Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

24.04.2014.

SVEUČILIŠTIMA U BiH UPRAVLjAJU POLITIKE

 

Sveučilištima u BiH upravljaju politike               

Sjedište Rektorata Univerziteta u Sarajevu u zgradi Pravnog fakulteta
Sjedište Rektorata Univerziteta u Sarajevu u zgradi Pravnog fakulteta
***********************************
Akademske slobode ovdje uopće ne postoje, a većina političara, sa vrlo oskudnim rezultatima rada, u BiH sigurno sklonište i utočište pronalazi upravo na bh. sveučilištima, konstatirano je, uz ostalo, na forumu sveučilišnih profesora. Na skupu koji je organiziralo Udruženje za razvoj akademskih sloboda u BiH, profesori su raspravljali o nimalo lijepoj situaciji u kojoj su se našla bh. sveučilišta. Stoga su i temu ovog foruma nazvali „Integracije ili centralizacije univerziteta u BiH“.

Sveučilištima u BiH, pa samim time i akademskom zajednicom ovdje, upravljaju politike. Profesore studenti viđaju više za političkim katedrama u parlamentima, nego na katedrama sveučilišta na kojima predaju.

Zbog svega toga, smatra profesor Samir Arnautović, predsjednik Udruženja za razvoj akademskih sloboda BiH, znanost je ovdje potpuno ugrožena:
 
„Politika izravno sudjeluje u izborima svih rektora, čak u izborima profesora u posljednje vrijeme“, konstatira Arnautović.

Na pitanje hoćemo li zbog toga snositi posljedice, Arnautović odgovara:
 
"Mi već snosimo posljedice. Vi znate da na npr. posljednjem kolu Erazmus plus programa niti jedan naš univrezitet nije dobio niti jedan projekat. Samim tim, naši studenti, naši  profesori, ljudi iz BiH, iz bilo kojeg dijela BiH nisu imali priliku da dobiju kvalitetnu evropsku deukaciju, odnosno da razmijene iskustva sa kolegicama i kolegama u inozemstvu. I to je već ogromna šteta.“

Teško stanje u BiH i sve lošija svakodnevica generirani su upravo na bh. sveučilištima, smatra Arnautović:
 
„Mi kasnimo za onim što se dešava u Evropi i u organizacijskom i u znanstvenom smislu najmanje 20 do 30 godina. I ništa ne činimo da pokušamo da nadoknadimo to vrijeme. Problemi se multipliciraju i ja očekujem da će u budućnosti biti samo još gore“, upozorava ovaj profesor.

Duhovni pejzaž Hirošime
 
Na naše pitanje profesoru Dubravku Lovrenoviću, sa sarajevskog Univerziteta, kakvo je istinsko stanje na sveučilištima u ovoj zemlji, dobili smo odgovor - primitivno i banalno:
 
Dubravko Lovrenović
Dubravko Lovrenović
„Budući da je univerzitet postao mjesto za savršenu neodgovornost - možete dolaziti na posao, ne morate dolaziti, možete držati nastavu, ne morate držati nastavu, univeriztet je postao sigurno sklonište za propale političare, ne univerzitetu ne mogu propasti nikad jer ih čekaju njihove katedre. Univerziteti su postali mjesta rektora protiv kojih su podnesene višestruke prijave, inspekcijske i krivične. To su postala mjesta gdje dekan fakulteta potpisuje sebi izbor kao rektoru tog istog univerziteta. Dakle, to je stanje duhovnog pejzaža Hirošime“, ocjenjuje Lovrenović.

A da sve ovo ima svoje uporište, pokazao je nedavni izbor rektora na Univerzitetu u Tuzli. U prvom krugu glasovanja tijekom izbora novog rektora odmah je eliminiran profesor Naser Prljača, koji nije imao političko zaleđe. Enver Halilović, kojeg otvoreno podržava SDA, i Izet Žigić, kojeg na mjesto rektora pokušava postaviti SDP, nekoliko sati bili su u neizvjesnosti. Nakon šest sati nadmudrivanja oko izbora, niti jedan nije izabran jer nisu imali dovoljnu većinu u Senatu.

A kandidati za rektora, Halilović i Žigić, o političkim igrama na Univerzitetu u Tuzli hladno kažu:
 
„To je ružna stvar ako se politika uopšte umiješala. Ali najčešće se nijedna stvar ne može dogoditi u Bosni bez politike.“
 
„Vjerovatno nikad neće biti izbor rektora s obzirom na značaj te funkcije u društvu da neće biti i politike.“

 
Dodatni čimbenik koji nepovratno gura sveučilišta u provaliju je pojava alternativnih znanja koja su, prema mišljenju profesora Dubravka Lovrenovića, ustvari zla znanja koja nemaju kapacitet ponuditi bilo kakve smjernice bolje budućnosti u BiH:
 
„Iskustvo sarajevskog Univerziteta govori da je na djelu jedna gruba, rigidna centralizacija i da, zapravo, integracija služi samo kao paravan za provođenje centralizacije. Drugim riječima, neko bi sa barem minimalnom dozom ljudskoga poštenja, da ne govorim o intelektualnom poštenju i odgovornosti, danas morao kazati u ovoj zemlji:’Bolonja je mrtva, pokopajmo je dostojanstveno.’ Ako treba podićemo joj i spomenik, nije ni to problem, i onda krenimo od nule da vidimo kako ćemo, primjereno prilikama i mogućnostima ove zemlje, obrazovati mlade“, kaže Lovrenović.

Profesor Samir Arnautović upozorava akademsku zajednicu da je krajnje vrijeme da uvidi svoju odgovornost za raspad društva u BiH:
 
„Ja mislim da je, s obzirom da imamo situaciju takvu kakvu imamo u društvu, došlo krajnje vrijeme da se ljudi koji imaju znanje umiješaju i u politiku pokušaju da uvedu znanje kako kriterij, a ne pripadnost nacijama, političkim partijama ili ne znam čemu“, naglašava Arnautović.
 
Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina prati ekonomska kriza u kojoj se pronalaze isprazni izgovori na svaki problem pred kojim smo se našli. Svi, zapravo, zaboravljaju da već više od 20 godina ovdje jedino vlada kriza duha, morala i znanja.

 

///////////////////////////////////////////////////////////

************************

Protest nezaposlenih, 23. april 2014.

Multimedija Nezaposleni stjerani u kut, nezadovoljstvo pred kulminacijom

Na posao godinama, pa i decenijama, čeka ogroman broj građana u BiH, bilo da su se nakon završene škole našli na birou ili su ostali bez posla u propalim firmama. Odlučili su se da krenu sa uličnim protestima Dalje 

Sjedište Rektorata Univerziteta u Sarajevu u zgradi Pravnog fakulteta

Sveučilištima u BiH upravljaju politike

Akademske slobode uopće ne postoje, a većina političara, sa vrlo oskudnim rezultatima rada, u BiH sigurno sklonište i utočište pronalazi upravo na bh. sveučilištima, konstatiraju sveučilišni profesori Dalje 

Luna park u Banjaluci

Multimedija Djeca u  virtuelnoj realnosti: Zaboravljeni ringišpil

U Banjaluci se nedavno pojavio luna park, ali posjećenost je mnogo manja nego ranije. Na pitanje da li klasične igre polako odumiru, odgovore daju sama djeca. Uzbuđenje velikog ringišpila pod vedrim nebom, kažu, kompjuterske igrice ipak ne mogu zamijeniti Dalje 

Ilustrativna fotografija

Čije je bh. nebo?

Bosna i Hercegovina ni 22 godine od osamostaljenja nema suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom. Umjesto BiH, nebo kontrolišu Hrvatska i Srbija, i to dobro naplaćuju, čak polovinu godišnje zarade, odnosno 15 miliona evra Dalje 

Kemal Hanjalić

Hanjalić: Oni bi da nas vrate u srednji vijek

Međunarodno priznati stručnjak i akademik Kemal Hanjalić u intervjuu za RSE uz ostalo kritički se osvrće na politiku bošnjačkih političara u BiH, te njihovo "dodvoravanje 'velikom bratu', ašikovanje sa Istokom i prizivanje otomanske nostalgije" Dalje 


Banjaluka

Audio Prebivalište u RS: Ukidanje aneksa o povratku

Prema odluci Vlade RS, za prijavu prebivališta trebaće priložiti dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu nad stambenim objektom. Ured visokog predstavnika odluku smatra zabrinjavajućom
Dalje
Aida Sejdić

Prijave protiv organizatora protesta u funkciji prijetnji

MUP Unsko-sanskog kantona podnio je prekršajnu prijavu protiv Aide Sejdić zbog organizovanja protestnog okupljanja, koje je bilo, kako su naveli u policiji, protivno odredbama zakona
Dalje
Dževad Karahasan

Karahasan: Umjesto politike mizerni šverc

Nema politike u BiH. To što se kod nas prodaje kao politika naprosto je mizerni šverc o kojem ne treba govoriti. Problem je u tome što ne vidim način kako švercere skinuti sa vlasti, kaže u intervjuu za RSE književnik i akademik Dževad Karahasan
Dalje
Ilustrativna fotografija

Vrijeme za knjigu

Na Međunarodni dan knjige i autorskih prava, 23. aprila, počinje, a trajat će do 28. aprila XXVI po redu Međunarodni sajam knjige. Mjesto koje po tradiciji okuplja izdavačku elitu iz regiona, ali i brojne učesnike iz čitavog svijeta. Tim povodom razgovarali smo sa Ajdinom Šahinpašićem, direktorom izdavačke kuće Šahinpašić, koja je organizator ovog festivala lijepe riječi.
Dalje
Ilustrativna fotografija

Sličnosti rata u BiH sa dešavanjima u Ukrajini

Vijesti koje svakodnevno dolaze iz Ukrajine, nikoga u Bosni i Hercegovini neće ostaviti ravnodušnim. Vratiće ih u nedavno prošlost, kada su na ulicama bh. gradova postavljene prve barikade, a nakon toga zapucali snajperi i granate
Dalje
Protesti u Sarajevu protiv vlasti u BiH, februar 2014.

