGANJE, I SVOJ RAT, I SVOJU JUGOSLAVENSKU MUZIKU

Ja sam Zlatan Ibrahimović: Otac je imao svoje cuganje, i svoj rat, i svoju jugoslavensku muziku

image Zlatan i Šefik Ibrahimović

.............................................................

(24SI) - Zlatan Ibrahimović je već odavno ušao u historiju evropskog i svjetskog fudbala, ali se odnedavno za njega veže i rekord u švedskom izdavaštvu

 

 [24 sata info] 

Ibrahimović: Otac je imao svoju jugo-muziku, rat i cuganje, a onda su mu moje igre postale droga

Otac Zlatana Ibrahimovića  Šefik Ibrahimović, rodom iz Bijeljine njegov sin Zlatan Ibrahimović i Zlatanova dva sina.

......................................................................................................................................................................

Njegova autobiografija Moja istorija: Ja sam Zlatan Ibrahimović za samo je tri mjeseca u Švedskoj prodata u više od 520.000 primjeraka! Prije nekoliko dana proglašen je najboljim fudbalerom Italije u 2011. godini, skoro istovremeno s objavljivanjem prevoda knjige na talijanski. Na internetu je pokrenuta peticija kojom fanovi zahtijevaju objavljivanje engleskog prevoda, dok će čitaoci na jeziku kojim govore Zlatanov otac Šefik i majka Jurka, po svemu sudeći, morati pričekati. Osim Zlatanovih fanova, u knjizi će uživati svi ljubitelji fudbala, ali i milioni emigranata širom svijeta

Zlatan Ibrahimović (3. oktobar 1981., Malmö) odrastao je u Rosengårdu, predgrađu Malmöa, punom Somalijaca, Turaka, Jugoslavena, Poljaka i Šveđana. Živio je u skromnom stanu na četvrtom spratu u brojnoj porodici: Sanela, njegova jedina prava sestra, dvije godine starija od njega, dvije polusestre, mali sin od brata Aleksandar zvani Keki. Mati Jurka je puno radila da bi imali šta da jedu. Čistila je 14 sati dnevno i bila je pravi borac. Ponekad su i oni išli da joj pomognu. Bila je gruba žena, često ih je tukla drvenim kuhačama. Nije znala da ih pomiluje, niti kaže lijepu riječ.

Zlatan nije imao ni dvije godine kad su mu se roditelji razveli, i ničega se ne sjeća iz tog perioda. Samo zna da nisu imali dobar brak. On i Sanela su oca viđali svakog drugog vikenda i uživali su u vremenu provedenom s njim. U stanu u kome je živio s majkom i ostalim ukućanima bilo je mnogo problema, pa su socijalni radnici 1990. odlučili da Sanela pređe kod oca, a Zlatan ostane kod majke. Ali, nije mogao bez Sanele i jednog dana prešao je kod oca, koji je u međuvremenu počeo mnogo piti. Nakon novog ispitivanja u martu 1991., socijalni radnici odlučuju da Sanela pređe kod majke, a Zlatan ostane kod oca. Sanela je danas frizerka, prekinula je kontakt s ocem zbog njegove ovisnosti o alkoholu, i ponekad joj mušterije znaju reći: “Bože, kako ličiš na Zlatana!”, a ona odgovori: “Ne, nego on liči na mene.”

Zlatanov otac Šefik Ibrahimović bio je domar u jednoj zgradi, i kada bi se vratio s posla želio je mir. U dobrom raspoloženju bio je pravi zabavljač, zaljubljen u muziku s jugo-prostora. Zlatan je živio s ocem i njegovim sinom iz prethodnog braka, Sapkom, koji je rođen u Bijeljini, ali su se poslije jedne teške svađe razišli. Šefik i Zlatan ostali su sami, bez ikoga, praznog frižidera, s mnogo piva kojeg je otac nekontrolirano salijevao. Zlatan navodi da je često bio gladan kao vuk. Kako je bio frustriran zbog praznog frižidera, Heleni, sadašnjoj nevjenčanoj supruzi, uvijek govori da frižider mora biti totalno pun. Kada njegovi klinci, Vincent i Maxi, plaču jer hrana nije još gotova, često pomisli: “Samo kad biste znali koliko vam je dobro!”

“Rat je bio čudna stvar. Nisam znao ništa o njemu. Nije mi bilo jasno zbog čega su mama i sestra obučene u crninu. To je bilo zbog bake koja je poginula u jednom bombardiranju u Hrvatskoj. Svi su bili tužni osim mene, koga nije bilo briga je li neko Srbin ili Bosanac ili šta god.” Jedna Zlatanova polusestra počela se drogirati, a mati je patila. Povremeno je išla na odvikavanje, ali se uvijek vraćala drogi i na kraju su majka i ona prekinule odnose.

Najbolji momak u gradu

Prvi klub u kojem je igrao zvao se MBI. Imao je samo šest godina kada je počeo trenirati. Na trening je išao ukradenim biciklima. Kasnije je prešao u FBK Balkan, gdje mu je trener bio Bosanac, koji se prema igračima odnosio očinski. Upoređujući ova dva kluba, Zlatan Ibrahimović kaže: “U MBI Malmö švedski očevi gledaju utakmicu i viču: Hajmo momci. Dobro je! U FBK Balkan očevi su viču: Jebaću ti mater u p...! Mislio sam: “Odlično, baš kao kod kuće. Ovdje mi je dobro!” Kada je imao 13 zaigrao je u većem klubu, Malmö FF. Zbog temperamenta, često je kao dijete upadao u konflikte u klubovima, i tada je razmišljao da prekine s fudbalom, bavi se taekwondoom, hokejom... A otac je želio da mu sin bude advokat. Išao je u gimnaziju u školi Borgar, društveni program, smjer fudbal: “U Borgaru su se nosili Ralph Lauren džemperi, Timberland cipele i košulje. Samo to! Prije skoro da i nisam vidio momka u košulji, i odmah sam shvatio da moram hitno poraditi na tome.” U to vrijeme primao je državnu stipendiju od 795 kruna (oko 80 eura) mjesečno. Od te pomoći kupio je prvi Davis Jeans, koji je bio najjeftiniji, i još nekoliko majica (tri po 99 kruna). Probao je nekoliko stilova, nijedan mu nije odgovarao. “Džaba, iz mene je zračio Rosengård. Ne ide ovo uz mene. Čitav život sam bio mali.”

Prvi ugovor potpisao je s U20, klubom koji je osnovan pri školi Borgar. Često su igrali s B timom, ponekad i s A timom, a treninge je gledao Roland Andersson. “Razmišljao sam: Misli li on da sam dobar ili...? Tada sam još bio razočaran u fudbal, nesiguran, sramežljiv, i često mi je jedini obrok bio ručak u školi.” Na zidu sobe zalijepio je Ronaldov poster, želio je da bude kao on. Smatrao je da je Ronaldo momak koji je promijenio stvari. Bio mu je heroj i proučavao ga je na internetu pokušavajući skinuti njegove pokrete.

“Jednog dana Roland Andersson želio je razgovarati sa mnom. Malo sam se uspaničio i počeo razmišljati: ‘Jesam li uzeo nečiji bicikl? Jesam li šta izvalio?’ Pale su mi napamet najgluplje stvari koje sam radio.” Andersson je bučan tip dubokog glasa, fin ali strog. Dominira prostorom, igrao je na Svjetskom prvenstvu u Argentini. Nije bio samo stara MFF zvijezda, nego i selektor reprezentacije. Na tom razgovoru, primio je Zlatana u A tim. “To me je podiglo 10 metara iznad zemlje, izletio sam vani, zgrabio novi bicikl i osjećao se kao nabolji momak u gradu.”

Očeva transformacija

Trenirao je naporno i konstantno. Čak i u dvorištu ispred majčine zgrade, satima. Imao je jedan trik. Kada bi došao u Rosengård, viknuo bi klincima: “Dajem 10 kruna ko mi uspije uzeti loptu!” Ali, to nije bila samo igra. Dorađivao je tehniku i učio da čuva loptu tijelom. “Kada se nisam zabavljao s klincima, igrao sam fudbalske igrice na TV-u. Mogao sam se igrati 10 sati u komadu i često sam uočavao propuste u igri, te sam to koristio u stvarnom životu. Može se reći da je to bio fudbal around the clock. Sâm sam se o sebi brinuo u djetinjstvu, oko mene nije bilo nikoga, apsolutno nikoga. No, i tata je uradio nevjerovatne stvari, također. Ali, nije bio kao ostali očevi. Nije gledao moje utakmice niti me ohrabrivao sa školom. On je imao svoje cuganje, i svoj rat, i svoju jugoslavensku muziku. Ali sada, nisam mogao da vjerujem! Ovaj ovdje tip bio je pravi otac. Došao je da prati utakmicu, a ja sam bio totalno zabezeknut. O tome sam sanjao i počeo sam igrati s nekom potpuno bolesnom snagom: Sranje, tata je ovdje! To nije mudro. Gledaj ‘vamo, želio sam vikati! Provjeri! Tvoj sin je najokrutniji svjetski igrač. Mislim da je to jedan od mojih najvećih trenutaka. Vratio mi se. Ne baš da ga i ranije nisam imao. Ali ovako... Bilo je to nešto sasvim novo. Nakon igre bih mu pritrčao da ‘nako malo proćaskamo, kao da je sasvim prirodna stvar da mi je otac tu.”

Od tada je Zlatanovo igranje postalo očeva droga. Pratio ga je na svaki trening, njegova kuća je bila kao muzej sinovljeve karijere, izrezivao je svaki članak iz novina, čak i najmanju zabilješku. Od tog dana počeo je da živi za Zlatana i za njegov fudbal, piše "Gracija".

Kao najskuplji igrač Malmö FF-a prodat je Ajaxu za 85 miliona kruna. “Želio sam igrati fudbal, ništa više. Ali ipak sam bio nervozan kad sam pakovao kofere. Ajax i Amsterdam bili su nešto sasvim novo za mene.” Klub mu je u blizini Amsterdama obezbijedio kućicu u kojoj je u početku samo igrao Playstation i pitao se šta će se desiti. Ubijali su ga samoća, tišina i prazna kuća. Čak je nazvao Hassea Borga, trenera koji ga je prodao, i pitao da ga vrati, da Ajax vrati novac, na šta je ovaj začuđen rekao da to ne može nikako uraditi. Mislio je: “Pa on me prodao. Zar mi ne može pomoći u ovakvoj situaciji.” Na kraju je preselio kod Maxwella, klupskog kolege iz Brazila s kojim se dobro slagao. Sredio je život i stvari su se počele rješavati. Novine su pisale da je vrijedan novca za koji je kupljen. Međutim, trener Co Adriaanse bio je krut prema njemu. Kada je dao dva gola, dao mu je ocjenu 5, od mogućih 10, zato što je imao dva pogrešna pasa.

Uslijedio je Amsterdam Tournament, klasična predsezonska turneja u Holandiji, na visokom nivou, a te godine učestvovali su i Milan, Valencia i Liverpool. Zablistao je, posebno u utakmici s Milanom, kada je cijela amsterdamska Arena bila na nogama i vrištala i kada su ga novinari poslije utakmice prozvali novim Van Bastenom. Pričalo se tada da ga Milan želi kupiti. Međutim, njegov trener Co Adriaanse nije pokazivao zadovoljstvo. Bio je hladan kao led. Ibrahimović je zbog toga mnogo patio. Živio je bijedno. Nije ima novca ni da se kvalitetno hrani: “Bio sam najskuplji momak, a najmanje sam zarađivao.” Tada je shvatio da ga je Hasse Borg, agent koji ga je prodao, pokrao, i sjetio se njegovih riječi: “Agenti su lopovi.” Nazvao ga je i tražio svojih 10 posto, na šta je ovaj rekao da su te pare položene u jedno osiguranje u Engleskoj. Našao je novog agenta, Andersa Carlssona, i tada je shvatio da agenti nisu lopovi i da igrač bez agenta ne može sam ništa.

“Lekciju s Hasseom Borgom neću nikada zaboraviti”, navodi  Zlatan, nakon što je otkrio još mnogo prevara koje su bile na njegovu štetu. Kasnije će shvatiti da ni Anders Carlsson nije pravi čovjek za njega, trebao mu je neko ko ne vodi toliko računa o pravilima i crvenom svjetlu. Nazvao je novinara Thijsa Slegersa, koji je poznavao Zlatana i znao je kakvi mu se tipovi sviđaju. “Slušaj”, rekao je Thijs, “imam dva agenta. Jedan je firma koja radi za Beckhama, a drugi je jedan momak, on je mafiozo.” “Mafiozo zvuči dobro”, odgovorio mu je Zlatan. “Odlično. Dogovori sastanak.” Tako je Mino Raiola postao Ibrahimovićev agent, koji ustvari nije bio mafijaš, ali je furao taj stil. Sa Zlatanom ga je vezalo to što ni jedan od njih dvojice nije dobio ništa džaba. “Očekivao sam nekoga sa zlatnim satom, ušminkanog, a pojavio se momak u džinsu i Nike majici sa stomakom, kao da je jedan od Sopranosa”, opisao ga je Zlatan nakon prvog susreta u luksuznom sushi restoranu pored Amstel kanala. Tu su dogovorili posao, a Mino mu je odmah postavio uslov: “Ako želiš raditi sa mnom,  radit ćeš kako ja kažem! Prodat ćeš sva kola, sve satove i početi trenirati triput dnevno.”

U maju 2002. zablistao je i spasio Ajax u finalu kupa Holandije, kada je na utakmici s Utrechtom, njihovim najvećim protivnikom, ubačen u igru tek u 78. minuti. Kada su navijači Utrechta već mahali zastavama i pjevali slavljeničke pjesme, uslijedio je produžetak u kome je Zlatan dao odlučujući gol i kada se, nakon dužeg vremena, njegova igra pokrenula s mrtve tačke. “Tada sam se vratio. Svima sam pokazao, cijela Arena je poludjela. Sve je vibriralo od sreće i razočarenja, i živo se sjećam kada mi je Koeman pritrčao i rekao: Thank you very much! Thank you very much! Ta se sreća ne može opisati.”

Evil super bitch de lux


Svoju životnu partnericu, bivši model Helenu Seger, prvi put je vidio u Forexu, na centralnoj stanici u Malmöu, gdje je ušao da razmijeni novac, a ona je izletjela iz nekog taksija, potpuno sluđena i ljuta. Nikada je do tada nije vidio, mada je znao dosta svijeta u Malmöu. Ustvari, mislio je da zna skoro sve. “Gdje je dosad bila ova djevojka? Ne samo da je lijepa... Ko je ona?”, pitao se. Od prijatelja je saznao kako se zove i nije mogao prestati misliti na nju. Viđali su se s vremena na vrijeme, u Stockholmu, Malmöu, čak je dolazila kod njega i u Amsterdam, ali taj susret nije slavno završio. Helena je bila samostalna djevojka, žena kakvu ranije nije sreo. U početku mu nije bilo jasno čime se bavi. Znao je da radi nešto s reklamama i da u svojoj branši visoko kotira. Voljela je kola i vozila je crni Mercedes SLK. Otišla je od roditelja kad joj je bilo 17 godina i radila je da bi se izdržavala. “Za nju sam bio luckasti momak koji se ružno oblačio, bio potpuno nezreo i ponekad me zadirkivala: ‘Hajde, Zlatane, pa nisi baš k’o Elvis koji se spustio na zemlju.’ Bio sam ljut i nazivao sam je Evil super bitch de lux ili Evilsuperbitchdelux jednom riječju, jer je znala okolo špartati u najgorim štiklama i pripijenom džinsu, krznu i sličnim stvarima.”

Poticala je iz fine familije iz Lindesberga, gdje se govorilo u stilu: Draga, budi ljubazna i dodaj mi mlijeko. “Bio sam jedanaest godina mlađi i živio u Holandiji, a u krugu mojih prijatelja bilo je i kriminalaca. Nisam baš bio u idealnom položaju.” Zbližili su se kada je za jedan Božić došao kući u Švedsku kako bi se psihički i fizički odmorio. Bio je kod majke sa Sanelom i Kekijem i nije mu se slavio Božić u tradicionalnoj kućnoj atmosferi. “Ne podnosim ovaj cirkus u kući!”, rekao je Heleni na telefon. Pozvala ga je k sebi. Proveli su zajedno neko vrijeme, što ih je zbližilo, posebno jer se razbolio kao nikad u životu (visoka temperatura, groznica, znojenje), a Helena se brinula o njemu. “Od tada za nju više nisam bio onaj samosvjesni jugović. Bio sam potpuno slomljen, olupina od čovjeka, i to joj se na neki način svidjelo. I dalje nismo razumjeli jedno drugo, i dalje nismo znali šta želimo, i dalje smo bili potpuno različiti i potpuno pogrešni, ali tada je počelo, i kada sam se vratio u Holandiju nedostajala mi je.” Sve češće ga je posjećivala, postali su kao neka mala familija, posebno kada je nabavila mopsa Hoffa.

“Naslijedio sam Van Bastenov broj na dresu, trebao sam na terenu biti kao on i, naravno, to mi je imponiralo. Ali sam postao umoran od toga. Nisam želio biti novi Van Basten. Bio sam Zlatan, ništa više.” Marco Van Basten je legenda, najbolji strijelac svih vremena, ne možda kao Ronaldo, ali ipak, dao je 200 golova i totalno dominirao u Milanu. Prije skoro 10 godina FIFA ga je proglasila najboljim igračem na svijetu. U vrijeme kada je Ibrahimović bio u Ajaxu došao je kao pomoćni trener podmlatka. “Pred njim sam bio klinac. Ali, promijenio sam se. Pričali smo svaki dan, imali smo mnogo zajedničkog. Podsticao me prije svakog meča. Dao mi je dosta savjeta i ignorirao šta šefovi misle. Bio je potpuno samostalan.”

U to vrijeme agent mu je postao Mino, koji ga je natjerao da se operira, a poslije i na naporne, zahtjevne treninge koji su dali rezultate. Kada se vratio s rehabilitacije, dao je sve od sebe, dominirao na terenu, dobio samopouzdanje, a jednog dana osvanuo je plakat Zlatan, the son of God. Juventus ga je 2004. godine kupio za 16 miliona eura. Kada je stigao, pitali su se da li je Zlatan spreman za Italiju, na šta im je Mino kontrirao: “Je li Italija spremna za Zlatana?” Vremenom je postao najvažniji igrač Juventusa, jer je konačno, uz jak pritisak trenera Fabia Capella, shvatio da je on tu da daje golove, a ne da vodi igru. Nakon kratkog boravka u Juventusu, razmišljao je: “Ajax, šta to bi? Jedna mala škola u poređenju s Juventusom!”

Fabia Capella ovako je opisao: “Kad bi se pojavio, sve i jedan igrač stajao bi na liniji. Kada je bio ljut, niko ga nije smio pogledati u oči, i ako ne iskoristiš šansu koju ti je dao, možeš prodavati hot-dog ispred stadiona. Pred Capella ne dolaziš sa svojim problemima. Capello nije tvoj jaran. On ne ćaska s igračima, ne na taj način. On je čelični vođa, i nije dobar znak kad se dere na tebe. Ja volim moćne momke sa stavom, a Capello je vjerovao u mene.”

Capello mu je zadao jake kondicione treninge, te Zlatan, visok 196 cm, s prijašnjih 84 “raste” na 98 kilograma. Postao je snažniji, brži i bolji igrač, i naučio da nema respekta prema velikim zvijezdama. “Korak po korak, postao sam ono što sam danas.”

Na terenu je doživljavao stalne provokacije igrača i publike. “Sve su moguće dovikivali: cigane, tatare, razne gadosti o mojoj majci i familiji, a to me je palilo. Igram najbolje baš kad sam ljut, što se i pokazalo.” Sedamnaestog aprila postigao je hat-trick protiv Leccea i fanovi su poludjeli, a novinari pisali: “Rekli su da daje malo golova. Dosad je već dao petnaest.” Svi su skandirali: “Ibra, Ibra!”

Ružičasta kuća

Nakon toga kupio ga je Inter za 27 miliona eura. Te godine bio je to najskuplji transfer u A-seriji. U Torinu je bio njegov novi dom, a ubrzo je s Helenom dobio i prvog sina Maximiliana, Maxija. Rodio se u bolnici u Lundu, u Švedskoj, do koje se nije moglo prići od novinara, fotografa, paparazaa, fanova,... Međutim, Ibrahimović se dosjetio originalnog rješenja da izbjegne svu tu gungulu: bolnicu je napustio tako što je sklupčan u velikoj korpi za veš provezen kroz bolničke hodnike do garaže, odakle je direktno odletio za Italiju na meč protiv Chieva. S tribina se vijorilo nešto poput gusarske zastave, na kojoj je pisalo: “Benvenuto, Maximilian”, a Zlatan se pitao: “Ko je, zaboga, Maximilian? Neki igrač? Kasnije sam shvatio: bio je to moj sin. Ultraši su poželjeli dobrodošlicu mom djetetu na ovaj svijet. Mogao sam zaplakati.”

Stvari, međutim, nisu krenule onako kako su Helena i Zlatan željeli. Maxi je stalno povraćao, gubio je na težini, njegov želudac nije vario hranu i morao je hitno na operaciju. Operacija je bila teška, ali se na kraju sve dobro završilo.

Kada su Helena i Zlatan odlučili kupiti kuću u Malmöu, svidjela im se jedna ružičasta na najboljoj lokaciji, gdje se imanja nasljeđuju od predaka i gdje niko s prošlošću sličnom njegovoj nije doselio. Ali, kuća nije bila za prodaju, jer ljudi koji su u njoj živjeli nisu namjeravali seliti. Preko jednog Heleninog prijatelja došli su kod njih, i kada su se izdivili kući i sjeli da popiju kafu, priča je tekla ovako: “Divna, divna vam je kuća. Mi smo ovdje da bismo živjeli u vašoj kući”, rekao je Zlatan. Čovjek se nasmijao i sve prebacio na šalu, ali Zlatan je nastavio: “Ako hoćete, vi ovo shvatite kao vic, ali ja sam ozbiljan. Mislim kupiti kuću. Vodit ću računa da budete zadovoljni, ali ona će biti naša.” Čovjek je odlučno rekao da kuća nije na prodaju, ni pod kojim uslovima. Zlatan i Helena su je na kraju kupili i potpuno renovirali. Nisu štedjeli ni na čemu. Zbog privatnosti su htjeli više zidove, ali općina nije odobrila. No, našli su rješenje: spustili su nivo kuće, “ukopali” su se, i tako se zaštitili od neumornih paparazza. Na zidu dnevne sobe visi slika velikih, prljavih stopala, koja izaziva čuđenje svih koji uđu u njegovu kuću. “To su stopala koja su sve ovo platila”, Zlatanovo je objašnjenje.

Kako razveseliti Mourinha

Čitavo jedno poglavlje knjige posvetio je Joséu Mourinhu. “Odmah sam znao da je Mourinho The Special One, a i čuo sam mnogo o njemu. Momak je zezao narod. Izgledao je kao filmska zvijezda, bio drzak. Znao je koliko vrijedi i ponekad je bio grub prema konkurentima. Kada je došao u Chelsea, klub nije osvojio prvenstvo već 15 godina. S Mourinhom su osvojili dva prvenstva uzastopno. Prije Intera nije nikada trenirao talijanski klub.“ Zlatanu je Mourinho stalno slao SMS poruke, i on mu je odgovarao. “Shvatio sam da ima neki cilj sa SMS-ovima. Želio je polet. Lojalnost. Zavolio sam ga na prvu. Razumjeli smo se i odmah sam shvatio da naporno radi. Po cijeli dan prati fudbal i pravi analize. Nikada nisam upoznao trenera koji toliko poznaje suprotni tim. Elegantan je, jasan. U početku sam bio iznenađen: bio je nizak, uskih ramena, djelovao je sitno pored igrača. Uprkos svemu, zračio je. On nije bio Capello. Svoj je odnos s igračima gradio preko SMS-ova, mejlova, zauzimajući se za nas i znajući sve o našim porodičnim odnosima. I nikad nije vikao, a ljudi su ga ipak slušali. Bio je majstor u manipuliranju igračima. Ali, bilo je nešto što me je uznemiravalo: njegovo lice dok smo igrali. Bez obzira šta da uradim ili kakav gol postignem, on izgleda isto – ledeno hladan.”

U susretu s Bolognom Zlatan je postigao nemogući gol. “Proglašen je najboljim golom godine, publika je poludjela, ljudi su stajali, vrištali i aplaudirali, svi, čak i Moratti (vlasnik Intera, op. prev.) u službenoj galeriji. Ali Mourinho, šta on radi? Stajao je u odijelu, s ispruženim rukama, s najgorom ledenom facom. Mislio sam: Šta je s ovim čovjekom? Ako na ovo ne reagira, na šta onda reagira? Razgovarao sam s Ruiom Fariaom, Portugalcem, fitnes trenerom i Mourinhovom desnom rukom. Rekao mi je: ‘Mali, smiri se. Takav je. On ne reagira kao mi ostali.’ Možda ne, mislio sam. Ali, ipak, vidjet ću da mu udahnem malo života, moram napraviti čaroliju. Učinit ću kako bilo da ovaj čovjek slavi.” Kada je Zlatan Ibrahimović postao najbolji strijelac lige u teškoj, neizvjesnoj borbi s Di Vaiom i Diegom Militom, Mourihno je slavio kao školarac. “Pomislio sam: Ipak te je moguće pokrenuti. Ali je potrebno mnogo truda.”

Barcelona je kupila Ibrahimovića 2009. za 66 miliona eura, jedan više od sume koju je Milan dobio za Kaku. “Ne možeš ići”, rekao mu je Mourinho. “Sori, moram iskoristiti ovu šansu”, uzvratio je Zlatan. “Ali, ako ti odeš, i ja ću.” I ubrzo nakon toga i Mourinho je napustio Inter i prešao u Real Madrid. Na Camp Nou doček mu je priredilo 70 hiljada ljudi. Svi su skandirali njegovo ime. “Cijelo tijelo mi je vibriralo, tresao sam se, bilo je to previše adrenalina za mene, sjećam se da sam želio otići u svlačionicu i smiriti se.” Dobio je broj devet, isti koji je imao Ronaldo. U svlačionici su već bili Messi, Xavi, Iniesta, Henry i Maxwell. Ušavši u svlačionicu, primio je SMS: “Uživaj. Ovo se ne događa mnogim igračima”, napisao mu je Patrick Vieira, a znao je da kad ti pošalje poruku neko kao Patrick Vieira, dešava se nešto nevjerovatno. Trener mu je bio Pep Guardiola, zbog koga je i napustio ovaj tim. Kada je odlazio, Zlatan navodi da je osjećao istovremeno i sreću i ljutnju: sreću zbog toga što napušta Barcu, a ljutnju zato što je jedan čovjek uspio uništiti njegov san. Godinu u Barceloni, nakon 22 gola i 15 asistencija, doživio je kao lični poraz. Potpisujući ugovor s Milanom, imao je samo jednu želju: da pošalje poruku Guardioli. No, sadržaj poruke nije otkrio u svojoj knjizi.

Moj rat s Guardiolom


Pep Guardiola, trener Barcelone, u sivom odijelu i s turobnim mislima, prišao mi je uznemiren. Mislim da je tada bio okej, ne baš kao Mourinho ili Capello, ali, u suštini, dobar momak. Bilo je to mnogo prije nego smo počeli ratovati, u jesen 2006., kada sam živio u svojim dječačkim snovima. Igrao sam u najboljem klubu na svijetu pred 70 hiljada gledalaca na Camp Nou. Živio sam u oblacima. Ili, možda, ne skroz. Bio sam loš dečko i sve što ide uz to: teško su me prihvatali. Ali ipak, bio sam ovdje. Helena i klinci su uživali. Imali smo finu kuću u Esplugues de Llobregat. Šta bi se moglo loše desiti?

‘Slušaj ti‘, rekao mi je Guardiola, ‘mi u Barci stojimo na zemlji. Tako da na treninge ne dolazimo u nekim Ferarrijima ili Porscheima.’ Klimno sam glavom, nisam bio drzak, u stilu: Šta se tebe tiču moja kola? Ali sam razmišljao: Šta li on hoće? Kakvu mi poruku šalje? Vjerujte mi, ne trebam se više dokazivati i vozati bijesna kola i parkirati po trotoarima. To nije to. Ali, ja volim aute. Oni su moja strast.”

U velikom dijelu knjige Ibrahimović govori o epizodi u Barceloni, koju je obilježio latentni sukob s trenerom Guardiolom. Navodi da je već na početku shvatio da je Barcelona institucija, da su igrači bili fini, tamo je bio i njegov stari drug iz Ajaxa i Intera, Maxwell. Niko se nije ponašao kao superstar, što mu je bilo čudno. “Naprimjer, ako u Italiji trener kaže hopa, zvijezde se odmah pitaju: zašto bismo skakali? Ovdje svi skaču. Ja tu nisam pliv’o, nikako. Ali sam razmišljao: voli klub! Ne potvrđuj njihove predrasude! Zbog toga sam se počeo prilagođavati. Mino Raiola, moj agent, rekao mi je: ‘Šta je s tobom, Zlatane? Ne prepoznajem te‘.”

Zlatan je vozio klupski Audi i klimao glavom. Sve je išlo kako treba. Osvojili su UEFA Super kup. Blistao je, dominirao, ali to nije bio ON. “Smirio sam se, a to je opasno po život, vjerujte mi. Ja moram biti ljut da bih dobro igrao.”

