Mostar / 24sata.info

(24SI) - Nakon vanredno zakazane sjednice Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara predsjednik ovog kluba Faruk Ćupina i predsjednik gradskog vijeća Mostara Murat Ćorić oštro su kritizirali odbijanje apelacije na odluku Ustavnog suda BiH kojom se predviđa izmjena izbornog zakona za Grad Mostar.

 [24 sata info] 

Prema shvatanju šireg javnog mijenja odluka Ustavnog suda „jedan čovjek - jedan glas" hrvatskim političkim strankama omogućila je utemeljenje hrvatskog stolnog grada u srcu Hercegovine. „Od 2009.godine ili preciznije rečeno još od 2006. godine Ustavni sudovi nikada nisu osporili legitimitet predsjednika Gradskog vijeća, nego su, čak šta više, insistirali da je predsjednik Gradskog vijeća strana u sporu. Oni su to potvrdili pozivima da učestvujem u raspravama o izbornom zakonu. Smatrali su me strankom u sporu sve do momenta dok nije trebalo preispitivati apelaciju koju sam poslao na donešenu odluku., rekao je Čorić. On takvo ponašanje i takvo tumačenje legitimnosti smatra krajnje nepristojnim. „Ovo je politička odluka Ustavnog suda, koju je projektirao OHR još 2005. godine, odnosno 2004. godine da napravi nekoliko koraka u Mostaru, od ukidanja općina pa do uvođenja "famozne jedinstven gradske administracije", da bi se nakon svega toga normativno i pravno legalizirao etničko čišćenje u Mostaru, koje je napravljeno tokom rata, i da bi se omogućilo da Mostar postane grad jednog naroda, a da svi ostali koji su imali određenu većinu prije rata budu marginalizirani i da Mostar postane grad Stolac. Ako je to cilj Ustavnog suda BiH onda je sigurno da ovi ljudi koji sada rade u Gradskom vijeću to sigurno neće dozvoliti", rekao je predsjednik gradskog vijeća Murat Ćorić.

Pojašnjavajući zaključke sastanka predsjednik Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Faruk Ćupina je rekao kako Bošnjaci grada Mostara neće dozvoliti da se marginalizira uloga Bošnjaka u Gradu Mostaru. „Ni u kom slučaju nećemo dozvoliti da se zaboravi sve ono što se dešavalo u posljednjem ratu, jer se radi o klasičnom etničkom čišćenju. Mi nećemo dozvoliti da se ignoriše 30 000 Bošnjaka-Mostaraca rasutih širom svijeta. Oni nisu otišli svojom voljom već kao posljedica etničkog čišćenja. Mi smo i do sada dokazali da smo samosvjesni, da ćemo opstati na ovim prostorima bez obzira na zakulisne političke igre, bilo pojedinaca ili političkih elita. Moraju biti svjesni da su Bošnjaci znali odbraniti svoju čast i dostojanstvo i u mnogo težim trenucima nego što je to danas. Mi imamo dovoljno svjesnih snaga koje će znati iznijeti se sa odlukom Ustavnog suda BiH.", kazao je Ćupina. Komentarišući odluku Ustavnog suda Ćupina je ocijenio kako je ona rezultat političkih insinuacija a nikako pravne naravi jer se kosi sa odlukama venecijanske komisije. „Identičnim načinom kao što su to uradili vijećnici  Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda i vijećnici Bošnjaci će insistirati na osiguranju svojih prava. Mi ćemo u tom smislu koristiti sva legalna sredstva, sve ono što nam zakon i ustav dozvoljavaju. Bošnjaci neće posustati ni na pravno-političkom planu kao što nisu i u mnogim drugim slučajevima.", zaključio je Ćupina. 

Kreator cijele ove politike minimiziranja uloge Bošnjaka u Mostaru prema mišljenju Murata Ćorića je OHR koja je realizirana u nekoliko procesa. „Prvi korak je bio 2004. ukidanjem općina uz obećanje da će nastupiti period blagostanja. Poslije su uz pomoć premijera HN kantona pokrenuli proces dokidanje važećeg Statuta Mostara. OHR je posmatrao šta se dešava na šta nije imao pravo jer je bio stranka u postupku. Važeći Statut Grada Mostara je njihov statut. OHR je nažalost bio kreator pisanja najnovije odluke, što je potpuna devalvacija principa donesenog statuta  2004. godine, a to je da se izbjegne bilo čija dominacija, dominacija bilo kog naroda.", zaključio je Ćorić.

S obzirom na zauzete stavove Kluba Bošnjaka i na donesenu Odluku Ustavnog suda u BiH predstojeći lokalni izbori teško da će se provesti u Mostaru jer tekst izbornog zakona treba biti usvojen dvotrećinskom većinom i u gradskom vijeću. „U tom smislu gradske vijećnike iz reda bošnjačkog naroda neće moći pokolebati nikakvi stavovi vrha stranaka jer ovdje se naprosto radi o Mostaru i sudbini ovoga grada.", zaključio je Ćorić.

Hasan Eminović

(24sata.info)

Muftija Seid Smajkić / 24sata.info

(24SI) - Odluka Ustavnog suda BiH o odbacivanju zahtjeva Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara za preispitivanje novembarske odluke kojom se nalaže djelimična izmjena Statuta tog grada što ga je 2004. godine nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, uvod je u konačno ostvarenje sna o Mostaru kao "hrvatskom stolnom gradu".

 [24 sata info] 

Smatra to i muftija mostarski Seid ef. Smajkić, koji je polovinom prošlog mjeseca uputio otvoreno pismo međunarodnoj zajednici i demokratskim snagama u BiH ukazujući na teško stanje u kojem se nalaze Bošnjaci Hercegovine zbog kršenja njihovih osnovnih ljudskih prava.

Odluka Ustavnog suda BiH u osnovi uspostavlja princip "jedan čovjek, jedan glas", što bi u slučaju Mostara, a zbog posljedica progona, zločina i populacijskog inžinjeringa, značilo trajnu dominaciju Hrvata u gradu na Neretvi.

Muftiju Smajkića boli i činjenica da su za posljednje odluke o Mostaru glasale i bošnjačke ustavne sudije. Riječ je, podsjetimo, o Suadi Palavrić i Mirsadu Ćemanu. Sve to muftija mostarski doživljava kao pristajanje zvaničnog Sarajeva i bošnjačkih zvaničnika u vlasti na to da Mostar bude hrvatski.