Vlada FBiH: Pokušaj skupljanja političkih poena na privatizacijskim pljačkama

Vlada Federacije BiH je napravila listu sumnjivih privatizacija, na kojoj se nalazi 19 firmi, i zatražila od pravosudnih institucija da procesuiraju krivična djela počinjena tokom tog procesa
Dalje
Slobodan Loga

Loga: Ugroženo mentalno zdravlje građana BiH

Siromaštvo, nezaposlenost, posljedice rata koje nisu u potpunosti sanirane neki su od razloga te ugroženosti, a mislim da će potrajati dok se ekonomska kriza i sve skupa ne preokrene u nešto što bi građanima omogućilo bolji život, kaže bh. akademik Slobodan Loga
Dalje
Franjo Komarica

Uz uskršnju poruku i upozorenje: Sve manje katolika u RS

Opstrukcije povratka i provedba Aneksa VII u Republici Srpskoj traju od okončanja rata, a posebno prema građanima hrvatskog naroda, upozorio je banjalučki biskup Franjo Komarica
Dalje
Mirnes Kovač

Dok Beograd traži izlaz, Dodik igra ulogu ruskog vazala

Bh. analitičar i novinar, mr. Mirnes Kovač, čiji je tekst u Huffington Postu privukao pažnju zbog upozorenja da se „krimski scenario“ može ponoviti na Balkanu, za RSE kaže kako Moskva koristi Milorada Dodika
Dalje

Kurspahić: Prevod sa evropskog

Pažljivim iščitavanjem ono malo dokumenata i izjava o BiH, koliko se u Luksemburgu moglo čuti u sjeni mnogo kritičnije evropske zaokupljenosti krizom u Ukrajini, stiče se utisak kako su „optimizam i nova nada“ mogući samo u nekom lošem prevodu zaključaka s evropskog na bosanski
Dalje
Dejan Milošević

Milošević: Vratiti Ustav RBiH dok se ne izradi novi

Akademik Dejan Milošević, jedan od najpriznatijih fizičara na Balkanu, u intervjuu za RSE kaže da međunarodna zajednica treba podržati ljude koji znaju kako pravno i ekonomski riješiti ključne probleme u BiH
Dalje
Bh. političari Zlatko Lagumdžija, Mladen Bosić, Sulejman Tihić, Božo Ljubić, Dragan Čović i Milorad Dodik

Audio Predizbornim obećanjima su kratke noge

Bolji socijalni programi u BiH, promjene ustava, izbornog zakona, novi statut Grada Mostara, sve su ovo obećanja koja su ostala tek puste parole i četiri godine nakon opštih izbora. Od 1.600 obećanja koja su dale političke partije, oko pet odsto biće ispunjeno do kraja mandata
Dalje
Ilustrativna fotografija

Nejednakost roditelja pred sudom

Epidemija razvoda danas pogađa veliki broj bračnih zajednica. Kojem roditelju će, ako par ima zajedničku djecu, ona pripasti i kakvi će bitni daljnji obiteljski odnos, najbolnije je i najznačajnije pitanje nakon što bračne ljubavi nestane
Dalje
Christopher Taylor na sarajevskom koncertu, foto: Almin Zrno

Christopher Taylor: U Sarajevu se osjećam kao kod kuće

Jednog od značajnijih američkih pijanista Christophera Taylora publika je na koncertu u Sarajevu dočekala ovacijama. U razgovoru za RSE Taylor kaže, uz ostalo, kako je svirati pred publikom interesantna psihološka igra
Dalje
Aleksandar Stanković na promociji u Sarajevu

Stanković: Ne treba baciti koplje u trnje

Novinara i voditelj emisije "Nedjeljom u 2" Aleksandar Stanković u razgovoru za RSE govori o svojoj knjizi "Sto faca i Aca", koja je promovisana i u Sarajevu, a koja je subjektivni doživljaj autora emisije na događaje i ljude koji su obilježili ovaj dugogodišnji talk show
Dalje
Esad Duraković

Očekujem reaktiviranje februarskog bunta naroda

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dr. Esad Duraković u intervjuu za RSE kaže uz ostalo kako je Akademija nauka BiH šikanirana, te kako je međunarodna zajednica kreirala državu u kojoj je dogovor teško moguć
Dalje
Radnici Dite u štrajku

Radnici u stečaju

Prije nekoliko dana u Općinskom sudu u Tuzli su se pohvalili da su u prošloj godini riješili 60 slučajeva stečajnih postupaka, ali interesantno - nijedne firme čiji radnici već godinama prosvjeduju
Dalje
Zgrada državnih institucija BiH

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep

Smanjenja plata su “bacanje prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Sagovornici RSE kažu da se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti
Dalje
Mine iznad Mostara

Fotogalerija Mostar: Pronađene mine iznad naselja

Pripadnici Oružanih snaga BiH, na padinama brda Hum, tik iznad jednog od mostarskih naselja, posljednjih dana pronašli su dvije mine, te više komada neeksplodiranih ubojitih sredstava iz proteklog rata.
Dalje
Obilježavanje zločina u Ahmićima i Vitezu

Obilježena 21 godišnjica stradanja u Ahmićima i Trusini

Da se ne ponovi, da se ne zaboravi – ova poruka na ulazu u Ahmiće svjedoči o zločinu koji je ovdje počinjen nad stanovnicima tog sela. Muhamed Pezer izgubio je čak dvadeset sedmoro iz uže obitelji
Dalje
Rizah Pašalić

Roman Rizaha Pašalića prvi progovara o nastanku tajkuna u BiH

Knjiga "Stanari žute zgrade", promovisana u Sarajevu, ratni je roman namijenjen mlađoj generaciji i treba, uz ostalo, da nauči kako rat, pa tako ni mogući između Rusije i Ukrajine neće donijeti ništa dobro
Dalje
Adila Pašalić Kreso

Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH

Obrazovna politika koja se provodi u BiH je rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, kaže uz ostalo u intervjuu za RSE akademkinja Adila Pašalić Kreso
Dalje
Ilustrativna fotografija

Južni tok za BiH mačka u džaku

Većina političkih i ekonomskih analitičara u Bosni Hercegovini skeptična je oko početka izgradnje kraka gasovoda Južnog toka koji bi išao kroz RS. Malo toga u ovom trenutku zavisi od BiH, ističu oni
Dalje
Reportaža iz Đakovića

Fotogalerija Đakovići - selo bez žena, djece i struje

Iako je od završetka sukoba u BiH prošlo 19 godina, Đakovići kod Novog Travnika još uvijek nisu dobili struju. Betonski stupovi i kabeli postavljeni su na samo 700 metara od sela. Ovo je jedino selo u BiH bez struje, djece i žena
Dalje
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Brine li neko za zaposlene u Zemaljskom muzeju?

Prošlosedmične izjave ministra Kaplana da niko neće isplatiti plate radnicima Muzeja jer ovu instituciju drže zatvorenom duže od godinu i po dana – potvrđuju, kako su radnici naveli, njihov stav zašto su odlučili zatvoriti Muzej za javnost.
Dalje
Više tekstova

 

***********************

 

24.04.2014.

KOSOVO DOBIJA SPECIJALNI SUD ZA RATNE ZLOČINE

 

Skupština izglasala: Kosovo dobija Specijalni sud za ratne zločine              

Skupština Kosova
Skupština Kosova
*******************************
Skupština Kosova je u sredu, sa 89 glasova za, 22 protiv i dva suzdržana, u prvom čitanju usvojila nacrt zakona o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU o misiji EU za vladavinu zakona. Njime se predviđa formiranje specijalnog suda za ratne zločine koji bi procesuirao navode iz istrage o trgovini ljudskim organima iz izveštaja Dika Martija.

Odluku Skupštine Kosova pozdravila je Američka ambasada u Prištini koja je u svom saopštenju navela, između ostalog, da je ovo "najvažniji korak ka osnivanju kosovskog suda koji će biti u stanju da na kredibilan način razreši ozbiljne navode iz izveštaja Saveta Evrope iz 2010. godine."

Na početku sednice, Demokratska partija Kosova je iznela i predlog o osnivanju fonda za zaštitu onih kojima će se suditi na tom sudu.

Premijer Hashim Thaci ponovio je da zahtev medjunarodne zajednice o osnivanju specijalnog suda koji će se baviti istragom navoda iz izveštaja Dika Martija, predstavlja nepravdu i najveću uvredu za državu i gradjane Kosova. On je kazao da se od Kosova traži da izglasa nove zakone pa čak i da izmeni Ustav, samo kako bi se formirao ovaj sud.

„Ovo je veoma teško i predstavljaće teret našoj savesti dok smo živi. Ali naša savest će ostati ukaljana ukoliko adekvatno ne odgovorimo zahtevu SAD i EU o osnivanju specijalnog suda gde će se tretirati navodi iz izveštaja Dika Martija“, kazao je kosovski premijer, dodajući da, kako bi Kosovo nastavilo put integracija, potrebno je proći ovaj nepravedni izazov.

„Danas nemamo puno opcija. Zapravo, samo je jedna, a to je da u uskoj saradnji sa SAD i EU formiramo ovaj specijalni sud, koji će biti pod jurisdikcijom Kosova, sa dva sedišta, na Kosovu i van Kosova gde će se odvijati osetljivi postupci kao što je svedočenje zaštićenih svedoka. Ovo je jedina opcija koja je veoma teška, ali će nam omogućiti da sud funkcioniše po zakonima Kosova“, kazao je Thaci, naglašavajući da bi neuspeh formiranja suda doveo do toga da SB UN formiraju sud.

Adem Grabovci, šef parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova, kazao je da ova partija veruje u čistu, pravednu i oslobodilačku borbu OVK-a, te da je sigurno da će se to i dokazati.

„Sigurni smo da ćemo dokazati čistu borbu OVK-a i iz tog razloga podržavamo formiranje ovog suda“, kazao je Grabovci.

Ismet Beqiri, šef parlamentarne grupe opozicionog Demokratskog saveza Kosova, kazao je da je opcija formiranja tribunala od SB UN mnogo gora i štetnija, te s toga, Skupština mora preuzeti odgovornost i glasati za nacrt zakona o medjunarodnom sporazumu Kosova i EU.

„Odlučili smo da glasamo za ratifikaciju medjunarodnog sporazuma, kao i za nacrt zakona o mandatu misije EU na Kosovu“, kazao je Beqiri.

I Ardian Gjini iz Alijanse za budućnost Kosova je kazao da je izglasavanje zakona za dobrobit Kosova i za imidž Kosova.

Glauk Konjufca iz pokreta Samoopredeljenje je, medjutim, kazao da je ovaj pokret protiv osnivanja suda, navodeći da su zločini koje je Srbija počinila nad Albancima na Kosovu bili najgori mogući, sa sistematskim, državnim i genocidnim karakterom, a za sve, kako je rekao, monstruozme zločine, Srbija nije zasluženo kažnjena.

„Dok se Kosovu i OVK posvećuje specijalni sud za navodne zločine, u Srbiji je u toku iskopavanje tela 300 Albanaca prekrivenih asfaltom...Od 1999. Kosovo je trebalo Srbiji pripremiti najmanje 150.000 tužbi - 12.000 za ubistvo nevinih gradjana Kosova, 20.000 za seksualno zlostavljanje, 120.000 za uništavanje imovine i ostale za ekonomske zločine i maltretiranja. Upravo zbog toga što Kosovo to nije poduzelo, medjunarodna zajednica ima za prioritet sada jedan sud koji predstavlja zahtev Srbije“, kazao je Konjufca, i dodao da će Samoopredeljenje predstaviti alternativnu rezoluciju koja zahteva sud za Srbiju.

A Petar Miletić ispred srpske zajednice kazao je da na osnivanje suda ne gleda kao na nešto što je upereno protiv Kosova, niti protiv Albanaca, pa čak ni protiv OVK-a, već protiv pojedinaca koji su počini zločine.

Nema prosperiteta Kosova ali ni regiona dok se zločini koji opterećuju naše društvo ne individualizuju i prestanu da budu sredstvo manipulacije. Zločina je na Kosovu bilo, i to na sve strane, previše i nepotrebno. Kao što žrtve imaju imena i prezimena, tako i oni koji su počinili zločina imaju imena i prezimena. U ime pomirenja medju narodima, ova imena moraju postati javna. Iz svega ovoga moramo izvući dve koristi – da pravda bude zadovoljna, što je prioritet, i da preventivno delujemo da se zločini nikada ne ponove“, kazao je Miletić.

Za osnivanje Specijalnog suda za ratne zločine, potrebno je 80 od 120 glasova u Skupštini Kosova.