Ibrahimovićev dolazak u Barcelonu bio je skoro najskuplji transfer u historiji, novine su o njemu pisale kao o problematičnom djetetu s pogrešnim karakterom, sve najgore. Čak je razmišljao da prestane igrati. I to ne da raskine ugovor, jer je bio profesionalac. Gubio je volju. A onda su došli božični praznici. Otišli su u Are i iznajmio je skuter na snijegu. Jurcao je i uživao je koliko je mogao. “Konačno malo adrenalina! Konačno stari Zlatan. Mislio sam: Zašto bih ostao? Imam pare. Zašto da se gombam s trenerima idiotima. Može mi, umjesto toga, biti dobro, mogu se posvetiti porodici. Bilo je to lijepo vrijeme. Ali ne može više.”

Kada se vratio u Barcelonu, Španiju je zadesilo sniježno nevrijeme, kao nikad dotad. Spuštajući se niz zaleđene ulice s brda na kojem je stanovao, udario je klupskimAudijem u betonski zid i smrskao desno rame.


Messi je okrutan

Lionel Messi je okrutan. Potpuno je nevjerovatan. Ne poznajem ga, ustvari. Mi smo potpuno različiti. U Barcu je došao kao trinaestogodišnjak. U klubu se igra vrti oko njega, sasvim prirodno. Njega su slušali, ali sam sada došao ja i dao više golova od njega. Otišao je Guardioli i rekao: ‘Ne želim više igrati desno krilo. Hoću da budem centar’.” Tamo je bio Zlatan, ali je Guardiola to ignorirao. Promijenio je taktiku. Sa 4-3-3 išao je na 4-5-1, sa Ibrahimovićem na vrhu i Messijem skroz nazad te je Ibrahimović pao u sjenu. Lopta je išla Messiju, a Ibrahimović nije igrao svoju igru. Zato je otišao do Guardiole, objasnio da ne želi da se svađa, i rekao mu da nisu iskoristili njegov kapacitet, da ako su željeli nekoga da samo daje golove, da su trebali kupiti Inzaghija, da on želi teren i slobodu. “To je kao da ste kupili Ferarrija, a vozite ga kao Fiata.” Guardiola je udovoljio njegovim zahtjevima... Protiv Arsenala, na sljedećoj utakmici Lige prvaka, Zlatan je dao dva gola. Međutim, novi meč s Arsenalom završio je 2:2 i Ibrahimović se povrijedio. Guardiola nikada nije došao čak ni da ga pita kako je, hoće li igrati naredni meč, ni jedno jutro nije ga pozdravio... Zlatan zbog toga nije mogao da spava, stalno je mislio na to. Pitao je čak i Thierryja Henryja šta se dešava, na šta je ovaj odgovorio da nema pojma. Guardiola je izbjegavao Ibrahimovićev pogled. Na kraju su uslijedile žustre svađe i Zlatan nije više mogao da izdrži. Prebačen je u Almeriju, kupio je bijesni automobil Enzo, parkirao ga ispred vrata gdje su trenirali, i to je bio pravi cirkus. Ovo poglavlje završio je riječima: “Možeš istjerati dječaka iz geta, ali geto iz dječaka nikada.”

(24sata.info)



24.02.2012.

VIDEO / SARAJEVO: UHAPSENA ZENA OSUMNJICENA ZA SVIREPO UBISTVO NA DOBRINJI!

VIDEO / Sarajevo: Uhapšena žena osumnjičena za svirepo ubistvo na Dobrinji!

VIDEO / Mjesto ubistva / 24sata.info

.......................................................

(24SI) - Sarajevska policija uhapsila je prije sat vremena žensku osobu osumnjičenu za jučerašnje ubistvo fotografa Muje Bukvića. Njegovo tijelo pronađeno je jučer u popodnevnim satima u fotografskoj radnji u naselju Dobrinja, a javnost je zaprepaštena svirepošću ubice.

 [24 sata info] 

Bukvić, za kog susjedi tvrde da je bio uzoran komšija i omiljen u svom naselju, pronađen je zaklan. Iako su se pojavile špekulacije da je ubica muškarac koji je navodno pozivao neke medije i prijetio im je, večerašnje hapšenje to je demantiralo.

Prema nezvaničnim informacijama, u Bukvićevoj radnji pronađeno je mnogo, za istragu interesantnih predmeta, stoga je do okončanja saslušanja privedene teško govoriti o motivima.

 

(24sata.info/TV1)


24.02.2012.

RADOVAN KARADZIC NIJE VIDIO NISTA "ALARMANTNO" U IZVJESTAJU KOJI MU JE DOSTAVLJEN NAKON PADA SREBRENICE

Karadžić nije vidio ništa "alarmantno" u izvještaju koji mu je dostavljen nakon pada Srebrenice

Na suđenju zločincu Karadžiću svoje izlaganje nastavio je penzionisani general Obradović

  |  24.02.2012.

Karadžić nije vidio ništa "alarmantno" u izvještaju koji mu je dostavljen nakon pada Srebrenice

       Ratni zločinci Ratko Mladić i  Radovan Karadžić

...........................................................................................................................................

U nastavku suđenja u Hagu, ratni zločinac Radovan Karadžić sugerisao je da u julu 1995. nije znao za zločine nad Bošnjacima iz Srebrenice, tvrdeći da u izvještajima koje je dobio iz Glavnog štaba Vojske Republike Srpske  (VRS) nije bilo navedeno ništa što bi ga “alarmiralo”, prenosi BIRN.

Karadžiću, koji je u to vrijeme bio predsjednik RS-a i vrhovni komandant VRS-a, Haški tribunal sudi po optužnici za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice i progon desetina hiljada žena i djece u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).

U okviru unakrsnog ispitivanja, general u penziji Ljubomir Obradović, tadašnji načelnik operativnog odjeljenja Glavnog štaba VRS-a, odgovorio je da mu nije poznato da je od Glavnog štaba “sa terena stigao izvještaj o bilo kakvom zločinu”.

Isti odgovor Obradović je dao i na pitanje optuženog da li je Glavni štab poslao Predsjedništvu RS-a izvještaje o zločinima.

Opširno citirajući izvještaje VRS-a o dejstvima Drinskog korpusa tokom i poslije zauzimanja Srebrenice, optuženi je tvrdio – a svjedok potvrđivao – da u tim dokumentima nije bilo ničega što bi njegove savjetnike navelo da “alarmiraju predsjednika”.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije O-Gon Kwona “zar vojno osvajanje zone pod zaštitom UN-a nije bilo dovoljno ‘alarmantno’?”, Karadžić je odgovorio da je on 9. jula 1995. bio obaviješten o toj mogućnosti od generala Zdravka Tolimira i da je odobrio da VRS uđe u Srebrenicu.

Naglasio je, međutim, da je srpska vojska imala pravo da to učini, zbog toga što enklava “nije bila demilitarizovana”, što je predviđao raniji sporazum sa vlastima u Sarajevu i UNPROFOR-om.

Tolimiru, bivšem pomoćniku za obavještajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba, u Haškom tribunalu takođe se sudi za genocid u Srebrenici.

General Obradović naveo je da je u Srebrenici postojala divizija A RBiH koja je “stalno napadala srpske položaje i sela".

“Mi smo zbog toga imali pravo da ih neutrališemo”, kazao je svjedok.

Izvještaj od 12. jula 1995. da “dio jedinica Drinskog korpusa i policije djeluje u cilju uništenja muslimanskih ekstremista koji se nisu predali, već pokušavaju vojni proboj” ka Tuzli, Karadžić je naveo kao dokaz da “cilj VRS-a nisu bili civili”.

“Kaže li se igdje u izvještaju da se to stanovništvo deportuje ili prisilno premješta?”, pitao je optuženi, na šta je svjedok konstatovao da “piše ‘prevoz’”.

Na Karadžićevu sugestiju, Obradović je rekao da u Glavnom štabu nije bilo nikakvih razgovora ni o deportaciji, ni o ubijanju srebreničkih Bošnjaka.

Osvrćući se na Direktivu broj sedam, koju je potpisao u martu 1995. a kojom se vojsci nalaže da život i opstanak civilnom stanovništvu u Srebrenici i Žepi učini “nepodnošljivim”, Karadžić je sugerisao da su tu direktivu sačinile “službe”, te da je operativni dio promijenio komandant VRS-a Ratko Mladić, bez njegovog odobrenja.

Po optuženom, ta direktiva, međutim nije imala praktičan efekat na terenu, zbog toga što se, kako je tvrdio citirajući dokumente Glavnog štaba, humanitarne isporuke enklavama poslije njenog izdavanja nisu smanjile.

Mladiću, bivšem komandantu VRS-a, u Haškom tribunalu treba da počne suđenje za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH.

Unakrsno ispitivanje generala Obradovića, Karadžić će okončati u ponedjeljak, 27. februara.

24.02.2012.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: MILANU TUPAJICU DVA MJESECA ZATVORA

Suđenje Karadžiću: Tupajiću dva mjeseca zatvora

Milan Tupajić u sudnici, 24. veljače 2012.

..................................................................

24.02.2012
Milana Tupajića, bivšeg predsjedniku srpske općine Sokolac i Kriznog štaba Srpske demokratske stranke, SDS-a u vrijeme rata, sudsko vijeće Radovana Karadžića dodijelilo je dva mjeseca zatvora zato jer je odbio svjedočiti protiv svog bivšeg stranačkog šefa.

Predsjedavajući sudac O Gon Kwon pročitao je sažetak presude i najavio kako će Tupajiću biti uručena povjerljiva presuda koju javnost neće moći vidjeti.
Kwon je naveo kako Vijeće nije prihvatilo Tupajićevo opravdanje da ne može svjedočiti zbog lošeg zdravstvenog stanja kao ni objašnjenjem o pritiscima nakon njegovog prošlog svjedočenja u Haagu.

„Vijeće ocjenjuje da je oglušivši se na naloge subpoena, optuženi svjesno i hotimično ometao sprovođenje pravde“, pročitao je dio obrazloženja presude Kwon.

Nakon što se odbio odazvati na dva obvezujuća sudska naloga (subpoena) Tupajić je uhićen 13.12.2011.godine u Bosni i Hercegovini. On se izjasnio 16.12.2011.u Den Haagu da nije kriv zbog neodazivanja obvezujućim nalozima Raspravnog sudskog vijeća.

Dana 3.02.2012.godine održano je suđenje za nepoštivanje suda kada seTupajić sam pozvao kao svjedok svoje obrane te je tijekom višesatnog iskaza pokušao sucima objasniti - zašto je uporno odbijao doći na Haški sud kako bi ponovio iskaz koji je već dao kao svjedok tužiteljstva 2005.godine na suđenju bivšem predsjedniku parlamenta bosanskih Srba Momčilu Krajišniku.

Prijetnje nakon svjedočenja

Haško tužiteljstvo nije sudjelovalo u ovom procesu kao strana već samo optuženi i sudsko vijeće kojem se nije odazvao.

Podsjetimo prilikom svjedočenja u slučaju Krajišnik, Tupajić je ispričao kako je SDS u Sokolcu kao i drugim općinama primao upute od Glavnog odbora stranke na čijem je čelu bio Karadžić. Pri tom je potvrdio kako su Karadžić i Krajišnik javno govorili o prvom strateškom cilju razdvajanju naroda koji je provodila Vojska Republike Srpske, napadajući u njegovoj općini bošnjačka sela.

O prijetnjama koje su mu nakon svjedočenja upućene Tupajić je pričao sucima na sjednici zatvorenoj za javnost u čemu se može i pronaći objašnjenje zašto je dio obrazloženja njegove presude tajan.

Za nepoštivanje suda je inače predviđena kazna zatvora do 7 godina ili novčana do 100 000 eura, ili pak kombinacija obiju.

Po završetku rata, od 1996. do 2004. godine Tupajić je bio i predsjednik zastupničkog kluba SDS-a u Skupštini RS, odakle je smijenjen intervencijom visokog predstavnika Peddyja Ashdowna.

Budući da će mu se uračunati u kaznu vrijeme provedeno u pritvoru Tupajić će se ubrzo vratiti u Bosnu i Hercegovinu:

..................................................................................................................................................

Optuženi: Vojni izvještaji predsjedniku bili nepotpuni

Radovan Karadžić u sudnici 24. veljače 2012.

..........................................................

24.02.2012
Na haškom suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz Ljubomira Obradovića, bivšeg načelnika operativnog odjeljenja u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske. Nakon što je tužiteljstvo tijekom njegovog glavnog ispitivanja prikazivalo kako je optuženi morao znati za sve vojne aktivnosti, pa i one u Srebrenici u srpnju 1995.godine, optuženi Karadžić je ispitujući svog bivšeg generala pokušao pokazati drugačije.

Haško tužiteljstvo često poziva kao svjedoke protiv optuženih njihove bivše kolege, u svrhu dobivanja tehničkih detalja koji bi trebali poduprijeti dokazni proces, u ovom slučaju način izvještavanja predsjednika o vojnim akcijama i situaciji. No tužiteljstvo se zbog toga često nađe u problemu, odnosno situaciji da je svjedok tužiteljstva naklonjen optuženom, a ne može ga zbog toga diskreditirati budući da bi time bio doveden u pitanje i njegov glavni iskaz.

„Dobro jutro gospodine generale“, pozdravio je Karadžić na početku unakrsnog ispitivanja.

Ljubomir Obradović u sudnici, 24.veljače 2012.
.......................................................
​​„Dobro jutro gospodine predsjedniče“, odvratio je Obradović kao da mu je optuženi još uvijek pretpostavljeni i obnašatelj funkcije predsjednika RS te mu nastavio odgovarati s puno više detalja i volje nego prethodno tužiteljstvu.

Tijekom unakrsnog ispitivanja Obradovića Karadžić se trudio objasniti sucima kako su izvještaji koje je dobivao od Glavnog štaba VRS-a često bili nepotpuni, što je prema njemu pokazatelj - da nije bio upoznat sa svime što se događalo na terenu.

„Gospodine generale Vi ste također u slučaju Popović (Vujadin, oficir VRS-a osuđen u prvostupanjskoj presudi na doživotan zatvor) opisali jedan događaj kad ste se osvjedočili da je netočno prikazano nešto, kad ste sreli poručnika Đorđevića. Biste li nam to ponovili kako ste se osvjedočili i drugi su se osvjedočili da izvještaji nisu uvijek akuratni (točni) jer ljudi propuste prijaviti ono što bi ih prikazalo u lošem svjetlu?“, upitao je Karadžić što mu je Obradović potvrdio.

Optuženi je ustvrdio kako je bio često nezadovoljan zbog nepotpunih izvještaja, a prema njegovim tvrdnjama takvi su bili i u vrijeme zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995.godine što bi trebalo ukazati - da nije imao saznanja o masovnim egzekucijama za što odgovara po zapovjednoj odgovornosti.

Karadžić je također iskoristio Obradovića da mu potvrdi da nije napadnuta Srebrenica i njezini civili nego 28.divizija Armije BiH koja je napadima na Drinski korpus onemogućavala da on pomogne jedinicama VRS-a na sarajevskom ratištu.



Obrenović je potvrđivao Karadžiću i navode kako su propuštani u Srebrenicu humanitarni konvoji te kako su snage Nasera Orića (oficira Armije BiH) napadale i spaljivale srpska sela te činile pokolje, poput primjerice u selu Višnjica. Ti napadi su prema njemu kršili sporazum o demilitariziranoj zoni što je rezultiralo napadom VRS-a na Srebrenicu.

Obradović će dovršiti iskaz u ponedjeljak, a nakon njega će svjedočiti Dražen Erdemović, pripadnik Desetog diverzantskog odreda koji je priznao osobno sudjelovanje u strijeljanju zarobljenika. On je prvi prvi koji je osuđen za Srebrenicu priznavši ubojstvo oko 120 zarobljenika.

Godine 1998. osuđen je na pet godina zatvora, a oslobođen je 2000. nakon što je u Norveškoj izdržao dvije trećine kazne.

Iako je prethodno najavljen za ponedjeljak nakon Erdemovića je najavljen kao svjedok tužiteljstva bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a Manojlo Milovanović, koji je tijekom rata obavljao dužnost zamjenika Ratka Mladića. Milovanović je nedavno kao svjedok na suđenju bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije (Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću) izjavio kako jedva čeka upitati Karadžića – tko je doveo Željka Ražnjatovića Arkana u Bosnu i Hercegovinu.
24.02.2012.

PATRIJARH IRINEJ: NEMA PROBLEMA IZMEDJU CRKVE I DRZAVE

Patrijarh Irinej: Nema problema između Crkve i države

Patrijarh Irinej

........................................................

24.02.2012
Srpska pravoslavna crkva je malo malo u vrhu medijske pažnje i to najmanje duhovnim povodom. Crkveni velikodostojnici pojavljuju se u ulozi žestokih polemičara sa partijskim liderima u kojima se ne biraju reči.

Evo nekih od novinskih naslova:  Rat Crkve i stranaka u Vojvodini, LSV je zloglasna liga, Nije Irinej Bački Srpska pravoslavna crkva, Filaret traži pomoć od Dačića da ga ne smene ....

Šta se događa na relaciji vlast-država i unutar same Crkve o tome smo razgovarali sa patrijarhom SPC Irinejem i sa sociologom religije Mirkom Đorđevićem.

Najpre smo pitali patrijarha Irineja zašto je odložen sastanak predsednika Srbije Borisa Tadića sa grupom vladika. Objašnjenje koje se pojavilo sa zvaničnog mesta da su u pitanju tehnički razlozi, zvučao je neubedljivo:

„Tadiću je nametnuto od strane nekih činovnika iz Ministarstva vera da pozove te ljude i verovatno iz tog razloga nije ni došlo do sastanka jer su mnogo episkopi pitali zašto ih zove. To nije bilo preko Crkve. Nema problema ako predsednik Republike želi da sazna nešto, ali je red bio da se Sinod o tome
Vladika Filaret, foto:e-novine
....................................................................
​​izvesti. Sam način nije bio u redu, a sve druge je u redu.“

Poslednjih dana pojavile su se informacije da se na majskom Saboru očekuje penzionisanje tri kontroverzne vladike-Filareta, Pahomija i Nikanora i da se čak tim povodom Filaret obratio za  pomoć ministru policije Ivici Dačiću. (Tim povodom kola šala u Beogradu da je jedini ko se obradovao preporuci MMF-a da se odloži penzionisanje do 70-te godine, baš Filaret). 

Pitali smo patrijarha Irineja da li su te vesti tačne.

"Po našem Ustavu penzioniše se zbog nemoći, slabosti i krivici ili ličnoj želji. To su jedina tri razloga, kanonska i ustavna", odgovorio je patrijarh.

Mileševski vladika Filaret ima ratničku prošlost, zovu ga vladika sa mitraljezom, ratne koljače je kanonizovao, ovekovečio ih na freskama, vladika Pahomije se spasao optužbe za predofiliju zbog zastarevanja slučaja a ne zbog nevinosti, vladika Nikanor je vezan za aferu sa stanovima, kao i za neprihvatljive političke izjave... 

Vladika pisao u ime Sinoda

U javnosti se najava njihovog penzionisanja komentarisala kao obračun sa konzervativnim krilom u Crkvi. Poznavalac SPC Mirko Đorđević kaže da uobičajeni put do penzionisanja jeste precizno utvrđen crkvenim pravilima ali da ovoga puta stvari stoje nešto drugačije, iako se u Ckrvi o tome ne govori baš rado.

„Cilj je da se pošalje nekim vladikama poruka da je vreme da se povlače, a reč je o vladikama sa kojima i Crkva i društvo imaju problema. Oni remete odnose između Crkve i države i u tome je problem“, ocenjuje Đorđević.
„Cilj je da se pošalje nekim vladikama poruka da je vreme da se povlače, a reč je o vladikama sa kojima i Crkva i društvo imaju problema. Oni remete odnose između Crkve i države i u tome je problem“, ocenjuje Mirko Đorđević.


Već duže vreme se preko medija vodi polemika nimalo biranim rečima između lidera LDP Čedomira Jovanovića i Lige socijaldemorkata Nenada Čanka sa jedne i vladike Irineja Bačkog sa druge strane povodom skandala prilikom  obeležavanja 70-te godišnjice novosadske racije. Tada su predstavnici Crkve sprečili prisustvo ceremoniji gradonačelniku Novog Sada i nekim ambasadorima.

Tim povodom je Čedomor Jovanović nazvao Srpsku pravoslavnu crkvu mutantom pogrešne politike koja je uništila sve dobro u Srbiji. Vladika Irinej mu je odgovorio da je to govor mržnje i citirao Novi zavet: 'Antihrist dolazi; i sada su se pojavili mnogi antihristi'.

Irinej je istim povodom  Ligu socijaldemokrata Vojvodine (LSV) nazvao "zloglasnom vojvođanerskom Ligom". Optužio je za napade na SPC "bučne i žučne kriptomarksiste ili čak kriptostaljiniste kamuflirane u pseudo-Evropejce".


Hram sv. Save u Beogradu
................................................................
​​Patrijarh Irinej kaže za naš program da to nisu  teške reči:

“To su reči koje treba da budu kazane. Takav stav je apsolutno zaslužio takav odgovor. Vladika Irinej je potparol Sinoda i sve što je on napisao, napisao je u ime Sinoda.”

Sociolog religije Mirko Đorđević smatra da novosadski slučaj potvrđuje da postoje problemi na relaciji vlast-Crkva, ili barem neki njeni delovi. 

“Suština sukoba je u tome što neke vladike često izlaze iz okvira svojih nadležnosti i, umesto da slede misiju Crkve, oni zadiru u društveno političke odnose, u spoljnu i unutrašnju politiku države i prave probleme“, kaže Đorđević.

Klerikalizacija srpskog društva počela je još u 90-im godinama kada je ratna politika Slobodana Miloševića imala punu podršku u Crkvi. Pored Vojske, Policije, Akademije, i Crkva je smatrana važnim stubom vlasti u Srbiji 90-ih godina.

Postoktobarska Srbija nije se odmakla od Crkve, u multireligioznoj Srbiji SPC ima posebno mesto, kako ukazuju stručnjaci, zauzima tron državne religije. To se svakodnevno vidi.

Zbog toga, pažljivo se prati svaki znak koji bi mogao da nagovesti odmicanje države od  Crkve ili promene u samoj Crkvi koji bi značili njenu deklerikalizaciju.
......................................................................
Dodik odlikovao Irineja ordenom RS
Vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej i Milorad Dodik
..........................................................................................................................................
Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlikovao je patrijarha srpskog Irineja ordenom Republike Srpske. Čestitajući dan RS-a, Irinej je izjavio:"Neka je sretan ovaj dan i neka  je blagoslov Božji na narod i Republiku Srpsku, najmlađu srpsku državu"!

.............................................................................................................................................................
Patrijarh Irinej je 27. 01. 2010. godine kazao: "...mi znamo šta je otprilike filozofija i psihologija islama. Oni kada su u manjem broju umeju da se ponašaju i da budu korektni. Kada postanu ravni po broju, onda oni već dižu glavu, a kada postanu nadmoćni i superiorni, čine pritisak ili da se isele, ili da se priđe njima. To je filozofija islama...".

Osv(j)ešćen, poput ratnih srpskih "junaka", zločinaca Škorpiona, Milorad Dodik je ponovio naputak kojeg je svojedobno obznanio njegov duhovni poglavar u Beogradu. Tako je Dodik kazao: "...muslimani na prostoru gdje žive i gdje su manjina treba da budu dobri sa lokalnim okruženjem, a onda kada postanu većina da grade državu sa šerijatskim predznakom i to je nešto što se u BiH apsolutno može da vidi".
a
 

 
Milorad Dodik urucuje orden Republike Srpske patrijarhu srpskom Irineju
................................................................................

20-godišnjici Republike Srpske u Banja Luci je prisustvovao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, koji je predvodeći svetu arhijerejsku liturgiju, slučajno ili ne, zaboravio da je došao u bosanskohercegovački entitet. U svom obraćanju o Republici Srpskoj, govorio je kao o državi.

"Neka je blagoslovena srpska država Republika Srpska"kazao je on.

Da to nije slučajno i da je riječ o stavu Srpske pravoslavne crkve, potvrdio je i Vasilije Kačavenda, episkop zvorničko-tuzlanski.

"Danas, hvala Bogu, živimo u slobodnoj srpskoj državi, pravoj srpskoj državi"kaže Kačavenda

 
Vasilije Kačavenda
24.02.2012.

PREMIJERA FILMA U SRBIJI: "U ZEMLJI KRVI I MEDA" U BEOGRADU GLEDALO SAMO 12 LJUDI

Premijera filma u Srbiji: "U zemlji krvi i meda" u Beogradu gledalo samo 12 ljudi

24.02.2012.
.......................
Film Ageline Jolie "U zemlji krvi i meda" na premijeri u Sinepleksu u Beogradu gledalo je samo 12 ljudi, prenosi B92.
Angelina Jolie na premijeri u Sarajevu (Foto: Sarajevo-x.com)
Angelina Jolie na premijeri u Sarajevu (Foto: Sarajevo-x.com)
....................................................................................................
Od njih 12, troje je napustilo kino salu i prije završetka filma.
Premijeri je prisustvovalo nekoliko novinara i fotoreportera koji su došli da zabilježe reakcije onih koji su uprkos mnogim kritikama i kontroverzama koje prate ovaj film došli da ga pogledaju.
.............................................................................................

Film Angeline Jolie u Beogradu

Publika: "Moramo da shvatimo da smo 'loši momci' baš kao Nijemci"

Na sinoć održanoj premijeri filma "U zemlji krvi i meda" Angeline Jolie u Beogradu priustvovalo je 12 gledatelja i nekoliko predstavnika medija. Mišljenja publike su podijeljena.


Kako prenosi Mondo.rs, čak ni svi gledatelji koji su sinoć prisustvovali premijeri režiserskog prvjenca Angeline Jolie nisu film dogledali do kraja.

Komentari gledatelja su bili kako "film nije ljubavna priča" već je jednostavno nasilan.

"Nije joj bila potrebna ona scena sa bacanjem bebe. Previše detalja. Malo mi je muka", rekla je jedna od gledateljica nakon prikazanog filma.

Oni mlađi koji su došli na premijeru tvrde da je sramota što je samo dvanaestero ljudi došlo prvu beogradsku projekciju, a oni što su napustili salu govore da je sramota što je što je uopšte i snimlje.

"Očekivala sam više jednostranosti nego što je ima. Mi moramo da shvatimo da smo 'loši momci', baš kao što će za mene Nijemci uvijek biti 'loši momci'. Mislim da bi srpski režiseri trebalo da se pozabave i snime film na ovu temu", rekla je jedna starija gospođa koja je posljednja izašla iz kinosale.
24.02.2012.

U SPOMEN NA ZRTVE: OTVOREN PARK PRIJATELJSTVA U SARAJEVSKOM NASELJU DOBRINJA

U spomen na žrtve: Otvoren Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja

24.02.2012.
......................
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Damir Hadžić, novimenovani Ministar prometa i komunikacija BiH te Lejla Alijev, kćerka azerbejdžanskog predsjednika, danas su svečano otvorili novoizgrađeni Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja.
Piše: N. Grabovica


x x x x x x x x x x x x x x x x

 

Otvoren Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja

 

Nakon presjecanja vrpce, u srcu parka je i svečano otkirveno spomen-obilježje žrtvama agresije u BiH i žrtvama azerbejdžanske tragedije u Hodžaliju.

"Prijateljstvo naroda Azerbejdžana i BiH datira odavno, još od bratimljenja grada Sarajeva i Bakua prije 40 godina. To prijateljstvo se dalje gradilo tokom 1992. godine, kada smo prošli zajedničku patnju. Pokolj civila u Hodžaliju je bio početak pokolja u BiH. To vrijeme simbolizira i ovaj spomenik ovdje, ove dvije majke od kojih je jedna iz BiH, a druga iz Azerbejdžana. Fondacija Alijev je napravila ovaj park 20 godina nakon tragedija, kako bi nas podsjetila na nemile događaje. Mi smo zahvalni za to i ne trebamo čekati narednih dvadeset godina kako bismo napravili ovakvo nešto", kazao je Izetbegović.

Damir Hadžić, donedavni načelnik Općine Novi Grad, a sada Ministar prometa i komunikacija BiH je zahvalio Vladi Azerbejdžana na slobodi i želji da pomognu bosanskohercegovačkom narodu.

"Kao ministar u BiH uradit ću sve da se prijateljstvo ovih dviju zemalja nastavi, a kao građanin ovog grada, reći ću svima da prošetaju ulicom Grada Bakua do Parka prijateljstva te da steknu nove prijatelje", rekao je Hadžić.

Gradonačelnik Sarajeva, Alija Behmen, je kazao kako mu je posebno drago što je ovaj park sagrađen baš na Dobrinji, koja je bila grad u gradu tokom agresije, te da ona najbolje simbolizira patnju BiH i njenog grada. Behmen je Alijevoj uručio zahvalnicu Grada Sarajeva.