- Oni se mogu braniti koliko hoće, ali ovo je dokaz toga. Prema glavnim rukovodiocima, koji bi se trebali brinuti o ovdašnjim Bošnjacima, to je svršena stvar. Ali, znajući raspoloženje masa, uistinu svih političkih opcija, jer se svakodnevno susrećem s ljudima, mislim da to ne može proći! Gospoda iz vrha nekih političkih stranaka, koji za sebe tvrde da predstavljaju bošnjačke interese, trebaju znati da mi nismo ovce koje vode na klanje, a da nećemo pružiti otpor - kaže muftija Smajkić za "Avaz".

Zabrinjavaju ga muk i odsustvo bilo kakve reakcije na, praktično, sudbonosne odluke za Mostar. Kao da grad heroj šutke pada u miru. Potvrđuje to i crne slutnje da je Hercegovina odavno prodata.

- U miru se ostvaruje Bobanov i Tuđmanov koncept o debošnjakizaciji, zapravo kroatizaciji ovih prostora i to je na djelu. To je sigurno tako, ne odustaje se od plana o hrvatskom Mostaru - odlučan je muftija Smajkić.

- Nažalost, vidi se da ovdje smrdi s vrha. Jer, sve ovo trebalo se odraditi u tajnosti, sve se trebalo desiti bez glasa protiv i da se završi taj jedan koncept. Ja sam odavno rekao, i vjerujem da tu ne griješim, da će zaboljeti glava one koji žele profitirati na Mostaru, one političare koji žele ovdje dobiti neke poene. To, jednostavno, nije provedivo. Umjesto da dobiju poene, svi koji rade na tome bit će poraženi - tvrdi Smajkić.

(24sata.info)

Reis Mustafa Cerić / 24sata.info

(24SI) - Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Cerić primio je danas u Sarajevu članove porodica osam Bošnjaka koji su novembra prošle godine uhapšeni u Hadžićima, u blizini Sarajeva, po nalogu Tužilaštva BiH zbog sumnje da su počinili ratni zločin u zatvoru "Silos" u Tarčinu.

 [24 sata info] 

Porodice tvrde da uhapšeni nisu krivi i da to može biti valjano dokazano na sudu.

O 'Silosu' su kazali da tamo jesu bili zatvoreni ljudi, ali oni kod kojih je pronađeno više od 1.000 komada oružja. Hapsile su ih tadašnje, legalne vlasti i niko nije stradao na tom mjestu, što danas mogu i posvjedočiti, rečeno je.

Na prvom mjestu žele da se uhapšeni brane sa slobode, da Sud i Tužilaštvo budu neovisni, da se oslobode političkih pritisaka koji se na njih čine, zatim da i mediji budu neovisni u pogledu tretiranja ratnih događaja u Hadžićima i da ne proglašavaju uhapšene krivim, dok to Sud ne utvrdi.

Porodice su zamolile i da se podrži Fondacija  koju su osnovali kao pomoć za odbranu  i izdržavanje porodica.

Reis Cerić je podržao  njihove zahtjeve.

"Hoćemo vjerovati u institucije države, sudove i tužilaštva, ali naša borba za našu čast bila je legitimna jer su nas željeli uništiti kao narod", reisove su riječi.

On naglašava da svako odgovoran za zločine treba da bude kažnjen.

Pripadnici  Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), po nalogu Tužilaštva BiH, krajem novembra  su, u općini Hadžići, uhapsili osam osoba osumnjičenih za ratni zločin nad Srbima i Hrvatima zatočenim u logorima "Silos" u Tarčinu, magacinima kasarne Krupa i Osnovnoj školi "9. maj" u Pazariću.

Uhapšeni su: predsjednik ratnog predsjedništva i načelnik policije općine Hadžići Mustafa Đelilović te Fadil Čović, nekadašnji komandir policijske stanice Pazarić i zapovjednik 9. brdske brigade Armije RBiH Mirsad Šabić i Nezir Kazić te upravnici logora "Silos" Bećir Hujić i Šerif Mešanović, kao i stražar Nermin Kalember.

(Fena)

Tužilaštvo BiH / 24sata.info

(24SI) - Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Gorana Sarića (1964.) koji se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti.

 [24 sata info] 

Goran Sarić, koji je uhapšen 2. novembra 2011. godine, tereti se da je od početka juna 1992. do kraja 1992.  učestvovao u sklopu širokog i sistematičnog napada vojske, policije i paravojnih jedinica na  bošnjačko stanovništvo sarajevskih općina Centar, Vogošća i Ilijaš.

Kako se u optužnici navodi, Sarić je vršeći dužnost načelnika novoformirane SJB Centar za područje srpske općine Centar, koja je bila smještena u krugu dotadašnje Psihijatrijske bolnice Jagomir u Sarajevu, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata postupao s diskriminatorskom namjerom realizacije zajedničkog cilja da se izvrši progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

U optužnici se navodi da je optuženi radi realizacije spomenutog cilja, skupa s komandnim kadrom O.G. Vogošća i Koševske brigade VRS-a planirao, naredio i počinio progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva s teritorije srpske općine Centar. 

Prema tužbenim navodima Sarić je to učinio tako što je preko njemu podređenih policajaca i uz sadjejstvo vojnika Koševske brigade organizovao zatvaranje svih vojno sposobnih muškaraca Bošnjaka, njihovo ubijanje, zatvaranje u logore i prisilno preseljenje istih na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, te prisilno preseljenje cjelokupnog  stanovništva s teritorije srpske općine Centar Sarajevo na teritoriju pod kontrolom Armije BiH.

U optužnici se navodi  i da je optuženi sredinom  juna 1992. godine lišio slobode jednog civila bošnjačke nacionalnosti i odveo ga u krug bolnice Jagomir, od kada mu se gubi svaki trag i koji se do danas vodi kao nestala osoba.

Kako se dalje navodi, optuženi Goran Sarić je učestvovao u prisilnom preseljenju više stotina civila Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, kao i u njihovom prisilnom zatvaranju u logore u zgradi zvanoj „Paviljon“ u okviru Psihijatrijske bolnice Jagomir i „Bunker“ u Vogošći, gdje su mnogi zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja smrtno stradali.