 

/////////////////////////////////////////////////

**************************

 

 

Video Kijev najavio akcije protiv separatista, Lavrov upozorava na primer Južne Osetije

Ukrajinske vlasti su najavile novu operaciju protiv proruskih separatista. Džon Keri upozorio Rusiju da će biti uvedene nove sankcije. Sergej Lavrov upozorio da će Rusija uzvratiti kao u Južnoj Osetiji

 

**************************

 

Masovna grobnica Rudnica 

Multimedija Rudnica: Iskopavanje masovne grobnice

Istraga je započeta krajem prošle godine i tada su pronađeni posmrtni ostaci šest osoba, od kojih je za dve DNK analizom utvrđeno da pripadaju Albancima ubijenim tokom rata na Kosovu

 

************************

 

Skupština Kosova 

Skupština izglasala: Kosovo dobija Specijalni sud za ratne zločine

Demokratska partija Kosova je iznela predlog o osnivanju fonda za zaštitu onih kojima će se suditi na tom sudu. Premijer je ponovio da zahtev o osnivanju suda predstavlja nepravdu i najveću uvredu za državu i građane

********************

Nikola Ćosić Bvana (L) i Stjepko Galović Kandžija 

Video "Dvojezična ploča" repera Srbije i Hrvatske

U svetlu onoga što se poslednjih nekoliko meseci dešava u Vukovaru, sintagma „dvojezična ploča“ najpre asocira na međuetničke tenzije. No, umesto mržnje „Dvojezična ploča“ dvojice repera širi dobre vibracije


********************

Video Sarajevo: Protest nezaposlenih

Oko 50 osoba, članova Udruženja nezaposlenih BiH na protestu u Sarajevu zatražilo je promjene Ustava kojima bi se ukinuli kantoni i smanjila administracija u Federaciji BiH, jer smataraju da bi to bio korak ka pokretanju privrede. 23.4.2014. RSE video / Selma Boračić

Fotogalerija Šekspir širom svijeta

Na 23. april obilježava se 450. godišnjica rođenja Williama Shakespeara, najpoznatijeg britanskog pisca i jednog od najomiljenijih pisaca svijeta. Fotogalerija sadrži pogled na izvedbe njegovih djela širom svijeta, od Južnog Suzdana do Švedske i od metro stanica do izbjegličkih kampova.


********************************** 

 

23.04.2014.

VALENTIN INZKO: OHR ĆE REAGIRATI KAD VIDI ODLUKU VLADE RS-a

 

Visoki predstavnik EU u BiH

Inzko: OHR će reagirati kad vidi odluku Vlade RS-a

image Valentin Inzko        

SARAJEVO - Odluku Vlade Republike Srpske o prebivalištu još uvijek niko nije vidio, kazao je danas visoki predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko. Odgovarajući na novinarsko pitanje da li planira reagovati na odluku Vlade RS-a, kojoj je ...

... planirano vršenje provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a, Inzko je kazao kako tu odluku "još uvijek niko nije vidio".

"Tu odluku još niko nije vidio, niko nije čitao. Onda je teško komentarisati nešto što još nismo vidjeli. Ali sigurno kad ona bude izašla u Službenom listu, biće reakcija OHR-a. Ali, zasad, to još nismo vidjeli u Službenim novinama", poručio je Inzko.

(Vijesti.ba/Anadolija)

////////////////////////////////////////////////////////////////////////

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

A. A.                                     

image Vladimir Putin

Krim ojačao Putina - Svijet - Nezavisne novine

 

****************************

 

image

 

 

PODGORICA - Povodom odluke Crne Gore da se pridruži sankcijama protiv Rusije, ruski mediji pišu da Moskva razmatra odgovor imajući u vidu da značajan dio BDP Crne Gore čine ruske investicije i potrošnja ruskih turista koji čine trećinu svih inostranih gostiju

 

****************************

 

A. A.  

image Patrijarh Irinej

Patrijarh Irinej: Srbija želi u EU, ali ne bez svog Kosova - Ex ...

***************************
*************************

 

image

 

 

SARAJEVO - U novoj anketi Vijesti.ba pitamo Vas - Da li Odluku Vlade RS o prebivalištu treba poništiti OHR?

 

*****************************

 

T. C.                                     

image Ante Krešić

Pčelar iz Čapljine Ante Krešić medom sebi izliječio rak pluća

 

*********************************

 

image

 

 

BEOGRAD - Mandatar za sastav nove Vlade Srbije Aleksandar Vučić ukazao je na sastanku sa Njegovom svetosti patrijarhom srpskim Irinejom na složenu stuaciju u kojoj se danas Srbija nalazi, kao i da su pred novom Vladom veliki izazovi.

 

************************

IZVINJENJE ARMENCIMA

image Recep Tayyip Erdogan        

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan ponudio je, kako je Vlada ove države kazala, izraze saučešća bez presedana u srijedu unucima Armena koje su otomanski vojnici ubili tokom Prvog svjetskog rata, prenose agencije.

U saopćenju, objavljenom uoči 99. godišnjice ubistava oko kojih se vode brojne polemike, Erdogan opisuje događaje iz 1915. godine kao „neljudske“.

„Incidenti iz Prvog svjetskog rata su naša zajednička bol“, kazao je premijer Turske.

On je kazao kako su dešavanja iz 1915. godine imala „neljudske posljedice“, ali je dodao kako je „neprihvatljivo“ da se prošlost koristi kao izgovor za neprijateljstvo prema Turskoj danas.

Turski zvaničnici kažu kako je ovo prvi put da je premijer ove države ponudio tako direktne izraze saučešća i kazali da je saopćenje historijski korak. Tačna priroda i obim dešavanja tokom borbi 1915. godine je veoma sporna i stvara napete odnose između Turske i Armenije, bivše članice SSSR-a.

Turska priznaje kako su brojni Armeni poginuli tokom sukoba, no negira kako je riječ o 1,5 miliona ubijenih, kako to tvrdi Armenija, te negira da je u pitanju genocid - termin koji koriste neki zapadni historičari i strani parlamentarci. U aprilu prošle godine komitet američkog Senata u rezoluciji je masakr nad Armenima nazvao genocidom.


(Vijesti.ba)

*********************

 

A. A.                                   

image Foto: AFP / AA

Postignut historijski sporazum: Prošlo vrijeme podjela među ...

 

***********************

 

B. A.                                    

image Foto: SIPA

Nabavljeno najsavremenije oružje za bh. specijalce

 

***************************

 

A. A. 

image Foto: Ilustracija

BiH još nema zakon o kažnjavanju zloupotreba na ...

 

****************************

Locirana masovna grobnica na području općine Rogatica

image Ilustracija        

SARAJEVO - Na području općine Rogatica, na lokalitetu Kosovo, locirana je masovna grobnica.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić kazala je Agenciji FENA da bi se, prema informacijama Instituta, u ovoj grobnici trebali nalaziti posmrtni ostaci najmanje tri žrtve.
 
- Pretpostavlja se da je riječ o žrtavama bošnjačke nacionalnosti stradalim u toku protekog rata na ovom području. Iz Instituta za nestale osobe upućen je zahtjev Tužilaštvu BiH i mi očekujemo u narednom periodu da će se zakazati ekshumacija na ovom lokalitetu - kazala je Čengić.
 
Do tada će lice mjesta obezbjeđivati pripadnici policijske stanice Rogatica.

 

(FENA)

 

23.04.2014.

BRAT SUAD: POSLjEDNjI PUT SAM IH GLEDAO ŽIVE, A SADA SU SAMO KOSTI

Identificirana dva sina Have Tatarević
Brat Suad: Posljednji put sam ih gledao žive, a sada su samo kosti
Suad sa sinom: Ponio samo bratovljev sat
FOTO: M. Dedić
Brat Suad: Posljednji put sam ih gledao žive, a sada su samo kosti

 

 

Suad Tatarević (48) sa sinom Amirom (19) iz Zecova kod Prijedora jučer je u Identifikacionom centru Šejkovača u Sanskom Mostu potpisao zapisnik o identifikaciji posmrtnih ostataka braće Senada i Sejada.

Želio biti sam

Hava Tatarević, kojoj su zločinci u jednom danu ubili šest sinova i supruga, nije mogla podnijeti da vidi kosti. Ostala je u Zecovima, gdje je sa sinom Suadom prije dvije sedmice došla iz Njemačke na vijest o identifikaciji sinova.

Suad Tatarević nakon razgovora s istražiteljem uputio se u halu gdje leže kosturi ubijenih. Zamolio je da tih nekoliko minuta bude sam. Kada je izašao, na licu je nosio priču o onome što je vidio.

- Mnogo je teže nego što sam mislio. Posljednji put sam braću gledao žive, a sada - samo kosti - jedva je prozborio dok su se suze nizale.

Sa sobom je iznio digitalni sat rahmetli brata Senada, sve što je ostalo iza njega.

Sinu Amiru, koji amidže nikada nije upoznao i koji o njima zna iz priča rodbine, nije dozvolio da uđe u halu s kostima.

Čekaju do maja

Kosti braće Nihada, Zilhada, Zijada i Nishada te oca Muharema leže u Šejkovači među stotinama bijelih vreća i čekaju na DNK identifikaciju, najvjerovatnije krajem maja. Iz masovne grobnice Tomašica među 430 leševa njihova tijela pronađena su zajedno, jedno do drugoga.

Suad Tatarević 20. jula će doći na zajedničku dženazu šestorici ubijene braće i ocu sa sestrom iz Australije i bratom koji živi u Kanadi.

Crvi napali saponificirana tijela

Suad Tatarević šokiran je i činjenicom koja nije tajna - kosturi žrtava smješteni su u nehumanim uvjetima. Zbog vrućine i nepostojanja hladnjača crvi su napali saponificirana tijela. Zaposleni u Šejkovači prinuđeni su da sve posmrtne ostatke posipaju solju.

- Nisu ubijeni ovo zaslužili! Ni oni ni familije koje to moraju gledati - rekao nam je Suad

 

///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

 

***************************

*****************************
***************************
******************************
**********************
 

Bistričani i danas pričaju o stećku koji svijetli

Nekropola stećaka Katica u selu Bistrica, odmah kraj katoličke crkve, među najljepšim je na području jajačke općine. Za jedan od deset stećaka, koliko ih ova nekropola broji, veže se zanimljiva priča, a prenijela nam ju...
************************
**********************

 

23.04.2014.

NOVA OPSTRUKCIJA EVROPSKOG PUTA BiH

 

Odgađanje sastanka u Bruxellesu

Lagumdžija: Nova opstrukcija evropskog puta BiH

image Zlatko Lagumdžija        

SARAJEVO - Nakon odluke ministara iz SNSD-a i HDZ-a BiH, na današnjoj tematskoj sjednici Vijeća ministara BiH koja je bila posvećena evropskim integracijama, da se odgodi sedmi plenarni sastanak Strukturalnog dijaloga o pravosuđu, planiranog za 29. april, još jednom smo ...

... svjedoci otvorene opstrukcije evropskog puta BiH, upozorio je u izjavi za Anadolu Agency (AA), zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.  

"Ministri iz SNSD-a i HDZ-a BiH nisu usvojili ni sastav bh. delegacije za ovaj sastanak, niti materijal kojeg je za sastanak pripremila Direkcija za evropske integracije BiH, insistirali i na kraju nas preglasali, da se sastanak odgodi. Kao ljudi i kao ministri iz SDP BiH, ogorčeni smo ovakvom odlukom, jer smo se zalagali da bh. delegacija ide na taj sastanak naročito imajući u vidu zaključke Vijeća za vanjsku politiku EU u kojima se podržava proširenje Strukturalnog dijaloga  o pravosuđu na druga pitanja vladavine prava, a naročito na pitanja borbe protiv korupcije", naveo je Lagumdžija.