"Velika mi je čast što sam ovdje u Sarajevu i što sam u prilici da prisustvujem otvaranju ovog spomenika bosanskom narodu i ljudima. Hvala što dijelite patnju našeg naroda. Drago mi je što se vidi znatan oporavak Sarajeva nakon dešavanja prije dvadeset godina. Kao što znate, mi u Hodžaliju također obilježavamo godišnjicu masakra, kada su ubijeni svi ljudi u tom gradu. Tišina koja je nastala poslije toga je doprinijela nastavku etničkog čišćenja. Tri godine nakon toga, desio se genocid u Srebrenici. Tišina je ta koja donosi nepravdu. Mi moramo raditi na promicanju humanizma, mi moramo kazati šta se to desilo 1992. godine", istakla je Lejla Alijev.

Na kraju manifestacije, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić je u ime Narodne kuhinje Stari Grad zahvalio Fondaciji Alijev koja je kuhinji donirala 10 kurbana te tom prilikom uručio zahvalnicu Lejli Alijev.

"Također, članice Udruženja Žene Gračanice su me zamolile da Lejli prenesem selame i poklonim joj jedan cvijet koji simbolizira nevinost žrtava u našim zemljama", kazao je Cerić.
24.02.2012.

DOGOVOR SRBIJE I KOSOVA

24.02. 2012.

 

24.02.2012.

KO JE KOGA PREVARIO U "DOGOVORU" O PREDSTAVLJANJU KOSOVA: SVIJET PONOVO UDOVOLJIO SRBIJI

Ko je koga prevario u "dogovoru" o predstavljanju Kosova: Svijet ponovo udovoljio Srbiji

Ostaje gorak ukus da međunarodna zajednica ponovo popušta plašeći se srpskog radikalizma

Autor |  24.02.2012

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

........................................

(Od stalnog dopisnika "Dnevnog avaza" iz New Yorka)

Gledajući odavde iz New Yorka – Beograd u Briselu ni najmanje, uopće nije priznao Kosovo, kako je to najavljivao kosovski premjer Hašim Tači (Hashim Thaci). Niti je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1244, usvojena još 1999. za koju se tako čvrsto drže srbijanske vlasti svih ovih godina – postala “mrtvo slovo na papiru”, kako je to nakon sastanka sa zamjenikom šefa američke diplomatije Brnsom(William Burns) ponavljao pomenuti šef vlade Kosova.

Kao pretjerana samouvjerenost mogla bi se protumačiti i izjava Edite Tahiri, šefice kosovskog pregovaračkog tima, da je “fus-nota kao pahulja koja će se otopiti kad prođe zima”.

"Bosanski" scenario

Zvuči skoro romantičarski, jer “zima” ruku na srce –  na Balkanu, traje sve ove godine onoliko koliko to Srbija hoće. Svi drugi koji to ne vide i koji Srbiji popuste na kraju žrtvujući prvo pola Bosne u Daytonu (1995) ili dodajući “fusnotu” ispod Republike Kosovo – samo produžavaju balkansku agoniju po srpskom receptu, htjeli oni to priznati ili ne.

Vijest da su timovi Beograda i Prištine u petak u Briselu “postigli suglasnost” da Kosovo na regionalnim forumima bude predstavljeno pod nazivom Kosovo, uz fusnotu, u kojoj će biti navedena Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) i mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova – dokaz je da je napravljen još jedan truli kompromis, iz koga Srbija vjerovatno dobija status kandidata za EU, a Tadićeva administracija vjetar u jedra za predstojeće izbore.

Nažalost – sve neodoljivo podsjeća na Dayton, kada su na žrtve rata, predvođjene bh.predsjednikom Alijom Izetbegovićem izvršeni dodatni pritisci da prihvati inaoguraciju imena “Republika Srpska”. Prema dostupnim informacijama dobro upućenih i izvora bliskih kosovskom premjeru Thaciju — i na Kosovare, aktualne političke lidere u Prištini izvršen je silan pritisak da se pristane na krajnji “beogradski kompromis”. I oni su pokleknuli, jer su možda i navodno “bili već dugo ucjenjivani”.

Kako će se stvari poslije ove briselske runde, potpuno u funkciji omogućavanja da Srbija dobije status kandidata za EU i Tadićeva garnitura ponovo pobjedi na izborima – teško je predvidjeti. Uglavnom – ostaje gorak ukus da međunarodna zajednica ponovo popušta plašeći se srpskog radikalizma, dodvoravajući se “glavnoj” balkanskoj metropoli straha  - Beogradu, u kome od svih silnih intelektualaca, “liberalnog” i demokratskog minjenja na premjeru filma Anđeline Jolie (Angelina Jolie) “U zemlji krvi i meda” dodje samo 12 ljudi.

Zima će još potrajati

Je li to Srbija opet ujedinjena u isplativom nametanju vlastite hegemonije svojih isključivih ideja, koje pokušava “mirnim putem” (vodećii rat drugim sredstvima) nametnuti umornom, ranjenom i do kraja frustriranom komšiluku, u Bosni i na Kosovu prvenstveno.

Naravno – to nebi bilo tako kad Međunarodna zajednica mimo neprincipijelnih političkih kalkulacija, kad bi naši prijatelji EU i SAD na prvom mjestu odbili takvu, za njene susjede – pogubnu srbijansku geostrategiju. Ovako, (politička) zima na Balkanu će još dugo potrajati! A ona Editina pahulja može postati grudva snijega koja se niz brijg valja i postaje lavina što bi mogla da zatrpa sve pravedne aspiracije ljudi na Kosovu, šaljući ponovo pogrešnu poruku – kako se poštenje ne isplati?!

Nije teško predpostaviti da će od “Editine pahulje” u Beogradu sagraditi ledeni grad od koga se ledi krv u žilama!

24.02.2012.

VOJISLAV KOSTUNICA O SPORAZUMU IZ BRISILA: SRBIJA JE PORAZENA PRIZNANJEM NEZAVISNOSTI KOSOVA

Koštunica o sporazumu iz Brisela: Srbija je poražena priznanjem nezavisnosti Kosova

"EU je uspjela da nanese težak udarac srpskom narodu i srpskoj državi", kaže Koštunica

  | 24.02.2012.

Koštunica o sporazumu iz Brisela: Srbija je poražena priznanjem nezavisnosti Kosova

Srbija je danas u Briselu ponižena i natjerana od EU da bude saučesnik u stvaranju nezavisne države Kosovo, izjavio je predsjednik Demokratske stranke Srbije /DSS/ Vojislav Koštunica.

"Evropska unija je, zajedno sa vlastima u Beogradu, sporazumom u Briselu uspjela da nanese težak udarac srpskom narodu i srpskoj državi", rekao je Koštunica poslije dogovora Beograda i Prištine u Briselu.

Prema njegovim riječima, vlast slavi što će dobiti kandidaturu i što je postignut sporazum sa "albanskim separatistima". Koštunica je dodao da će, prema tom sporazumu, "albanski carinici i policajci uspostaviti granicu između Srbije i Kosova", prenose beogradski mediji.

"Srpski narod na Kosovu treba da zna da smo danas izgubili i da smo danas poraženi, ali isto tako treba da zna da je suštinski ceo srpski narod uz njih i da će Kosovo i Metohija, dok god je na snazi sadašnji Ustav, biti deo Srbije", rekao je Koštunica.

On je dodao da je "štetnost protivustavnih sporazuma potpisanih sa albanskim separatistima najbolji dokaz zašto Srbija treba da proglasi političku neutralnost i skine sa sebe breme pristiska i ucjena EU".

24.02.2012.

BEOGRADSKI SUD POKRENUO POSTUPAK: POCELOA REHABILITACIJA RATNOG ZLOCINCA DRAZE MIHAILOVICA

Beogradski sud pokrenuo postupak: Počela rehabilitacija ratnog zločinca Draže Mihailovića

Trag o smrti nađen je u lista "Borba" koji je 18. jula 1946. objavio da je strijeljan na Adi Ciganliji

 24.02.2012.

Ratni zločinac i fašistički pomagač Draža Maihailović

Ratni zločinac i fašistički pomagač Draža Maihailović

...........................................................................................................................................

Prvi osnovni sud u Beogradu pokrenuo je postupak za utvrđivanje smrti ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, izjavila je danas portparolka suda Goradana Vuković.

Postupak je pokrenut na prijedlog udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i Srpske liberalne stranke koji su predlagači i njegove rehabilitacije, za koju se postupak vodi pred Višim sudom u Beogradu, jer nema pisanih tragova i dokaza da je Mihailović mrtav, odnosno strijeljan.

Bez tog dokaza, Viši sud ne može da odluči o zahtjevu za njegovu rehabilitaciju, odnosno da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je ratni zločinac Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, pošto nema zvaničnih podataka o tome gdje je i kada pogubljen i sahranjen.

Vukovićeva je ukazala da je, u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku, nadležni sudija zatražio od Centra za socijalni rad da Mihailoviću postavi staraoca, od Ministarstva odbrane njegov lični dosije, kao i izvod iz knjiga rođenih. Od udruženja koja su podnijela prijedlog sud je zatražio da uplate novac za objavljivanje oglasa sa pozivom da se jave sudu svi koji znaju nešto o njegovoj smrti, dodala je Vukovićeva.

Pošto se obave navedene radnje sud će u skladu sa procedurom,  na oglasnoj tabli suda, u "Službenom glasniku", kao i u mjestu Mihailovićevog posljednjeg prebivališta objaviti oglas u kome će navesti sve poznate okolnosti i pozvati sve koji znaju nešto o njegovoj smrti da se jave. Po isteku roka od 30 dana sud bi trebalo da utvrdi sve okolnosti slučaja i donese rješenje kojim bi Mihailović mogao da bude proglašen mrtvim, javlja "Tanjug".

Shodno Zakonu o vanparničnom postupku, za mrtvog se može proglasiti osoba o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti u posljednjih pet godina, a od čijeg rođenja je prošlo više od 70 godina. Za mrtvu se može proglasiti i osoba koja je nestala u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci.

Osobe koje su nestale u toku rata, a o čijem se životu ništa nije znalo godinu dana od kako su prestala ratna dejstva, takođe se mogu proglasiti za umrle. Tokom postupka za rehabilitaciju, koji traje više od godinu dana, ni predlagači rehabilitacije niti sud nisu uspjeli da pribave dokaz o Mihailovićevoj smrti, od Bezbjednosno-informativne agencije, Istorijskog arhiva i matičara opštine Ivanjica u kojoj je Mihailović rođen.

Jedini trag o Mihajlovićevoj smrti, koji su sudu dostavili predlgači, jeste izvještaj lista "Borba" koji je 18. jula 1946. objavio da je nad Mihailovićem izvršena smrtna kazna strijeljanjem, dan ranije. Državna komisija za tajne grobnice streljanih poslije Drugog svjetskog rata utvrdila je da je Mihailović strijeljan na Adi Ciganliji 17. jula 1946. godine.

Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtjevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, koji nije prisustvovao nijednom održanom ročištu.

............................................................................................................................................
 

  Stevan Moljević i Draža Mihailović
.........................................................

Velika Srbija na sudu. Stevan Moljević i Draža Mihailović na sudjenju u Beogradu 1946. godine, na kojem su defitivno pokopane i osuđene na smrt četnička ideologija dr Stevana Moljevića, kao i projekat Velike SrbijeČetnički ideolog Stevan Moljević 30. juna 1941. godine objavljuje spis "Homogena Srbija", kojim se zagovara stvaranje Velike Srbije i njeno etničko čišćenje od drugih naroda. Moljević je insistirao da se jasno omeđe sve srpske zemlje i one učine homogenim u etničkom pogledu. Četnički pokret, iako formalno jugoslovenski opredeljen (službeni naziv: Jugoslovenska vojska u otadžbini), rukovodio se velikosrpskom ideologijom, zalažući se za stvaranje Velike Srbije u Velikoj Jugoslaviji. Željena homogenost četničke Srbije se postizala sredstvima etničkog čišćenja i genocida. Draža Mihailović je 20. decembra 1941. godine poslao posebnu instrukciju komandantima četničkih odreda Đorđiju Lašiću i Pavlu Đurišiću na čijim područjima (Crna Gora, BiH, Sandžak) se nalazio velik broj muslimana. U tom dokumentu se naglašavaju sledeći zadaci četničkog pokreta[78]:
Moljević i Mihailović na suđenju u Beogradu 1946.
  • Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije-Crne-Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Bačke.
  • Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst-Gorica-Istra i Koruška) kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom.
  • Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata.
  • Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenačke, čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa, a Bosne od muslimanskog i katoličkog življa...
  • U krajevima očišćenim od narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata, naseliti Crnogorce (u obzir dolaze siromašne i nacionalno ispravne i poštene porodice)...
U januaru i februaru 1943. Jugoslovenska vojska u otadžbini je sprovela opsežne operacije genocida i etničkog čišćenja u istočnoj Bosni i Sandžaku tokom kojih je ubijeno na hiljade muslimanskih civila, žena, staraca i dece.
Četnici su na
Svetosavskom kongresu 1944. odlučili da posleratna Jugoslavija bude monarhija sa tri federalne jedinice: slovenačkom, hrvatskom i velikosrpskom, koja je trebalo da obuhvati Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i veći deo Hrvatske. Međutim, ti planovi su propali pobedom partizana i njihovog koncepta nove, socijalističke i federativne Jugoslavije
.........................................................................................................................................................
24.02.2012.

JELKO KACIN: BiH CE BITI U POTPUNOM OKRUZENJU BUDUCIH CLANICA I KANDITATA ZA EVROPSKU UNIJU

Kacin: BiH će biti u potpunom okruženju budućih članica i kandidata za Evropsku uniju

image Jelko Kacin i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić

........................................................

(24SI) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić primio Jelka Kacina, člana Evropskog parlamenta.U razgovoru su razmijenjena mišljenja o aktuelnoj situaciji. Reisu-l-ulema je informirao Jelka Kacina o naporima Islamske zajednice za međureligijski dijalog i aktivnostima na putu mira i pomirenja i uspostavljanju dobrih međuljudskih odnosa.

 [24 sata info] 

Jelko Kacin je podržao te napore reisu-l-uleme da u ovom historijskom momentu kada Vijeće Evropske unije odlučuje da li će Srbija dobiti status, i ako dobije onda će BiH biti u potpunom okruženju budućih članica i kandidata za Evropsku uniju. Kacin je naglasio da evropskim dijalogom treba stvarati uslove da se BiH osposobi i krene ka statusu i napravi te neophodne korake, da bude u potpunosti operativna. Ne samo da dobije status, već otvori pregovore za ulazak u Evropsku uniju.

Budući da je Kacin član Odbora Evropskog parlamenta za međunarodne odnose i potpredsjednik Evropskog parlamenta za odnose s pet država Jugoistočne Evrope, među kojim je i BiH, razgovarano je i o pitanju koje je pokrenuto od nekih parlamentaraca u odnosu na „vehabizam".

Reisu-l-ulema je razumio zabrinutost nekih parlamentaraca u Briselu, ali i upozorio na paušalne sudove o osjetljivim pitanjima za multietničko i multikulturno bosanskohercegovačko društvo.

(24sata.info)


24.02.2012.

UCINIO DJELO KOJE GA CINI COVJEKOM: SRDJAN ALEKSIC ZASLUZUJE SPOMENIK U SVOM GRADU

Učinio djelo koje ga čini čovjekom: Srđan Aleksić zaslužuje spomenik u svom gradu

image Srđan Aleksić 

.........................

(24SI) - Opština Trebinje ima obavezu da napravi spomen obilježje koje će nositi ime Srđana Aleksića, tragično stradalog 1993. godine braneći prijatelja Bošnjaka, a gdje bi se okupljala omladina, nadahnjivala i vaspitavala na ljudskom i viteškom činu mladog Trebinjca, rekao je načelnik opštine Dobroslav Ćuk, a prenosi Srna.

 [24 sata info] 

Ćuk je na prijemu, koji je organizovao za Srđanovog oca Radeta, istakao da je ovaj mladi Trebinjac viteškim činom učinio svoj grad značajnim i ponosnim, ističući da se njegovi sugrađani osjećaju ponosnim što su u svojim redovima imali takvog junaka.

Na prijemu povodom priznanja koje je nedavno u Beogradu posthumno dodijeljeno tragično nastradalom Srđanu Aleksiću, Ćuk je Srđanovom ocu uručio knjigu "Primjeri čojstva i junaštva", Marka Miljanova.

"Sasvim je sigurno, da se ovo desilo u ono vrijeme, viteški čin Srđana Aleksića našao bi se u knjizi Marka Miljanova", rekao je Ćuk.

Ističući da je Srđan danas više trebinjski nego njegov, otac Rade je istakao kako ga obuzima divno osjećanje što se Trebinje ponosi Srđanom, koji je, kako je rekao, učinio djelo koje ga čini čovjekom.

(24sata.info)


24.02.2012.

MEDZLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE MOSTAR: OSUDA NOVIH ATAKA NA MOSTARSKE DZAMIJE

Medžlis Islamske zajednice Mostar: Osuda novih ataka na mostarske džamije

image Arhiv / 24sata.info

...........................

(24SI) - S izrazitim osjećajem povrijeđenog dostojanstva Medžlis Islamske zajednice Mostar najoštrije osuđuje najnovije atake na mostarske džamije koji su se desili u noći 23/24. februar 2012. g. U periodu od 18:00 do 19:00 sati izvršena je provala u džamiju Tere Jahja Maslinu na Carini, dok je provala u Vučjakovića džamiju na šehitlucima ...

 [24 sata info] 

... izvršena između 20:00 i 6:00 narednog dana. Obje džamije obijene su na isti način i u fokusu kriminalnih radnji još jednom su se našle džamijske kase.

U jednoj od njih bilo je desetak maraka, dok je druga bila potpuno prazna. Prilikom obijanja ulaznih vrata pričinjena je značajna materijalna šteta. Pozivamo nadležne policijske organe da što hitnije otkriju  počinitelje vandalizma i da ih najoštrije kazne.

(24sata.info)


24.02.2012.

PRIHVACENA OSTAVKA EMIRA SULJAGICA, NOVI MINISTAR FAHRUDIN ORUCEVIC

Prihvaćena Suljagićeva ostavka, novi ministar Fahrudin Oručević

24.02.2012.
........................
Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je ostavku Emira Suljagića na mjesto ministra obrazovanja, nauke i sporta, a na njegovo mjesto je imenovan Fahrudin Oručević.
Foto: Arhiva/Sarajevo-x.com
Foto: Arhiva/Sarajevo-x.com

.......................................................................................

Oručević je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Kandidata za upražnjeno mjesto imenovala je Komisija za izbor i imenovanja i administrativna pitanja Skupštine KS.

Ovo će morati potvrditi i Skupština Kantona Sarajevo zakazana za 29. februar.

Podsjećamo da je doskorašnji ministar Suljagić podnio ostavku, a odluku je obrazložio strahom za svoju porodicu i sebe, nakon što mu je na kućnu adresu stiglo pismo s metkom. Naš je portal pisao kako u pozadini ipak stoji sukob s prvim čovjekom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom.

24.02.2012.

IZVJESTAJ O RADU INO BIH: EKSHUMIRANO 445 OSTATAKA ZRTAVA, SVE MANJE INFORMACIJA O GROBNICAMA

Izvještaj o radu INO BIH: Ekshumirano 445 ostataka žrtava, sve manje informacija o grobnicama

24.02.2012.
.......................
U Bosni i Hercegovini je u protekloj godini ekshumirano 445 posmrtnih ostataka žrtava rata (nestalih osoba) te identificirane 872 nestale osobe, podaci su iz Izvještaja o radu Instituta za nestale osobe BiH (INOBiH) za 2011. godinu.
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com

...........................................................................................
Kako je danas na pres-konferenciji u Sarajevu saopćio predsjedavajući Kolegija direktora INOBiH-a Marko Jurišić, u protekloj godini su istražitelji Instituta obavili 1.079 različitih radnji - 213 ekshumacija, 86 probnih kopanja i 780 revizija.

INOBiH je u 2011. godini zaprimio 292 informacije u vezi s potencijalnim lokacijama o nestalim osobama, od čega je 225 rezultat angažmana istražitelja Instituta, a ostatak relevantnih informacija osigurale su druge nadležne institucije i agencije u BiH.

"Temeljni problem u procesu traženja nestalih osoba i dalje je nedostatak relevantnih informacija o mogućim lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica", kazao je Jurišić.

Izrazio je uvjerenje da će rezultati INOBiH u tekućoj godini biti još bolji, te da će vlasti BiH napraviti iskorak u pogledu implementiranja preporuka Radne grupe UN-a za prisilne nestanke iz juna 2010. godine kojima se nalaže materijalno i kadrovsko jačanje Instituta.

Jurišić je naveo da je INOBiH pripremio radni materijal za donošenje naredbe na temelju koje bi se izvršio uvid u činjenično stanje (reviziju) posmrtnih ostataka u 11 kosturnica/mrtvačnica diljem BiH.

Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
................................................................................................................................................
Radi se o materijalu INOBiH-a koji je proslijeđen na razmatranje Tužiteljstvu BiH, a da bi se zajedno s predstavnicima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) utvrdio konačni prijedlog spomenute naredbe ili instrukcije, a koji bi bio obavezujući za sve kantonalne i okružne tužitelje, te kojim bi na jednak način bila definirana metodologija uvida u činjenično stanje svih 11 kosturnica.

O tome kako je došlo do inicijative za donošenje naredbe o kojoj se u medijima dosta spekuliralo pojasnio je član Kolegija direktora INOBiH Amor Mašović, podsjećajući da je prije četiri godine Boro Peulić iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i nestalih u Banjoj Luci izrazio zabrinutost ICMP-u zbog velikog broja - više od 600 neidentificiranih tijela u tri spomen-kosturnice - u Banjoj Luci, Lukavici (Miljevićima) i Nevesinju.

Po njegovim riječima, tadašnja državna komisija za nestale u vezi s tim je izvršila temeljitu analizu koja je pokazala da se među posmrtnim ostacima u kosturnicama nalaze i oni koji su "izvan mandata" institucija za traženje nestalih u periodu 1991.- 1996. godine, odnosno ostaci osoba koje su ekshumirane u grobljima, ili se radi o žrtvama iz Drugog svjetskog rata, pa i amputiranim dijelovima tijela.

Mašović navodi da će analiza u svih 11 mrtvačnica možda pokazati slično stanje, te da je cilj INOBiH-a utvrđivanje činjeničnog stanja da bi se vratilo dostojanstvo žrtvama i onemogućilo manipuliranje podacima na tom planu.

Član Kolegija direktora INOBiH Milutin Mišić kazao je da je saglasan s većim dijelom inicijative da se izvrši revizija kosturnica, navodeći da se radi o 3.500 do 4.000 neidentificiranih osoba, odnosno isto toliko ljudskih sudbina.

Ocijenio je, međutim, da se u radnom materijalu za donošenje spomenute naredbe nije dovoljno fokusiralo na namjeru Vlade RS-a da spomen-kosturnica budu i "trajni smještaj" neidentificiranih, ili identificiranih posmrtnih ostataka za koje porodice iskažu želju da tamo i ostanu.

Mišić smatra da se radi o veoma osjetljivom pitanju koje je izazvalo određene reakcije u javnosti, te da, stoga, još jednom treba razmotriti sadržaj radnog materijala koji bi trebao biti osnova za donošenje spomenute naredbe, uz napomenu da stoji na stanovištu da bi proces revizije trebao imati prioritet u odnosu na sahrane.

Kako je rečeno, inicijativa za donošenje naredbe koja je u formi radnog materijala predočena Tužiteljstvu BiH bit će predmetom daljnjeg usaglašavanja na relaciji INOBiH - državno tužiteljstvo - ICMP - i tužiteljstva na nižim nivoima.
24.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Ratko Mladić : Ponosim se vojskom RS-a i njenom uniformom  -  Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić : Protiv Bošnjaka se vodi psihološki rat  -  Washington : Obama se izvinio zbog paljenja Kur'ana u Afganistanu  -  Makedonski mediji : Trajkovski ubijen jer je prijetio zapadnim diplomatama?  -  Jasmila Žbanić : Dodik mi je rekao da je gledao Grbavicu i da je film odličan  -  

Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić : Protiv Bošnjaka se vodi psihološki rat
 
Ko su vehabije? Kažite mi ko su. Nas su proganjali, prije devedestih bili smo islamski fundamentalisti. Pa smo bili Turci. Mladić u Srebrenici kad je završio genocid šta je rekao? Nije rekao Bošnjake, nego je rekao:“Osvetili smo se Turcima.“ Je li tako? Ja ne znam koju etiketu vi sad hoćete, koja vam etiketa odgovara da o noj pričam. ..
. Ratko Mladić : Ponosim se vojskom RS-a i njenom uniformom
 
Optuženi je protestovao što njegovoj supruzi nije dozvoljeno da mu donese "ratnu uniformu”."Ja se ponosim Vojskom Republike Srpske i njenom uniformom”,..
. Washington : Obama se izvinio zbog paljenja Kur'ana u Afganistanu
 
Predsjednik Barack Obama se u pismu upućenom predsjedniku Hamidu Karzaiju izvinuo "afganistanskom narodu" zbog paljenja primjeraka Kur'ana u jednoj američkoj bazi,..

ZANIMLJIVE VIJESTI

 24.02.2012.

24.02.2012.

DOBRINJSKI KOLJAC NAZVAO REDAKCIJU "DNEVNOG AVAZA": KURVA, JA SAM GA ZAKLAO, A I "VAS CU"!

Dobrinjski koljač nazvao redakciju "Dnevnog avaza": Kurva, ja sam ga zaklao, a i "vas ću"!

Muškarac se predstavio kao ubica, a o prijetnji je odmah obaviješten MUP Kantona Sarajevo

 23.02.2012.

Foto: F. Fočo

Foto: F. Fočo

.................................

Nepoznati muškarac večeras je oko 20.45 sati nazvao našu redakciju i zaprijetio novinarima „Dnevnog avaza“ i Federalne TV da će ih pobiti ako budu pisali o ubistvu na Dobrinji.

- Kurva, ja sam ga zaklao, a i vas ću sve u „Avazu“ i Federalnoj televiziji ubiti ako budete pisali o ubistvu na Dobrinji, kazao je muškarac koji se predstavio kao ubica, a o čijoj prijetnji je odmah obaviješten MUP Kantona Sarajevo.

Podsjetimo, web-portal "Dnevnog avaza" danas je u 16:43 sati prvi objavio informaciju o ubistvu na Dobrinji. Novinar "Dnevnog avaza" Admir Aljimi bio je u tom trenutku na licu mjesta odakle je javio preliminarne informacije o ovom gnusnom zločinu. 

Već tad se znalo da je Mustafa Bukvić zvani Dedo ubijen na posebno brutalan način, najvjerovatnije nožem.

Ubicu, čini se, niko nije primjetio iako se fotografska radnja nalazi u najfrekfentnijem dijelu naselja, u blizini poslovno-trgovačkog  dijela Dobrinje, nedaleko od nekoliko banaka, pošte, više superxafsa, pijace, i u neposrednoj blizini Policijske stanice.

Naravno, novinari "Dnevnog avaza" će nastaviti da informišu javnost o ovom zločinu bez obzira na "želje" dobrinjskog koljača, koji će, sigurni smo, uskoro biti iza rešetaka.

VEZAN TEKST  Brutalno ubistvo u naselju Dobrinja: Fotograf nađen zaklan u radnji (FOTO)

 

24.02.2012.

JASMILA ZBANIC: MILORAD DODIK MI JE REKAO DA JE GLEDAO GRBAVICU I DA JE FILM ODLICAN

Jasmila Žbanić : Dodik mi je rekao da je gledao Grbavicu i da je film odličan

23.02.2012.

Piše : Jasmila Žbanić (Radiosarajevo)

Prije nekoliko godina susrela sam se sa Miloradom Dodikom. Desilo se to u britanskoj vojnoj bazi kraj Banjaluke. Dodik me je očinski zagrlio i tražio da se slika sa mnom. Sklonila sam njegovu ruku - prije fotografisanja nas dvoje smo imali nešto da raspravimo. Bila je 2006. godina i u Banjaluci se nije smio prikazati moj film Grbavica.Pitala sam Dodika da li je gledao film. Rekao je da jeste i da je film odličan. Pitala sam zašto nije dozvolio da se film prikaže u Banjaluci. Dodik je raširio ruke kao da traži pojas za spasavanje i rekao: ”Šta hoćeš, prije par godina nisi smjela nogom kročiti u Banjaluku, evo sada smiješ”. To je valjda značilo da treba da budem sretna što sa svojim imenom i prezimenom te 2006. godine u Banjaluci mogu ostati živa. Nisam bila impresionirana takvim progresom.

Članovi ekipe filma Grbavica i ja željeli smo doći u Banjaluku. Vlasnik kina Vladimir Ljevar je rekao distributerima da ne smije prikazati film jer je Hrvat (!) pa se boji za svoju sigurnost. U medijima je obmanjivao javnost da u Banjaluci ne postoji interesovanje za film (iako je film na crnom tržištu bio hit). Jadnom Ljevaru trebala je zaštita: ako Dodik u novinama kaže da film može ići u kina, on će ga pustiti – objasnio je.Američki ambasador Douglas Mcelhaney i visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u oficijelnim kontaktima tražili su od Dodika da podrži puštanje filma. On im je, neoficijelno, rekao da film ne može podržati jer su izbori, a Grbavica bi bila loša za njegovu kampanju (!). Moj razgovor sa Dodikom u Banjaluci bio je prijatan; čovjek mi se učinio razumnim i prostodušnim. Obećao je da će javno reći šta misli o filmu i da ga ljudi u Banjaluci ipak trebaju pogledati. Dobih obećanje – a Dodik dobi našu zajedničku fotografiju.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, Aleksandar Stanković sa HTV-a je u emisiji Nedjeljom u 2 pitao Milorada Dodika je li gledao Grbavicu. Dodik je rekao da nije. Stanković je insistirao: “Niste gledali film?“ “Ne”, rekao je Dodik. Svi oni koji čitaju govor tijela mogli su 'pročitati' migoljenje koje se dešava kada smo uhvaćeni u laži.Tako Grbavica nikada nije prikazana u Banjaluci.Prije par dana, u emisiji o filmu Angeline Jolie, Vladimir Ljevar je na ATV rekao da je film Grbavica igrao sedam dana u kinu u Banjaluci. Iako svaki stanovnik Banjaluke zna da to nije tačno, čovjek je bez ikakvog samopoštovanja javno slagao i, što je najgore, možda čak u tu laž i povjerovao.