On se tereti i za učešće u odvođenju u nepoznatom pravcu više osoba-muškaraca bošnjačke nacionalnosti, koji su ubijeni na lokalitetu Skakavca, odakle su i ekshumirani nakon rata.

Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti - progon iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. KZ-a BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, saopćeno je iz državnog tužilaštva.

(FENA)

Bojana Maljević / 24sata.info

(24SI) - Poslije svakodnevnih kritika medija i pojedinih javnih ličnosti u vezi s filmom „U zemlji krvi i meda“ i rediteljicom ostvarenja Angelinom Jolie, u srijedu uveče u emisiji “Piramida“ glumica Bojana Maljević je izjavila da srpski glumci iz ovog filma prolaze i gore, budući da dobijaju prijeteće poruke!

 [24 sata info] 

 - Mojim srpskim kolegama iz filma “U zemlji krvi i meda“ stižu anonimne prijeteće poruke - izjavila je Maljevićeva u emisiji produkcije “Adrenalin“ na temu navodne medijske hajke u Srbiji na film holivudske zvijezde.

Ovom izjavom Bojana je šokirala voditeljicu emisije Ljljanu Nestorović, ali i druga dva gosta, glavnog i odgovornog urednika NIN-a Nebojšu Spaića i predsjednika beogradskog odbora DSS-a Andreju Mladenovića, prenosi Alo!. Ljiljana Nestorović tvrdi kako nije imala vremena da se više posveti ovoj šokantnoj izjavi glumice.
 
Iako je u nekim medijima i preko svojih prijatelja poručivala da želi prisustvovati beogradskoj premijeri svog filma “U zemlji krvi i meda“, Angelina Jolie, kako tvrde distributeri ovog ostvarenja, doći će samo na prvo sarajevsko prikazivanje svog djela zakazano za 14. februar, Dan zaljubljenih.
- Tačno, Bojana je iznijela tu nevjerovatnu informaciju, ali znate da u “Piramidi“ postoji predviđeno vrijeme za svaku temu, te da zbog te minutaže nismo stigli podrobnije da obradimo njenu izjavu. Žao mi je što je tu informaciju Bojana izrekla pred istek vremena predviđenog za tu temu - izjavila je Nestorovićeva, a kada su novinari beogradskog lista “Alo!“ kontaktirali sa Bojanom Maljević, ona je otkrila nove šokantne detalje.

- Da sam htjela da kažem imena mojih kolega kojima su upućene prijetnje, zar ne mislite da bih to rekla u emisiji? Prestanite da se bavite takvim stvarima! - vikala je Bojana, koju su novinari zatim pitali zbog čega je spominjala prijetnje u “Piramidi“ ako sada želi da se to zataška?

- Nisam imala dovoljno vremena da pričam o temi koja se odnosi na hajku na glumce iz filma “U zemlji krvi i meda“, ali svakako nisam i neću imati namjeru da otkrijem ime kolege kome prijete. Pa zamislite da kažem ime! Shvatite, čovjek kome prijete je u problemu! Anonimne prijetnje su prijavljene policiji i oni se sada bave time i nije riječ samo o jednom mom kolegi već o dvojici - rekla je glumica.

Pošto su dvojica najpoznatijih protagonista Angelininog ostvarenja Goran Jevtić i Nikola Đuričko, novinari su pokušali da saznaju da li su prijetnje o kojima se govori upućene njima. Jevtić nije odgovorio na pozive, dok se Đuričko javio na telefon.

- Znam o čemu se radi, ne želim da učestvujem u vašoj anketi - rekao je Đuričko prije nego što mu je postavljeno pitanje, a kada je čuo o čemu se radi, kratko je prokomentarisao:

- Ne želim da pričam s vama.
 
O prijetnjama srpskim glumcima o kojima je u “Piramidi“ pričala Bojana Maljević, ekipa iz Alo! popričala je i sa bh. glumcem Brankom Đurićem Đurom, koji je rekao da ne zna o čemu pričaju, a potom otkrio da ne zna ni ko je glumica koja je to izjavila!

- Nažalost, ne mogu vam dati komentar jer ne znam ko je Bojana Maljević i ne znam o čemu se radi - prokomentarisao je Branko, kome očigledno niko nije prijetio zbog uloge u debitantskom ostvarenju Angeline Jolie.

(24sata.info)

Ja biram goste / 24sata.info

(24SI) - Još jedna zanimljiva tema „ Kako spasiti državu od njenih političara“ bila je povod dijaloga na otvorenoj medijskoj sceni TV1 u okviru dijaloške emisije „Ja biram goste“ koju je sinoć uredila i vodila Emina Ganić. O postojećoj političkoj nezrelosti BiH, političara koji obnašaju funkcije bez odgovornosti spram onih koji su ih izabrali, ...

 [24 sata info] 

... neartiklusanju javnog mnijenja i javnosti u BiH, te rješnjima izlaska iz postojeće krize, diskutovali su ugledni članovi bh. društva; prof.dr. Zdravko Grebo, politolog Adis Arapović, reditelj Haris Pašović i profesor ekonomije Vjekoslav Domljan.

Prof.dr. Zdravko Grebo istaknuo je kako nemam kozistentne političke opcije u koju bismo se pouzdali, ne postoji jasna razlika između ljevice i desnice, te da politička scena u BiH nije upućena na javni interes. Ne testira se ono što se realizuje od onog što je obećano, te ne postoji sprega između izabrane vlasti – političara i samog izbornog tijela, što dovodi do statusa quo u nerješavnju realnih građanskih problema, već bavljenja samo nametnutim problemima samih političara, kao što je ima li budžeta ili nema, podsjetio je ekonomista Vjekoslav Domljan.

BiH je jedno preddemokratsko društvo koje treba da stasa u demokratiju i jasno je da sama kriza u procesu bude očekivana, ali naše stasavanje u demokratiju je otežano i situacijom nemogućeg u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio je Haris Pašović. Politolog Adis Arapović konstatovao je da osim države i političara i samo društvo i ljudi kao pojedinci su korumpirani i nemaju povjerenja jedni u druge, nego postoji izražena pojava potrebe zadovoljavanja samo ličnih interesa.