- Ko je za nastavak, a ko opstruira evropski put -

Imajuću u vidu da su na dnevnom redu sedmog plenarnog sastanka Strukturalnog dijaloga o pravosuđu trebale biti razmatrane vrlo bitne reforme, odnosno, nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, nacrt zakona o sudovima BiH, te Strategija reforme sektora pravde 2014.-2018, upozorio je Lagumdžija, sastanak u Bruxellesu nije se smio odgoditi.

"Suštinski nije bilo primjedbi na materijal koji je pripremljen od  DEI-a BiH. Problematiziran je sastav delegacije, između ostalog, insistirajući da članovi bh. delegacije budu šef predstavništva Republike Srpske u Bruxellesu i pravni savjetnik RS, inače, Amerikanac, kao i neidentifikovani predstavnici kantona", naglasio je Lagumdžija.

Iako postoji dogovor da entiteti mogu svoje stavove o ovim pitanjima dostaviti direktno Delegaciji Evropske komisije i Venecijanskoj komisiji sa čijim predstavnicima se trebao održati, sastanak je, ističe Lagumdžija, otkazan, a ministri iz SDP BiH preglasani. Time je, cijeni, EU poslana jasna poruka ko je u Bosni i Hercegovini za nastavak evropskog puta BiH, a ko ga opstruira.

"Na samoj sjednici sam obavijestio kolege o prijedlogu koji sam već danas i dostavio članovima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da se što hitnije održi tematska sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj će se razmatrati zaključci Vijeća za vanjsku politiku EU od 14. aprila te definirati konkretne aktivnosti u cilju realizacije zaključaka, kako bi BiH imala aktivan odnos", zaključio je Lagumdžija.

- Sporna "prethodna pitanja" -

Naveo je kako se iskreno nada da će kolege ministri do te sjednice preispitati svoj odnos spram evropskog puta BiH  i prestati sa opstrukcijama kao što je to danas bio slučaj.

Naime, Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici raspravljalo o Informaciji Direkcije za europske integracije o održavanju sedmog plenarnog sastanka Strukturalnog dijaloga o pravosuđu – tematski sastanak, 29. aprila u Bruxellesu.

 Vijeće ministara BiH je, kako je saopćeno, većinom glasova donijelo zaključak kojim se od Bruxellesa traži odgađanje tematskog sastanka za održavanja sedmog plenarnog sastanka Strukturalnog dijaloga o pravosuđu, zakazanog za 29. april, dok Vijeće ministara BiH ne riješi prethodna pitanja nužna za održavanje sastanka.

(Vijesti.ba/AA)

23.04.2014.

NAŠ CILj NIJE SREĆA, VEĆ BRATSTVO MEĐU LjUDIMA

Zašto socijalisti ne veruju u zabavu

Naš cilj nije sreća, već bratstvo među ljudima

  
Photo: www.brainpickings.org

Cilj socijalista nije društvo u kojem sve na kraju dođe na svoje mesto zato što se ljubazni, stari gospodin umilostivi da dobaci parče ćuretine. Ono čemu težimo je društvo u kojem milostinja neće biti potrebna. Mi želimo svet u kojem će Tvrdica, sa svojim dividendama, i Mali Tim, sa svojom tuberkuloznom nogom, biti jednako nepojmljivi. Ali, da li to znači da je ono čemu težimo Utopija lišena svakog bola i napora? Uz rizik da kažem nešto što se urednicima Tribjuna neće ni malo dopasti, usuđujem se da kažem da pravi cilj socijalizma nije sreća. Sreća je uvek dolazila usput. Na osnovu svega što smo do sada naučili tako bi trebalo i da ostane. Pravi cilj socijalizma je bratstvo među ljudima. To osećanje je veoma široko rasprostranjeno, iako se o tome obično ne govori, ili barem ne dovoljno glasno. Ljudi rizikuju svoje živote u ogorčenim političkim sukobima, ginu u građanskim ratovima ili bivaju mučeni u tajnim zatvorima Gestapoa ne zato da bi stvorili nekakav dobro zagrejani, klimatozavni, blistavo osvetljeni Raj već zato da bi živeli u svetu u kojem će ljudi biti braća, umesto što će varati i ubijati jedni druge. Takav svet bio bi samo prvi korak. Šta će biti dalje, ostaje da se vidi, a pokušaj da se to predvidi do u detalje može samo da unese zbrku

Kada razmišljamo o Božiću gotovo odmah pomislimo na Čarlsa Dikensa i to iz barem dva dobra razloga. Prvo, Dikens je jedan od malobrojnih engleskih pisaca koji su uopšte pisali o Božiću. Božić je najpopularniji engleski praznik, a ipak se o njemu začuđujuće malo pisalo. Postoje himne, mahom srednjovekovnog porekla, nekoliko pesama od Roberta Bridžsa, T.S. Eliota i nekolicine drugih; i tu je Dikens. I to je gotovo sve. Drugo, Dikens se među modernim piscima izdvaja po retkoj, skoro jedinstvenoj sposobnosti da pruži uverljivu sliku ljudske sreće.

Dikens se dva puta uspešno bavio Božićem, prvo u jednom poglavlju Pickwick Papers i drugi put u svojoj u Božićnoj priči. Ovu poslednju priču su čitali Lenjinu na samrti i po svedočenju njegove žene, on je njenu buržoasku sentimentalost smatrao apsolutno nepodnošljivom. S jedne strane Lenjin je bio u pravu. Ali, da je bio u malo boljem stanju, možda bi primetio da priča ima veoma interesantne sociološke implikacije. Kao prvo, koliko god da je Dikens preterao u opisima i koliko god bio odobojan patos Malog Tima, porodica Krečit ostavlja utisak da zaista zna da uživa. Oni izledaju srećno, za razliku od, na primer, građana Morisove utopije Vesti iz Nedođije, koji uopšte ne izledaju srećno. Štaviše (i to je jedna od tajni Dikensovog uspeha) njihova sreća najvećim delom potiče iz kontrasta. Njima je dobro, jer, evo, bar jednom godišnje na stolu ima dovoljno hrane. Vuk je pred vratima, ali on sada maše repom. Para sa božićnog pudinga zaklanja pozadinu od zalagaonica i fabričkih hala. Nad večerom dvosmisleno lebdi duh Tvrdice. Bob Krečit želi čak da pije u njegovo zdravlje, što gospođa Krečit izričito odbija. Krečitovi mogu da uživaju u Božiću upravo zato što se on slavi samo jednom godišnje. Njihova sreća je zato tako uverljiva. Njihova sreća je uverljiva upravo zato što je prikazana kao nepotpuna.

S druge strane, svi pokušaji da se opiše trajna sreća bili su promašaij. U poslednjih tri ili četiri veka Utopije su postale uobičajena tema u literaturi (uzgred budi rečeno, utopija ne znači "dobro" već "nepostojeće" mesto), ali čak i one "pozitivne" bile su bez izuzetka neprivlačne i beživotne.

Daleko najpoznatije moderne utopije su one H. Dž. Velsa. Njegova vizija budućnosti je najvećim delom izložena u dve knjige napisane ranih 1920-tih: San i Ljudi kao bogovi. Tu nas dočekuje slika stvarnosti koju bi Vels voleo, ili misli da bi voleo, da vidi. To je svet čije su glavne crte prosvećeni hedonizam i naučna radoznalost. Sva zla i nedaće od kojih sada patimo su nestali. Neznanje, rat, siromaštvo, prljavština, bolest, frustracija, glad, strah, prekomerni rad, sujeverje, sve je to nestalo. Ovako izraženo, nema sumnje da je to svet koji svi priželjukujemo. Svi mi želimo da ukinemo stvari koje i Vels želi da ukine. Ali, da li bi neko zaista želeo da živi u Velsovoj utopiji? Naprotiv, ne živeti u takvom svetu, ne buditi se u higijenski uređenim predgrađima, stalno spopadan od golih vaspitačica, u stvari je postao svestan politički cilj. Knjige poput Vrlog Novog Sveta su izraz stvarnog straha koji moderni čovek oseća pred mogućnošću jednog racionalizovanog hedonističkog društva, koje je on sam u stanju da stvori. Jedan katolički pisac je nedavno rekao da su utopije danas tehnički ostvarljive i da je zbog toga njihovo izbegavanje postalo glavni problem. Ovo ne možemo da otpišemo kao glupu primedbu. Svoj uspeh fašizam u velikoj meri duguje upravo toj žeji ljudi da izbegnu previše racionalan i udoban svet.

Photo: farwestclimatecontrol.com

Sve pozitivne utopije na sličan način opisuju savršenstvo, a da nisu u stanju da kažu šta je to sreća. Vesti iz Nedođije pružaju primer jedne takve besprekorne verzije Velsovih utopija. Svi su tako ljubazni i razumni, sve je tako prijatno i udobno, ali na kraju nam ipak ostaje samo utisak razvodnjene melanholije. Ono što još više začuđuje je činjenica da ni Džonatan Svift, jedan od najmaštovitijih pisaca svih vremena, nije bio ništa uspešniji u oslikavanju jedne pozitivne utopije.

Prva tri poglavlja Guliverovih putovanja predstavljaju možda najsuroviji napad na ljudsko društvo ikada napisan. Svaka reč važi i danas; na nekoliko mesta data su sasvim detaljna proročanstva političkih užasa našeg doba. Međutim, ono u čemu Svift ne uspeva jeste opis jedne rase koja izaziva njegovo divljenje. U poslednjem poglavlju, nasuprot odvratnim Jahuima, opisani su plemeniti Huinhmi, rasa inteligentnih konja, bića oslobođena svih ljudskih slabosti. Ipak, uprkos njihovim sjajnim osobinama i nepogrešivom zdravom razumu, ti konji su izuzetno sumorna bića. Poput stanovnika nekih drugih Utopija, oni su uglavnom zaokupljeni time kako da izbegnu svaku pometnju. Oni žive monotonim, "razumnim" životom, stalno se obuzdavajući, slobodni ne samo od svađa, nereda i nesigurnosti, već i od strasti, uključujući tu i fizičku ljubav. Partnere biraju na osnovu načela rasne čistote, izbegavajući tako rizike strasne naklonosti, a odlazak na onaj svet dočekuju skoro sa olakšanjem. U prethodnim poglavljima knjige Svift je pokazao gde čoveka vode njegova ludost i pokvarenost; ali, kada oduzmemo tu ludost i pokvarenost, sve što nam ostaje je mlak život, jedva vredan življenja.

Pokušaji da se opiše krajnja, onostrana sreća takođe su bili neuspešni. Raj je bio čist promašaj, baš kao i Utopija, mada je Pakao uspeo da stekne zapaženo mesto u književnosti, jer je često bio opisivan mnogo pitoresknije i uverljivije.

Poznato je da u hrišćanskom Raju, onakvom kako je najčešće bio opisivan, nema ničeg privlačnog. Skoro svi hrišćanski pisci su o Raju govorili ili da je prosto neopisiv ili bi ga uvijali u maglu od zlata, dragog kamenja i beskrajnog pojanja himni. To je, doduše, nadahnulo neke od najlepših pesama: "Tvoje zidine kaledonske, tvoje avenije od izbrušenih dragulja, tvoje dveri od istočnog biserja, nepojamno dragocenog i retkog!" Ali, nikome nije pošlo za rukom da opiše svet u kojem bi običan čovek zaista voleo da živi. Mnogi reformatorski propovednici, mnoge Jezuite (pogledajmo, na primer, zastrašujuću propoved u Džojsovom Portretu umetnika u mladosti) umeli su da na smrt preplaše svoju pastvu pričama o Paklu, ali čim bi na red došao Raj, odmah bi se vraćali na reči kao što su "zanos" ili "blaženstvo", uopšte se ne trudeći da pobliže objasne o čemu je tu zapravo reč. Ostaje da je možda najbolji opis na ovu temu dao Tertulijan, u čuvenom pasusu u kojem kaže da je najveća blagodet Raja to što iz njega možemo da gledamo muke prokletih.