Godinama ponavljana laž za naratora postaje istina. Ali, uz sav uloženi trud, ona i dalje nije istina, jer istina je provjerljiva i dokaziva. A sve ono što je dokaz (bili to filmovi, ljudi, dokumenti... koji mogu ugroziti laž vladajućih) ne smije doći u dodir sa glasačkim tijelom. Građani pristaju na laži koje su lako provjerljive – što su gluplji i neobrazovaniji, to se više boje, a laž im postaje komforni standard.Za laž u današnjem sistemu vrijednosti BiH ne postoje nikakve konsekvence. Kad smo kod konsekvenci, mala digresija: znate li gdje je danas Gavrilo Grahovac, ministar koji je zabranio snimanje filma Angeline Jolie u Federaciji? Ja znam: Predsjednik BiH je lično intervenisao da bude postavljen na mjesto savjetnika za film u Filmskom centru Sarajevo. Čovjeka koji je zabranio snimanje Angelini Jolie, lažnog čuvara morala bošnjačkih žena (bili izbori te godine!), čovjeka zbog kojeg je BiH prikazana kao zemlja primitivnih budala – SDA je nagradila dajući mu, nakon svega, novo radno mjesto i visoku platu.

Društvo bez konsekvenci za djelovanje je društvo bez konstruktivne analize, sjećanja, pitanja i protesta. To je idealna ekološka sredina svake vlasti. U njemu nema potrebe da se išta valorizuje, nagrađuje ili kažnjava. To je društvo laži, bez odgovornosti i obaveza, pa samim tim i bez ljudskih prava. Čin blogerke Radost Stroynik, koja je organizovala gledanje filma u privatnom stanu u Prijedoru, čin je istinske hrabrosti, pobune i samopoštovanja pojedinca. Njena generacija filmove skida s Interneta, događaje organizuje preko društvene mreže, jer je cyber svijet u kojem žive - njihov istinski entitet.Godine 1968, dakle dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata, desio se studentski pokret, koji je napravio revolucionarne promjene u našem shvatanju ljudskih prava i sloboda. Ako bude sreće, za koju godinu doživjećemo revoluciju nove generacije i u ovoj zemlji; Radost Stroynik, njen protest i akcija je prvi kamenčić te moguće revolucije. Nju će pokrenuti nove generacije služeći se društvenim mrežama u zajedničkom virtualnom prostoru. To će biti revolucija koja će biti i antisrpska i antibošnjačka i antihrvatska istovremeno, jer samo takva konsekventno će se baviti suštinski važnim stvarima. I ono najvažnije: ta revolucija mora biti ubitačno istinita.

Blogerka Radost Stroynik iz Prijedora je za mene jedna od najvažnijih stvari koja se nama, građanima BiH, dogodila  od Daytona*.

* Autorica parafrazira rečenicu da je Angelinin film najbolje što se Bošnjacima dogodilo nakon Daytona.


23.02.2012.

VIDEO: ZIVOTNI PUT SVJETSKOG GENIJA: OVO JE FACEBOOK TIMELINE STEVEA JOBSA

VIDEO / Životni put svjetskog genija: Ovo je Facebook Timeline Stevea Jobsa

image Steve Jobs 

..............................

(24SI) - Životni put Stevea Jobsa, prvog čovjeka kompanije Apple, od skoro je dostupan i na jedinstvenom mediju – Facebook Timelineu.

 [24 sata info] 

Kako piše Daily Mail, kontravezrno i jedinstveno djelo zamišljeno je kao online memorial Jobsu, čovjeku koji je promijenio put tehnologije i koji je prošlog oktobra preminuo nakon dugotrajne bitke sa rakom.

Timeline sadrži stotine unosa slika i video klipova, čak i lajkove omiljenih Jobsovih grupa ili sportista.

(24sata.info)


23.02.2012.

SOKIRAO POLICIJU: OTIMALI DJECU PA NEKE PRODAVALI, A NEKE- PRZILI I JELI!

Šokirao policiju: Otimali djecu pa neke prodavali, a neke - pržili i jeli!

image Šokirao policiju / 24sata.info

.......................................

(24SI) - Noćna mora u indijskoj državi Meerut. Stanovnici sela Bhudabral u petak su sasvim slučajno razotkrili bandu od 150 članova koja je posljednjih godina otimala djecu, a one koje nisu mogli prodati su klali, pržili i pojeli. Mještani su primijetili mladića koji se upravo spremao pobjeći s otetim 12-godišnjim dječakom.

 [24 sata info] 

Prvo su ga dobrano prebili, a potom su pozvali policiju. Tijekom istrage, mladić identificiran kao Amarjeet, otkrio je kako je član bande koja se bavi trgovinom djecom te da ga plaćaju 10.000 rupija (oko 150 eura) za otmice djece, prenosi Dnevnik.hr.

'Policaci su ostali u šoku kad im je Amarjeet priznao da su članovi bande djecu koju nisu mogli prodati sjekli na dijelove, pržili i jeli', kazao je za Daily Bhaskar glasnogovornik Rajiv Krishna te dodao kako je optuženi priznao i otmice velikog broja djece iz okolice koja su potom prodana trgovcima djecom iz New Delhija i Haryane.

Prema službenim podacima posljednjih je nekoliko godina u toj indijskoj državi nestalo najmanje 89-ero djece. Policija još traži dječaka koji je prije pet dana nestao upravo na području gdje je uhvaćen Amarjeet.

(24sata.info)


23.02.2012.

SVIREPO UBISTVO: U FOTOGRAFSKOM STUDIJU NA DOBRINJI PRONADJEN MRTAV MUSKARAC

U fotografskom studiju na Dobrinji pronađen mrtav muškarac

23.02.2012.
......................
U ulici Omladinskih radnih brigada u sarajevskom naselju Dobrinja pronađen je mrtav muškarac, potvrdio je za Sarajevo-x.com Irfan Nefić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo.
Piše: E. G.


x x x x x x x x x x x x

U fotografskom studiju na Dobrinji pronađen mrtav muškarac

Da se u fotografskom studiju u ovoj ulici nalazi beživotno tijelo muškarca policiji je javljeno oko 15 sati.

Radi se o vlasniku fotografske radnje Mirsadu Bukviću, rođenom 1945. godine. Kako javlja naš reporter žrtva je navodno zaklana.

"Ono što mogu reći je to da su povrede nanesene oštrim predmetom, o detaljima ne mogu govoriti. Na mjestu događaja je tužitelj koji rukovodi uviđajem, kao i vještak medicinske struke. Još se ne zna je li uzrok smrti ubistvo ili neki drugi faktor. Policija poduzima sve neophodne radnje kako bi došlo do rasvjetljavanja slučaja", rekao nam je Nefić.
23.02.2012.

PREDRAG LUCIC: GROBNA KUCA BEOGRAD

Grobna kuća Beograd

Zoran Alimpić

.........................

23.02.2012
Monumentalni razgovor Zorana Alimpića sa samim sobom

- Izvinite, koga imamo na liniji?

- Pa mene.

- Alo! Ko je na liniji?

- Ja sam na liniji.

- A vi ste?

- Zoran Alimpić.

- I ja sam.

- Pa baš lepo.

- A na kojoj ste vi liniji, Zorane?

- Ja sam, gospodine Alimpiću, na liniji Demokratske stranke. A vi?

- Ja sam, ako smem da budem malo duhovit, na zauzetoj liniji.

- Ako, ako, kolega. Duhovitost je lekovita. A možete li sada, molim vas, da mi objasnite u čemu je štos?

- Pa u šali na sopstveni račun. Ja sam, znate, na liniji Skupštine Beograda gde sam po ceo dan zauzet kao zamenik predsednika. Zato je i linija, razumete me, stalno zauzeta.

- Da, primetio sam. Pokušavao sam da vas dobijem, ali nikako...

- Nema veze. Ja sam dobio vas. Važno da se čujemo.

- Jeste. I da malo popričamo, ko pametan čovek sa pametnim čovekom.

- Zato ste pokušavali da me dobijete?

- Da. Čoveku treba razgovora, da ne izgubi kontakt sa samim sobom. Ali u slučaju kad je čovek ovoliko zauzet, nema vremena za zadovoljavanje svojih ličnih potreba.

- Jeste. Treba čovek da sagleda svoju raspolućenost i da prihvati njenu celishodnost.

- I da mu ne bude ništa neobično kada sam sebe nazove telefonom.

- I kada se sam sebi javi.

- Tako je. Šta je tu uopšte neobično ako tehnika dozvoljava?! A na svu sreću dozvoljava, kao što čujete.

- E, pa vreme je da pređemo na stvar.

- Jeste. Čovek nažalost ne može da se bavi samo samim sobom.

- Vi ste sigurno hteli da me pitate nešto oko ovoga što svi pitaju?

- Mislite ovo oko spomenika?

- Da, oko spomen-obeležja svim žrtvama ratova i braniocima otadžbine na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih, ako sam dobro upamtio.

- U reč tačno.

Gradska skupština
​​​​- Najpre da vam čestitam na toj velelepnoj ideji.

- Hvala. Nije sad važno ko se toga setio. Ja stvarno mislim da je Beograd zaslužio jedan takav spomenik, gde svako može da pronađe nešto za sebe.

- U pravu ste. Danas nije dovoljno da se bude samo praktičan. Vreme zahteva multipraktične projekte.

- Savršeno se razumemo. Nažalost, ima onih koji ne žele da razumeju.

- Ma nemojte... Zar je moguće?

- Moguće je, moguće. Ima ih koji zlonamerno tvrde da je ovo spomenik i žrtvama i ubicama.

- Ne mogu da verujem.

- Nisam ni ja mogao da verujem kad me nazvala jedna novinarka i pitala da li je to spomenik i onima koji su, kako je rekla, rušili Vukovar, Dubrovnik, koji su bombardovali Sarajevo...

- Bože, svašta... Pa ne može tako da se rezonuje! Šta bi ona htela: da se podigne spomenik samo žrtvama?

- A valjda...

- Jao, strašno... Znate, ja mislim da onaj ko tako rezonuje uopšte ne razume da žrtve nisu neka zasebna kategorija, da neko čoveka treba da pretvori u žrtvu, a da to često nije nimalo lagan posao.

- Pokušao sam da joj objasnim da se u svim ratovima ubija, i da je svaki spomenik u isto vreme i znak sećanja na ubijene i na one koji su ubijali... Pa ne ide čovek u rat da bi igro klikera!

- Lepo ste to rekli.

- Lepo, ali džaba. Nekima to ne ide u glavu.

- Evo, levom ću da se prekrstim...

- Kažem ja: to je rat, u ratu se puca, pa ako se puca, onda je valjda normalno da se nekoga i pogodi.

- Jasno ko dan. Pa nije niko lud da badava troši municiju.

- I ne možemo mi sada da diskriminišemo ljude prema efikasnosti. Neko gađa preciznije, neko omaši. Isto tako, neki čovek bude pogođen, neki bude promašen. Da li je to razlog, molim vas lepo, da se svima njima ne podigne jedno zasluženo spomen-obeležje? Pa nije čovek kriv ako mu nije pošlo za rukom da nekoga ubije, a imao je najbolju nameru. On je jednako nevin kao i onaj ko nije ubijen.

- Apsolutno ste u pravu. Ne mogu da se načudim ljudima koji ne shvataju duboki smisao vaše ideje i šta ste zapravo hteli da kažete.

- A šta sam hteo da kažem? Molim vas da me podsetite.

- Pa hteli ste da ukažete na sam fenomen rata koji je, negde u svome biću, duboko antidiskriminatorski. Kad je rat, rat je i onima u koje se puca i onima koji pucaju. Zato spomenik i treba da bude podignut svima njima. Grešim li u interpretaciji?

- Ni najmanje. Pravo je zadovoljstvo naići na čoveka s takvim razumevanjem. A ne na ove kojekakve novinare, mirovnjake, ljude van vremena i prostora.

- Nemojte, molim vas, da ih pominjete. Zlo mi dođe kad ih se setim.

- Nemojte baš tako. Mi treba da budemo tolerantni kad već oni nisu.

- Kako to mislite?

- Pa lepo. Treba da im se objasni da bi ovaj spomenik bio podignut i njima, da su kojim slučajem postradali u ratu. Da im bude jasno da mi ne pravimo nikakve, kako bi se to reklo, izuzetke.

- Hoćete da kažete da samo metak može da napravi izuzetak?

- Tako je. A mi u našem pristupu ne možemo da omašimo.

- I to je ustvari razlog zašto se oni osećaju pogođenima.

- Ako mene pitate, premalo su pogođeni.

- Ne mari, dragi Zorane, biće dana.

- Daće Bog. Važno da se spomenik konačno podigne.

- Jeste. Da naš Beograd ne bude monumentalno zaostao.
23.02.2012.

BIVSI GENERAL VRS LJUBOMIR OBRADOVIC: ZAROBLJENE BOSNJAKE U SREBRENICI KRILI SMO OD UNPROFOR-A

Bivši general VRS Obradović: Zarobljene Bošnjake u Srebrenici krili smo od UNPROFOR-a

Ljubomir Obradović potvrdio je da su "neke" jedinice bile pod komandom Glavnog štaba VRS-a

  |  23.02.2012.

Bivši general VRS Ljubomir Obradović: Zarobljene Bošnjake u Srebrenici krili smo od stranaca

Ubijeni Bošnjaci u Srebrenici

.............................................................

Penzionisani general Vojske Republike Srpske (VRS) Ljubomir Obradović potvrdio je u četvrtak na suđenju zločincu  Radovanu Karadžiću u Haagu da su "neke" od jedinica koje su u julu 1995. godine učestvovale u zločinima u Srebrenici bile podređene članovima Glavnog štaba VRS.

Obradović, bivši načelnik operativnog odjeljenja Glavnog štaba VRS, potvrdio je da je 10. diverzantski odred VRS, bio pod direktnom kontrolom glavnog obavještajnog oficira Petra Salapure i njemu nadređenog generala Zdravka Tolimira, načelnika sektora za obaveštajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.

Na pitanje tužiteljice Caroline Edgerton da li je Tolimir mogao da naređuje 10. diverzantskom odredu, svjedok Obradović odgovorio je: “Isto kao i pukovnik Salapura, uz odobrenje komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića”.

Obradović je potvrdio i da je naređenja vojnoj policiji VRS mogao da da i pukovnik Ljubiša Beara, koji je bio na čelu uprave za bezbjednost Glavnog štaba VRS, “pod uslovom da mu je ovlaštenje dao komandat”, odnosno Mladić. Pukovnika Bearu, Tribunal je 2010. godine proglasio krivim za genocid u Srebrenici i osudio na doživotni zatvor.

Na tu presudu Beara je uložio žalbu. Mladić čeka početak suđenja pred Haškim tribunalom zbog genocida, zločina protiv čovječnosti I kršenja zakona I običaja ratovanja u BiH.

Svjedok Obradović je izjavio i da je Glavni štab VRS o dešavanjima na terenu redovno obavještavao vrhovnog komandanta Karadžića. U jednom izvještaju, poslje zauzimanja Srebrenice u julu 1995.godine, Glavni štab obavještava Karadžića i o velikom broju ratnih zarobljenika. Karadžić je u Haškom tribunal optužen za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice počinjen u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela enklavu. Optužen je i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima, te uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce od 1992. do 1995. godine.

Tokom Obradovićevog iskaza, tužiteljica Edgerton je u dokaze uvela više dokumenata o ratnim zarobljenicima posle operacija VRS u Srebrenici i Žepi, čiji je autor bio general Tolimir, pomoćnik Mladića za obaveštajno-bezbjednosne poslove. Tolimiru se sudi u Haškom tribunal zbog zločina počinjenih u BiH. U dokumentu sačinjenom 25. jula 1995. godine, general Tolimir nalaže da se u roku od tri dana obavi razmjena zarobljenika po principu “svi za sve” i upozorava da bi “muslimanska strana mogla zloupotrijebiti sporazum, pod pritiskom iz Sarajeva, uključivanjem problema zarobljenih iz Srebrenice”.

Na pitanje tužiteljice zašto je Tolimir insistirao na tako brzoj razmjeni i kako bi se sporazum o razmjeni mogao zloupotrijebiti uključivanjem zarobljenika iz Srebrenice, Obradović je odgovorio da ne zna i da nije bio uključen u pregovore o razmjeni. Upitan šta je znao o zarobljenicima iz Srebrenice, svjedok je odgovorio: “Malo toga, u tom trenutku”.

- Kakva je situacija bila s njima, glasilo je sljedeće pitanje tužiteljice Edgerton, na šta je Obradović uzvratio: “Tražite da nagađam. Ne znam”.

Nakon što mu je predočila drugo Tolimirovo naređenje da se bošnjački zarobljenici iz Žepe “ne evidentiraju i ne prikazuju međunarodnim organizacijama”, već “čuvaju za razmjenu u slučaju prevare”, tužiteljica je svjedoka pitala da li je to ispravan vojnički postupak.

- Nije vojnički, ali on kaže da ćemo čuvati zarobljenike za razmjenu, ako muslimani prevare – nije da ih uopšte nije evidentirao, rekao je na to Obradović.

Na pitanje kako je to mogao tada znati, odgovorio je: “Nisam znao, evo sada čitam”.

Karadžićev pravni savetnik Peter Robinson protivio se uvođenju tih dokumenata u dokaze, uz obrazloženje da svjedok o njima ništa ne zna, a da ih tužilaštvo upotrebljava kao dokaz da je VRS žurila da razmjenom zarobljenika iz Žepe dođe do svojih ljudi prije nego što se sazna za sudbinu Bošnjaka koje je zarobila i pogubila u Srebrenici.

Pretresno vijeće je, međutim, odlučilo da sve dokumente uvrsti u spis. Karadžić će unakrsno ispitivati svjedoka 24. februara, javio je u BIRN- Justice Report.

23.02.2012.

MEDJUENTITETSKA LINIJA: JOS SE CEKA NA CRTANJE KARTI

Međuentitetska linija: Još se čeka na crtanje karti

U naselju Dobrinja u Sarajevu prolazi međuentitetska linija, jedna ulica ima dva imena.

...............................................................................................

23.02.2012
Međuentitetska crta u BiH prolazi kroz državne posjede u dužini od 630 kilometara, a cijeli problem trebala bi riješiti komisija koja bi definisala međuentitetske granice. No, kako je u Bosni i Hercegovini svako, pa i ovo, političko pitanje, još uvijek se čeka njeno formiranje.

Sarajevsko naselje Dobrinja jedan je od brojnih primjera međuentitetske linije razgraničenja u Bosni i Hercegovini. U ovom dijelu Sarajeva ona građanima prolazi kroz stanove, pa se dešava da je dnevni boravak u Federaciji BiH, a spavaća soba u Republici Srpskoj.

Kome platiti komunalije, gdje izvaditi ličnu kartu ili pasoš, pitanja su sa kojima se svakodnevno susreću mještani ovog naselja. S podsmjehom govore kako je međuentitetska linija uočljiva jedino u zimskom periodu kada komunalci iz Sarajeva čiste snijeg na federalnoj strani, a njihove kolege iz Istočnog Sarajeva u dijelu koji je u Republici Srpskoj:

„Mislim ako je sporazum napravljen da se znaju granice. Kome da ja vjerujem, nemojte me pitati, jer više je teško vjerovati ikome.“

Međuentitetska linija razgraničenja prolazi kroz 42 bosanskohercegovačke opštine. U selu Mešinovići, udaljenom dvadesetak kilometara od Sarajeva, mještani ne znaju kome od nadležnih institucija da se obrate, jer im je, primjerice, kuća u jednom, a štala u drugom bh. entitetu.  Struju plaćaju Elektroprivredi Republike Srpske, a voda im dolazi iz Federacije BiH.

Mapa BiH sa entitetima, foto: sutra.ba
......................................................
​​U sličnom problemu su i u Prači, gradiću udaljenom tridesetak kilometara od glavnog grada zemlje. Entitetska linija, također, prolazi kroz imanja, ali niko od mještana ne zna kuda tačno:

„Neko je rekao da je odavdje, evo gore brdu, koliko je to tačno, i odavdje ide iznad ove zgrade na oni stub. Tako su rekli, ja ne znam bez karte neke i jednoga geometra.“

Aneksom 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je dužna da utvrdi međuentitetske linije razgraničenja. No, kako je u ovoj državi svako, pa i ovo pitanje političke naravi, ni 17 godina od njegovog potpisivanja to se nije dogodilo. U prilog ovoj konstataciji ide i izjava Amira Zukića, jednog od čelnih ljudi Stranke demokratske akcije:

„Imam osjećaj da bi mnogi željeli te međuentitetske linije vrlo brzo naprave nekom međudržavnom linijom, što je nemoguće.“

„Dosad je utvrđeno tri posto te međeuentitetske linije, poslije toga su predstavnici Vlade Federacije iz nama neobjašnjivih razloga prestali da rade na tome“, kaže ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman.



I dok se entiteti već godinama međusobno optužuju, međunarodna zajednica pozvala je bh. vlasti da što skorije imenuje članove komisije, sastavljene od stručnjaka iz oba bh. entiteta, koja bi definisala međuentitetske granice.

Roderik Mur, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, kaže da bez toga neće biti moguće ni okončanje supervizije u Brčko Distriktu:
"Cijelo pitanje o Brčko Distriktu ima svoj postanak u tome da je bio spor oko lokacije međuentitetskih linija razgraničenja“, podsjeća Roderik Mur.

„Osnivanje arbitražnog tribunala također proističe iz istog aneksa Mirovnog sporazuma i ustvari cijelo pitanje o Brčko Distriktu ima svoj postanak u tome da je bio spor oko lokacije međuentitetskih linija razgraničenja.“

Dok se čeka da komisija bude formirana, ono što interesuje svakog od građana koji žive na međuentitetskoj liniji razgraničenja je kako će se karte ponovo crtati da se ne bi dešavalo da je kuća u jednom, a imanje u drugom entitetu. Odgovor daje Željko Obradović, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije BiH:

„Da se ne presijecaju parcele, da se persijecaju kuće, da se ne presijecaju stanovi, nego da ta granica ’pliva’ između parcela, između posjeda privatnika,
"Treba da sjednu predstavnici dva entiteta da pokušaju odgovoriti na to pitanje, ali da prethodno konsultuju oficijelne karte koje se nalaze u State Departmentu“, mišljenja je pravni stručnjak Kasim Trnka.

tako da bude logična. Naravno, i da slijedi određene prirodne tokove - rijeke, putove itd.“

„Tamo je predviđeno da se Federacija i RS mogu dogovoriti o preciziranju te linije razgraničenja uz saglasnost zapovjednika - tada je bio SFOR, sada je EUFOR - koji su bili odgovorni za povlačenje takve linije. To znači da treba da sjednu predstavnici dva entiteta da pokušaju odgovoriti na to pitanje, ali da prethodno konsultuju oficijelne karte koje se nalaze u State Departmentu“, mišljenja je pravni stručnjak Kasim Trnka.

Oficijelne karte Bosne i Hercegovine koje se nalaze u State Departmentu nastale su u Dejtonu u kojem se krojilo ustavno uređenje BiH. A koliko se to prije 17 godina dovodilo do apsurda pokazuje i podatak kako je milimetar crte povučene na karti BiH predstavljao 50 metara širine, zbog čega su se i pojavili problemi građanima prilikom uknjižavanja imovine.

Tako je, prema podacima sa kojima barataju u oba bh. entiteta, ukupno 57 miliona kvadratnih metara “ničije zemlje”, odnosno vlasnici 14 hiljada privatnih parcela ne znaju kome zemljište pripada - Federaciji BiH ili Republici Srpskoj.
23.02.2012.

REIS MUSTAFA EF. CERIC: PROTIV BOSNJAKA SE VODI PSIHOLOSKI RAT

Cerić: Protiv Bošnjaka se vodi psihološki rat

Mustafa ef. Cerić u razgovoru za RSE, 23. februar 2012.

..........................................................................................

23.02.2012
Jedini narod na Balkanu koji nema svoju državu su Bošnjaci, a zbog stalnih manipulacija sa terminom vehabizma ovaj narod je stalno pod različitim vrstama optužbi, onako kako su optuživani Jevreji koji su preživjeli holokaust, izjavio je u intervjuu za RSE reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić.

Reis, uz ostalo, kaže kako je pitanje vjeronauke u školama u Sarajevu regulisano Zakonom o slobodi vjere, te da ministar Emir Suljagić (koji je zbog prijetnji nedavno
podnio ostavku, op.a.) to nije poštovao.

RSE: Kako ocjenjujete odnos Islamske zajednice (IZ) sa drugim vjerskim zajednicama u BiH?

Cerić: U BiH od 1997. godine funkcionira Međureligijsko vijeće. Mnogo smo projekata zajednički uradili. Između ostalog, mi smo inicirali donošenje Zakona o slobodi religije, koji je Parlament usvojio, imamo godišnje izvještaje o kršenju ljudskih prava koja su vezana za vjerske institucije. Uskoro ćemo objaviti jednu vrlo zanimljivu monografiju o religijama u BiH. Ja bih volio da tako nešto ima u Beogradu i u Zagrebu. Nažalost, nema. Mnogo smo pomogli da se to uspostavi na Kosovu.  

RSE: Koliko su, prema vašem mišljenju, gospodine Ceriću, vjera i politika u BiH povezane?

Cerić: Takva pitanja su ostatak još tih recidiva koje mi imamo iz bivšeg režima, koji još uvijek živimo. Imamo ljude kojima su mozgovi zamrznuti u frižiderima komunističkih navika. A u tom pitanju implicitno podrazumijeva se da se vjera miješa u politiku, a da se politika ne miješa u vjeru.
Imamo ljude kojima su mozgovi zamrznuti u frižiderima komunističkih navika. A u tom pitanju implicitno podrazumijeva se da se vjera miješa u politiku, a da se politika ne miješa u vjeru.

RSE: Pa miješa li se?
 
Cerić: Ono što ja mogu da kažem jeste da nije važno ko se bavi ili ne bavi vjerom i politikom, nego je važno kako se bavi. Pa vidite, najveće promjene u svjetskim, globalnim razmjerima su izveli ili poveli vjerski ljudi. Martin Luther King je poveo svjetsku revoluciju, ukinuo rasizam u Americi. Desmond Tutu u Južnoj Africi je bio na čelu odbora za istinu i pomirenje. I Mahatma Gandhi je bio vjerski lider koliko je bio i politički. A koliko sam ja mogao da pratim, ovih dana će i na čelu demokratske države Njemačke biti čovjek koji je svećenik. Pa to je primjereno kad se govori sa pozicije Evrope i evropskog civilizacijskog ambijenta. Naravno da je sasvim i normalno da krstovi budu na zastavama mnogih evropskih zemalja, uključujući i naše susjede. A kad dođemo u Sarajevo i kad razgovarate sa mnom, onda je najvažnije pitanje o tome - koliko se Vi miješate u politiku. Ja se samo miješam u ono što moram da radim. Miješam se u stvari bitne za život moga naroda, moje zajednice - i to je to.  

Ideološka pitanja

RSE: Sekularizam u BiH - kako vidite to pitanje?

Cerić: To su ideološka pitanja. BiH treba da bude demokratska zemlja u kojoj će se poštivati ljudska prava, u kojoj će se poštivati Zakon o slobodi religije, u kojoj ćemo svi biti ravnopravni, koja neće imati nikakve atribute ideološke - ni sekularni ni nesekularni. I, naravno, državne institucije treba da budu oslobođene od vjerskih simbola, znakova. Ali otiđite, recimo, u Općinu Bosanska Dubica, pa ćete vidjeti kad ulazite u Općinu ne znate da li je to crkva ili je općina. Kolijevka sekularizma je Engleska, a zaštitnica kršćanstva je kraljica - i ne vidim zašto bismo mi ovdje muslimani jedini morali bježati kad se spomene sekularizam i da nemamo pravo na ono što se zove država. Jer jedini narod na Balkanu koji nema svoju nacionalnu državu jesu Bošnjaci. Vidite, jedini Bošnjaci su narod o čijim ljudskim pravima nije vrijedno ni razgovarati, a kamoli ih ispunjavati.      

RSE: Kad sam vas pitala za sekularizam i za vjeru i politiku, pritom nisam mislila na Islamsku zajednicu, mislila sam na BiH.

Cerić: Obično se to u Sarajevu - ja nisam čuo da se u Banjoj Luci govori o tome, nisam čuo u Mostaru, ali ja znam da se samo u Sarajevu govori o sekularizmu. Ja znam samo da imate Helsinški odbor u Sarajevu koji osporava sve što mi radimo, i jedino u njihovim izvještajima se tretira Islamska zajednica kao takva, jer jedino Islamska zajednica smeta. Sve drugo bi se lako riješilo.    