Socijalni nemiri koji bi mogli biti artikulisani zbog postojećeg nezadovoljstva, nužno ne znače boljitak, reformu, već bi mogli imati samo destrutkivan karakter a samim time i biti bez efekta na promjenu stanja društva.  Za postojeću situaciju u bh.društvu dr. Grebo je podsjetio i na građansku odgovornost kroz rezultate posljednjih izbora uz komentar: „Poslije jahanja nema kajanja!“

(24sata.info)

Arhiv / 24sata.info

(24SI) - Identifikacija sedam civilnih bošnjačkih žrtava stradalih na području Zvornika, Bratunca i Vlasenice izvršena je danas u Tuzli. Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić kazala je Feni da se među identificiranim žrtvama nalazi i beba koja je u momentu nestanka imala svega nekoliko dana.

 [24 sata info] 

„Identificirane žrtve ekshumirane su u ranijem periodu uglavnom iz masovnih grobnica Ogradice u Vlasenici, iz koje je ekshumirano 232 'slučaja', od čega 112 kompletnih tijela i Crni vrh u Zvorniku, iz koje je 2003. godine ekshumirano 629 'slučajeva', od čega 481 kompletno tijelo“, kazala je Čengić, dodajući da je riječ o jednoj od najvećih masovnih grobnica na području naše države, javlja Fena.

Identificirani su:

1. Emir (Džemal) Suljić, rođen 7.marta 1993.  u Konjević-Polju općina Bratunac;

2. Hazim (Sulejman) Dautović, rođen 4.novembra 1964., nestao 1992. godine u Vlasenici;

3. Emir (Ohran) Omerović, rođen 17.marta 1974. u Zvorniku;

4. Zuhra (Hašim) Haskić, rođena 1916., Sakare Republika Srbija živjela u Zvorniku;

5. Ibrahim (Sulejman) Tursić, rođen 4. septembra1943. u Brčkom;

6. Abaz (Đafer) Muratović, rođen 10. maja 1928. u mjestu Šetići, općina Zvornik;

7. Naim (Aljo) Mehanović, rođen 11. januara 1967. godine u Vlasenici.

(24sata.info)

Mustafa Cerić / 24sata.info

(24SI) - Povodom izjave Arie Livne, savjetnika Milorada Dodika, za Dnevnik 2 RTRS od 25. januara, 2012. god., u kojoj je negirao genocid u Srebrenci..

 [24 sata info] 

...a u vezi sa pismom reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića predsjednici projekta „Aladdin" gospođi Anne-Marie Revcolevschi koji je pod pokroviteljstvom UNESCO-a i koji se bori protiv poricanja holokausta i svih oblika rasizma i netolerancije kroz njegovanje međukulturalnog dijaloga, posebno između muslimana i Jevreja, Kabinet reisu-l-uleme je izdao saopštenje u kojem se kaže:

Arie Livne, savjetnik Milorada Dodika

.................................................................................................

Gospodin Arie Livne, koji se, pored toga što je savjetnik Miloradu Dodiku, predstavlja i kao specijalni predstavnik Svjetskog jevrejskog kongresa za bivšu Jugoslaviju, ima pravo savjetovati Milorada Dodika da negira genocid nad muslimanima Bošnjacima u Srebrenici, ali nema pravo negirati presude međunarodnog tribunala u Hagu, koji je nedvosmisleno utvrdio da su srpske vojne i policijske snage počinile genocid u i oko Srebrenice. Također, gospodin Arie Livne nema pravo negirati Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. januara 2009. god. kojom se od članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana traži obilježavanje 11. jula kao Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

Gospodin Arie Livne ima pravo da se dodvorava Miloradu Dodiku i njegovim mentorima u Beogradu, ali nema pravo nanositi dodatni bol i patnju bošnjačkim žrtvama srpskog genocida. Savjetnik Milorada Dodika ima pravo ostvarivati ličnu korist, savjetujući svog poslodavca, ali nema pravo nanositi štetu žrtvama genocida, koji imaju pravo na duševni mir i na slobodu od širenja neistine o njihovom stradanju.

Gospodin Arie Livne ima pravo da se poziva na svoju osobnu žrtvu i na svoj osobni bol i patnju zbog holokausta, ali nema pravo negirati žrtvu i podcjenjivati bol i patnju Bošnjaka zbog genocida, jer niko nema monopol na žrtvu i niko nema monopol na bol i patnju. Umjesto što savjetuje Milorada Dodika da negira srebrenički genocid, kojeg su potvrdile sve relevantne međunarodne pravne institucije i osudile sve visoko moralne i intelektualne ličnosti u svijetu, gospodin Arie Livne bi trebao savjetovati Miloradu Dodiku da se pokloni žrtvama srebreničkog genocida i da se obaveže pred Bogom i svijetom da to zlo srpske vojne i policijske snage nikad i nikome neće više učiniti. To bi bio pravi savjet za Milorada Dodika i to bi mu bili pravi prijatelji, a ne Arie Livne, koji svojim neodgovornim i zlonamjernim savjetima gura Milorada Dodika, pa time i srpski narod, u živi pijesak iz kojeg se teško izlazi.

I na kraju, gospodin Arie Livne treba da zna da njegov savjet Miloradu Dodiku da negira genocid nad muslimanima Bošnjacima kojeg su počinile srpske vojne, paravojne i policijske snage nije i stav Svjetskog jevrejskog kongresa o čemu svjedoči zajednička izjava evropskih muslimanskih i židovskih lidera, među kojim je reisu-l-ulema dr. Cerić, u Briselu od 6. decembra, 2010. godine, u kojoj se između ostalog kaže:

-Židovi i muslimani su živjeli zajedno u relativnoj harmoniji i uzajamnoj razmjeni u vremenima u prošlosti - uključujući na evropskom tlu suživot u Andalzuiji u 11. stoljeću. Kada su Židovi izgnani iz Španije 1492. godine, nastanili su se u zemljama Osmanskog carstva, uključujući Bosnu i Hercegovinu, gdje je sačuvana Sarajevska Hagada u proteklih 500 godina, uključujući i to da je bila sklonjena i sakrivena od nacista od strane muslimana Bošnjaka. Doista, mi smo bili jedni za druge u vremenima iznimnih poteškoća i potreba: muslimani su pomogli da se spase Židovi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, sjevernoj Africi i drugdje tokom Holokausta; dok su Židovi u Sarajevu ostali solidarišući se sa svojom muslimanskom braćom kada su potonji bili izloženi genocidnom napadu 1990-tih godina - kaže se u izjavi Kabineta reisu-l-uleme.