Sa paganskim verzijama Raja stvar, možda, stoji malo bolje. Stiče se utisak da nad Jelisejskim poljima stalno lebdi sumrak. Olimp, boravište bogova, sa njegovim potocima nektara i ambrozije, njegovim nimfama i Hebama, tim "besmrtnim kurvama" kako ih nazvao D. H. Lorens, možda više nalikuje na dom nego hrišćanski Raj, ali teško da bismo se i tu duže zadržavali. Što se muslimanskog Raja tiče, s njegovih 77 hurija po čoveku, koje vas spopadaju sve u isto vreme, opet dospevamo u isti košmar. Isto je i sa spiritistima, koji nas stalno uverevaju kako je tamo, s one strane, sve sama "svetlost i divota", u čemu niko pametan ne vidi išta podnošljivo, a kamoli privlačno.

Slično je i sa pokušajima da se opiše savršena sreća, koja nije ni utopijska niti onostrana već čisto senzualna. Ti opisi su često isprazni ili vulgarni, a najčešće oboje. Na početku svoje La Pucelle, Volter opisuje život Šarla IX i njegove ljubavnice Agnes Sorel. "Oni behu uvek srećni", piše Volter. Ali, u čemu se sastojala ta njihova sreća? U beskrajnom nizu gozbi, pijanki, lovačkih pohoda i orgijanja. Kome se sve to ne bi smučilo već nakon nekoliko nedelja? I Rable opisuje sreću onih koji su se u svom zemaljskom životu napatili. Oni pevaju jednu pesmu, koja, grubo prevedena, kaže otprilike sledeće: "Skakati, igrati, zbijati šale, piti vino crveno i belo, i ne raditi ništa po vasceli dan, osim brojati zlatne dukate!" Ispraznost tog sna o večitim "dobrim vremenima" prikazana je na Brojgelovoj slici Zemlja Dembelija, gde tri ogromna debeljka leže usnuli, glavom uz glavu, u sred gomile kuvanih jaja i pečenih butkica, koje samo čekaju da se ovi probude pa da ih potamane.

Pieter Bruegel

Izgleda da ljudi nikada nisu bili u stanju da opišu sreću, a možda ni da je zamisle, osim na osnovu kontrasta. To je ono u čemu se slika Raja ili Utopije menjala tokom različitih epoha. U preindustrijskom društvu Raj je bio opisivan kao mesto večitog odmora, popločano zlatom, budući da se iskustvo prosečnog ljudskog bića svodilo na prekomerni rad i siromaštvo. Hurije muslimanskog Raja svedoče o poligamiji koja je većinu žena pozatvarala u hareme bogataša. Ali, sve te slike "večnog blaženstva" brzo počinju da blede, jer čim blaženstvo postane večno (gde se večnost posmatra u vremenskom smislu) kontrast nestaje. Neki književni motivi nastali su kao izraz fizičkih uslova koji više ne postoje. Kult proleća je jedan takav primer. U srednjem veku proleće se obično nije vezivalo za laste i divlje cveće već za rano povrće, mleko i sveže meso, u kojima bi ljudi uživali nakon nekoliko meseci provedenih na usoljenoj svinjetini, u zadimljenim, mračnim kolibama. Prolećne pesme pevale su o sreći, ali na veoma konkretan način: "Ne radi ništa, nego krkaj i uživaj i zahvali nebesima na srećnoj godini, s puno mesa i dobrih cica! Uspaljeni momci jurcaju okolo, tako srećni, uvek tako srećni!" A imali su i zbog čega da budu srećni. Zima je prošla i sada je sve opet dobro. Božić, inače prehrišćanski praznik, verovatno je nastavio da se slavi zato što je ljudima bilo potrebno da usred nepodnošljive, severne zime prirede sebi makar jedan dan posvećen krkanluku i pijančenju.

Nesposobnost ljudi da zamisle sreću osim u obliku olakšanja, bilo od rada ili od patnje, suočava socijaliste sa ozbiljnim problemom. Dikens je mogao da opisuje jednu siromašnu porodicu kako se naslađuje pečenom guskom i da ih prikaže kao srećne; s druge strane, stanovnici savršenih univerzuma ne pokazuju ni trunku prirodne ljubaznosti iprilično su odbojni. Ali, mi svakako ne težimo svetu o kojem je pisao Dikens, niti bilo čemu sličnom što bi on mogao da zamisli. Cilj socijalista nije društvo u kojem sve na kraju dođe na svoje mesto zato što se ljubazni, stari gospodin umilostivi da dobaci parče ćuretine. Ono čemu težimo je društvo u kojem milostinja neće biti potrebna. Mi želimo svet u kojem će Tvrdica, sa svojim dividendama, i Mali Tim, sa svojom tuberkuloznom nogom, biti jednako nepojmljivi. Ali, da li to znači da je ono čemu težimo Utopija lišena svakog bola i napora? Uz rizik da kažem nešto što se urednicima Tribjuna neće ni malo dopasti, usuđujem se da kažem da pravi cilj socijalizma nije sreća. Sreća je uvek dolazila usput. Na osnovu svega što smo do sada naučili tako bi trebalo i da ostane. Pravi cilj socijalizma je bratstvo među ljudima.

To osećanje je veoma široko rasprostranjeno, iako se o tome obično ne govori, ili barem ne dovoljno glasno. Ljudi rizikuju svoje živote u ogorčenim političkim sukobima, ginu u građanskim ratovima ili bivaju mučeni u tajnim zatvorima Gestapoa ne zato da bi stvorili nekakav dobro zagrejani, klimatozavni, blistavo osvetljeni Raj već zato da bi živeli u svetu u kojem će ljudi biti braća, umesto što će varati i ubijati jedni druge. Takav svet bio bi samo prvi korak. Šta će biti dalje, ostaje da se vidi, a pokušaj da se to predvidi do u detalje može samo da unese zbrku.

Socijalistička misao treba da se bavi predviđanjem, ali samo u najširem smislu. Cilj se često samo nazire. U ovom trenutku, na primer, svet je u ratu, a ono čemu se teži je mir. A opet, taj isti svet ne zna šta znači mir, on o tome nema nikakvo iskustvo, osim možda u vreme Plemenitog Divljaka, ako je on ikada postojao. Svet teži nečemu što jedva nazire i što jedva može da artikuliše. Ovog Božića hiljade ljudi iskrvariće na smrt u snegovima Rusije ili se udaviti u ledenim morima ili će kidati jedni druge na komade na močvarnim pacifičkim ostrvima. Napuštena deca tumaraće u potrazi za hranom kroz ruševine nemačkih gradova. Učiniti tako nešto nemogućim izgleda kao dobar cilj. Ali, ići u detalje, u priči o tome kako bi jedan miroljubivi svet trebalo da izgleda, nešto je sasvim drugo.

Photo: www.lib-art.com

Skoro svi tvorci Utopija podsećaju na čoveka koji pati od zubobolje, pa misli da je sreća kada zub ne boli. Oni bi da stvore savršeno društvo neprestanim ponavljanjem i produžavanjem nečega što ima vrednost samo zato što je kratkotrajno. S jednog šireg stanovišta moglo bi se reći da je put kojim bi čovečanstvo trebalo da krene jasno naznačen, da je opšta strategija poznata, ali da detaljna proročanstva nisu nešto čime bi trebalo da se bavimo. Svako ko pokušava da zamisli savršenstvo samo otkriva sopstvenu ispraznost. To je bio slučaj čak i sa tako velikim piscima kao što je Svift, koji je umeo da tako dobro ispraši biskupa ili političara, ali koji nas u pokušaju da opiše nadljudsko ostavlja u uverenju da čak i smrdljivi Jahui imaju pred sobom više mogućnosti za napredak nego plemeniti Huinhmi.

*Objavljeno pod pseudonimom John Freeman, u Tribune, decembra 1943., prijevod Aleksa Golijanin; prenosimo sa sajta Stocitas

**************************************************************

///////////////////////////////////////////////

 

Tajni sastojak je ljubav

 

 

****************************

 

Antifašistički front žena u socijalističkoj transformaciji
                                                    

Antifašistički front žena u socijalističkoj transformaciji

Centar za društvenu analizu organizuje tribinu „Antifašistički Front Žena: Unutar socijalističke transformacije društva“, koja će se održati 25.aprila na ...

 

****************************

Stati na put govoru mržnje na internetu
                                                    

Stati na put govoru mržnje na internetu

Govor mržnje na internetu značajno je smanjen, ali i dalje je prisutan kada se objavljuju vijesti o LGBT populaciji, kao i o manjinskim nacionalnim grupama, saopšteno je u srijedu ...

**********************
image

Mafijaši iz „Vijesti“ traže pare

Tužba protiv Vešovića i Radončića

image

Dosije marifetluka: Činjenice o Mišku Kesedžiji

Oličenje ološa koji drži moralne pridike

image

Pismo Stanka Subotića koje „Vijesti“ nisu smele da objave

Bezočna kampanja medijskih kriminalaca

 

**************************

Poruke ljubavi, bez mnogo pametovanja
                                                    

Dvojezični intervju: Bvana i Kandžija

Bvana: Pesma "Univerzalno (s)laganje" bukvalno govori: ljudi, manite se te mržnje. Ne možemo zauvek da prenosimo mržnju naših očeva i dedova, moramo mi da napravimo nešto da bi sutra naša ...                                                                                                
Kad je svet još bio mlad, a i mi s njim
                                                    

Kad je svet još bio mlad, a i mi s njim

Ako bolje pogledate period koji se veliča – bilo da su u pitanju četrdesete ili devedesete – najčešće ćete utvrditi da je onaj koji ga veliča tada imao sedam godina. ...

 

23.04.2014.

DOBRICA ĆOSIĆ I VOJISLAV KOŠTUNICA, ODGOVORNI ZA SPISKOVE

Pravda po dogovoru

Ćosić i Koštunica, odgovorni za spiskove

  
Genije: Miodrag Ćakić/Diskoteka 3D

I ja ću napraviti spisak i suštinsku odgovornost za famozni spisak (i sve buduće spiskove) upisati na raboše Ćosić Dobrice, pisca sa stanom u Beogradu, i Koštunice Vojislava, političara sa stanom u Beogradu i Belanovici. Ta dvojica su, svaki na svoj način i u svom domenu, od Srba napravili Hutue i Tutsije

Vidim u novinama da javni tužilac - kaže li se to tako po novom - poziva sve po spisku Naših da se izjasne osećaju li se ugroženima ili jok. Mene, zasad, iz javnog tužibabstva nisu zvali, a nadam se i da neće jer ne verujem da ću otići.