RSE: Posljednjih mjeseci bilo je puno govora o vjeronauci u školama, posebno u školama u Kantonu Sarajevo. Bilo je prilično vrelih govora vaših ljetos kada su pokušane reforme u školi.

Cerić: Šta je sporno oko ljetošnjeg govora? Je li nema slobode govora? Ja imam slobodu govora kao i svi ostali, je li tako?

Vjeronauk je zakonska obaveza

RSE: Da, naravno da imate. Nego kako vidite osude da je ministar (Suljagić) podnio ostavku pod pritiskom Islamske zajednice?

Cerić: Ja ne znam zašto je on podnio ostavku. A mi smo tražili da podnese ostavku ili da promijeni odluku. On je promijenio odluku. Prema tome, to je za nas bilo sasvim dovoljno. Pazi, postoji Zakon o oslobodi vjere, gdje zakon obavezuje ministra da osigura svima vjeronauku u školi. To je zakon.

RSE: Da, ali da druga djeca nisu diskriminisana.

Cerić: Ministar je obavezan da i drugoj djeci zadovolji njihove zahtjeve.
Ali, vidite, zašto ne odete u Banju Luku, bogati, i ne pitate što će njima vjeronauka. Što će svetozacija Bošnjaka, kristijanizacija muslimana? Zašto ne odete u Mostar pa da pitate zašto će njima dole katolištvo?
Nije moja to obaveza. To je njegova obaveza. I na kraju, anketa je pokazala da većina roditelja hoće. Ali, vidite, zašto ne odete u Banju Luku, bogati, i ne pitate što će njima vjeronauka. Što će svetozacija Bošnjaka, kristijanizacija muslimana? Zašto ne odete u Mostar pa da pitate zašto će njima dole katolištvo? Vama je samo problem islam. I samo su vam problem muslimani i samo su vam problem naša prava. Vi ne date našoj djeci da mi njih odgajamo kako mi hoćemo - i nakon genocida. Pa eto i vaša pitanja i način kako vi pitate - jer vi dolazite sa predrasudama na razgovor sa mnom.

RSE: Kakav je vaš stav na poziv izvjestiteljice Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack da se Islamska zajednica BiH treba ograditi od vehabizma?

Cerić: Meni je žao što Doris Pack nema prave informacije. Mi smo joj ponudili i poslali smo joj dosta informacija, a ja sam u martu, akobogada, u Briselu. Ali mislim da je Doris Pack zbog neinformiranosti dobila takav utisak, a mi smo jedan izvor informacija, trebalo bi se i nas konsultirati. Mi imamo izvještaj o islamofobiji kao što znate - godišnji izvještaj i imamo svoja zapažanja o svemu tome. S druge strane, mi da smo čekali da nam kažu iz Evrope, iz Brisela šta treba da radimo kako bismo sačuvali našu zajednicu od raznih, onda bismo mi možda u Sarajevu imali Irak i Afganistan, a ne ovo što sad imamo. A to je da niste imali nijedno jedino nasilje protiv bilo koga vezano za osvetu Bošnjaka koji su preživjeli genocid po međunarodnim aktima. Naravno, ovo što se dogodilo sa Američkom ambasadom i sa Jašarevićem, stvar je koju smo mi uzeli ozbiljno, dali svoje mišljenje, osudili.

Od Turaka do vehabizma

RSE: A kakav je, inače, vaš stav o vehabijama u BiH i vehabizmu?

Mustafa ef. Cerić u razgovoru za RSE, 23. februar 2012.
..........................................................
​​Cerić: Šta je vehabizam? Jeste li vi slušali moju hudbu za Bajram? Jeste li pročitali našu hudbu koju su svi imami pročitali u hiljadu džamija u BiH? To je naš stav.

RSE: A možete li ga ponoviti - ne i du svi u džamiju i ne slušaju hudbu?

​​Cerić: Ko su vehabije? Kažite mi ko su. Nas su proganjali, prije devedestih bili smo islamski fundamentalisti. Pa smo bili Turci. Mladić u Srebrenici kad je završio genocid šta je rekao? Nije rekao Bošnjake, nego je rekao:“Osvetili smo se Turcima.“ Je li tako? Ja ne znam koju etiketu vi sad hoćete, koja vam etiketa odgovara da o noj pričam. Jer mi smo pod optužbom za razne stvari. Niti znaju oni za šta nas optužuju, niti znamo mi za šta nas optužuju. U BiH postoji zakon i ko god krši zakon i ugrožava sigurnost drugome, treba da snosi konzekvence, bez obzira na šta se pozivao. A mi smo posebno osjetljivi ako je neko nasilan - i još uz to se poziva na vjeru islam. Mi smo vrlo jasni tu i ponovili smo više puta da zločin u ime vjere, bilo koje vjere, je zločin protiv vjere. Vrlo je zanimljivo – počne se sa fundamentalizmom, sa Turcima, sa vehabijama, a završi se u logorima sa genocidom.

RSE: Logora više nema...

Cerić: Nema za vas.

RSE: Nećemo ih prizivati...

Cerić: Ne, ne, nama uvijek prijeti ta opasnost, da znate. Način na koji se vodi psihološki rat protiv nas evo sa sličnim optužbama - nema načina da mi odgovorimo i da se oslobodimo te krivnje, nema načina. Dakle, nama je živjeti s tim, mi smo shvatili. I samo nek prođe ovo, proće vehabije. Nisu bile vehabije u Srebrenici, nijedan vehabija nije bio. Nije bilo vehabizma u Foči, u Prijedoru: Ko pobi te Bošnjake koji su fini? Jer postoji percepcija - postoje ovi fini Bošnjaci, naši ovi muslimani, i postoje ovi kao neki drugi.

RSE: Ali vehabije nisu ratno pitanje.

Cerić: Kako nije? Ma jašta je, kako nije ratno pitanje? Šef policije u RS-u
Šef policije u RS-u objavi da su14 općina u opasnosti, vehabije se pojavile, i to su oni koji se bave pčelarstvom i koji idu u lov. Šta je to nego rat?
objavi da su14 općina u opasnosti, vehabije se pojavile, i to su oni koji se bave pčelarstvom i koji idu u lov. Šta je to nego rat? Vidite ko ugrožava RS - ljudi koji su se vratili i bave se pčelarstvom. I oni su vehabije - zato što idu u džamiju i što zajedno iftare. To vam je zvanični dokumenat. Vidite kako su Jevreji nastradali u holokaustu? Tako što su ih optuživali za sve i svašta.

RSE: Hoćete da kažete da je sada holokaust?

Cerić: Vi mi kažite. Vi bi trebali da mene pitate kako se ja osjećam, a ne da oni kazuju mi kako bih se ja trebao osjećati i kako bih se morao osjećati.

RSE: Nedavno je Vrhovni sud RS poništio presudu da Vlada RS plati dio odštete za porušene džamije u Banjoj Luci. Imate li odgovor na to?

Cerić: Danas (četvrtak, 23. februar, op.a.) mi podnosimo apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer ova presuda u Banjoj Luci je politička. To je jasno. Mi ćemo vidjeti kako će reagovati Ustavni sud BiH, a onda idemo do Suda ljudskih prava u Strazburu - jer kako možete objasniti da se 16 džamija poruši? Ne samo da su porušene nego je odvučen kamen sa mjesta gdje su bile džamije. Po nekim strandardima UNECO-a kad materijal određenih spomenika nestane ili kad ga nema, ona se ne može ni renovirati ni obnavljati. Ferhadija je bila parking - kao da tu nikada ništa nije bilo. Mi nikada nismo dobili izvinjenje vlasti iz Banje Luke u vezi s tim.

Medijska haranga

RSE: Vi ste čovjek koji stalno izaziva interesovanje javnosti u Sarajevu i u BiH.  Nedavno ste primili porodice optuženih za ratne zločine u Silosu.

Cerić: Oni nisu optuženi. Oni su osumnjičeni.

RSE: Oni su optuženi. Jučer je bilo izjašnjavnje o krivnji. Optužnice su potvrđene.

Cerić: Oni su osumnjičeni. Još nije presuda, još nisu optuženi.

RSE: Nisu osuđeni, a optuženi jesu.

Cerić: Dakle, oni su osumnjičeni za to. Mi tražimo samo da se istina utvrdi što je bilo. Ako ste čitali moju hudbu, ja sam jasno rekao da istinu treba kazati bez obzira kakva je, ali isto tako ćemo se suprotstaviti svakoj laži i hajci za koju mi znamo iz bivših vremena.

RSE: A treba li, možda, ostaviti pravosudnim institucijama da utvrde istinu?

Cerić: Jeste - kada biste i vi mediji ostavili. Ja bih ostavio to, kada biste i vi mediji ostavili, kad ne biste vršili harangu i vodili psihološki rat protiv nas Bošnjaka jer treba izjednačiti dželata i žrtvu i treba kazati kao svi su isti. Na kraju-krajeva, zar nisu svi oni koji su osumnjičeni za moguće ratne zločine svi procesuirani, od komandanta Armije, je li tako - je li bio u Hagu? Svi su prošli. Niko nije bježao, niko se nije sakrivao, niko nije ukidao Tužilaštvo i Sud BiH. Mediji su već počeli da daju svoje presude, ocjene. Mi smo samo tu da pomognemo da sud ne bude pristrasan, da bude objektivan. Mi hoćemo da vjerujemo u objektivnost suda, ali ne možemo prihvatiti da je to bio organizirani poduhvat zločina protiv naroda bilo kojeg. To nije bilo u našim glavama. Mi znamo iz iskustva da prvo se Bošnjake medijski osudi...

RSE: Ko to radi, gospodine Ceriću? Ko u Sarajevu medijski osuđuje Bošnjake?

Cerić: Ja ne znam da li ste vi pratili našu debatu - pa ako vam ja kažem da jedino zlo koje postoji u BiH su islam i Islamska zajednica. Pročitajte neke portale, pa ćete vidjeti.

RSE: Nemojte pojedinačne ocjene. Nego pitam vas ko vrši tu vrstu medijske propagande u Sarajevu?

Cerić: Je li vi čitate dnevno ovu štampu u Banjoj Luci koja izlazi?

RSE: Vi govorite o Banjoj Luci, ja govorim o BiH. Dakle, ne razdvajam ovaj prostor. Vi govorite „vi“ - je li to znači svi mediji? Koji mediji? Sarajevski, banjalučki, tuzlanski, strani mediji? Koji mediji?

Cerić: Je vjerujem u slobodu - mediji imaju pravo da slobodno pišu štogod hoće, a imam i ja slobodu ja kažem svoj stav.

RSE: I za kraj - slijedi  izbor novog reisa Islamske zajednice u BiH. U kom pravcu će taj izbor ići? Možete li vi ponovo obnoviti mandat, ili?

Cerić: Islamska zajednica ima svoja normativna akta, ima svoje komisije, ima svoj sabor. Sve će biti onako kako je po pravilima, akobogda. Hvala vam.
23.02.2012.

RATKO MLADIC U SUDNICI: OPTUZENI UPOZORIO NA NUKLEARNI RAT ZBOG NATO-A

Optuženi upozorio na nuklerani rat zbog NATO-a

Ratko Mladić u sudnici sa obiteljskim fotografijama, 23. veljače 2012.

......................................................

23.02.2012
U svrhu priprema za što raniji početak suđenja, zakazanog za 14.05.ove godine, bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić pojavio se na šestoj po redu statusnoj konferenciji od početka njegovog međunarodnog procesuiranja.

Redovna statusna konferencija je trajala preko sat vremena sati pri čemu su izneseni detalji priprema strana u postupku. Mladić je bio dobro raspoložen i unatoč upozorenjima predsjedavajućeg suca Alphonsa Oriea tu i tamo je znakovima pomoću ruku komunicirao s nekim iz sudske publike iza stakla.

Orie je potvrdio kako će tužiteljstvo planira uvrstiti iskaze čak 410 svjedoka tijekom suđenja, od čega će 148 od njih biti pozvani osobno na sud da svjedoče. Tužiteljstvo predviđa da će trebati oko 200 sati za njihovo saslušavanje.
„Vi ste NATO sud po mom sudu i sudite meni i mom narodu", ustvrdio je Mladić.

Dobivši priliku za obraćanje Mladić je izrazio sumnju da će suđenje biti pošteno te je obavijestio da je zatražio od žene da mu donese njegovu ratnu uniformu. Nakon toga je prikazao fotografije svoje porodice, prvo svoje kćerke koja je preminula, prisjećajući se pri tom kako ju je učio skijati.

„Vi ste NATO sud po mom sudu i sudite meni i mom narodu. Na to nemate pravo jer je NATO tukao moj narod, kao što je tukao i sirotinju po Africi i Aziji. Vi ste pristrani“, nastavio je obraćanje sucu Mladić nakon čega je prekinut.

„Ovo nije momenat da se pokrene pitanje o nadležnosti suda“, odgovorio je sudac Orie.

„Nije bitno koliko ću ja trajati, nego kakav ću trag ostaviti mom narodu“, nastavio je polemiku Mladić osvrnuvši se na svoje loše zdravstveno stanje i ponovno konstatirajući da on ne brani sebe nego svoj narod.

Propuh u sudnici

Iako ga je sudac pokušao zaustaviti Mladić je nastavio polemizirati oko trenutnih ratova koje vodi NATO te upozorio da će doći do nuklearnog rata ukoliko se napadne Iran.

„Onda će biti badava polemizirati“, rekao je optuženi nakon čega mu je sudac isključio mikrofon i pokušao ga umiriti pogotovo oko njegovih zahtjeva, koji se razmatraju, u vezi toga da mu se dozvoli da ima kapu u sudnici zbog propuha po glavi.

„Ja ne sudim Vama, Vama sudi sudsko vijeće, a sudsko vijeće nije stavilo Vaš narod pred sud“, zaključio je sudac upozorivši optuženog da ovo nije mjesto za političke govore, kao i da će se sljedeći put poduzeti mjere ukoliko nastavi komunicirati s publikom.

Sljedeća statusna konferencija je zakazana za 29.03.ove godine, kada će biti jasnije hoće li suđenje početi prema predviđenom.

Mladić je nakon višegodišnjega bijega uhićen 26. svibnja prošle godine u Srbiji, a tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u Bosni od 1992. do 1995., a osobito se smatra odgovornim za masovna ubojstva preko sedam tisuća Bošnjaka u Srebrenici u srpnju 1995.

23.02.2012.

SUKOBI U SIRIJI: SNAGE SIGURNOSTI NASTAVLJAJU NAPADE U HOMSU

Sukobi u Siriji: Snage sigurnosti nastavljaju napade u Homsu

image Sukobi u Homsu / 24sata.info

(24SI) - DAMASK - Sirijske snage sigurnosti bombardovale su u četvrtak, 20. dan zaredom, sunitske četvrti u gradu Homsu, centru protesta protiv režima predsjedika Bašara al-Asada, gdje je u napadima u srijedu, prema tvrdnjama opozicionih aktivista, ubijeno više od 80 osoba.

 [24 sata info] 

Projektilska i artiljerijska vatra zasula je kvartove Inšat i Baba Amro, u kojima se nalazi opoziciona Slobodna sirijska vojska, napadnuta je i četvrt Kalidija, a, po riječima stanovnika, eksplozije potresaju čitav grad, javio je Reuters.
 
Aktivisti tvrde da je nakon napada koji se dogodio u srijedu poslije podne iz ruševina u četvrti Baba Amro izvučeno više od 60 teijla - i pobunjeničkih boraca i civila - a ranije u toku dana izvjestili su da je ubijena oko 21 osoba.
   
Među žrtvama u srijedu su i dva zapadna novinara - američka reporterka i francuski fotoreporter, čija su ubistva u zapadnim zemljama izazvala žestoku osudu i nove pozive na hitno okončanje nasilja.
 
Sve lošija humanitarna situacija u Homsu i drugim gradovima u Siriji biće glavna tema sastanka "Prijatelja Sirije" koji će u petak biti održana u Tunisu, a na kome će učestvovati SAD, evropske i arapske države, susjedna Turska i druge zemlje koje traže da Asad obustavi nasilje i ode s vlasti.
 
AFP je u srijedu izvjestio da Ujedinjene nacije (UN) žele da u Siriju pošalju podsekretara za humanitarna pitanja i koordinatora za hitno doturanje humanitarne pomoći Valeri Amos kako bi osigurala veću prisutnost humanitarnih organizacija u toj zemlji.
   
Prema podacima koje su u srijedu objavili aktivisti, broj žrtava u Siriji, od početka antirežimskih protesta u martu prošle godine, dostigao je 7.636, dok je, prema podacima UN-a, u nasilju u ovoj zemlji stradalo više od 5.400 osoba.

(Fena)


23.02.2012.

VIJECE MINISTARA USVOJILO AKCIONI PLAN ZA ADRESIRANJE MAPE PUTA

Vijeće ministara usvojilo Akcioni plan za adresiranje Mape puta

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, usvojen je Akcioni plan za adresiranje Mape puta Direkcije za evropske integracije, koji sadrži plan mjera koje bi se mogle provesti do juna 2012. godine Zadužena su nadležna ministarstva i druga tijela da na zahtjev Direkcije dostave informacije o provođenju svih obveza za provođenje Mape puta. Plan će biti dostavljen entitetskim vladama i Vladi Brčko Distrikta na izjašnjavanje da bi mogli dostaviti svoje eventualne sugestije i prijedloge.
Foto: Sarajevo-x.com
Foto: Sarajevo-x.com
......................................
Zadužena su nadležna ministarstva i druga tijela da na zahtjev Direkcije dostave informacije o provođenju svih obveza za provođenje Mape puta. Plan će biti dostavljen entitetskim vladama i Vladi Brčko Distrikta na izjašnjavanje da bi mogli dostaviti svoje eventualne sugestije i prijedloge.

Kako je na pres-konferenciji kazao generalni tajnik Vijeća ministara Zvonimir Kutleša, Vijeće je u procesu usklađivanja intelektualnog vlasništva sa evropskom legislativom donijelo više odluka radi daljnjeg normativnog usklađivanja sa unapređenjem zaštite pojedinačnih prava u ovoj oblasti.

Na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH, donesena je Odluke o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosilaca žiga, o zaštiti prava nosilaca industrijskog dizajna, o zaštita prava nosilaca autorskog i srodnih prava itd.

Donošenje ovih odluka bilo je potrebno kako Uprava ne bi bila kočnica protoku roba na granici Evropske unije.

Vijeće ministara usvojilo je i izvještaj Direkcije za evropske integracije o poduzetim aktivnostima na realizaciji zaključaka iz informacije o procjeni implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU, a u tom smislu zauzet je stav da se sva ministarstva maksimalno angažiraju na poboljšanju teksta "Akcioni plan za prevazilaženje posljedica pristupanja Hrvatske EU" kojeg je pripremila DEI.

Plan će biti razmatran na narednoj sjednici Vijeća ministara.

Također, naloženo je da se bez odlaganja pristupi koordinaciji među relevantnim tijelima kada je u pitanju usaglašavanje projektnih prijedloga za implementaciju IPA-e za 2012. - 2013. godina, a zadužena je i DEI da koristi kapacitete Ministarstva vanjskih poslova kako u vezi s koordiniranjem IPA pomoći tako i za koordinaciju s međunarodnom zajednicom u ovoj oblasti EU integracija.

Vijeće je danas trebalo završiti konstituiranje imenovanjem članova Odbora za unutrašnju politiku i ekonomiju, ali je Vijeće ministara zadužilo Generalno tajništvo da pripremi poslovnike o radu tih tijela.

Ekonomski i fiskalni program BiH 2012. - 2014. godina bila je jedna od tačaka današnjeg obimnog dnevnog reda, ali je ostavljen dodatni rok da se usaglase nesporazumi, a to se prije svega odnosi, kako kaže Kutleša, na materijale koje je pripremila Agencija za sigurnost hrane.

Također, Vijeće ministara obavilo je raspravu o Zahtjevu za ovlaštenje Ministarstva vanjskih poslova za izdavanje viza na posebnom papiru za građane s područja Kosova, a zaključeno je da MVP, u koordinaciji s Predsjedništvom BiH pripremi novu informaciju i analizu kao i rješenje o toj problematici za sljedeću sjednicu.

Bez duge rasprave na sjednici je utvrđeno nekoliko nacrta odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora, koje će dalje, prema proceduri, Predsjedništvo BiH uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Imenovani predstavnici BiH u Svjetskoj banci, MMF-u i EBRD-u

Vijeće ministara BiH imenovao je predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu za novog guvernera BiH u Svjetskoj banci, a njegov zamjenik biće predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.
Nikola Špirić (Foto: Sarajevo-x.com)
Nikola Špirić (Foto: Sarajevo-x.com)
.............................................................
Novi guverner BiH pri Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) biće zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić, a njegov zamjenik je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar inostranih poslova Zlatko Lagumdžija je novi guverner BiH pri Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), a njegov zamjenik je ministar odbrane Muhamed Ibrahimović.

Vijeća ministara BiH na današnjoj sjednici zadužio je Ministarstvo inostranih poslova da izvijesti navedene međunarodne finansijske institucije o promjenama predstavnika BiH, saopšteno je iz Vijeća ministara.

Novi direktor UIO Miro Džakula, a SIPA-e Goran Zubac

Vijeće ministara BiH imenovao je danas Miru Džakulu za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Gorana Zupca za direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Miro Džakula
Miro Džakula
.........................
Ahmetović je rekao novinarima da je imenovanjem ovih zvaničnika ispoštovan politički dogovor "šestorke" od 28. decembra.

Džakula je do sada bio vršilac dužnosti direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Vijeće ministara BiH danas je razmataro rang-liste najuspješnijih kandidata za mjesto direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH - SIPA.

Kako je Srni ranije izjavio predsjedavajući Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH Žiko Krunić, najbolje rangirani kandidat za direktora SIPA-e je Goran Zubac, aktuelni načelnik CJB Trebinje.
23.02.2012.

VELIKA POPULARNOST NASEG DIJAMANTA: EDIN DZEKO NAJBOLJI IGRAC CITYA U IZBORU NAVIJACA

Velika popularnost našeg dijamanta: Edin Džeko najbolji igrač Citya u izboru navijača

image Edin Džeko / 24sata.info

..................................................

(24SI) - Iako je na terenu proveo tek 20-ak minuta, bh. napadač Edin Džeko odigrao je briljantnu utakmicu protiv Porta, čime je pokazao da je u posljednje dvije utakmice Citya bio neopravdano zapostavljen.

 [24 sata info] 

Edin je, podsjetimo, u igru protiv Porta ušao u 69. minuti, kod rezultata 1:0 za City, a nakon svega sedam minuta igre postigao je pogodak i to na asistenciju Aguera, s kojim u posljednje vrijeme izvrsno sarađuje.

Edin je jedan od najzaslužnijih i za preostala dva pogotka Citya, koji je na kraju sa 4:0 demolirao Porto i plasirao se u osminu finala Evropske lige, gdje čeka boljeg iz duela Sporting - Legija (prvi susret završen rezultatom 2:2).

Džeko je najprije odigrao fantastičan dupli pas sa Pizarrom, koji je asistirao Silvi za treći gol, a onda je napravio pometnju u odbrani portugalskog sastava, što je iskoristio Pizarro i postigao četvrti gol za građane.

Zahvvaljujući svojoj igri, Edin Džeko je, prema mišljenju posjetitelja sportskog porata Goal.com, ujedno i najbolji igrač utakmice protiv Porta.

Pomenuti sportski portal, naime, u svojim izvještajima donosi ocjene novinara koji je pratio utakmicu, ali i ocjene navijača, koji su ovaj put za najboljeg igrača izabrali našeg Edina.

Prema mišljenju novinara portala Goal.com najbolji je Kun Aguero, koji je već u 19. sekundi pogodio za 1:0, te asistirao Edinu u 76. minuti. Međutim, mišljenje navijača je za nijansu drugačije, čime se samo još jednom pokazala velika popularnost našeg dijamanta.

(24sata.info)


23.02.2012.

SUD BiH: PREDLOZEN PRITVOR ZA CETIRI OSOBE KOJE SE SUMNJICE ZA RATNI ZLOCIN U LOGORU "DRETELJ"

Sud BiH: Predložen pritvor za četiri osobe koje se sumnjiče za ratni zločin u logoru "Dretelj"

image Sud BiH / 24sata.info

...............................

(24SI) - Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH predložio je Sudu BiH određivanje pritvora za Srećka Hercega (1968.), Ivana Medića (1952.), Marinu Grubišić–Fejzić (1967.) i Ivana Zeleniku (1953.), osumnjičene za ratni zločin u logoru "Dretelj".Osumnjičeni se terete za krivična djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

 [24 sata info] 

Spomenuti osumnjičeni lišeni su slobode 22. februara od pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA-e, jer su osumnjičene za ratne zločine počinjene nad osobama srpske nacionalnosti, koje su bile protivpravno zarobljene u logoru Dretelj u Čapljini.

Oni se, između ostalog, sumnjiče da su u maju  1992. godine, u svojstvu upravnika logora, stražara ili pripadnika formacija HOS-a, počinili ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protivzakonito zarobljeni u nečovječnim uvjetima.

Kako se navodi, žrtve su izložene zlostavljanju, mučenju, premlaćivanju, silovanju i seksualnom zlostavljanju, kao i mučenjima na izrazito ponižavajuće načine.

Više osoba je umrlo od posljedica zlostavljanja i premlaćivanja, a nekima se nakon odvođenja iz ćelija izgubio svaki trag.

Tužilac je predložio određivanje mjere pritvora zbog opasnost od bjekstva osumnjičenih, kao i bojazni da bi boravkom na slobodi mogli vršiti uticaj na svjedoke, saučesnike ili pomagače.

Tužilaštvo BiH uputilo je Sudu BiH prijedlog da, zbog navedenih razloga, osumnjičenima odredi mjeru pritvora u trajanju od 30 dana.

Odluku o pritvoru donijet će Sud BiH, saopćilo je državno tužilaštvo.

(Fena)


23.02.2012.

SUDJENJE ZLOCINACKOJ ORGANIZACIJI: TURKOVICEVA GRUPA POSJEDOVALA BLOKATORE SIGNALA

Suđenje zločinačkoj organizaciji: Turkovićeva grupa posjedovala blokatore signala

Sudski vještak Remzija Gušić analizirao je dva blokatora čije posjedovanje je zabranjeno u BiH

Autor |  23.02.2012.

Turković na suđenju

Turković na suđenju

..........................................

Saslušanjem svjedoka i vještaka, jučer je u Sudu BiH nastavljeno suđenje zločinačkoj organizaciji Zijada Turkovića, koja se tereti za monstruozna ubistva, pljačku 2,5 miliona maraka iz Kargo centra Sarajevskog aerodroma, međunarodnu trgovinu drogom te pranje novca.

Iskazi vještaka

Sudski vještak Muris Dizdar predočio je sudu svoje nalaze vještačenja tragova na zapaljenom "audiju Q7", koji je ukraden od Jasmina Bahte i korišten u pljački na aerodromu.

- Kada smo došli u krug kasarne u Nedžarićima zatekli smo zapaljeni "audi. U blizini vozila koje je u potpunosti izgorjelo pronašli smo izgorene čahure i zrna od metaka. U gepeku je bila izgorenu automatsku puška, a u unutrašnjosti vozila pronašli smo još tri izgorene puške - pojasnio je Dizdar.



Analiza blokatora

Najzanimljiviji iskaz imao je Remzija Gušić vještak elektrotehničke struke koji je vještačio dva uređaja za ometanje signala za mobitele. Kazao je analizirao dva "džemera". Proizvođač ovih uređaja mu je nepoznat, a njihovo posjedovanje je zabranjeno. U testiranju uređaja došao je do saznanja da blokiraju signal na deset metara.

Turković je i jučer iskoristio sudnicu da bi napao tužioca Olega Čavku te Almira Džuvu, direktora OSA-e koje je optužio da su mu prisluškivali kuću, te da je blokatore kupio radi hakera Čavke i Džuve. Kazao je da će blokatore opet kupit kada izađe. Nastavak suđenja zakazan za 8. mart ove godine.

 

23.02.2012.

AMERICKI PREDSJEDNIK BARACK OBAMA SE IZVINIO ZBOG PALJENJA KUR'ANA U AFGANISTANU

Američki predsjednik Barack Obama se izvinio zbog paljenja Kur'ana u Afganistanu

Upućujem vama i afganistanskom narodu najiskreniju ispriku", napisao je Obama Karzaiu

  |  23.02.2012.

Barack Obama

Barack Obama

...................................

Predsjednik Barack Obama se u pismu upućenom predsjedniku Hamidu Karzaiju izvinuo "afganistanskom narodu" zbog paljenja primjeraka Kur'ana u jednoj američkoj bazi, saopćilo je u četvrtak afganistansko predsjedništvo.

"Želim izraziti najiskrenije žaljenje zbog incidenata o kojim sam izviješten. Upućujem vama i afganistanskom narodu najiskreniju ispriku", napisao je Obama i dodao da je "greška napravljena zbog nepažnje", navodi se u saopćenju afganistanskog predsjedništva, prenio je AFP.

U pismu američkog šefa države se navodi da će "biti poduzete mjere kako bi se izbjeglo ponavljanje ovakvih incidenata, što uključuje i to da će odgovorni odgovarati".