(24sata.info)

Dobrovoljačka / arhiv

(24SI) - U posljednjih sedam dana Tužilaštvo BiH donijelo je odluke o obustavljanju istrage u dva slučaja - za Dobrovoljačku i protiv pomagača Radovana Karadžića, nakon čega su uslijedile medijske spekulacije da oslobađanje Karadžićevih pomagača od odgovornosti poslužilo kako bi "smirilo" "strasti Milorada Dodika koji traži ukidanje Tužilaštva BiH zbog slučaja Dobrovoljačka.

 [24 sata info] 

Novinarka Slobodne Bosne objašnjava u kom pravcu će biti nastavljena istraga oko Dobrovoljačke i objavljuje dokaze koji nepobitno dokazuju da je prošlonedjeljna odluka Tužilaštva BiH bila opravdana

BEOGRAD KRIJE DOKAZE O DOBROVOLJAČKOJ!

Tužilaštvo BiH, u dogovoru s Haškim tribunalom, obustavilo je istragu u slučaju Karadžićevih pomagača dvadeset dana prije obustave istrage o Dobrovoljačkoj

Slučaj "Dobrovoljačka" se posljednjih godina u medijima Srbije i Republike Srpske uglavnom predstavlja kao ključni događaj za eskalaciju sukoba u BiH i jedno od najgorih stratišta srpskog naroda u BiH. Srpska propaganda koristi ga i kao priliku da se tadašnji državni i vojni vrh Bosne i Hercegovine proglasi krivim za ratne zločine, odnosno da se izjednači odgovornosti za rat. Prošle nedjelje ovaj slučaj poslužio je Miloradu Dodiku za nove ucjene. Osim što je ponovo najavio referendum o pravosudnim institucijama, Dodik je otišao i korak dalje, te "Dobrovoljačkom" uslovljava i formiranje Vijeća ministara BiH. Od Ministarstva vanjskih poslova tražiće i da se strani tužioci proglase "personama non grata" u BiH, zatim da se usvoji zakon o popisu stanovništva i riješi problem budžeta.
 
Postoje brojni dokazi vezani za slučaj Dobrovoljačka koji su na raspolaganju Tužilaštvu Srbije i Tužilaštvu RS-a koje ove institucije iz jasnih razloga prešućuju. Slobodna Bosna došla je u posjed dva važna dokumenta koje govore u prilog tome da je odluka Tužilaštva BiH da obustavi istragu protiv 14 osoba u tom predmetu potpuno opravdana.
 
 RATKO MLADIĆ PROTIV BEOGRADA
 
Presretnuti razgovor između Nedeljke Neđe Boškovića , tadašnjeg načelnika KOS-a koji je u maju 1992. godine stigao u Sarajevu kako bi sa predstavnicima vlasti  BiH pregovarao o iseljavanju kasarni JNA, i Branka Kostića, predsjednika "krnjeg" Predsjedništva SFRJ, nedvosmisleno govore da je tadašnje rukovodstvo sa Pala na čelu sa Radovanom Karadžićem pravilo opstrukcije prilikom iseljavanja pitomaca, vojnika i oružja iz sarajevskih kasarni. Pored toga što je Bošković postigao čvrst dogovor sa Komisijom za pregovore koju je delegirao Alija Izetbegović, u kojoj su bili Fikret Abdić, Stjepan Kljuić, Jerko Doko i Jusuf Pušina, o  raspodjeli oružja i izvlačenju pitomaca iz tri sarajevske kasarne, Momčilo Krajišnik i Ratko Mladić su nastojali  da taj sporazum "miniraju" a sve u cilju izazivanja incidentata u Sarajevu. General Bošković tokom razgovora tvrdi da je čak Ratko Mladić namjeravao da ga uhapsi jer je dogovorio izvlačenje vojnika na taj način i raspodjelu oružja po principu da jedna trećina pripadne Srbima, a dvije trećine Bošnjacima i Hrvatima. Mladić nije želio da vrati oružje niti se pojavio u dogovoreno vrijeme na primopredaji kako je unaprijed dogovoreno, zbog čega je Bošković pozvao Branka Kostića kojeg je prilikom razgovora oslovljavao sa komandante. Bošković tokom razgovora ističe da je o ovom incidentu obavijestio i Panića (vjerovatno je riječ o tadašnjem načelniku Generalštaba JNA Životi Paniću). Razgovor Neđe Boškovića sa njegovim pretpostavljenim u Beogradu Slobodna Bosna integralno objavljuje.

Ovaj presretnuti razgovor nesumnjivo posjeduje i srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine, međutim, i pored toga Bruno Vekarić, zamjenik glavnog tužioca, kaže da je prošlonedjeljna odluka Tužilaštva BiH o obustavljanju istrage protiv 14 osoba u slučaju Dobrovoljačka zabrinjavajuća i da će srpsko tužilaštvo nastaviti da vodi istragu protiv osumnjičenih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj. Sada mu je, kaže, mnogo jasnije zbog čega je Tužilaštvo BiH odbijalo da potpiše Sporazum o međusobnom ustupanju dokaza, kojim bi se svi dokazi objedinili i brže rasvijetlili počinjeni zločini.
 
Međutim, kako Slobodna Bosna saznaje u Tužilaštvu BiH,  nepostojanje sporazuma između dvije zemlje ne opravdava Srbiju što Tužilaštvu BiH, u interesu utvrđivanja istine, nije dostavila "nepobitne" dokaze kojima raspolaže. Iste te nepobitne dokaze, ističe naš izvor, mogli su da predaju britanskom pravosuđu kako bi pojačali zahtjev za izručenje Ejupa Ganića.