Neka me privode u bukagijama ako im baš trebam. Nisam sklon opstrukcijama „institucija pravne države“, ali vaistinu ne vidim smisao preslišavanja osoba pomenutih na spisku, osim ako u pitanju nije traganje za takozvanim olakšavajućim okolnostima, jer se većina propitanih izjasnila da se ne oseća ugroženo, bar ne više nego inače. Pa, ljudi moji, valjda je na tužiocu kao stručnom licu da proceni da li neki javni čin predstavlja ugrožavanje nečije bezbednosti, a ne da se oslanja na subjektivne procene osoba sa spiska. Šta sad? Da li to znači da optužnica neće biti podignuta ako se niko sa spiska ne bude osećao ugroženim? Jesam ja laik, ali meni ovaj postupak liči na uvođenje novog pojma u sudsku praksu - krivično delo po dogovoru.

Ja se recimo kao lice sa spiska ne osećam nimalo ugroženijim nego inače. Svi znamo, cenjeni publikume, da je spokojan život u Srbiji već decenijama stvar slučajnosti i sreće i da čovek može ograjisati a da nije ni na kakvom spisku. Ne bih da Naše oslobađam odgovornosti, ali držim da oni nisu pravi krivci. Oni su samo trapavi, zakasneli i pomalo naivni (nisu primetili nagli politički zaokret) operativci jedne ideologije koja je do juče bila državna i od države potpomagana, a pretpostavljam da su većina Našijenaca u doba njene trijumfalne pojave na javnoj sceni bili deca ili se nisu bili ni rodili. U tom smislu, i ja ću napraviti spisak i suštinsku odgovornost za famozni spisak (i sve buduće spiskove) upisati na raboše Ćosić Dobrice, pisca sa stanom u Beogradu, i Koštunice Vojislava, političara sa stanom u Beogradu i Belanovici.

Ta dvojica su, svaki na svoj način i u svom domenu, od Srba napravili Hutue i Tutsije. Ovi potonji se bar mogu tešiti činjenicom da su ih nasilno podelile i zavadile kolonijalne vlasti, dočim su nas Srbe zavadila pomenuta gospoda, naše gore listovi, doduše uz nesebičnu pomoć legije saslužitelja, ali i saslužitelji su - kao i Naši - sporedne ličnosti u ovoj priči, a mnogima je trebao posao, skener ili stan. Ta dva gospodina su - tvrdim to i nadam se da će mi potonja istorija (ako je uopšte bude) dati za pravo - bili prvi koji su Srbe i Srbiju sveli u granice svojih skudoumnih vizija, tačnije rečeno - halucinacija, onda to proglasili za „sabornost“, a sve što se nije uklapalo u taj jad i tu bedu proglasili izdajom. Budući da su pomenuta gospoda visoko iznad zakona, moje tvrdnje nikada neće biti sudski uglavljene, ali pravda je ipak na neki način (delimično) zadovoljena: jedan je, naime, celog života u zatvoru, a drugi celog života ima zatvor.

 

//////////////////////////////////////////////////////

***************************

 

Stati na put govoru mržnje na internetu
                                                    

Stati na put govoru mržnje na internetu

Govor mržnje na internetu značajno je smanjen, ali i dalje je prisutan kada se objavljuju vijesti o LGBT populaciji, kao i o manjinskim nacionalnim grupama, saopšteno je u srijedu ...

 

**********************

Poruke ljubavi, bez mnogo pametovanja
                                                    

Dvojezični intervju: Bvana i Kandžija

Bvana: Pesma "Univerzalno (s)laganje" bukvalno govori: ljudi, manite se te mržnje. Ne možemo zauvek da prenosimo mržnju naših očeva i dedova, moramo mi da napravimo nešto da bi sutra naša ...                                                                                                
Kad je svet još bio mlad, a i mi s njim
                                                    

Kad je svet još bio mlad, a i mi s njim

Ako bolje pogledate period koji se veliča – bilo da su u pitanju četrdesete ili devedesete – najčešće ćete utvrditi da je onaj koji ga veliča tada imao sedam godina. ...

 

****************************

Kultura
Riječ, knjiga, univerzum
                                            

Riječ, knjiga, univerzum

"Riječ - knjiga - univerzum" moto je pod kojim su u srijedu, 23. aprila, na Dan knjige, otvorena vrata za posjetitelje 26. Međunarodnog sajma knjige i učila, ...
Devet priča o problemu identiteta
                                            

Srđan Srdić: Devet priča o problemu identiteta

Ovu, drugu po redu Srdićevu zbirku priča sačinjava devet priča koje se bave problemom identiteta. Autor je za sinopsis ...
Rečnik za sve Rome Balkana?
                                            

Rečnik za sve Rome Balkana?

Alija Krasnići sakupio je i obradio više od 70. 000 reči i pojmova sa osnovama gramatike romskog jezika, ali je ostao bez državne potpore tokom rada i u izdavanju * ...

 

**************************

Česlav Miloš

Kleo si se da nećeš biti narikača

 

***************************

Pejzaži akademske Hirošime
                                                    

Sveučilišta u BiH: Pejzaži akademske Hirošime

„Mi kasnimo za onim što se dešava u Evropi i u organizacijskom i u znanstvenom smislu najmanje 20 do 30 godina. I ništa ne činimo da pokušamo da nadoknadimo to ...                                                                                                
Antifašistički front žena u socijalističkoj transformaciji
                                                    

Antifašistički front žena u socijalističkoj transformaciji

Centar za društvenu analizu organizuje tribinu „Antifašistički Front Žena: Unutar socijalističke transformacije društva“, koja će se održati 25.aprila na ...

 

 

**********************

Pred ugnjetavanjem i pljačkom, naš odgovor je život

***************************

 

Crkveni zbor izvodi jazz muziku
                                                    

Saksofon jerihonski: Crkveni zbor izvodi jazz muziku

Odgovor je: zbog književnog teksta. Kao što je kršćanstvo imalo usmene i pismene književne tekstove koji su formirali jaku ikonografiju, tako je i jazz našao svoje pripovjedače koji su pričama, romanima i drugim književnim formama ...

 

***************************

pornodične priče
Djeca droljastog društva
                                                    

Dragan Bursać: Djeca droljastog društva

Ovdašnje djevojčice samo i jedino mogu biti "drolje". One znaju da ovdje neće imati bilo kakav drugi poligon za samodokazivanje! U balkanskim gudurama, stanje "droljastosti" je postalo najljepši tinejdžerski period, ...                                                                                                
Gole na Fejsu ili pokrivene u Siriji
                                                    

Emir Imamović: Gole na Fejsu ili pokrivene u Siriji

Želja za „slavom“, za izlaskom iz anonimnosti i prelaksom u svijet „popularnih“, nije, naravno, produkt našeg vremena i društvenih mreža, ali njena masovnost jeste posljedica beznađa ovog doba u kojem ...

 

**************************

Teslin muzej je Marinkova bara

Matija Bećković

Teslin muzej je Marinkova bara

Sve najgore što su rekli o nama to su prvo čuli od nas. Istinu smo proskribovali i ućutkali, a laž učili u školi, objavljivali u novinama, utvrđivali na sudu. Ono ...

 

*********************************

Krađa i prekrađa

Dodikov Kum 1

*********************************                                                                                                                        

Prva akcija u Mačvi

**************************

Folk pobuna

Tamburanje Cece

 

**************************

Skupština Srbije

Maja Gojković na čelu parlamenta

 

*********************
image

Kadrovska zaostavština zločinačkog režima

Specijalno tužilaštvo - Tadićev osmi putnik

image

Analiza "registra žrtava" Državne komisije za tajne grobnice (2)

Proizvoljnosti i netačnosti u spisku za Beograd

image

Proces suočavanje sa zločinima iz devedesetih

Državna rampa negiranju genocida

image

Analiza "registra žrtava" Državne komisije za tajne grobnice (1)

Kako su dželati postali žrtve

 

*******************************

Poreklo malih stvari

e-novine.com - Poreklo malih stvari

 

*******************************
image

Vanvremeni intervju: Jon Sobrino, teolog oslobođenja i svećenik

Ubijaju nas jer smo na strani potlačenih

image

Intervju: Ron Haviv, fotoreporter

Fotografije koje su dokumentovale etničko čišćenje

image

Intervju: Marija Radoman, saradnica na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Neoliberalni sistem dvostruko opterećuje žene

image

Intervju: Roman Latković, čovjek koji je Tuđmanu pokazao srednji prst

Nisu me ubili, pa što ja sad tu glumim?

image

Pozajmljeni intervju: Damir Avdić

Svuda „demonstranti“, samo u BiH „huligani“

image

Pozajmljeni intervju: Adam Mihnjik

Jugoslavija se nije morala raspasti

 

23.04.2014.

KOSTI ABDULAHA I PETORICE SINOVA LEŽALE ZAJEDNO U TOMAŠICI

Identificirani ostaci devet Bošnjaka ubijenih kod Prijedora
Kosti Abdulaha i petorice sinova ležale zajedno u Tomašici
Namka i Emin Hegić na mjestu gdje im je ubijen muž i otac
FOTO: M. Dedić
Kosti Abdulaha i petorice sinova ležale zajedno u Tomašici

 

 

Kosti Abdulaha Hegića i njegovih pet sinova ekshumirani su iz Tomašice. Njihovi i ostaci  još tri civila identificirani su jučer su Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu.

Najmlađi Fikret

Zločinci su ih ubili 1992. godine na području Prijedora, naselja Bišćani i koncentracionog logora Omarska.

Najmlađa žrtva je Fikret Hegić. Imao je 17 godina kada je ubijen.

- Među identificiranima je šest članova porodice Hegić. Otac je ubijen u šezdesetoj godini života i pet sinova starosti od 25 do 40 godina. Svi su ekshumirani iz masovne grobnice Tomašica na području Prijedora - potvrdila nam je Lejla Čengić, portparol Instituta za nestale osobe BiH.

Osim Hegića, u Šejkovači su identificirana dva člana porodica Mrkalj i Pelak. Njihovi skeletni ostaci pronađeni su u Tomašici, dok je jedna žrtva ekshumirana iz masovne grobnice Hrastova Glavica na području Sanskog Mosta.

 

Na zajedničkoj dženazi ubijenim Bošnjacima Prijedora 20. jula će biti ukopano čak 28 Hegića. Ferid Hegić, jedini od preživjele braće, bivši logoraš Keraterma, koji danas živi u američkom gradu Denveru, doći će na posljednji ispraćaj petorici braće i ocu.

 

Namka Hegić, supruga ubijenog Ragiba, jučer je identificirala članove ove porodice. Došla je iz Njemačke kada joj je rečeno da su pronađene kosti njenog muža, svekra i četvorice djeverova. Na dan kada će im biti klanjana kolektivna dženaza, bit će tačno 22 godine od kada traga za njihovim kostima.

- Vratila se bol onog strašnog 20. jula 1992. kada su mi odveli muža. Bio je u najboljim godinama, njegove posljednje riječi bile su: „Čuvaj mi djecu." Čuvala sam ih i sačuvala pune 22 godine uz veliku žrtvu i Allahovu pomoć - ispričala je Namka Hegić, koja s rahmetli Ragibom ima četvero djece.

Kako su ih odveli

Sin Emin bio je 13-godišnjak kada je ostao bez oca. Slike očevog odlaska ne blijede ni danas.

- Kada su naoružani vojnici povikali: „Svi muškarci van", izišao sam i ja s ocem. Osjetio sam ogromni strah. Na to je jedan vojnik kazao: „Mali, u kuću", a isto je ponovio i otac. S prozora sam gledao kako ga odvode - sjeća se Emin, danas 35-godišnjak.