Pismo je u četvrtak predao američki ambasador
u Kabulu Ryan Crocker, navodi se u saopćenju

23.02.2012.

ABDURAHMAN MALKIC: SREBRENCANI SU PO KO ZNA KOJI PUT U NEIZVJESNOSTI I STRAHU

Malkić: Srebrenčani su po ko zna koji put u neizvjesnosti i strahu (FOTO)

Predsjedništvo SBB BiH predlaže da se svim Srebrenčanima omogući trajno glasanje za Srebrenicu

23.02.2012.

Foto. F. Fočo

Foto. F. Fočo

.................................

Na pres-konferenciji SBBBiH na temu "Lokalni izbori u Srebrenici 2012. godine" danas je govorio Abdurahman Malkić, bivši načelnik te općine. Malkićevo obraćanje prenosimo u cjelosti:

Danas smo ovdje da razmjenimo informacije i prezentujemo nove ideje, a nikako da se borimo za vlasništvo nad idejom o potrebi osiguranja prava glasa za sve Srebrenčane ma gdje se nalazili, u bilo kakvom statusu da su, te da iznesemo modalitete kako doći do toga odnosno kako realizirati „afirmativnu akciju“ za Srebrenicu ili konstruktivnu zaštitu ili pozitivnu diskriminaciju.

Mi u Savezu za bolju budućnost BiH smo bili za pokretanje ovog procesa i mnogo ranije, godinu, dvije pa i prije, kako bi se sve aktivnosti na vrijeme privele kraju i kako ne ponovo kao i 2008. godine došli u situaciju da se ne zna način provođenja izbornog procesa u Srebrenici. Srebrenčani su po ko zna koji put u neizvjesnosti i strahu.
 
No, odgovorni za takvo što, oni koji su preuzeli obaveze 2008. godine nisu imali sluha i vremena za Srebrenicu. A to, nažalost, nije prvi puta. Morali su moliti i boriti se za njima preče stvari - vlastite ministarske pozicije. Naravno Vi  znate ko je i kako preuzeo obaveze, te po tome ko je odgovoran i u kakvu smo trenutno situaciju došli.

Na moju inicijativu, Predsjedništvo SBB BiH je na sjednici 19. januara ove godine jednoglasno usvojilo prijedlog da se krene u izmjene Izbornog zakona BiH, kako bi svim Srebrenčanima bilo omogućeno trajno da glasaju za Srebrenicu, neovisno od toga gdje žive.

Rekli su nam nakon što je obznanjena inicijativa „ malo ste poranili“ a sada govore da „nema vremena“.  Toliko o  odgovornosti. Međutim, bez obzira na to, državni poslanici SBB-a su prošle sedmice u parlamentarnu proceduru stavili Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

Kao politički odgovoran i spreman subjekat, kojeg čine odgovorne i osobe sa rezultatima, nastao kao rezultat sa ciljem nuđenja odgovora na tešku političku, ekonomsko-privrednu, socijalnu i drugu situaciju i zablude u koje su nas doveli, riješeni smo uvesti praksu u političku stvarnost BiH, a to je:

- Spremni smo kreirati procese i njima upravljati a nikako se voditi posljedicama već nametnutih rješenja.

Stoga, mi i jesmo pokrenuli ovaj proces, kako bi se adekvatno iskoristili i angažovali neophodni resursi a prije svega: politička volja i spremnost partnera, vrijeme, ljudi i materijalno tehnička sredstva.

Time bi se Srebrenčanima omogućilo ili osiguralo pravo glasa za Srebrenicu. Ne bih sada elaborirao razloge zašto trebamo Srebrenčanima to omogućiti

Dame i gospodo, nas neki politički subjekti smatraju i doživljavaju svojim neprijateljima, neprijateljima naroda u BiH, države BiH i drugom opasnom vrstom, samo zato jer smo uspješni!

Mi njih ne smatramo ni protivnicima, a kamoli neprijateljima već konstruktivnim partnerima u rješavanju iste stvari na opće zadovoljstvo građana BiH, apsolutno svjesni njihovih ograničenja.

Kako osigurati Srebrenčanima pravo glasa:

1.Na nivou države BiH
a. Izmjenom Izbornog zakona (već smo imali 2008 može isto, stim da se osigura da to ne bude jednokratan izuzetak u pravilima već stalno pravilo i da se Srebrenčani po automatizmu stavljaju za spisak birača za Srebrenicu, a da im se ostavi opcija ako ne žele to sami odaberu)
b.Osiguranjem dvojnog prebivališta (ako već imamo dvojna državljanstva i specijalne veze zašto ne i dvojna prebivališta za Srebrenčane, naravno za one koji to hoće)

2.Na nivou FBiH ili kantona:
a.Donošenjem zakona po hitnom postupku koji bi svakom Srebrenčaninu, svakoj srebreničkoj majci, invalidu, demobilisanom borcu...omogućio da ostvaruje sva prava koja već ostvaruju, i koja bi ostvarivali i pored vađenja lične karte u Srebrenici. Dakle eliminacija destruktivnih elemenata iz postojećih zakonskih rješenja FBiH.
b.Organizovanjem vađenja ličnih karata  u Srebrenici, prilikom provođenja svakih izbora što iziskuje velika materijalna sredstva.

23.02.2012.

SULEJMAN TIHIC: SREBRENICI DATI SPECIJALNI STATUS KAKAV IMAJU BRCKO ILI MOSTAR

Tihić: Srebrenici dati specijalni status kakav imaju Brčko ili Mostar

image Sulejman Tihić / 24sata.info

.....................................................

(24SI) - Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić rekao je danas da bi Srebrenica trebalo da ima specijalni status kakav imaju Brčko i Mostar. Tihić je rekao Srni da bi na sastancima lidera šest vodećih političkih partija u BiH trebalo da se nađe i pitanje primjene Izbornog zakona BiH u Srebrenici.

 [24 sata info] 

On je ponovio da pitanje izbora u Srebrenici mora biti drugačije riješeno u odnosu na ostale opštine u BiH.

Tihić, koji je danas boravio u radnoj posjeti Vukosavlju, je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom realizacijom dogovora "šestorke" postignutog u decembu pršle godine i istakao da je ostalo da na narednom sastanku, kome će predsjedavati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nađu rješenje za provođenje presude "Sejdić -Finci" i pitanje vojne imovine.

On smatra da o ovim bitnim političkim pitanjima treba da se bave predstavnici najvećih stranaka, a da od Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH očekuje da rade poslove iz svoje nadležnosti.

Povodom izjave ambasadora SAD u BiH Patricka Moona da je moguć dogovor o pitanju vojne imovine i pristupanju BiH NATO savezu, Tihić je rekao da su političari u BiH razgovarali o načinu rješavanja pitanja vojne imovine, ali da je zbog nekih hitnijih problema to pitanje ostavljeno da se riješi u narednom periodu.

Tihić je ponovio stav SDA da perspektivnu vojnu imovinu treba uknjižiti kao imovinu BiH, odnosno Ministarstva odbrane, a da bi neperspektivna vojna imovina bila vlasništvo opština, kantona i Republike Srpske i Federacije BiH.

Tihić je danas sa ministrima u Federaciji BiH iz reda SDA - Desnicom Radivojevićem, Adilom Osmanovićem, Selmirom Kalpanom i Erdalom Trhuljem boravio u radnoj posjeti Vukosavlju.

 

(Fena)


23.02.2012.

BiH: 300.000 LJUDI VRACA TUDJI KREDIT

BiH: 300.000 ljudi vraća tuđi kredit

image Isplaćivanje kredita

...........................

(24SI) - U Federaciji BiH na proljeće bi trebao biti donesen novi zakon o bankama, kojim će se propisati provođenje općih uvjeta poslovanja banke u odnosu poslovanja s potrošačima, saznaje danas Dnevni list.

 [24 sata info] 

Također, tim zakonom će se propisati i uvjeti pod kojim se smatra da oglašavanje dovodi u zablude potrošača, ali će se propisati i dodatni elementi standardnog informacijskog lista ovisno od vrste usluge.

Najvažnije je, kako piše list, da se propišu uvjeti za procjenu i dokumentiranje kreditne sposobnosti potrošača i drugih osoba u kreditnom poslu, kao i uslova prijevremene otplate kredita.

Ovaj zakon trebao bi bolje zaštiti jamce kod izdavanja kredita, kako se ne bi ponovila današnja situacija da više od 300.000 ljudi u BiH vraća nečiji tuđi kredit, piše list.

 

(fena)


23.02.2012.

NSRS: USVOJENI ZAKLJUCCI NARODNE SKUPSTINE O PRESUDI "SEJDIC-FINCI"

RS: Usvojeni zaključci Narodne skupštine o presudi "Sejdić-Finci"

 
image NSRS / 24sata.info

......................................................

(24SI) - Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) usvojili su danas šest zaključaka, u kojima se naglašava da presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" ničim ne zahtijeva prenošenje prava s institucija i građana Republike Srpske na institucije BiH, u smislu izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a ili delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a.

 [24 sata info] 

Zaključke je predložio Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine RS-a, a nakon što je entitetski parlament razmotrio informaciju o aktivnostima na provođenju presude.

U zaključcima se konstatira da se presuda izričito odnosi na nemogućnost aplikanata, a u ovom slučaju onih koji nisu iz reda konstitutivnih naroda, da se kandiduju za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na njihovu podobnost za kandidovanje na izborima za članove Predsjedništva BiH.

"Narodna skupština razumije da je u tom okviru omogućavanja pasivnog biračkog prava, u kandidaturama za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, potrebno provesti presudu, ne dovodeći u pitanje ustavnopravni poredak ustanovljen Dejtonskim sporazumom", navedeno je u zaključcima.

Također, Narodna skupština RS-a poziva Privremenu zajedničku komisiju oba doma Parlamentarne skupštine BiH da što hitnije predloži široko prihvatljive amandmane na Ustav BiH, koji bi predstavljali provođenje presude.

Pozivaju se i svi politički faktori iz RS-a, koji su uključeni u ovaj proces, "da sačuvaju i dalje učvrste zajednički stav o pitanju provođenja presude  usaglašavanjem prijedloga amandmana na Ustav BiH i prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH, u općem interesu RS-a".

Entitetski parlament potvrđuje i da je "ustavan, legalan, legitiman i vitalan interes RS-a da bira svoje predstavnike u institucijama BiH, Predsjedništvu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te konstatuje da ovaj vitalni interes entiteta ni na koji način presudom nije doveden u pitanje".

Narodna skupština daje i preporuke kao okvir za predlaganje predstavnicima iz RS-a u razgovorima o promjenama Ustava BiH radi provođenja presude, po kojima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH treba proširiti predstavnicima koji nisu iz reda konstitutivnih naroda iz oba entiteta, ne ugrožavajući postojeće mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

U “Danu za glasanje” poslanici Narodne skupštine RS-a prihvatili su danas Zakon o mineralnim đubrivima, izmjene i dopune Zakona o republičkoj upravi i o željeznicama RS-a.
Podršku su dobili i nacrti zakona o nedopuštenom oglašavanju; o zaštiti životne sredine; o cjevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika; te o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti.

Usvojen je i Programa rada Narodne skupštine RS-a za ovu godinu, uz mali broj amandmana te Strategija razvoja šumarstva RS-a do 2021., Nacrt strategije hemijske bezbjednosti do 2016.  i Energetski bilans RS-plan za 2012. godinu.

 

(Fena) 

Uprkos kritikama opozicije: Odobreno novo zaduženje RS-a od 100 miliona KM

image Narodna skupština RS / 24sata.info

..................................................

(24SI) - Glasovima skupštinske većine danas je usvojena odluka Vlade kojom se RS zadužuje putem obveznica i trezorskih zapisa u iznosu od 100 miliona maraka.

 [24 sata info] 

Entitetska vlada zatražila je od parlamenta da joj odobri emisiju dugoročnih obveznica u iznosu od 30 miliona, dok će kratkoročno zaduženje RS-a emisijom trezorskih zapisa biti 70 miliona maraka.

I u 2011.entitetska vlada je koristila oba vida zaduženja da bi nadomjestila nedostajuća sredstva u budžetu.

Vlada RS-a i u novoj predloženoj odluci o zaduženju obveznicama navodi da se emisija tih dugoročnih hartija od vrijednosti vrši radi osiguranja sredstava za finansiranje budžeta RS-a za 2012. godinu.

Opozicija je kritikovala novo zaduženje RS-a koje ide za tekuću potrošnju, a ne za razvojne projekte.

Na ovoj sjednici Skupštine i Komisija za hartije od vrijednosti RS-a konačno je dobila novo rukovodstvo, jer je dosadašnjem predsjedniku i članovima tijela koje kontrolira tržište kapitala u RS-u mandat istekao još u septembru 2010. godine.

Prijedlog za imenovanje predsjednika i njegovog zamjenika te članova Komisije za hartije od vrijednosti RS-a, predložio je predsjednik RS-a Milorad Dodik nakon što je nadležna komisija prethodno izvršila bodovanje kandidata, prijavljenih na javni poziv.

Dodik je predložio, a parlament prihvatio Miru Potkonjak za predsjednicu Komisije, Branku Bodiroža za njenu zamjenicu, a za članove, u skladu s ostvarenim bodovima, Predraga Gajića, Miodraga Jandića, dosadašnjeg predsjednika Komisije, te Dragicu Lakić.

Dosadašnji predsjednik i članovi tog regulatornog tijela obavljali su posao u tehničkom mandatu, ali su njihove odluke “padale” na sudovima.

Za opoziciju je bilo sporno ovo imenovanje, jer su četiri od pet članova Komisije i ranije obavljali tu dužnost, a istovremeno Komisiju smatraju da je dijelom odgovorna za “sunovrat” tržišta kapitala u RS-u.

Izabran je i novi Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke RS-a, iako je ime jednog kandidata, Ilije.J. Džombića tokom razmatranja izazvalo određene kontroverze zbog navedenih biografskih podataka.

 

(Fena) 

23.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Dvije milijarde godišnje : Rekordne doznake bh. dijaspore  -  City uvjerljivo do osmine finala : Džeko zabio i asistirao (VIDEO)  -  Pregpvori dospjeli u ćorsokak : Hamnei tvrdi da Iran ne pravi atomsko oružje  -  Emir Kusturica: Da sam Rus, glasao bih za Putina  -  Stravična nesreća u Buenos Airesu: Vlak se zabio u peron, 49 mrtvih, 550 ozlijeđenih!  -  

Dvije milijarde godišnje : Rekordne doznake bh. dijaspore
 
Pozivajući se na podatke Svjetske banke (SB), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u nedavno objavljenoj publikaciji donosi podatak da bosanskohercegovačko iseljeništvo u zemlju šalje gotovo dvije milijarde dolara godišnje, ..
. City uvjerljivo do osmine finala : Džeko zabio i asistirao (VIDEO)
 
Manchester City je pobjedom u uzvratnom susretu šesnaestine finala nad Portom od 4:0 (ukupno 6:2) postao je prva ekipa koja se plasirala u narednu fazu Europa lige. ..
. Pregpvori dospjeli u ćorsokak : Hamnei tvrdi da Iran ne pravi atomsko oružje
 
Šef tima IAEA Herman Nackaerts potvrdio je u srijedu novinarima, po slijetanju aviona na bečki aerodrom, da su razgovori sa Irancima dospjeli u ćorsokak...

ZANIMLJIVE VIJESTI

 23.02. 2012.

23.02.2012.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: SVJEDOK SE SASTAO S NAJTRAZENIJIM BJEGUNCIMA

Svjedok se sastao s najtraženijim bjeguncima

Ratko Mladić naručuje auto za Milana Lešića par dana od zauzimanja Srebrenice - snimak prikazan na suđenju Karadžiću

...................................................

22.02.2012
Kao svjedok haškog tužiteljstva na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću iskaz je dao kanadski Srbin Milan Lešić koji je od 1992.do 1995. skupljao pomoć za vlasti bosanskih Srba.

Kao glavnu zanimljivost u vezi opravdanja njegovog svjedočenja tužiteljstvo je spomenulo kako se Lešić sastao s Karadžićem i Ratkom Mladićem u Beogradu 2001. godine u vrijeme dok su spomenuta dvojica bili najtraženiji bjegunci od međunarodne pravde.

Tijekom svjedočenja Lešića tužiteljstvo je uvelo niz slika i video snimaka iz prve polovice ratnih, devedesetih godina kada se svjedok sastajao s Karadžićem i Mladićem u Bosni i Hercegovini. Na jednoj od prikazanih snimaka Mladić, kao zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, uz psovke opisuje Lešiću ratnu situaciju, prepričala je tužiteljica Kimberly West
.
Milan Lešić sa nekadašnjim s rukovodstvom RS
......................................................................​​
Kao što smo vidjeli u titlovima – u Podrinju smo pomlatili Turke. A i ovdje, ako Amerikanci, Englezi, Ukrajinci i Kanađani u Srebrenici i u međuvremenu Nizozemci, ih neće štititi. Sada ne čujemo zvuk, ali onda kasnije kaže – oni da ih nisu štitili odavno bi nestali iz ovog kraja. Ovo je kolovoz 1994.“, prepričala je razgovor Mladića tužiteljica zbog lošeg zvuka.

Nakon što se obrana pobunila protiv dovođenja Lešića kao svjedoka, tužiteljica West, je obrazložila da je pozvan na Haški sud zbog opisa prirode njegovog odnosa s rukovodstvom bosanskih Srba budući da se s Karadžićem i Mladićem sastao čak i u vrijeme njihovog bijega.

„Godine 2001., nekoliko godina nakon ovih događaja o kojima smo govorili, svjedok se sastao s generalom Mladićem i gospodinom Karadžićem, u Beogradu i u Bosni. Postoji fotografija na kojoj se vidi večera koju je svjedok imao s generalom Mladićem. I svjedok će svjedočiti da je nakon toga otišao u područje na kojem se skrivao general Mladić. I sljedećeg dana je otišao na područje na kojem se skrivao gospodin Karadžić. Kao što se možete prisjetiti, to je period kada nismo znali gdje se oni nalaze“, objasnila je West.

Skupljanje novca za beogradske „službe“

Prema riječima tužiteljice, Lešiću je 2009. godine u crkvi u Kanadi prišla nećakinja Karadžića i zatražila da organizira skupljanje novca za optuženog. Karadžić je na taj detalj imao mali prigovor.

„Nije tražen novac za Radovana Karadžića. Nego za službe....koje ovaj sud ne plaća. Za razne službe u Beogradu koje pomažu. A nije za Karadžića niti je to rekao svjedok“, napomenuo je Karadžić otkrivajući da se novac skupljao zapravo za njegovu mrežu pomagača, odnosno srbijanske službe.
Milan Lešić svjedoči na suđenju Radovanu Karadžići, 22. veljače 2012.
.....................................................................​​
Sudsko vijeće je prihvatilo prigovor obrane te nije dozvolilo ispitivanje Lešića o periodu koji nije obuhvaćen optužnicom, odnosno nakon zauzimanja Srebrenice te pokušaja skrivanja tragova zločina.

Budući da je Lešić boravio u Bosni i Hercegovini u vrijeme zauzimanja Srebrenice Karadžić ga je ispitivao o tome – kako nije u to vrijeme ništa čuo za masovna ubijanja.

„Kada ste kasnije za to čuli u medijima, je li Vam to nalikovalo na prijašnju propagandu protiv Srba?“, upitao je optuženi.

„Da, Srbi su blaćeni, iako nisu bili krivi“, rekao je svjedok napomenuvši kako je bilo teško svima saznati pravu istinu te da Srbi nisu imali medije koji bi mogli prenijeti što se događa međunarodnim medijima kao što je npr.CNN.

(Karadžić i Lešić o izgubljenom medijskom ratu Srba)


Kad je otišao ponovno u BiH svjedok je rekao da nije vidio ništa čega bi se Srbi mogli stidjeti. U dodatnom ispitivanju od strane tužiteljstva Lešić je izjavio kako ne vjeruje u brojku ubijenih u Srebrenici te da je i on skupljao pomoć za zarobljenike nesrpske nacionalnosti za koje se tvrdilo da su izgladnjivani i držani u nehumanim uvjetima.

Lešić je na kraju želio zahvaliti svima zbog načina na koji je s njim postupano u Haagu kao svjedokom.

Kao sljedeći svjedok tužiteljstva s iskazom je počeo Ljubomir Obradović, bivši oficir Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
23.02.2012.

GLAS UMJETNOSTI PROTIV TISINE RATNIH ZLOCINA

Glas umetnosti protiv tišine ratnih zločina

Otvaranje izložbe u Beogradu

..............................................................

22.02.2012
Izložbom mladog slikara iz Banjaluke Radenka Milaka, beogradski Muzej savremene umetnosti počinje obeležavanje dvadeset godina od početka rata u BiH.

Izložbu čini 20 kopija čuvene fotografije Rona Haviva iz Bijeljine 1992. na kojoj je pokazano kako jedan od "Arkanovaca" šutira ženu koja, uz druge civile, leži na pločniku.
„Ko je ovaj naoružani čovek koji se sprema da nogom razbije glavu ženi koja pred njim leži na pločniku?“, pita se Ivan Čolović

Tako se ovaj traumatičan prizor, koji je postao medijski prikaz rata u Jugoslaviji, dve decenije kasnije vraća posmatraču sa ciljem da ponovo fokusira njegovu pažnju i postavi pitanje šta se tamo još dogodilo što objektiv nije zabeležio.

Niz od dvadeset, na prvi pogled istih, a zapravo jedinstvenih manuelnih slika strahovitog prizora na kojem pripadnik Arkanovih Tigrova sa naočarima za sunce na glavi, puškom u jednoj i cigaretom u drugoj ruci, šutira ženu koja nepomično leži na pločniku, nateraće vas da ispred svake zastanete. Upravo to bio je jedan od motiva Radenka Milaka da reprodukuje događaj koji je 1992. godine u Bijeljini zabeležio američki fotoreporter Ron Haviv.

„Hajde da kažemo da je rat u BiH bio film, i uvek kada pogledamo neki film sjećamo se najupečatljivijeg kadra. Ja sam uzeo ovaj frejm iz tog filma, kao nešto što je meni ostalo u sjećanju kao jedan stravičan motiv koji se desio početkom aprila u Bijeljini. To nije nikakva moja fikcija, to jeste jedno činjenično stanje koje se desilo tog dana u toliko sati, i svaki put kada naslikate tu sliku vi postavljate pitanje i opet ponavljate taj isti prizor. Možda je danas samo takvom fanatičnom gestom moguće fokusirati i skrenuti pažnju na nešto“, kaže Milak za RSE.

Sam naziv izložbe „A šta ste još vidjeli? – Nisam mogao videti sve!“ – kako je Ron Haviv odgovorio na pitanje nakon objavljene fotografije, navodi na razmišljanje – „Šta se još tamo desilo što fotoaparat ili kamera nisu zabilježili? I koji su to sve stravični prizori koje možda nikada nismo ni imali priliku da vidimo“, navodi autor.

Jedna od 20 slika Radenka Milaka
..................................................................
​​Iako je bilo i brutalnijih snimaka ratnog nasilja u BiH, fotografija Rona Haviva postala je simbol strahota koji je obišao svet. Umesto da dokaže i navede na prihvatanje suštih činjenica koje se na njoj mogu videti, i dalje su mnogi skloni da veruju da je fotografija montirana ili da je vojnik samo „nezgodno naskočio na trotoar“. 2002. godine izložba Havivovih fotografija bila je u nekim gradovima u Srbiji nasilno sprečena. Tako kao i onda ostaju retki oni koji traže odgovor na pitanje koje, otvarajući izložbu, retorički postavlja etnolog i publicista Ivan Čolović.
„Ko je ovaj naoružani čovek koji se sprema da nogom razbije glavu ženi koja pred njim leži na pločniku?“

Čolović potom daje odgovor na pitanje o njegovom ratnom i pljačkaškom pohodu, na koji ga nije poslao „mafijaški kum“, već njegova država:

 „Pre nego što se pojavio u istočnoj Bosni, naš junak je bio viđen u Slavoniji, Baranji, zapadnom Sremu, Kninu... Još veći podvizi čekali su ga posle Bijeljinje. Udarac čizomom u glavu uvežbavao je on tokom proleća i leta 1992. godine i u Zvorniku, Višegradu, Foči, Prijedoru, a sledeće tri godine i u mnogim drugim bosanskim i hrvatskim mestima, uključujući tu i sleo Ahmići, Medački džep kod Gospića i logor Lora u Splitu, da bi ga u Srebrenici i Trnovu 1995. godine doveo do savršenstva“, rekao je Čolović.

Nenaučene lekcije iz devedesetih

Svoje podvige, junak Havivovih i Milakovih slika nastavlja na Kosovu, a potom i u Srbiji gde mu je, kao potvrđenom patrioti, sjajnom šuteru i snajperisti bila poverena likvidacija domaćih izdajnika, koja je završena ubistvom premijera Zorana Đinđića, kaže Čolović i podvlači da njegova slava nije okončana smenom režima u Srbiji.

Borka Pavićević
....................................................................
​​​Njegovo ime i slike i dalje su na majicama, transparentima, grafitima, sajtovima patriotskih organizacija, stranaka i medija pod njihovom kontrolom. Izložbu mladog banjalučkog autora publika, baš kao i Čolović, vidi kao poslednju opomenu mnogima u Srbiji koji radi tobožnje stabilnosti i mira u državi danas žele da izmire čizmu i njome razbijenu glavu.

„Radi se o tome da je naš stvarni život zapravo deo ove fotografije. Ovakvi smo zato što je to cena našeg nesuočenja“, kaže direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

„Ako država i društvo insistira na tome da postoji neki konsenzus o ćutanju, onda je zadatak umetnika uvek da ruši taj konsenzus. Mislim da se sada, od otpuštanja Sretena Ugričića iz Narodne biblioteke, pokrenuo jedan talas obnove fašizacije društva i zato je užasno važno da postoje mesta na kojima je moguća ovakva izložba, i na kojima još uvek možemo slobodno da govorimo“, podvlači vizuelna umetnica Milica Tomić.

Iako nije siguran da će u tome uspeti, autor izložbe Radenko Milak kaže da neće prestati da govori umetnošću.

„Ja dolazim iz BiH, iz Republike Srpske i ja sam taj, je li – bosanski Srbin, kako vole da ga imenuju, jer tamo ne možete da izbegnete takve etikete. I uvek je lako optužiti nekog drugog za nacionalizam, za ratni zločin, a jako je teško pogledati sebe u ogledalu i govoriti u ime svoje nacije šta je neko uradio u vaše ime. Kao da smo napravili transfer, i svo to tadašnje nasilje preselili smo danas na fudbalske utakmice. To nasilje i dalje je u nama kao da nismo naučili lekcije iz devedesetih“, navodi Milak.

Originalna fotografija Rona Haviva
.....................................................................
​​Možda bi upravo njegove slike, koje publika može pogledati do 19. marta u legatu Čolaković u Beogradu, mogle problematizovati ono što u seriji kopija razume Ivan Čolović.

„Pogledali ste jednu sliku i rekli ste u sebi – da, strašan je bio taj rat devedesetih. A onda ste krenuli dalje da vidite šta je bilo posle, šta ima na sledećoj slici. Kad ono, opet isto, dva puta isto, dvadeset puta isto. Vitki plesač i dalje razbija glavu ženi na pločniku“.

A biće, najavljuje autor, i više od 20 puta isto i još kopija Havivovog brutalnog prizora sa kojim će suočiti publiku.

U okviru najavljene saradnje Muzeja savremene umetnosti i muzeja Ars Aevi u Sarajevu, ovom izložbom beogradski muzej počinje rad na pripremi sarajevske kolekcije i obeležavanje dvadeset godina od početka rata u Bosni i Hercegovini.
22.02.2012.

SO SIMILAR, SO DIFFERENT, SO EUROPEAN: OTKRIJTE SKRIVENA BLAGA JUGOISTOCNE EVROPE

So similar, so different, so European: Otkrijte skrivena blaga jugoistočne Evrope

22.02.2012.
.......................
Evropska komisija objavila je na svom kanalu na YouTubeu video o ljepotama zemalja jugoistočne Evrope koje su na putu da postanu članice Evropske unije.


Video objavljen pod sloganom "So similar, so different, so European" (Tako slični, tako različiti, tako evropski" prikazuje ljepote i "čuda" jugoistočne Evrope, regije koja je zaista fascinantna i koja krije istinske ljepote.

Možda biste pomislili da je predivno more u Švedskoj, no nije tako - prekrasni prizor snimljen je u Crnoj Gori, djevojke koje se zabavljaju nisu snimljene u Francuskoj već u Srbiji. Ni hrabri momci ne skaču s mosta u Italiji, već sa Starog Mosta u našem Mostaru. Sretni mladići i djevojke koji se raduju diplomi snimljeni su u Makedoniji, moderni studio u kojem se voditeljica prirema za vijesti nije u Španiji već na Kosovu, a brzi, urbani grad nije u Njemačkoj već u Turskoj. Kultura nije sinonim samo za Austriju, niti se historijsko arhitektonsko blago nalazi samo u Grčkoj.

U komentaru ispod video napisano je da je jugoistočna Evropa doživjela ogromne promjene u posljednjih 20 godina. Na svom putu prema Evropskoj uniji zemlje u regiji su prošle kroz temeljite reforme.