Sporazum o saradnji dva Tužilaštva u oblasti ratnih zločina nije potpisan zbog njegovih brojnih nedostataka. Prema predloženom sporazumu, Tužilaštvo BiH bi izgubilo dio jurisdikcije, a sporazum nije uvažavao ni međunarodne konvencije o izručenju. Prema tim konvencijama, Srbija ne može odbiti zahtjev BiH za izručenjem, kao što se to dogodilo u slučaju Ilije Jurišića,  zbog čega je Tužilaštvo BiH odlučilo da sporazum ne potpisuje.

Međutim, novinarske spekulacije plasirane u medijima RS-a i Srbije da je Tužilaštvo BiH u potpunosti sa dnevnog reda skinulo predmet Dobrovoljačka ne stoje.

Tužilac Romano Jude je istragu protiv Ejupa Ganića i još 13 osoba za napad na konvoj JNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine obustavio zbog toga što ta radnja, sama po sebi, ne predstavlja kazneno djelo s obzirom da je konvoj JNA predstavljao zakonitu vojnu metu.

Međutim, istraga za Dobrovoljačku se nastavlja i to za ubistva i ranjavanja nakon što je kolona onesposobljena, odnosno kada je prestala biti legitimni vojni cilj. Sve što je nad kolonom od tog trenutka urađeno predstavlja kazneno djela zbog toga što je vatra na žrtve otvorena kada su one bile onesposobljene za borbu.

Kako saznaje Slobodna Bosna, tužilac Romano Jude je obavijestio MUP RS-a da će Tužilaštvo nastaviti sa istragom sa ciljem da utvrdi ko su počinitelji ovih djela. U tom smislu istraga protiv Hasana Efendića biće nastavljena kako bi se utvrdila njegova odgovornost i odgovornost direktnih počinitelja koji su premlaćivali i maltretirali zarobljenike u FIS-u, Centralnom zatvoru i Štabu TO.

 No, vratimo se Vekariću, koji iz Beograda proziva kolege iz Tužilaštva BiH za nesavjesnost i površnost. U intervjuu za Slobodnu Bosnu Bruno Vekarić je prije tri godine kazao da je srbijansko Tužilaštvo najvažniju dokumentaciju za Dobrovoljačku dobilo iz Haškog tribunala.

CARLIN DOKUMENT O DOBROVOLJAČKOJ

Slobodna Bosna je došla u posjed te dokumentacije iz Ureda tadašnje haške tužiteljice Carle Del Ponte koji svjedoči da je srpski oficir za vezu u Tribunalu Trivun Jovičić još prije osam godina zvanično informisan da su dokazi protiv 19 visokih funkcionera Republike BiH za navodnu odgovornost za ubistvo vojnika u koloni JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine "nedovoljni po međunarodnim standardima da potvrde razumnu sumnju za vjerovanje da su mogli počiniti navedena kršenja međunarodnog humanitarnog prava". S ovim dokumentima već godinama su upoznate i vlasti u Banjoj Luci i Beogradu, koje iz jasnih razloga prešućuju njihovo postojanje.

Istina je da je Sekretarijat za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu Vlade Republike Srpske, na čijem čelu je u to vrijeme bio Dejan Miletić, 2002. uputio Haškom tribunalu na pregled i ocjenu predmet Dobrovoljačka. Tadašnja tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte je 17. juna 2003. uputila odgovor Sekretarijatu preko Trivuna Jovičića, srpskog oficira za vezu u Tribunalu. U njemu stoji da predmet za devet osoba koji se terete za zločine u Dobrovoljačkoj kategorisan oznakom "C", što znači da protiv njih ne postoji dovoljno dokaza za procesuiranje pred Haškim tribunalom.

U  odgovoru se u slučaju Hasana Efendića navodi - "postoje dokazi da je prema nekim od vojnika JNA, koji su bili zatvoreni od strane muslimansko-hrvatskih snaga, nakon 2. i 3. maja 1992. bilo loše postupano dok su bili zatvorenici. Na osnovu nalaza napravljenih u odnosu na napad na konvoj ti vojnici su bili ratni zarobljenici i bili su zaštićeni Ženevskom konvencijom o tretmanu ratnih zarobljenika. Dokazi potvrđuju da su izvjesni  muslimansko-hrvatski čuvari prekoračili ovlaštenja u odnosu na spomenute zarobljenike i da je potrebno  dostaviti dodatne 'prima facie' dokaze kako bi se imenovali osumnjičeni koji su uzeli učešće u spomenutom lošem postupanju prema ratnim zarobljenicima. Jedini relevantan dokaz protiv Hasana Efendića u odnosu na ovaj predmet je da je on razgovarao sa zarobljenicima i da je jasno odbio da se sretne s oficirima JNA radi razgovora o njihovim uslovima u zarobljeništvu. Kapetan prve klase Nedeljko Vlašković i drugi relevantni svjedoci trebali bi biti ponovo intervjuisani u vezi s ulogom Hasana Efendića u njihovom zarobljavanju." Del Ponteova smatra i da je "potrebno dostaviti dokaze koji potvrđuju da je Hasan Efendić imao komandnu kontrolu nad čuvarima koji su, navodno, loše postupali prema zarobljenicima", zaključujući da su "dokazi nedovoljni po međunarodnim standardima da potvrde razumnu sumnju za vjerovanje da je Hasan Efendić mogao počiniti ozbiljna kršenja Međunarodnog humanitarnog prava".

Dokaze za "razumnu sumnju" tužiteljica nije pronašla ni u slučaju Jovana Divjaka, Ejupa Ganića, Stjepana Kljuića, Jusufa Pušine i Jusufa Prazine. Nema dokaza ni u slučaju Fikreta Muslimovića, s tim da je nejasna i njegova precizna uloga u zatvaranju vojnika "iako postoje neki dokazi koji sugerišu da je on odgovoran za uslove u kojima su bili zatvoreni". "Pukovnik Milan Šuput, pukovnik Slavoljub Belošević i drugi relevantni svjedoci bi trebali biti ponovo ispitani o slučaju uloge Fikreta Muslimovića u njihovom zarobljavanju. Potrebni su precizni detalji o navodnoj umiješanosti osumnjičenog", stoji u izvještaju tužiteljice Del Ponte.