Pamti da su mu oca i komšiju Bujazida Hegića odveli na jednu, a četvoricu amidža i djeda Abdulaha na drugu stranu. Tog popodneva svi su ubijeni nedaleko od kuće u Bišćanima.

Imena ubijenih

Fikret (Alija) Hegić, rođen 1974.
Asuf (Abdulah) Hegić, rođen 1967.
Velid (Abdulah) Hegić, rođen 1964.
Vehid (Abdulah) Hegić, rođen 1960.
Ragib (Abdulah) Hegić, rođen 1955.
Vejsil (Abdulah) Hegić, rođen 1953.
Abdulah (Emin) Hegić, rođen 1932.
Fehim (Hamza) Mrkalj, rođen 1943.
Refik (Ibrahim) Pelak, rođen 1959.

 

//////////////////////////////////////////////////////

**************************

 

Zaplijenjena imovina dužnika prodata za 96.805 KM

Porezna uprava Federacije BiH danas je izvršila javnu prodaju zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika u Kantonalnim poreznim uredima Novi Travnik, Mostar i Sarajevo u ukupnoj vrijednosti od 96.805,00 KM, u cilju naplate dužnih javnih...

 

***************************

 

///////////////////////////////////////////////////////
****************************

 
************************

 

 

***************************

 

 

************************

 

**************************

 

 

Kakanjci traže doživotnu robiju za razbojnika Delića

Razbojnik Arnes Delić (22) nakon prikupljenih dokaza i dokumentovanja krivičnih djela, predat je Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona od strane službenika Policijske stanice Kakanj. Delić je priznao krivicu kao

 

***************************

 

 

 

23.04.2014.

PRIJAVE PROTIV ORGANIZATORA PROTESTA U FUNKCIJI PRIJETNjI

 

 Sejdić: Prijave protiv organizatora protesta u funkciji prijetnji              

Aida Sejdić
Aida Sejdić
***********************************
MUP Unsko-sanskog kantona podnio je prekršajnu prijavu protiv Aide Sejdić zbog organizovanja protestnog okupljanja, koje je bilo, kako su naveli u policiji, protivno odredbama zakona. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, ona komentariše prijavu, ali i prijetnje otkazima koje dobijaju članovi Bosanskog proljeća ukoliko i dalje budu učestvovali u protestnim okupljanjima.
 
RSE: MUP Unsko-sanskog kantona podnio je protiv vas prekršajnu prijavu zbog organizovanja 28. marta javnog okupljanja koje je bilo protestnog karakera, kako navode, protivno odredbama Zakona o javnom okupljanju u tom kantonu. Niste, kako tvrde u MUP-u, u zakonskom roku od četiri dana podnijeli zahtjev o održavanju protesta, pa mi recite razlog zbog čega niste.
 
Sejdić: Jedini problem je bio u tome što nismo na vrijeme prijavili te proteste - iako postoji u zakonu i odredba da se u vanrednim situacijama protesti mogu prijaviti i do 48 sati prije datuma okupljanja. Naši protesti su bili prijavljeni u tih 48 sati, s tim da nije bilo obrazloženja zašto nismo prijavili ranije. To je bila čista tehnička pogreška, ništa značajno - i nije bilo ni sa kakvom zlom namjerom.
 
RSE: Istovremeno vam je tada dozvoljeno održavanje skupa, ali su takođe najavili kako će podnijeti prekršajni nalog. Kako tu revnost policije komentarišete?
 
Sejdić: Svaka im čast što su tako brzi kada je procesuiranje demonstranata i onih koji organiziraju proteste u pitanju i iskreno se nadamo da će tako brzi biti i prilikom proscesuiranja ne samo prekršajnih nego i kaznenih prijava protiv onih koji su nas doveli u ovu situaciju i koji su, u principu, krivi za sve ove proteste i ovo što se dešava u zemlji, ne samo u protekla tri mjeseca nego u proteklih 20 i više godina.
 
RSE: Kako saznajemo, brojni su pritisci konkretno na Plenum građana u Mostaru. Da li je to slučaj i sa Bosanskim proljećem u Bihaću?
 
Sejdić: Ja ne mogu reći da se to dešava direktno, ali na neki način ovakve prekršajne prijave bi mogle zvučati ili podsjećati na te neke prijetnje kojima se ljudi žele preplašiti ili zaustaviti da ne izlaze na proteste u strahu da ne bi i oni dobili iste takve prekršajne prijave kakvu sam ja sada dobila, s tim da se ljudima po javnim ustanovama direktno prijeti otkazima ako izađu na proteste i ako ih se na protestima primijeti.
 
RSE: S obzirom na tešku ekonomsku situaciju, vjerujete li vi da će prijetnje koje pominjete ljudima koji su u Bosanskom proljeću uticati na to da će se manje angažovati?
 
Sejdić: Nažalost, to se svakako dešava jer zbog teške socijalne i ekonomske situacije ljudi se boje za svoju egzistenciju, boje se za svoju platu i iz tih razloga ne izlaze, iako ja uporno ponavljam - profesori su isto isprepadani jer im prijete po školama otkazima ako ih se vidi na protestima, ako izađu na proteste.
 
RSE: Plašite li se vi eventualnih prijetnji otkazom?
 
Sejdić: Ne plašim se. Nemam se čega plašiti, na kraju-krajeva, ja sam zaposlena do 30. 6. ove godine, tako da otkaz dobila sad ili kasnije, ja ću svakako ove godine ponovo na biro. Ali i ako je to cijena ove naše borbe, pa onda vrijedi i tu cijenu platiti, jer mislim da ovo što radimo sada vrijedi puno više od tih nekih dva mjeseca posla ili više. Jednom će doći red da pravda, pravo i istina dođu na najviše nivoe i da oni budu ti koje će voditi ne samo naš narod nego i političare koji budu vodili, koji budu sjedili u svojim foteljama i zastupali mišljenje i stavove svoga naroda.
 
RSE: S obzirom na vaš građanski angažman, plašite li se da nakom 30. juna možda nećete uspjeti dobiti neki posao?
 
Sejdić: Da mi je svejedno  - nije mi svejedno, ali opet ponavljam: ne želim da razmišljam o strahu, neću da me vodi strah, hoću da sve nas vodi želja za promjenom u cjelokupnom društvu, da nas vodi hrabrost, odlučnost i istrajnost u ostvarenju naših ciljeva i naših zahtjeva. Mislim da je to puno važnije - jer u strahu živimo već 20 godina.

 

//////////////////////////////////////////////////////

**************************

Ilustrativna fotografija

Čije je bh. nebo?

Bosna i Hercegovina ni 22 godine od osamostaljenja nema suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom. Umjesto BiH, nebo kontrolišu Hrvatska i Srbija, i to dobro naplaćuju, čak polovinu godišnje zarade, odnosno 15 miliona evra Dalje 

Kemal Hanjalić

Hanjalić: Oni bi da nas vrate u srednji vijek

Međunarodno priznati stručnjak i akademik Kemal Hanjalić u intervjuu za RSE uz ostalo kritički se osvrće na politiku bošnjačkih političara u BiH, te njihovo "dodvoravanje 'velikom bratu', ašikovanje sa Istokom i prizivanje otomanske nostalgije" Dalje 

Banjaluka

Audio Prebivalište u RS: Ukidanje aneksa o povratku

Prema odluci Vlade RS, za prijavu prebivališta trebaće priložiti dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu nad stambenim objektom. Ured visokog predstavnika odluku smatra zabrinjavajućom Dalje 

Dževad Karahasan

Karahasan: Umjesto politike mizerni šverc

Nema politike u BiH. To što se kod nas prodaje kao politika naprosto je mizerni šverc o kojem ne treba govoriti. Problem je u tome što ne vidim način kako švercere skinuti sa vlasti, kaže u intervjuu za RSE književnik i akademik Dževad Karahasan Dalje 

Aida Sejdić

Prijave protiv organizatora protesta u funkciji prijetnji

MUP Unsko-sanskog kantona podnio je prekršajnu prijavu protiv Aide Sejdić zbog organizovanja protestnog okupljanja, koje je bilo, kako su naveli u policiji, protivno odredbama zakona Dalje 


Ilustrativna fotografija

Vrijeme za knjigu

Na Međunarodni dan knjige i autorskih prava, 23. aprila, počinje, a trajat će do 28. aprila XXVI po redu Međunarodni sajam knjige. Mjesto koje po tradiciji okuplja izdavačku elitu iz regiona, ali i brojne učesnike iz čitavog svijeta. Tim povodom razgovarali smo sa Ajdinom Šahinpašićem, direktorom izdavačke kuće Šahinpašić, koja je organizator ovog festivala lijepe riječi.
Dalje
Ilustrativna fotografija

Sličnosti rata u BiH sa dešavanjima u Ukrajini

Vijesti koje svakodnevno dolaze iz Ukrajine, nikoga u Bosni i Hercegovini neće ostaviti ravnodušnim. Vratiće ih u nedavno prošlost, kada su na ulicama bh. gradova postavljene prve barikade, a nakon toga zapucali snajperi i granate
Dalje
Protesti u Sarajevu protiv vlasti u BiH, februar 2014.

Vlada FBiH: Pokušaj skupljanja političkih poena na privatizacijskim pljačkama

Vlada Federacije BiH je napravila listu sumnjivih privatizacija, na kojoj se nalazi 19 firmi, i zatražila od pravosudnih institucija da procesuiraju krivična djela počinjena tokom tog procesa
Dalje
Slobodan Loga

Loga: Ugroženo mentalno zdravlje građana BiH

Siromaštvo, nezaposlenost, posljedice rata koje nisu u potpunosti sanirane neki su od razloga te ugroženosti, a mislim da će potrajati dok se ekonomska kriza i sve skupa ne preokrene u nešto što bi građanima omogućilo bolji život, kaže bh. akademik Slobodan Loga
Dalje
Franjo Komarica

Uz uskršnju poruku i upozorenje: Sve manje katolika u RS

Opstrukcije povratka i provedba Aneksa VII u Republici Srpskoj traju od okončanja rata, a posebno prema građanima hrvatskog naroda, upozorio je banjalučki biskup Franjo Komarica
Dalje
Mirnes Kovač

Dok Beograd traži izlaz, Dodik igra ulogu ruskog vazala

Bh. analitičar i novinar, mr. Mirnes Kovač, čiji je tekst u Huffington Postu privukao pažnju zbog upozorenja da se „krimski scenario“ može ponoviti na Balkanu, za RSE kaže kako Moskva koristi Milorada Dodika
Dalje

Kurspahić: Prevod sa evropskog

Pažljivim iščitavanjem ono malo dokumenata i izjava o BiH, koliko se u Luksemburgu moglo čuti u sjeni mnogo kritičnije evropske zaokupljenosti krizom u Ukrajini, stiče se utisak kako su „optimizam i nova nada“ mogući samo u nekom lošem prevodu zaključaka s evropskog na bosanski
Dalje
Dejan Milošević

Milošević: Vratiti Ustav RBiH dok se ne izradi novi

Akademik Dejan Milošević, jedan od najpriznatijih fizičara na Balkanu, u intervjuu za RSE kaže da međunarodna zajednica treba podržati ljude koji znaju kako pravno i ekonomski riješiti ključne probleme u BiH
Dalje
Bh. političari Zlatko Lagumdžija, Mladen Bosić, Sulejman Tihić, Božo Ljubić, Dragan Čović i Milorad Dodik