"Svako ko nije upoznat sa jugoistočnom Evropom sigurno će biti iznenađen kad sazna koliko blaga krije, koliki potencijal ima i kakve sve ljepote čekaju da budu otkrivene", navedeno je u komentaru objavljenom na YouTube kanalu Evropske Komisije.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija i Turska kreću se prema Evropskoj uniji. Na tom putu najdalje je odmakla Hrvatska koja će 1. jula 2013. postati 28 članica EU.
22.02.2012.

STRANKE U SREBRENICI SE SPORE OKO BIRACKIH SPISKOVA

Stranke u Srebrenici se spore oko biračkih spiskova

Srebrenica - foto: Sadik Salimović

.............................................................................

22.02.2012
Sadik Salimović
Prema procjenama, u Srebrenici ima oko šest hiljada stanovnika. Birački spisak, međutim, duplo je širi. Prema Izbornom zakonu, Bošnjaci iz Srebrenice koji žive izvan Srebrenice imaju pravo glasati za ovu opštinu. Međutim, predstavnici Srba smatraju da o sudbini ovog grada odlučuju oni koji ovdje i žive.

S druge strane, prema nezvaničnim informacijama, na biračkom spisku ima i oko tri hiljade Srba koji su fiktivno došli na biračke spiskove. Nakon sastanka u utorak u Banjaluci američkog ambasadora u BiH Patrika Muna sa zvaničnicima RS konstatovano je da ne bi trebali ništa mijenjati u Izbornom zakonu za predstojeće lokalne izbore.

Bošnjak je već 12 godina na čelu opštine Srebrenica. Po tvrdnji udruženja i stranaka sa srpskim predznakom, to su omogućile dopune Izbornog zakona koje su važile samo za ovaj grad.
Mladen Grujičić iz opštinskog udruženja za nestale: Kako vlada zakon za čitavu BiH, tako treba i za Srebrenicu, jer potpuno je jasno šta se želi postići time da se promijeni zakon.

„Pravo na izborima ove godine treba da imaju samo oni koji žive na teritoriji opštine Srebrenica, što znači da izbori u Srebrenici treba da se provedu u skladu sa zakonima koji važe na cijeloj teritoriji RS. Nećemo prihvatiti nikakvo nametanje ili donošenje novog zakona kojim bi se ponovo dozvolilo da manjina vlada većinom. Mi ćemo preduzeti sve mjere koje su u skladu sa zakonom i koje su dozvoljene da se suprotstavimo jednom takvom načinu“, kazao je Miloš Milovanović, sekretar boračke organizacije.

Istog mišljenja je i Mladen Grujičić iz opštinskog udruženja za nestale.

„Kako vlada zakon za čitavu BiH, tako treba i za Srebrenicu, jer potpuno je jasno šta se želi postići time da se promijeni zakon. Želi se postići da drugi ljudi odlučuju o životu samih Srebreničana, jer svi bolje žive od Srebrenice i Srebreničana. Iz toga razloga zakon treba da bude onakav kakav je na nivou BiH kako bi svi građani Srebrenice odlučivali o svom životu u njoj“, smatra Grujičić.

Jedinstven stav Bošnjaka

Suprotno mišljenje ima Hakija Meholjić, savjetnik opštinskog načelnika za razvoj, koji tvrdi da ima nekoliko hiljada Srba iz Republike Srbije koji glasaju za Srebrenicu.

Hakija Meholjić, savjetnik opštinskog načelnika za razvoj: Ja se zalažem da bude kandidat za načelnika čovjek - bez obzira koje nacije, da radi u interesu svih građana.
„Ne mogu glasati Bošnjaci, a mogu Srbi iz Srbije. Imaju ovdje lažne lične karte, za koje je još komandir išao u zatvor pod istragu. Ja se zalažem da bude kandidat za načelnika čovjek - bez obzira koje nacije, da radi u interesu svih građana“, naglasio je Meholjić.

Ćamil Duraković, zamjenik načelnika opštine, kaže:

„Kada bismo prebrojali stanovnike koji de fakto žive na terenu, a ne samo de jure, da su prijavljeni, pravno-formalno ispunjavaju uslov da glasaju, ali ne žive ovdje. Mi smo svjedoci toga, nema potrebe da se zamajavamo. Isti ti ljudi koji propagiraju takvu priču žive u Bratuncu, a imaju ličnu kartu u Srebrenici - i geografski je vrlo lako doći na dan izbora ovdje i glasati i vratiti se. Dakle, da ne bismo govorili o legitimitetu, mislim da Bošnjaci koji imaju drugi zahtjev imaju legitiman osnov jer niko nije otišao odavdje svojom dobrom voljom. Znaju se okolnosti, znaju se uslovi pod kojim su ti ljudi napustili i zna se koliko toga treba biti učinjeno da se aneks o povratku. On, nažalost, još uvijek nije implementiran“, kazao je Duraković.

Bošnjaci su spremni i bojkotovati izbore, ali se i pomiriti sa izbornim rezultatima, dodaje Duraković.

„Postoji jedinstven stav, bez ikakvih razglabanja, ukoliko ne dođe do toga - bojim se da čujem takve poruke iz RS - da Bošnjaci sigurno neće učestvovati na tim izborima, a nakon tih izbora ako se prihvati takav legitimitet, onda to treba tako da bude“, kaže on.

Sudeći prema previranjima u Srebrenici, predizborna kampanja je već počela uz međusobno optuživanje i prebacivanje odgovornosti jednih na druge. Ipak, u ovom trenutku za političare iz reda stranaka sa srpskim predznakom najbitnije je da primjenom Izbornog zakona dobiju mjesto načelnika i u ovom gradu, u kojem je jedino u RS Bošnjak na čelu opštine.
22.02.2012.

BOSNA I HERCEGOVINA BI MOGLA OSTATI BEZ NOVCA IZ EU

BiH bi mogla ostati bez novca iz EU

Ilustracija

................................

22.02.2012
Evropska komsija planirala je da BiH dodijeli više od 210 miliona eura financijske pomoći za ovu i narednu godinu u skladu s Pretpristupnim instrumentom (IPA).
Jedini uslov da se dobije taj novac je postizanje saglasnosti o projektima koji će se finansirati. Međutim, saglasnost do sada nije postignuta za najvažnije oblasti: pravosuđe, transport i energetika.

Komesar za proširenje Evropske komisije Štefan Füle upozorio je da bez ove tri oblasti lista projekata neće biti kompletna, što je zaprijetilo da BiH ostane „praznih ruku“, odnosno da ne dobije bespovratna novčana sredstava. 

Kako je obavijestila Direkcija za evropske integracije BiH, do sada je usaglašeno 16 projekata. Međutim, za ključne iz oblasti pravosuđa, transporta i energetike, koji nače nose gotovo polovica od ukupne sume novca ili 100 miliona eura, dogovor nije postignut.

„To su uglavnom projekti tehničke pomoći i oni su zaista u iznosima značajno manjim od, recimo, pravde i transporta. Takođe moram reći da su oblasti u kojima je postignuta saglasnost npr. oblasti javnih nabavki, statistike, pranja novca, oporezivanja, carina itd., ali treba učiniti napor da se usaglase i preostale oblasti“, kazala je Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić.

Za sada niko ne želi govoriti o tome gdje je zapelo. Nadležni ostaju pri formulaciji da nije postignuta saglasnost u radnim grupama. Mehmed Bradarić, član Komisije za evropske integracije, smatra da protivljenje dolazi iz RS s obzirom da se radi o novcu namijenjenom podršci pravosudnim institucijama BiH.

„Svaki projekat koji je usmjeren na jačanje bh. institucija nije dobro došao u RS. Za ovu turu sredstva se planiraju za pravdu, promet i energetiku. Naravno, to su uglavnom državne nadležnosti, i ukoliko ne bude nekakvog političkog dogovora, političke saglasnosti, mislim da će opet ova sredstva, ovi projekti doći u pitanje“, rekao je Bradarić.

Vesna Krstović Spremo, takođe iz Komisije za evropske integracije, naglašava da je pitanje koordinacije u složenom ustavnom uređenju BiH najvažnija.

„Samo malo bolja koordinacija koja mora uvažiti i političku i svaku drugu realnost u BiH“, ističe ona.

Neophodno usaglašavanje prijedloga

Krajnje je vrijeme da BiH dobije program integrisanja, tj. Nacionalni program evropskih integracija, kako se naziva u zemljama regiona, ističe Borislav Borenović, poslanik Narodne skupštine RS.

„Puno posla je pred nama, jer je najveći problem tumačenja određenih nadležnosti. Zato je veoma bitno da što prije dobijemo program integrisanja, koji treba da urade Direkcija za evropske integracije i Savjet ministara, kako bi se definisalo šta to treba da se usklađuje i na kojem nivou vlasti“, rekao je Borenović. 
Andy McGuffie
............................................................​​
Pošle godine, kada takođe nije postignuta saglasnost o projektima, odlučivanje je premješteno u političke partije, što nije dobro, upozorava Lejla Kablar, direktorica  nevladine organizacije Vanjsko politička inicijativa.

„Jer se do izmjene konačnog paketa projekata došlo dogovorom političkih lidera i stranaka, umjesto koristeći tijela i mehanizme koji su uspostavljeni za programiranje i planiranje IPA sredstava. Ukoliko se ovo nastavi i ukoliko postane praksa, to stvara izuzetno loš i potencijalno opasan presedan za buduće procese planiranja i programiranja sredstava iz IPA fondova“, istakla je Kablar.

Glasnogovornik Delegacije u BiH Andy McGuffie poručuje:

“Mora postojati konsensus za cijeli program, odnosno za sve projekte koje će  finansirati Evropska unija. Ponovo naglašavamo da BiH mora govoriti jednim glasom i da su evropske integracije zajednički proces. IPA program za 2012. i 2013. godinu mora imati punu saglasnost u državi.“

Šta će se dešavati dalje? 

„Mislim da je jasno iz pisma komesara Fülea gdje se tačno kaže da bez ove tri važne oblasti lista neće biti kompletna, da je to u svakom smislu i stav EU. Moraćemo izaći sa usaglašenim prijedlozima, inače se bojim da ne dođe do propuštanja prilike da se ova sredstva iskoriste“, kaže Nevenka Savić. 

U Direkciji takođe kažu da su iscrpljenje mogućnosti dogovora u radnim grupama, zbog čega je preporučeno da se usaglašavanje podigne na “visoki politički nivo”.

Prva pilika biće u četvrtak na sjednici Vijeća ministara, koje će razmatrati informaciju o procesu programiranja novca iz IPA fondova 2012. - 2013. godina.
22.02.2012.

ARGENTINA: U ZELJEZNICKOJ NESRECI 49 MRTVIH I VISE OD 600 POVRIJEDJENIH

Argentina : U željezničkoj nesreći 49 mrtvih i više od 600 povrijeđenih

22.02.2012.
.............................
U nesreći koja se dogodila u srijedu kada je putnički voz udario u zaštitnu ogradu na željezničkoj stanici u Buenos Airesu poginulo je 49 osoba i više od 600 povrijeđeno, saopćili su zvaničnici.


x x x x x

 

U željezničkoj nesreći 49 mrtvih i više od 600  povrijeđenih

 

Policija je saopćila da je među žrtvama 48 odraslih i jedno dijete, a državna novinska agencija Telam je javila da se u vozu u trenutku nesreće nalazilo više od 800 osoba, prenosi Reuters.

Zvaničnici sumnjaju da je se nesreća dogodila zbog kvara na kočnicama.

To je najveća željeznička nesreća u Argentini od 1. februara 1970. godine, kada je u sudaru dva voza u predgrađu prijestonice poginulo 200 osoba.

Spasilačke ekipe izvlače desetine ljudi koji su ostali zarobljeni u prvom vagonu kada je voz ušao u stanicu prebrzo i udario u zaštitnu ogradu na kraju perona, a šef sindikata mašinovođa Omar Maturano rekao je da postoji mogućnost da je voz u stanicu ušao pri brzini od čak 30 kilometara na sat.

Ministar saobraćaja Huan Pablo Schiavi izjavio je da je prednji dio lokomotive uništen, smrskano nekoliko prvih vagona, a jedan vagon od siline udarca ušao skoro šest metara u vagon ispred.

Daniel Ruso iz Agencije za civilnu zaštitu ranije je rekao da su među povrijeđenima mnogi zadobili višestruke prelome i druge teške povrede.

"Voz je bio pun, a udarac je bio strahovit", rekao je jedan od putnika za lokalnu televiziju, na čijim se snimcima vidi kako spasilačke ekipe odnose mašinovođu i nekoliko ljudi na nosilima.

Na mjesto nesreće u zapadnom dijelu argentinske prijestonice upućeno je desetak ambulantnih vozila.



Prije samo pet mjeseci u sudaru dva voza i autobusa u Buenos Airesu tokom jutarnje špice poginulo je 11 osoba i povrijeđeno više od 200.
22.02.2012.

PREGOVORI DOSPJELI U CORSOKAK: HAMNEI TVRDI DA IRAN NE PRAVI ATOMSKO ORUZJE

Pregpvori dospjeli u ćorsokak : Hamnei tvrdi da Iran ne pravi atomsko oružje 

22.02.2012.

Iran ne pokušava proizvesti nuklearno oružje, izjavio je u srijedu vrhovni vođa te države ajatolah Ali Hamnei poslije neuspješne posjete inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iranu.„Ne pokušavamo nabaviti atomsko oružje“, rekao je Hamnei na sastanku sa iranskim nuklearnim naučnicima, navedeno je u saopćenju vlade u Teheranu.„Mi želimo zaustaviti nadmoć svjetskih sila koja počiva na nuklearnom naoružanju. Uz Božiju pomoć, naša država će ostvariti taj cilj“, kazao je iranski ajatolah, prenosi AFP.Svjetski mediji su kasno u utorak izvijestili da su razgovori između zvaničnika IAEA i iranskih vlasti oko inspekcije glavnih nuklearnih postrojenja i plana rada međunarodnih inspektora propali i da se tim stručnjaka UN vraća kući.IAEA je u saopćenju navela da inspektorima nije bilo odobreno da posjete vojnu bazu Parčin, gdje Iran navodno radi na proizvodnji nuklearnog oružja

Goruća pitanja

Šef tima IAEA Herman Nackaerts potvrdio je u srijedu novinarima, po slijetanju aviona na bečki aerodrom, da su razgovori sa Irancima dospjeli u ćorsokak.„Pokušali smo postići dogovor o načinu na koji bi mogla biti riješena goruća pitanja. Nažalost, nismo uspjeli postići takav dogovor“, rekao je Nackaerts i dodao da inspektorima nije odobren pristup vojnoj bazi Parčin, gdje Iran, kako navode zapadne zemlje, razvija program za proizvodnju nuklearnog oružja.„Podnijet ćemo izvještaj o tome generalnom direktoru IAEA-e Yukiju Amanu i odboru guvernera. Potom ćemo vidjeti šta će biti naredni koraci", kazao je on.

Ovo je druga posjeta inspektora agencije UN-a Iranu koja se neuspješno završila.Sjedinjene Američke Države i njihovi zapadni saveznici sumnjiče Teheran da radi na proizvodnji nuklearnog oružja, što iranske vlasti odbacuju, tvrdeći da je program namijenjen za proizvodnju struje.U Teheranu je u utorak zvanično rečeno da će pregovori o spornom nuklearnom programu Irana biti nastavljeni i da će nova runda razgovora biti održana u Turskoj.Pregovori Irana sa grupom „5+1“ prekinutu su u januaru prošle godine, kada se dvije strane nisu mogle dogovoriti ni oko dnevnog reda. (Kliker.info-Aljazeera)


22.02.2012.

NA SUDJENJU RADOVANU KARADZICU PUSTEN VIDEO NA KOJEM RATKO MLADIC PORUCUJE: "POTUKLI SMO TURKE U PODRINJU"

Na suđenju Karadžiću pušten video na kojem Mladić poručuje: "Potukli smo Turke u Podrinju"

Da ih u Srebrenici ne čuva UNPROFOR nestali bi odavno iz ovog područja, rekao je Mladić

  |  22.02.2012.

Na suđenju Karadžiću pušten video na kojem Mladić poručuje: "Potukli smo Turke u Podrinju"

Tužioci Haškog tribunala prikazali su na suđenju ratnom zločincu Radovanu Karadžiću video-zapis, načinjen u ljeto 1994. godine, na kojem Ratko Mladić kaže da je VRS “potukla” Bošnjake u Podrinju i da bi oni “nestali” sa tog područja da ih u Srebrenici ne štiti UNPROFOR, prenosi BIRN.

“Potukli smo Turke u Podrinju... Da ih u Srebrenici ne čuvaju Englezi, Ukrajinci i sada Holanđani, nestali bi odavno iz ovog područja”, kaže Mladić na snimku, dok se automobilom u okolini Han-Pijeska vozi sa Kanađaninom srpskog porijekla Milanom Lešićem, koji je u Republiku Srpsku (RS) donio novčanu i materijalnu pomoć.

Lešić, koji je svjedočio na ovom suđenju kao svjedok optužbe, redovno je snimao Mladića, Karadžića i druge zvaničnike RS-a tokom desetak susreta sa njima između 1992. i 1995. godine, u Beogradu, na Palama i u komandi VRS-a u Han-Pijesku.

U sudnici je prikazan i snimak Mladića, koji je Lešić načinio 16. jula 1995. na beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji (VMA), kojoj su Srbi iz Kanade poklonili “skener”.

Optužnicama se Karadžić i Mladić terete za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice počinjen u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela enklavu.

U to vrijeme je sniman i Lešićev film, a u okolini Zvornika trajalo je masovno strijeljanje bošnjačkih muškaraca.

Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni komandant VRS-a, optužen je i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Mladić se na snimku vidi kako telefonom izdaje naređenja potčinjenim oficirima.

“Kako je gore kod Vinka? Ništa, radite punom parom, maksimalno obezbjeđenje”, kaže Mladić sagovorniku, pominjući najvjerovatnije Vinka Pandurevića, tadašnjeg komandanta Zvorničke brigade VRS-a.

Tribunal je Pandurevića osudio 2010. na 13 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja ubistava i progona srebreničkih Bošnjaka.

Mladić na snimku izdaje uputstvo i da se “ide na Žepu”, kao da se “udara po NATO-u”.

“Ne čekaj naređenje, čim uđu u vazdušni prostor, rušite, ne zanima nas da l' su Turci ili ko je...”, kaže Mladić potčinjenom.

Tužioci su prikazali i film koji je sutradan, 17. jula 1995., Lešić snimio u komandi VRS-a u Crnoj Rijeci kod Han-Pijeska. Zahvaljujući se Srbima iz Kanade na pomoći, Mladić im kaže: “Dolazite u teškom trenutku kada naša vojska vodi žestoke borbe oko Žepe. Nadam se da će prostor Žepe biti riješen na isti način kao i Srebrenica... Čestitam vam oslobađanje Srebrenice, koje je važno za srpski narod još iz doba Bune na dahije, kada su srebrenički Turci pobili Srbe u Mačvi.”

U dokaze su uvedene i fotografije koje je Lešić snimio 18. jula 1995. godine ispred Glavnog štaba VRS-a u Crnoj Rijeci. Na jednoj od fotografija, zajedno sa Mladićem, vidi se i tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčilo Perišić.

Tribunal je Perišića 2011. nepravosnažno osudio na 27 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina u Srebrenici i Sarajevu počinjenih od 1993 do 1995. godine.

Na kraju ispitivanja, tužioci su Lešića željeli da ispitaju i o njegovim susretima sa Mladićem i Karadžićem 2001. godine, kada su oni već bili u bjekstvu. Ti susreti su, takođe, ovjekovječeni na fotografijama.

Pretresno vijeće to nije dozvolilo, usvajajući prigovor Karadžićevog pravnog savjetnika Petera Robinsona da ta tema nije relevantna za tekući proces.

Dok ga je Karadžić, koji se brani sam, unakrsno ispitivao, Lešić je izjavio da se “ne sjeća” da je tokom susreta sa Mladićem, sredinom jula 1995. godine, bilo razgovora o “nekim ubijanjima”.

Na pitanje da li je “kod bilo kog u vođstvu bosanskih Srba prepoznao šovinističku notu prema muslimanima i Hrvatima”, svjedok je odgovorio negativno, rekavši da su mu domaćini prenijeli da “neki muslimani i Hrvati prelaze na našu stranu”.

Osvrnuvši se na snimak na kojem Mladić kaže da “smo potukli Turke u Podrinju”, Karadžić je tvrdio da se komandant VRS-a “hvalisao i pretjerivao”.

Poslije iskaza Lešića, suđenje Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem bivšeg generala VRS-a Ljubomira Obradovića o strukturi Glavnog štaba te vojske.

Obradović će svjedočenje nastaviti 23. februara 2012.

22.02.2012.

NARODNA SKUPSTINA ENTITETA RS-E: PRESUDA "SEJDIC-FINCI" NE TRAZI PRIJENOS PRAVA S ENTITETA NA NIVO BiH

Narodna skupština RS: Presuda "Sejdić-Finci" ne traži prijenos prava s entiteta na nivo BiH

image Narodna skupština RS / 24sata.info

..................................................

(24SI) - Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" ničim ne zahtijeva prenošenje prava s institucija i građana Republike Srpske (RS) na institucije BiH, u smislu izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a ili delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a.

 [24 sata info] 

Ovo je jedan od šest zaključaka Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS-a koji su predloženi na usvajanje nakon što entitetski parlament danas razmotri informaciju tog odbora o aktivnostima na provođenju presude.

U zaključcima se konstatira da se presuda izričito odnosi na nemogućnost aplikanata, a u ovom slučaju onih koji nisu iz reda konstitutivnih naroda, da se kandiduju za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na njihovu podobnost za kandidovanje na izborima za članove Predsjedništva BiH.

"Narodna skupština razumije da je u tom okviru omogućavanja pasivnog biračkog prava, u kandidaturama za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, potrebno provesti presudu, ne dovodeći u pitanje ustavnopravni poredak ustanovljen Dejtonskim sporazumom", navedeno je u zaključcima koje je poslanicima saopćio predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja Igor Radojičić.

U njima Narodna skupština RS-a poziva Privremenu zajedničku komisiju oba doma Parlamentarne skupštine BiH da što hitnije predloži široko prihvatljive amandmane na Ustav BiH, koji bi predstavljali provođenje presude.

Pozivaju se i svi politički faktori iz RS-a, koji su uključeni u ovaj proces, "da sačuvaju i dalje učvrste zajednički stav o pitanju provođenja presude kroz usaglašavanje prijedloga amandmana na Ustav BiH i prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH, u općem interesu RS-a".

Entitetski parlament potvrđuje i da je "ustavan, legalan, legitiman i vitalan interes RS-a da bira svoje predstavnike u institucijama BiH, Predsjedništvu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, te konstatuje da ovaj vitalni interes entiteta ni na koji način presudom nije doveden u pitanje".

Narodna skupština daje i preporuke kao okvir za predlaganje predstavnicima iz RS-a u razgovorima o promjenama Ustava BiH radi provođenja presude, po kojima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH treba proširiti predstavnicima koji nisu iz reda konstitutivnih naroda iz oba entiteta, ne ugrožavajući postojeće mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

U nastavku zasjedanja poslanici će voditi raspravu o ovim zaključcima te informaciji koju je sačinio Odbor o dosadašnjim aktivnostima na provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".

(Fena)


22.02.2012.

CIN: VLADA ENTITETA RS-E MEDIJAMA PODIJELILA 14,5 MILIONA KM U POSLJEDNJE TRI GODINE

CIN: Vlada Republike Srpske medijima podijelila 14,5 miliona KM u posljednje tri godine

Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije novine u vlasništvu Željka Kopanje

  |  22.02.2012.

Milorad Dodik, bivši premijer, danas Predsjednik RS

Milorad Dodik, bivši premijer, danas Predsjednik RS

..........................................................................................................

Vlada Republike Srpske (RS) je u protekle tri godine donirala medijima 14,5 miliona KM, od čega 3,9 miliona KM za sufinansiranje pet dnevnih i sedmičnih listova.

Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije novine u vlasništvu Željka Kopanje, prijatelja i bivšeg poslovnog partnera predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nezavisnim novinama iz budžeta je dodijeljeno 1,2 miliona KM, a Glasu Srpske 910.000 KM.

Novac je dodijeljen po novom programu podsticanja samoodrživosti medija koji je bivši premijer RS-a Dodik inicirao sredinom 2009. godine.

Srđan Puhalo, medijski analitičar iz Banje Luke, kaže da je u to vrijeme bio stvoren privid da se medijima želi pomoći u teškoj ekonomskoj situaciji, ali je način raspodjele sredstava naredne godine pokazao jasno preferiranje određenih medija.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su u više navrata od Ministarstva finansija RS-a tražili potpune podatke o trošenju budžetskih sredstava namijenjenih medijima. Dostavljeni su im samo zbirni podaci za period od  2002. do 2008. godine, iz kojih se vidi da je na medije izdvojeno 15 miliona KM. Prema podacima iz Službenog glasnika RS-a tim novcem su uglavnom finansirani entitetska Novinska agencija SRNA i Radio-televizija RS-a (RTRS).

Željko Kopanja

.................................

Naredne tri godine Vlada RS je potrošila gotovo jednak iznos, no znatno više novca pripalo je privatnim medijima.

Najviše novca izdvojeno je 2009, kada je na planiranih 2 miliona KM za medije Vlada rebalansom dodala još 5 miliona. Za razliku od ranijih godina, novac je podijeljen na 70-ak medija. Ipak, pojedinačno, najveće iznose su dobili sedmični i dnevni listovi - Fokus, Press i Reporter - te novine u vlasništvu Kopanje.  

Tokom 2010. i 2011. godine Vlada je potrošila dodatnih 7,5 miliona KM, finansirajući većinom privatne medije.  

Zajedno od početka

List Nezavisne novine je upisan u Registar javnih glasila 12. decembra 1995. godine. Zahtjev za upis podnijelo je preduzeće Igokea iz Laktaša koje je u vlasništvu Milorada Dodika. U rješenju o upisu lista se navodi da „programska koncepcija lista obuhvata afirmaciju strateških interesa srpskog naroda i ujedinjenja Republike Srpske sa maticom“. Prvi glavni i odgovorni urednik lista bio je Miloradov brat Goran, a prvi broj je odštampan 25. decembra 1995. godine u Srbiji.

"Krenuli smo sa 3.000 maraka koje smo pozajmili i odštampali smo ga u Beogradu, jer nas ovdje niko nije htio štampati", kaže Kopanja, koji je bio jedan od osnivača.

Četiri mjeseca kasnije, u registar Osnovnog suda u Banjoj Luci upisano je Novinsko – izdavačko, grafičko preduzeće Nezavisne novine. Osnivači, sa po 500 tadašnjih dinara, bili su Igokea i Kopanja, koji je imenovan i za direktora.

Krajem jula 1997. godine Igokea istupa iz Nezavisnih novina, a Kopanja početkom aprila 1998. godine pripaja list novoosnovanoj firmi - Novinsko - izdavačkom, grafičkom preduzeću Dnevne nezavisne novine. Osnivači novog preduzeća bili su Kopanja i njegova supruga Nataša.

Nakon teškog početka, projekat se počeo razvijati. Kopanja kaže da su Nezavisne novine dobijale finansijsku pomoć od američke vlade, USAID-a, Evropske komisije, raznih nevladinih sektora i Soroša.

"Ja sam za ovo od švedske vlade od 1995. godine dobio sigurno preko milion KM. Od američke vlade preko dva i po miliona dolara."

Dodaje da je podrška stranih organizacija trajala sve do prije dvije-tri godine, od kada im  domaća vlada pomaže.

U tom periodu Nezavisne novine su zajedno sa firmom Integral Inženjering postali većinski vlasnici Glasa Srpske, akcionarskog društva koje je do tada bilo u većinskom državnom vlasništvu.

Za 2009. godinu, tokom prve godine sufinansiranja, Vlada RS-a je Nezavisnim novinama i Glasu Srpske dodijelila 600.000 KM.

Ugovori su potpisani početkom novembra. Nezavisne novine i Glas Srpske su se obavezali da će u roku od devet mjeseci zadržati postojeći broj radnika, izmiriti poreske obaveze, kao i obaveze i doprinose prema zaposlenima. U protivnom, Vlada bi tražila povrat novca.

Zgrada RTRS-a

.....................................

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Dnevne nezavisne novine su 2009. godine imale 142 zaposlena. Godinu kasnije ovaj broj je smanjen za pet. Istovremeno, broj zaposlenih u Glasu Srpske je smanjen za dva.

Kopanja kaže da je moguće da je unutar grupacije došlo do nekog preturanja, ali dodaje da sada imaju više radnika nego što treba.

Ministarstvo finansija RS-a je odbilo novinarima CIN-a dati na uvid izvještaje o utrošku sredstava, sa obrazloženjem da su ti podaci povjerljive prirode.

Dobit Nezavisnih novina je 2009. godine iznosila 7.000 KM, a 2010. godine preko 600.000 KM.

Milioni za medijsku podršku vlasti

Vlada RS-a je i 2010. godine odlučila dodijeliti sredstva privatnim medijima. Dodik je sredinom juna potpisao Odluku o rasporedu 5 miliona KM medijima. Prema ovom dokumentu, TV i štampanim medijima su trebala biti dodijeljena 4,4 miliona KM, a radiostanicama 550.000 KM. Javni poziv je objavljen 1. jula i rok za podnošenje prijava je bio 90 dana. U pozivu su bili ponovljeni uslovi iz ranijih godina, ali nije navedena obaveza plaćanja poreza i doprinosa te zadržavanja radnih mjesta. Osim Službenog glasnika RS-a, javni poziv je objavljen samo još u Glasu Srpske.