Ni protiv Ismeta Bajramovića nije bilo dovoljno dokaza, a Del Ponteova objašnjava: "Navedeno je da je Bajramović imao komandnu odgovornost za navodna počinjena krivična djela Zelenih beretki, paravojne jedinice u ili oko maja mjeseca 1992. Iako postoji veliki broj navoda o paravojnoj grupi Zelenih beretki, u ovom slučaju je nejasno ko je, zapravo, bio komandant te grupe u maju 1992. Blagoje Božinovski kaže da je ovaj osumnjičeni bio komandir Zelenih beretki i da je bio prisutan kad je zarobljeni vojnik JNA bio povrijeđen 2. maja 1992. S druge strane, Alija Delimustafić, koji je u to vrijeme bio ministar unutarnjih poslova BiH, kaže da je komandant Zelenih beretki u to vrijeme bio Emin Švrakić, koji nije osumnjičen u ovom slučaju."

Jedini relevantan dokaz protiv Jovice Berovića, prema haškoj dokumentaciji, dao je pukovnik Slavoljub Belošević, koji je rekao da je bio ispitivan od strane Berovića 36 sati bez prestanka. No, "ovaj navod sam po sebi nije dovoljan da bi doveo do optužbe za kršenje međunarodnog humanitarnog prava".

Nakon što je Tribunal 2003. proslijedio ove dokumente Sekretarijatu RS-a, u kojima se kao neosnovan odbacuje zahtjev za pokretanje istrage protiv 9 građana BiH, kompletan predmet Dobrovoljačka je iz Banje Luke u Beograd odnio Branislav Dukić, predsjednik Udruženja logoraša RS-a da bi cijeli slučaj krajem 2008. godine aktivirao tužilac Vladimir Vukčević. Da se zaista radi o politički motivisanoj istrazi, potvrđuje i izjava Milorada Dodika koji je ustvrdio da je rat počeo pucnjavom u Dobrovoljačkoj!

KO SU OSUMNJIČENI KARADŽIĆEVI POMAGAČI?

Početkom ove sedmiceTužilaštvo BiH obustavilo je istragu protiv 58 osoba koje su osumnjičene za pomaganje ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, nakon čega su uslijedile medijske spekulacije da oslobađanje Karadžićevih pomagača od odgovornosti poslužilo kako bi se "primirio" Milorad Dodik koji je tražio ukidanje Tužilaštva BiH.
 
Međutim, u Tužilaštvu BiH za Slobodnu Bosnu tvrde da ova odluka donesena dvadesetak dana ranije prije one o Dobrovoljačkoj i to zbog nedostatka dokaza, a ne zbog "kompenzacije" za obustavljanje istrage u slučaju Dobrovoljačke ulice. Istraga protov osoba koje se sumnjiče da su finansijski pomagali Radovanu Karadžiću obustavljena je u saradnji s Haškim tribunalom.

Ovaj predmet je u novembru 2007. godine otvorio tužilac Behaija Krnjić.

Istraga je vođena protiv članova porodice Radovana Karadžića, zbog sumnje da su mu pomagali u skrivanju od Haškog tribunala. I to protiv Karadžićeve supruge Ljiljane Zelen-Karadžić, njegovog sina Saše, kćerke Sonje Jovičević-Karadžić i njenog muža Branislava Jovičevića. Sud BiH je 23. novembra iste godine donio odluku o zabrani raspolaganja imovinom Karadžićevoj porodici.

Međutim, utvrđeno je da oni nisu "pružali pomoć i krili osobu optuženu od strane Haškog tribunala ili joj pomagali da ne bude otkrivena, za šta je zaprijećena kazna do tri godine zatvora".

Zbog sumnje da pomažu skrivanju Karadžića, ranije je pominjan veliki broj bivših visokih funkcionera SDS i RS, koji su se zbog toga našli na "crnoj listi" SAD-a. Među njima su Ljuban Ećim, čelnik obavještajne službe RS, Dragan Kijac, ratni načelnik SDB RS-a, Milenko Vračar, bivši ministar finansija RS-a, Mirko Šarović, bivši predsjednik RS-a, Milovan Cicko Bjelica, bivši predsjednik SDS-a na Sokocu, Momčilo Mandić, Milorad Bilbija,  Petko Pavlović, Predrag  Jovičić, Dragomir Keserović, Tomislav Kovač. Većina navedenih je bila pod istragom Tužilaštva BiH, pod sumnjom da pomažu u skrivanju Karadžiću.

Isto tako je dokazano da nema dovoljno dokaza niti protiv sveštenih lica iz pojedinih manastira iz Republike Srpske, za koje je postojala sumnja da skrivaju Karadžića, kaže izvor iz Tužilaštva BiH.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine, na čelu sa Vukčevićem i Vekarićem, istragu o jatacima i pomagačima optuženih za ratne zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića još nije zvanično započelo, na čemu inače prilikom svake posjete Beogradu insistira glavni tužilac Tribunala Serge Brammertz.

VRUĆE VEZE: GENERAL BOŠKOVIĆ - BRANKO KOSTIĆ

Bošković: "Zbog sporazuma koji sam postigao sa Vladom BiH o mirnom izvlačenju pitomaca i vojnika, Ratko Mladić hoće da me uhapsi"

(Presretnuti razgovor šefa KOS-a, JNA generala Neđe Boškovića, koji se nalazio u Sarajevu na pregovorima oko iseljavanja kasarni,  sa Brankom Kostićem, tadašnjim predsjednikom "krnjeg" Predsjedništva SFRJ.)