Međutim, već 9. jula, odnosno, osam dana od objave poziva, Vlada RS-a donosi odluku o rasporedu 2.360.000 KM, iako rok za prijave još nije bio završen. Trećina tog iznosa je dodijeljena Kopanjinim novinama – Nezavisnim novinama i Glasu Srpske. RTRS je dobio milion KM, Fokus 360.000 KM, Press 200.000 KM.

Samo 20 dana kasnije odlučeno je o rasporedu dodatnih 1.650.000 KM. Novac je dobilo devet medijskih kuća, u rasponu od 50.000 KM do 400.000 KM, s tim da je najveći iznos dobila BN televizija. Na ovaj način je do 30. septembra, datuma zatvaranja javnog poziva, već bilo podjeljeno 80 posto novca za finansiranje medija.

Ovakav način raspodjele sredstava je naišao na kritiku revizora RS, koji u izvještaju za 2010. godinu kažu da su sredstva „dodijeljena bez konkretnih kriterija, po diskrecionim odlukama Vlade RS“. Dodaju da informacija o tome nije bila javno dostupna medijima koji su aplicirali, što ih je dovelo do zaključka „da je propušteno postizanje transparentnosti trošenja budžetskih sredstava kao i postizanje stvarne konkurencije po osnovu kvaliteta projekata“.

Nedugo nakon što je Vlada RS-a podijelila najveći dio novca od javnog poziva u 2010. godini, počela je izborna kampanja za opšte izbore u BiH.

Prema istraživanju o izvještavanju medija tokom predizborne kampanje u septembru 2010. godine, koje je uradio Media Plan Institut iz Sarajeva, Nezavisne novine i Glas Srpske su se uoči opštih izbora u BiH otvoreno stavile na stranu vladajuće partije Milorada Dodika. Pritom su izvještavali detaljno sa svakog predizbornog skupa, te predstavljali Dodika kao branioca interesa i borca za nezavisnost RS-a koji se hrabro suprotstavlja Federaciji BiH.

Pripreme za lokalne izbore

Vlada RS-a je i u 2011. godini nastavila sa davanjima za medije. Prvobitnih 1,6 miliona KM Narodna skupština RS-a je rebalansom budžeta u novembru povećala na 3,6 miliona KM.

Premijer RS Aleksandar Džombić

....................................................................

Za razliku od prethodnih godina, mediji su u 2011. godini aplicirali sa projektima. Do kraja godine je potrošeno 1,4 miliona KM, od čega je skoro polovina dodijeljena novinama u vlasništvu Kopanje.

Novac je dodijeljen za četiri projekta: distribucija Nezavisnih novina u Srbiji je potpomognuta sa 150.000 KM, a otvaranje dopisništva Nezavisnih u Washingtonu sa 95.000 KM. Istraživanja javnog mnijenja o stanju u društvu i povjerenju u institucije RS-a, te o administrativnim barijerama za registraciju i početak rada privrednog društva u RS-u potpomognuti su sa 210.000 KM, odnosno 225.000 KM.

U odlukama o dodjeli sredstava se navodi da su projekti istraživanja javnog mnijenja trebali trajati od 1. januara do 30. septembra 2011. godine. Premijer RS-a Aleksandar Džombić je ovaj dokument potpisao 18. augusta, nešto više od mjesec dana prije isteka roka za završetak projakta.

Kopanja kaže da se ova istraživanja rade u saradnji sa Strategic xxxingom, beogradskom agencijom za istraživanje, na osnovu čijih rezultata će Nezavisne novine uraditi analize i objaviti ih kao priče.

Dodaje da više od dva miliona KM u posljednje tri godine nije dobio zbog prijateljstva sa Dodikom, te da novac nije utjecao na to da njegovi mediji budu blagonakloni prema vlastima, već da u glavama novinara i urednika vjerovatno postoji stepen autocenzure:

"Svi će vam reći da nema govora o tome, ali vjerovatno da postoji, neću reći moralna obaveza, ali neki osjećaj da je vlast pomogla kompaniju u dramatično vrijeme."

Rebalansom budžeta odobrena su dodatna sredstva, no na kraju 2011. godine ostalo je nepotrošenih 2,3 miliona KM. Vlada je u budžetu za 2012. godinu planirala potrošiti 1,4 miliona KM za sufinansiranje medija.

Mada su u ugovorima naveli da će svakoga mjeseca vršiti analizu namjenskog utroška sredstava, Ministarstvo finansija RS-a do sada javnosti nije predočilo nijednu od dvije godišnje analize koje je bilo obavezno napraviti. Predstavnici Ministarstva tvrde da postoji analiza za 2009. godinu, ali novinarima CIN-a nisu dozvolili uvid, uprkos nekoliko puta ponovljenom zahtjevu. Ured za reviziju RS-a, međutim, u svom izvještaju navodi da ova analiza, kao ni ona za 2010. godinu, ne postoji.

22.02.2012.

GLAS UMJETNOSTI PROTIV TISINE RATNIH ZLOCINA

Glas umetnosti protiv tišine ratnih zločina

 

Otvaranje izložbe u Beogradu

......................................................................................

22.02.2012
Izložbom mladog slikara iz Banjaluke Radenka Milaka, beogradski Muzej savremene umetnosti počinje obeležavanje dvadeset godina od početka rata u BiH.

Izložbu čini 20 kopija čuvene fotografije Rona Haviva iz Bijeljine 1992. na kojoj je pokazano kako jedan od "Arkanovaca" šutira ženu koja, uz druge civile, leži na pločniku.
„Ko je ovaj naoružani čovek koji se sprema da nogom razbije glavu ženi koja pred njim leži na pločniku?“, pita se Ivan Čolović

Tako se ovaj traumatičan prizor, koji je postao medijski prikaz rata u Jugoslaviji, dve decenije kasnije vraća posmatraču sa ciljem da ponovo fokusira njegovu pažnju i postavi pitanje šta se tamo još dogodilo što objektiv nije zabeležio.

Niz od dvadeset, na prvi pogled istih, a zapravo jedinstvenih manuelnih slika strahovitog prizora na kojem pripadnik Arkanovih Tigrova sa naočarima za sunce na glavi, puškom u jednoj i cigaretom u drugoj ruci, šutira ženu koja nepomično leži na pločniku, nateraće vas da ispred svake zastanete. Upravo to bio je jedan od motiva Radenka Milaka da reprodukuje događaj koji je 1992. godine u Bijeljini zabeležio američki fotoreporter Ron Haviv.

„Hajde da kažemo da je rat u BiH bio film, i uvek kada pogledamo neki film sjećamo se najupečatljivijeg kadra. Ja sam uzeo ovaj frejm iz tog filma, kao nešto što je meni ostalo u sjećanju kao jedan stravičan motiv koji se desio početkom aprila u Bijeljini. To nije nikakva moja fikcija, to jeste jedno činjenično stanje koje se desilo tog dana u toliko sati, i svaki put kada naslikate tu sliku vi postavljate pitanje i opet ponavljate taj isti prizor. Možda je danas samo takvom fanatičnom gestom moguće fokusirati i skrenuti pažnju na nešto“, kaže Milak za RSE.

Sam naziv izložbe „A šta ste još vidjeli? – Nisam mogao videti sve!“ – kako je Ron Haviv odgovorio na pitanje nakon objavljene fotografije, navodi na razmišljanje – „Šta se još tamo desilo što fotoaparat ili kamera nisu zabilježili? I koji su to sve stravični prizori koje možda nikada nismo ni imali priliku da vidimo“, navodi autor.

Jedna od 20 slika Radenka Milaka
.....................................................
​​Iako je bilo i brutalnijih snimaka ratnog nasilja u BiH, fotografija Rona Haviva postala je simbol strahota koji je obišao svet. Umesto da dokaže i navede na prihvatanje suštih činjenica koje se na njoj mogu videti, i dalje su mnogi skloni da veruju da je fotografija montirana ili da je vojnik samo „nezgodno naskočio na trotoar“. 2002. godine izložba Havivovih fotografija bila je u nekim gradovima u Srbiji nasilno sprečena. Tako kao i onda ostaju retki oni koji traže odgovor na pitanje koje, otvarajući izložbu, retorički postavlja etnolog i publicista Ivan Čolović.
„Ko je ovaj naoružani čovek koji se sprema da nogom razbije glavu ženi koja pred njim leži na pločniku?“

Čolović potom daje odgovor na pitanje o njegovom ratnom i pljačkaškom pohodu, na koji ga nije poslao „mafijaški kum“, već njegova država:

 „Pre nego što se pojavio u istočnoj Bosni, naš junak je bio viđen u Slavoniji, Baranji, zapadnom Sremu, Kninu... Još veći podvizi čekali su ga posle Bijeljinje. Udarac čizomom u glavu uvežbavao je on tokom proleća i leta 1992. godine i u Zvorniku, Višegradu, Foči, Prijedoru, a sledeće tri godine i u mnogim drugim bosanskim i hrvatskim mestima, uključujući tu i sleo Ahmići, Medački džep kod Gospića i logor Lora u Splitu, da bi ga u Srebrenici i Trnovu 1995. godine doveo do savršenstva“, rekao je Čolović.

Nenaučene lekcije iz devedesetih

Svoje podvige, junak Havivovih i Milakovih slika nastavlja na Kosovu, a potom i u Srbiji gde mu je, kao potvrđenom patrioti, sjajnom šuteru i snajperisti bila poverena likvidacija domaćih izdajnika, koja je završena ubistvom premijera Zorana Đinđića, kaže Čolović i podvlači da njegova slava nije okončana smenom režima u Srbiji.

Borka Pavićević
..........................................................................................
​​​Njegovo ime i slike i dalje su na majicama, transparentima, grafitima, sajtovima patriotskih organizacija, stranaka i medija pod njihovom kontrolom. Izložbu mladog banjalučkog autora publika, baš kao i Čolović, vidi kao poslednju opomenu mnogima u Srbiji koji radi tobožnje stabilnosti i mira u državi danas žele da izmire čizmu i njome razbijenu glavu.

„Radi se o tome da je naš stvarni život zapravo deo ove fotografije. Ovakvi smo zato što je to cena našeg nesuočenja“, kaže direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

„Ako država i društvo insistira na tome da postoji neki konsenzus o ćutanju, onda je zadatak umetnika uvek da ruši taj konsenzus. Mislim da se sada, od otpuštanja Sretena Ugričića iz Narodne biblioteke, pokrenuo jedan talas obnove fašizacije društva i zato je užasno važno da postoje mesta na kojima je moguća ovakva izložba, i na kojima još uvek možemo slobodno da govorimo“, podvlači vizuelna umetnica Milica Tomić.

Iako nije siguran da će u tome uspeti, autor izložbe Radenko Milak kaže da neće prestati da govori umetnošću.

„Ja dolazim iz BiH, iz Republike Srpske i ja sam taj, je li – bosanski Srbin, kako vole da ga imenuju, jer tamo ne možete da izbegnete takve etikete. I uvek je lako optužiti nekog drugog za nacionalizam, za ratni zločin, a jako je teško pogledati sebe u ogledalu i govoriti u ime svoje nacije šta je neko uradio u vaše ime. Kao da smo napravili transfer, i svo to tadašnje nasilje preselili smo danas na fudbalske utakmice. To nasilje i dalje je u nama kao da nismo naučili lekcije iz devedesetih“, navodi Milak.

Originalna fotografija Rona Haviva
...........................................................................................
​​Možda bi upravo njegove slike, koje publika može pogledati do 19. marta u legatu Čolaković u Beogradu, mogle problematizovati ono što u seriji kopija razume Ivan Čolović.

„Pogledali ste jednu sliku i rekli ste u sebi – da, strašan je bio taj rat devedesetih. A onda ste krenuli dalje da vidite šta je bilo posle, šta ima na sledećoj slici. Kad ono, opet isto, dva puta isto, dvadeset puta isto. Vitki plesač i dalje razbija glavu ženi na pločniku“.

A biće, najavljuje autor, i više od 20 puta isto i još kopija Havivovog brutalnog prizora sa kojim će suočiti publiku.

U okviru najavljene saradnje Muzeja savremene umetnosti i muzeja Ars Aevi u Sarajevu, ovom izložbom beogradski muzej počinje rad na pripremi sarajevske kolekcije i obeležavanje dvadeset godina od početka rata u Bosni i Hercegovini.
22.02.2012.

"DER SPIEGEL" O FILMU ANGELINE JOLIE: KAO DA SU USKRSNULI NACISTICKI LOGORI IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA

"Der Spiegel" o filmu Angeline Jolie: Kao da su uskrsnuli nacistički logori iz Drugog svjetskog rata

"U zemlji krvi i meda" po svemu je izvanredan film, piše "FAZ"

  |  22.02.2012.

Foto: Berjamin Nizić (Dnevni avaz)

Foto: Berjamin Nizić (Dnevni avaz)

.............................................................................

Rediteljski prvijenac Angeline Jolie, "U zemlji krvi i meda" ratna je melodrama koja govori o ljubavi u mračnim vremenima, ali više o tome koliko je ljubav slaba ili jaka da to zlo i pobijedi, piše Jörg Schöning u "Der Spiegelu". Drama iskazana jakim slikama, snažno odigranim scenama i jednostavnom formom.

S Angelinom Jolie uvijek stiže glamour, piše u "Spiegel-u" Jörg Schöning. Ona prosto kao da zrači i taj sjaj djeluje na sve, ali ono što je prikazala na Berlinalu 2012. nema nikakve veze s bilo kakvim glamourom, niti s ratnom slavom. “U zemlji krvi i meda” je sve, samo ne sladak zalogaj. Jolie je napravila film koji niko rado ne bi snimio, niti pogledao. Ali koji privlači nepodijeljenu pažnju. Riječ je nepolitičnoj melodrami koja počinje kao obična ljubavna priča.

Sarajevo, 1992. Ona je slikarka, on policajac. Ajla je muslimanka, Danijel kršćanin. U diskoteci, u kojoj plešu eksplodira bomba. To označava početak etničkog čišćenja čijom će žrtvom postati i Ajla. Svi su ti ljudi deportovani u logor srpskih vojnika kojima sada pripada i Danijel. Dok su druge žene sistematski ponižavane i silovane, Ajla je na početku pod Danijelovom zaštitom i pošteđena sudbine ostalih žena.

U ovom prikazu rata ničega niste pošteđeni. Ni egzekucija, ni pokolja i masovnih grobnica. Kao da su uskrsnuli nacistički logori iz II svjetskog rata. Angelina Jolie prikazuje osim toga i koliko je to rat muškaraca protiv žena. Ona ne objašnjava odakle nasilje potiče, ali drastično ukazuje na to do čega dovodi.

Ajla biva zlostavljana, premlaćivana, silovana, upotrebljavanja kao živi štit od kiše metaka. Na momente se pojavljuju nježnosti koje samo pojačavaju strah. Kad Angelina Jolie pokazuje ljepotu i krhkost ženskog tijela čini to sračunato da pojača kontrast prema okolnim zbivanjima.

Jedne noći Danijel odvodi Ajlu u Muzej u kojem visi i slika njenog omiljenog autora, slika koju je oduvijek željela dodirnuti. Njen ljubavnik, sada “gospodar rata”, omogućava joj to i Ajla, koja vrhovima prstiju prelazi preko platna, začuđeno konstatuje kako je slikar snažnim potezima nanosio boju jednu preko druge.



Takav jedan moćan potez boje ima i Angelinin film, piše "Der Spiegel". Kako bi dirnula gledaoca, sve je snažno odslikala. Da bi bila potpuno sigurna da će svako, bez ostatka, razumjeti što se u BiH dešavalo. Rat tako dobija nešto atavističko.

FAZ: Težak, nesentimentalan film

"U zemlji krvi i meda" po svemu je izvanredan film, baš kao što je i na Angelini Jolie sve izuzetno: njezin izgled, njezina karijera, njen partner, njezina dozvola za letenje, njen humanitarni rad, njen status zvijezde, piše Johanna Adorjan za "Frankfurter allgemeine Zeitung".

Glumičin prvijenac težak je, nesentimentalan film o ratu u Jugoslaviji, piše "FAZ". U centru pažnje je ljubavna priča između bosanske muslimanske i kršćanina, lagano ispričana s poprilično tvrdim dijalogom u kojem je iskazano samo ono najbitnije za shvatanje posljednjeg rata u BiH.

Ali je ipak impresivan, i vrlo dirljiv, osobito u prvoj polovini. Ratni film koji donosi žensku perspektivu dešavanja. To podrazumijeva da govori o  silovanjima, nesvjestici ali i o tome kako to izgleda kada ti ubiju dijete, kad te koriste kao živi štit, kad te ponižavaju, vežu, premlaćuju, kad si slab i kad si žrtva.

Žena koja je igrala Laru Croft, koja je često glumila hladnokrvne profi-ubice, koju je lako zamisliti s pištoljima, napravila je film koji se bavi ratnim zločinima nad ženama. Ima u tome nešto pomalo “sestrinsko”.  Slučajno su u publici oko mene u kinu sjedile uglavnom žene. Gotovo sve su plakale, neke od njih i po nekoliko puta. A jedna, tik uz moju sjedalicu, nakon scene u kojoj Ajlinoj sestri ubijaju dijete, glasno je zajecala i niko je do kraja filma nije mogao utješiti.

Priča ispričana tanano i s mjerom

Kad je već odlučila režirati film, mogla si je Angelina Jolie napraviti i lakši posao. Ali ne, svu prljavštinu, nasilje, bol i patnju, koju je upoznala kao ambasadorica dobre volje, Jolie je stavila u svoju ratnu dramu  "U zemlji krvi i meda", piše u "Sueddeutsche Zeitungu" Anke Sterneborg.



S obzirom na ponor koji razdvaja svijet u kojem ona živi i onaj kojeg prikazuje u svom prvijencu, lako je bilo prepustiti se sumnjama - nije li to napravila samo zato da si i ovaj film “prikači kao jedan od skupih broševa”? Ili je pak Jolie naučila nešto u životu i svoju slavu iskoristila da napravi nešto što je važno za sve nas?, pita se Anke Sterneborg.

I odgovara - te su dileme problem drugih. Angelina Jolie stvari vidi vrlo jasno: “Kad se ujutro probudim ja sam majka koja hrani svoju djecu i supruga koja brine za svog muža. Želim pročitati novine i znati nešto o svijetu u kojem živim. I ponekad mi se pruži šansa da odem iz tog okruženja i budem dio svijeta koji nešto želi promijeniti. Imam posao koji je zabavan, ali koji ima malo veze sa stvarnim životom”.

Kad se Angelina pojavi pred vama u svijetlo bež haljini kratkih rukava, s vrlo visokim potpeticama sa svojim tajanstvenim očima, bujnim usnama i kovrdžama, ona je zvijezda. Ali čim počne pričati o svom filmu, o zemlji i ratu koji je tema njenog rediteljskog debija, postajete svjesni samo njezina integriteta koji stoji ispred obavljenog posla, opisuje Anke Sterneborg u SZ-u.

Njeni glumci, Bosanci koji su rat osjetili na sopstvenoj koži, vjeruju joj bez ostatka, jer je njihovu priču tako tanano i s mjerom ispričala. Zahvalni su joj što je ispričala priču o nemogućoj ljubavi u zadatim okolnostima, a ne o krivici.

Rade Šerbedžija, koji igra u filmovima poput "X-Men", "Harry Potter" sve je srpske objede o filmu odbio rekavši: "Nitko u Srbiji nije vidio film, ali nekoliko tabloida je napisalo da je loš, da ga je kritika u Americi sahranila i da je Angelina Jolie tražila ukidanje Republike Srpske. I sljedećeg dana prodali su novine u 100.000 primjeraka. A kad su za tri dana napisali još i laži kako je Angelina rekla da su Srbi gadovi i ubice, prodali su novih 100.000”.

U osnovi, Angelini Jolie politička stajališta uopšte nisu važna. “Htjela sam napraviti jednu ljudsku priču i pokazati šta se dešava s nekim društvom koje je prepušteno ratu. Riječ je o potencijalu koji je propao zbog toga što svijet nije intervenisao i dao podršku”.

Angelina Jolie stvarno si je mogla, za svoj prvi rediteljski posao naći i lakši zadatak. Žena kojoj svijet leži pred nogama nije se morala upustiti u ovaj film i doživjeti uvrede kakve jeste. Ali Jolie je poput junakinja svog filma. I one imaju nešto od unutrašnje snage svoje rediteljice.

“Žene su na Balkanu vrlo jake i izdržljive. Centralna ličnost mog filma nije mogla biti mala preplašena djevojčica, nego odrasla žena koja svoje odluke donosi snagom i inteligencijom”, kazala je Jolie za "Sueddetsche Zeitung".



Snažna slika

Uoči premijere u Berlinu Angelina Jolie je priznala kako je, sedam dana prije početka prikazivanja svog prvog filma, kolabirala pod tušem, piše "Focus". Šokantnom iskrenošću ova holivudska diva pričala je o momentima u kojima joj nije mogao pomoći ni Brad Pitt.

“Osjetila sam svu težinu odgovornosti koju imam prema žrtvama tog rata”, kazala je Jolie, a prenosi tjednik Focus, čiji kritičar nakon odgledanog filma bilježi:

 "U zemlji krvi i meda" je film jedne glumice. Geste, jezik, izrazi lica, sve je u službi "snažne" slike koja optužuje i na kraju samooptužuje.

Jolie počinje od prekrasne ideje da je ljubav jaka, možda čak i jača od mržnje, a zatim pokazuje hrabru, ali u konačnici uzaludnu akciju zaštite.

Ajla je bh. muslimanka, Danijel-bosanski Srbin i njihova ljubavna igra dobija na agresivnosti što rat duže traje i što je žrtava više.

Na kraju i ta ljubavna igra postaje borba za premoć u kojoj na koncu postoje samo gubitnici.

22.02.2012.

FILOZOF O FILMU "U ZEMLJI KRVI I MEDA": BERNARD-HENRI LEVY: ANGELINA JOLIE, BOSNA U NJENOM SRCU

Filozof o filmu "U zemlji krvi i meda": Bernard-Henri Levy: Angelina Jolie, Bosna u njenom srcu

22.02.2012.
.................................
Istaknuti Francuski filozof i pisac Bernard-Henri Levy se u kolumni za Huffington Post osvrnuo na film Angeline Jolie "U zemlji krvi i meda".
Bernard-Henri Levy
Bernard-Henri Levy

.........................................................................................

Levy zaključuje da niko nije očekivao da će jedna od najpoznatijih holivudskih glumica na planeti debitirati kao rediteljica pričom smještenom u mračni period 20. stoljeća, nepoznatim bosanskim glumcima, na jeziku nepoznatom i Amerikancima i Evropljanima.

"Rezultat je film koji je prije svega nevjerovatno istinit. Ja poznajem mjesta koja ona prikazuje. Vidio sam u stvarnom životu muškarce i žene koji nalikuju na Danijela i Ajlu, Romea i Juliju, ljubavne priče smještene u pozadinu koncentracijskih logora i užasa. A silovanja kao oružje rata, ponižavanje ljudi kroz izmučena tijela njihovih žena, to etničko čišćenje, ja sam koristio ne kao dekor već kao temu filma koji sam ja snimao u Bosni. Riječ je o dokumentarcu iz 1994. godine. Ostvarenje je bazirano na ovim tragedijama, ono je njihova rekonstrukcija skoro 20 godina poslije u mađarskim filmskim studijima, scenario, scene i sam naziv filma su nevjerovatno istiniti i vjerodostojno oslikavaju mračno nasilje koje ja, nažalost, mogu potvrditi", piše Levy.

Nadalje, filozof poznat kao jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u Bosni i Hercegovini, piše da je film "U zemlji krvi i meda" rijetko uspješan i veoma potresan prikaz stvarnih dešavanja u vrijeme agresije na BiH.

"Angelina je bila tinejdžerka kada je rat bjesnio. Za njega je znala jedino na osnovu nejasnih rekla-kazala priča. U to vrijeme nekolicina starijih (Peter Schneider i Hans Christoph Buch u Njemačkoj; Salman Rushdie u Engleskoj; Christopher Hitchens i Susan Sontag u SAD; autor ovih redova i nekoliko drugih u Francuskoj) su strahovali da je Sarajevo zazvonilo Evropi i ponudilo novi španski građanski rat 21. stoljeća, koji nije ništa manje strašan od originalnog, ona je i dalje sanjala o ulogama u Glass Shadow i Hackers. No, sada je preuzela tu ulogu, pokupila baklju, nastavila u stilu borbe, a ne kroz sadržaj da proživi ono što smo mi preživjeli i ostvarila čudo pretvarajući naše sjećanje u historiju, a to je uvijek nadmoćno kad se dogodi", stoji u Levyjevoj kolumni.

Film "U zemlji krvi i meda" je, kaže, djelomično politički angažiran.

"Film koji ne oklijeva da se bori i rizikuje kada je to potrebno i kada ga kreteni optužuju za manikeizam zbog toga što je to film koji stvari naziva pravim imenom", piše on i dodaje:

"Kad je 'U zemlji krvi i meda' prikazan u Sarajevu, noć uoči predstavljanja u Parizu, publika ga je ispratila sa suzama i odobravanjem. Normalno. Zamislite samo silovanu ženu koja je šutjela proteklih 20 godina, djecu silovanih, sada odrasle, koji svoje rođenje nose kao sramotan teret. Zamislite takvo bosansko društvo koje posmatra svoju najveću bolnu tajnu. I odjednom se javlja ta velika glumica i dama, koja je iskoristila svoj prestiž kako bi one mogle podići svoje oborene glave. Svjedočio sam sličnoj situaciji prije 40 godina u Bangladešu kada je predsjednik Mujibur Rahman, musliman, hrabro odlučio proglasiti desetke hiljada silovanih žena, koje su odbacile i vlastite porodice, heroinama nacije. Taj mutatis mutandis je gest Angeline Jolie. I to je ono što čini mračni raskoš njenog filma".

22.02.2012.

UHAPSENO PET OSOBA KOJE SU U PROTEKLE TRI GODINE SKRNAVILE GROBLJA PO BANJALUCI (FOTO)

Uhapšeno pet osoba koje su u protekle tri godine skrnavile groblja po Banjoj Luci (FOTO)

Osobe su počinile šest krivičnih djela na štetu SPC, Islamske zajednice i Katoličke crkve

Autor |  22.02.2012.
Ustaški simboli na spomenicima (Foto M.Lugić)
Ustaški simboli na spomenicima (Foto M.Lugić)

................................................................................................................................

Banjalučka policija u posljednja tri dana uhapsila je pet osoba koje su u protekle tri godine skrnavili groblja u Banjoj Luci.

Iz policije je saopšteno da su uhapšeni B.S., D.Ć., S.K., O.Ć. i jedan maloljetnik osumnjičeni da su u periodu od 27. decembra 2008. godine do 15. septembra prošle godine počinili šest krivičnih djela povreda groba ili leša na štetu srpske Pravoslavne crkve, Islamske vjerske zajednice i Katoličke crkve u Banjoj Luci, kao i krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.



- Navedena krivična djela su izvršili na taj način što su u navedenom vremenskom periodu ulazili u pravoslavna, bošnjačka i katolička groblja, te ih skrnavili ispisujući farbom na nadgrobnim spomenicima ustaške grafite i parole u cilju izazivanja razdora i netrpeljivosti među građanima različitih vjeroispovijesti – istakli su u CJB Banja Luka.

Osim toga oni su čupali krstove iz groblja i lomili ih, zabijali ih naopako ili ih bacali u rijeku Vrbas, lomili saksije sa cvijećem i klupe.

Na ovaj način u proteklim godinama oštećena su bošnjačka groblja „Mali harem“ i Obradovac u naselju Vrbanja, pravoslavna groblja Sjenica i Rebrovac, te katoličko groblje u naselju Debeljaci.

22.02.2012.

ZANIMLJIVE VIJESTI

 

Flash vijesti: Novinar "Independenta" Robert Block : : Nestali snimci strave i užasa u Srebrenici  -  Krug 99 : Angelina Jolie treba da dobije Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva  -  Euforiji ipak nema mjesta : Grčki dogovor potaknuo skok eura  -  Sreća u nesreći : Ekskluzivni video spašavanja vozača u Sarajevu  -  Selektor Sušić najavljuje : Na Brazilce idemo ofanzivno  -  

Novinar "Independenta" Robert Block : : Nestali snimci strave i užasa u Srebrenici
 
Na suđenju Radovanu Karadziću, optuženom u Haškom tribunalu za genocid, svjedočio je britanski novinar Robert Blok (Block), koji je 17. jula 1995. u londonskom listu "Indipendent" objavio tekst o "srebreničkom hororu". Robert Blok napisao je tekst, pošto je u studiju beogradske televizije Studio B pregledao snimke, na ...
. Krug 99 : Angelina Jolie treba da dobije Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva
 
Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" uputila je inicijativu da se rediteljici filma "U zemlji krvi i meda" Angelini Jolie i filmskoj ekipi dodijeli Šestoaprilska nagrada ..
. Euforiji ipak nema mjesta : Grčki dogovor potaknuo skok eura
 
Neposredno nakon što je postignut dogovor o novom paketu pomoći za Grčku, koji je toj zemlji potreban da bi izbjegla bankrot , euro je skočio više od pola centa...