General Bošković: Halo.
Trandafilović: Zdravo, đenerale.
General Bošković: E di si?
Trandafilović: Kako je?
General Bošković: E ne pitaj, loša situacija.
Trandafilović: E nije valjda.
General Bošković: Pa jest, srpska Vlada pravi opstrukcije, neće, nisu prihvatljivi. Ja sam sinoć potpiso ugovor i to na naše zadovoljstvo i kako sam ja nametnuo uslove tako ga je Vlada u Bosni i Hercegovini i parlament potpiso. I ja tamo išo, sjedio tu Krajišnik i ova njegova armada i oni neće tako, oni neće da daju oružje da se da za pitomce a oružje to što je uzeto, ono, ovaj, TO ...što su uzeli, oni tamo odneli i tako iako sam ja obezbijedio da jedna trećina ostane Srbima a dvije trećine vrate Muslimani i Hrvati, i pored toga oni neće. Trebali su jutros do 8,00 sati da doćeraju to oružje, jutros ja treba da počnem sa razmjenom pitomaca i vojnika, međutim nema oružja, razmjena stoji, sad poče da se puca ponovo. Ovaj, mene htjeli juče da uhapse.
Trandafilović: Ko bre?
General Bošković: Srpska Vlada i ovi ovde
Trandafilović: Nemoj zajebavati.
General Bošković: Ovi Mladićevi, jeste. Pripremili hapšenje zbog toga što sam potpisao ugovor za oslobađanje pitomaca i vojnika na taj način i tako.
Trandafilović: Evo komandant bi hteo s tobom da se čuje.
General Bošković: Ko, slušaj, aha, tu je.
Trandafilović: Tu je. Ovo nije zaštićeno znaš.
 
Trandafilović: Znam ja, evo ti pa se čuj sa komandantom.
Komandant: Da.
General Bošković: E, Neđo.
Komandant: E, kaži.
General Bošković: Zdravo.
Komandant: Mi ovaj, ovo ne možemo nikako.
General Bošković: Što?
Komandant: Pa loše.
General Bošković: Pa onda... pa dobro ja danas nisam ništa ni radio, nisu, srpska Vlada nije ništa radila, nije dala oružje nije, nije ništa radila, znaš. Jer ja sam juče bio na sjednici, ovo znaju svi, juče sam ja bio na sjednici Bosne i Hercegovine i sklopio ugovor da nam daju izvlačenje kompletno i teško naoružanje i opreme i pitomaca i vojnika da im vratimo i to samo dvije trećine oružja onog
pešadijskog što su oni uzeli gore Srbi sve oružje
odozgo, i to i iz kasarne. Ja sam uspio i stvarno ovaj Fikret Abdić bio izuzetno korektan i ovaj Pušina i Jerko, i na kraju popustili svi i prihvatili da jedna trećina ostane Srbima a dvije trećine da vrate njima ovde. I dogovorili jutros do 8,00 sati da to predamo UNPROFOR-u da tu stoji oružje sve dok ne izvučemo tri kasarne danas, i kad se izvuku te tri kasarne, onda sutra da doćeramo drugu količinu jer sam ja išo na to da budu dva dijela, ide sutra druga količina i da dovučemo drugu i treću.
Komandant: Da, da.
General Bošković: Nisi ti bio tu sinoć, Krajišnik i ovi i oni su dali otpor, na kraju se složili na jedvite jade sa mnom da to prihvate i dogovoreno da jutros do 8,00 sati da bude ovde oružje, da ja mogu da počnem sa izvlačenjem pitomaca, evo oružja nema, njih nema, tako da nisam... Međutim, ja, sutra bi' te molio, ti si dobio onaj papir, jesi li dobio?
Komandant: Ma sve.
General Bošković: E ja bi' te molio to da mi sutra bude ovde obavezno i jedno i drugo.
Komandant: Pa znam, ali šta mogu, vreme je u pitanju.
General Bošković: E to. Inače, ovi su mene htjeli da uhapse, pripremili tajno hapšenje, ovde ova srpska Vlada sa ovim Mladićevim zbog ugovora koji sam potpisao i tako.
Komandant: Pusti to.
General Bošković: Ma nije, to je bila istina, ja sam njima reko i sinoć, ja sam dobio podatak tačan, tako da znaš.
Komandant: Da, da.
General Bošković: E, i pucali su na mene sinoć...
Komandant: Ko?!
General Bošković: Da, i to iz kasarne "Maršal Tito" kad smo se vraćali iz Predsjedništva Čađo i ja. Otvorena žestoka vatra, kola su izrešetana, srećom što su blindirana bila, ali to je strašno bilo, izbušili gume i sve nam izbušili, tako da
smo morali stati tu i ovaj, toliko se radi sklonište, neki zaklon od kuće i druga kola da nas odvezu do UNPROFOR-a i onda ovamo.
Komandant: Da, da.
General Bošković: E, tako da, međutim ja sam danas razgovarao sa Panićem (Životom, načelnikom Generalštaba JNA), op. M.D.) isto, ja ću reći kad se vrati to je neverovatno, neviđeno.
Komandant: Da, da. Slušaj, najgore je što je loše vreme, tako da računaš na to da može da...
General Bošković: Čekaj, ovde se evo stabilizovalo vidim i (oblaci?) se
povukli potpuno, vidljivost. kilometara.
Komandant: Ne možete proći do tamo. Evo Bane je pokušo pa nije mogao uopšte.
General Bošković: Aha, e pa molim te, ovaj, ja ovo što sam ti poslo, daj vidi od Saše sutra da mi to stigne i ovaj ...
Komandant: Sve će to biti ako bude vreme, ali ako ne bude, odnosno da računaš na to.
General Bošković: Jer ja bez toga ne smijem ići.
Komandant: Pa znam, pa zato ti kažem.
General Bošković: U redu, u redu, važi. Samo kažem ti, ovo je stvarno ja ne mogu da shvatim ove ljude ovde, ovi su bili korektni dole Izetbegović i svi, eto što sam ja stvarno nametnuo i...
Komandant: Da, da...
General Bošković: Prihvatili su na kraju sve i do kraja i ja sam rekao da znaš, ja sam reko Predsjedništvu sinoć Bosne i Hercegovine, ako budete izigrali me i ne budete garantovali potpunu bezbednost mojim ljudima kad budem izvlačio, ako mi iko strada, avijacija dejstvuje po svim vašim vitalnim ciljevima. Reko sam ponovo to i reko sam gospodinu Predsjedniku: ja nisam Kukanjac i budite sigurni da ću to uraditi, to da imate na umu, to sam zvanično reko i stojim iza toga. To sam reko da znate.
On kaže garantujem bezbednost, on je reko, idem ja s tobom na čelu zavisi gde god hoćeš kolona kad bude.
Komandant: Tako je, tako je.
General Bošković: Ja sam reko svakako uzeću vaše ministre i sve, idemo mi zajedno.
Komandant: Idemo zajedno i gotovo.
General Bošković: E dobro.
Komandant: Dobro.

 

Mirha Dedić

(Slobodna Bosna)