Audio Predizbornim obećanjima su kratke noge

Bolji socijalni programi u BiH, promjene ustava, izbornog zakona, novi statut Grada Mostara, sve su ovo obećanja koja su ostala tek puste parole i četiri godine nakon opštih izbora. Od 1.600 obećanja koja su dale političke partije, oko pet odsto biće ispunjeno do kraja mandata
Dalje
Ilustrativna fotografija

Nejednakost roditelja pred sudom

Epidemija razvoda danas pogađa veliki broj bračnih zajednica. Kojem roditelju će, ako par ima zajedničku djecu, ona pripasti i kakvi će bitni daljnji obiteljski odnos, najbolnije je i najznačajnije pitanje nakon što bračne ljubavi nestane
Dalje
Christopher Taylor na sarajevskom koncertu, foto: Almin Zrno

Christopher Taylor: U Sarajevu se osjećam kao kod kuće

Jednog od značajnijih američkih pijanista Christophera Taylora publika je na koncertu u Sarajevu dočekala ovacijama. U razgovoru za RSE Taylor kaže, uz ostalo, kako je svirati pred publikom interesantna psihološka igra
Dalje
Aleksandar Stanković na promociji u Sarajevu

Stanković: Ne treba baciti koplje u trnje

Novinara i voditelj emisije "Nedjeljom u 2" Aleksandar Stanković u razgovoru za RSE govori o svojoj knjizi "Sto faca i Aca", koja je promovisana i u Sarajevu, a koja je subjektivni doživljaj autora emisije na događaje i ljude koji su obilježili ovaj dugogodišnji talk show
Dalje
Esad Duraković

Očekujem reaktiviranje februarskog bunta naroda

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dr. Esad Duraković u intervjuu za RSE kaže uz ostalo kako je Akademija nauka BiH šikanirana, te kako je međunarodna zajednica kreirala državu u kojoj je dogovor teško moguć
Dalje
Radnici Dite u štrajku

Radnici u stečaju

Prije nekoliko dana u Općinskom sudu u Tuzli su se pohvalili da su u prošloj godini riješili 60 slučajeva stečajnih postupaka, ali interesantno - nijedne firme čiji radnici već godinama prosvjeduju
Dalje
Zgrada državnih institucija BiH

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep

Smanjenja plata su “bacanje prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Sagovornici RSE kažu da se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti
Dalje
Mine iznad Mostara

Fotogalerija Mostar: Pronađene mine iznad naselja

Pripadnici Oružanih snaga BiH, na padinama brda Hum, tik iznad jednog od mostarskih naselja, posljednjih dana pronašli su dvije mine, te više komada neeksplodiranih ubojitih sredstava iz proteklog rata.
Dalje
Obilježavanje zločina u Ahmićima i Vitezu

Obilježena 21 godišnjica stradanja u Ahmićima i Trusini

Da se ne ponovi, da se ne zaboravi – ova poruka na ulazu u Ahmiće svjedoči o zločinu koji je ovdje počinjen nad stanovnicima tog sela. Muhamed Pezer izgubio je čak dvadeset sedmoro iz uže obitelji
Dalje
Rizah Pašalić

Roman Rizaha Pašalića prvi progovara o nastanku tajkuna u BiH

Knjiga "Stanari žute zgrade", promovisana u Sarajevu, ratni je roman namijenjen mlađoj generaciji i treba, uz ostalo, da nauči kako rat, pa tako ni mogući između Rusije i Ukrajine neće donijeti ništa dobro
Dalje
Adila Pašalić Kreso

Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH

Obrazovna politika koja se provodi u BiH je rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, kaže uz ostalo u intervjuu za RSE akademkinja Adila Pašalić Kreso
Dalje
Ilustrativna fotografija

Južni tok za BiH mačka u džaku

Većina političkih i ekonomskih analitičara u Bosni Hercegovini skeptična je oko početka izgradnje kraka gasovoda Južnog toka koji bi išao kroz RS. Malo toga u ovom trenutku zavisi od BiH, ističu oni
Dalje
Reportaža iz Đakovića

Fotogalerija Đakovići - selo bez žena, djece i struje

Iako je od završetka sukoba u BiH prošlo 19 godina, Đakovići kod Novog Travnika još uvijek nisu dobili struju. Betonski stupovi i kabeli postavljeni su na samo 700 metara od sela. Ovo je jedino selo u BiH bez struje, djece i žena
Dalje
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Brine li neko za zaposlene u Zemaljskom muzeju?

Prošlosedmične izjave ministra Kaplana da niko neće isplatiti plate radnicima Muzeja jer ovu instituciju drže zatvorenom duže od godinu i po dana – potvrđuju, kako su radnici naveli, njihov stav zašto su odlučili zatvoriti Muzej za javnost.
Dalje
Mladić u sudnici 15. travnja 2014.

Audio Odbačen Mladićev zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja

Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea odbacilo je utorak zahtjev obrane - za oslobađanjem Ratka Mladića, na polovici suđenja
Dalje
Božidar Matić

Doći će vrijeme kad ni MMF neće pokrivati budžetske rupe

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić u intervjuu za RSE kaže da je izlaz iz krize u bh. društvu katarza, te upozorava da niko ko ima mnogo novca ne dolazi u BiH
Dalje
Stari grad u Mostaru

Multimedija Manji broj turista u Mostaru

Prve grupe stranih i domaćih turista već se mogu vidjeti u mostarskom Starom gradu, mada ljudi koji žive od prodaje gostima kažu da je broj onih koji pohode Stari most i staro gradsko jezgro Mostara manji nego prethodnih godina
Dalje
Više tekstova

 

23.04.2014.

ČIJE JE BH. NEBO?

 

 Čije je bh. nebo?              

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
*********************************
Bosnu i Hercegovinu dnevno preleti oko 1.100 aviona. Prosječno za uslugu kontrole kompanije plaćaju oko 300 eura po letu. Godišnje, to je 30 miliona eura, no BiH uzima godišnje samo polovinu. Razlog je što ta država ne kontroliše svoje nebo, najviše zbog političkih nesuglasica u toj zemlji. Novi rok da to i ostvari je oktobar ove godine, no, kako se spekuliše, i on će biti probijen za mart 2015. Razlozi su, kako navode dobro upućeni, unutrašnje i vanjske prirode.
 
Bosna i Hercegovina ni 22 godine od osamostaljenja nema suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom. Umjesto BiH, nebo kontrolišu Hrvatska i Srbija, i to dobro naplaćuju. Na godišnjem nivou za tu uslugu, od 30 miliona eura, bosanskohercegovačke komšije uzimaju polovinu, a preostalih 15 miliona odlazi u Sarajevo kao kompenzacija za korištenje vazdušnog prostora.

Bosna i Hercegovina je zadala rok do oktobra ove godine da u potpunosti preuzme kontrolu nad svojim nebom, no analitičar Damir Miljević sumnja da će se to stvarno i desiti.

 
Damir Miljević
Damir Miljević
“Ja imam lično utisak da neko u Bosni i Hercegovini ne želi da ostavi Hrvatsku i Srbiju bez tog finansijskog kolača i da je u tome čitav problem, jer sva objašnjenja vlasti o tome zašto još nismo preuzeli kontrolu leta nad svojim nebom ne piju više vode", kaže Miljević.

To što Bosna i Hercegovina nije u stanju da se osposobi kako bi kontrolisala nebo, zbog čega gubi 15 miliona eura, za ovdašnje predstavnike vlasti i nije neki problem. Nadležni ministar u državnoj vladi Damir Hadžić kao svoj najveći uspjeh navodi to što su ukinute entitetske direkcije za kontrolu vazdušnog saobraćaja i formirana državna:

„I na nivou jedinstvene, državne agencije kroz Ministarstvo komunikacije i transporta prvi put u ovoj oblasti vodimo jednu, jedinstvenu politiku kontrole zračnog prostora.“ 

Hadžić je optimističan i kada su u pitanju rokovi za preuzimanje bosanskohercegovačkog neba:

„Rok za preuzimanje tog tzv. srednjeg sloja je oktobar 2014., a krajnji rok za preuzimanje onoga gdje se vodi najveći broj operacija, 80 posto operacija je na tzv. gornjem sloju, to nije stvar preuzimanja stola na pijaci.“

Kontrolni toranj za ukras

To da se ne preuzima sto na pijaci i da je preuzimanje neba ozbiljan posao kojem još uvijek, čini se, BiH nije dorasla, pokazuju i navodi pojedinih medija kako će  Državna agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi ponovo probiti rok za preuzimanje kontrole nad donjim slojem vazdušnog prostora iznad BiH. Prema istom izvoru, umjesto oktobra, novi rok je mart 2015. Nešto ranije, Omer Kulić, predsjedavajući Vijeća Agencije, je najavio da teškoće postoje i iznutra i izvana.

„Najveći su nam problem objektivno susjedi, tim prije što nemamo adekvatnu podršku s njihove strane da bismo taj posao i proces završili do kraja. Mora biti jasno da oni silne novce uzimaju i da im nimalo nije u interesu da Bosna i Hercegovina svoj posao završi i počne te svoje novce da uzima. Naravno da postoji određeni broj ljudi koji 'pušu u tom smjeru', tako da imamo problema i unutar Bosne i Hercegovine u realizaciji poslova koji treba da se završe", navodi Kulić.

Za sistem kontrole leta do sada je potrošeno 27 miliona eura. Prije osam godina završen je i kontrolni toranj u Banjaluci, kada je u izgradnju i opremanje uloženo oko tri miliona eura. No na namjenu toranj još se čeka i trenutno služi samo za kontrolu prilaznih letova.

„Svi građevinski objekti su završeni. Sva oprema je instalirana i testirana u tim objektima. Većina kadrova je odškolovana“, pojašnjava Aleksandar Lalić, iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Uprkos ovim podacima, u Državnoj agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi ističu kako Bosna i Hercegovina nije ni približno spremna da bi preuzela svoje nebo. Obuku je završilo 35 od 54 kontrolora leta, koliko je potrebno, a iako je kupljena oprema, Damir Ćopić, vršilac dužnosti zamjenika direktora, navodi:

„Oprema jeste kupljena, to je tačno, međutim, sva oprema nije testirana, a pogotovo nije uvezana sa susjednim kontrolama letenja. Vi da biste mogli raditi, možete vi sve sami nabaviti, ali morate sa susjedima to sve uvezati, isprobati, testirati, pa tek onda početi raditi.“

Sve i da se tehnički dio posla obavi do oktobra, problem ostaje imenovanje direktora i dva zamjenika u Agenciji za kontrolu letenja. Na upravnim funkcijama sada su vršioci dužnosti. Da se radi o kadrovsko-političkoj borbi za prevlast nad budućim prilivom milionskih sredstava od kontrole neba, pokazuje i posljednja sjednica Vijeća ministara BiH. Tačka koja se odnosila na popunjavanje 150 upražnjenih radnih mjesta u Agenciji je povučena sa dnevnog reda, jer entiteti nisu postigli dogovor o kadrovima koji će te pozicije zauzeti.

 

/////////////////////////////////////////////////////

******************************

 

Kemal Hanjalić 

Hanjalić: Oni bi da nas vrate u srednji vijek

Međunarodno priznati stručnjak i akademik Kemal Hanjalić u intervjuu za RSE uz ostalo kritički se osvrće na politiku bošnjačkih političara u BiH, te njihovo "dodvoravanje 'velikom bratu', ašikovanje sa Istokom i prizivanje otomanske nostalgije"

 

*****************************

 

Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić tokom razgovora, 22. april 2014. 

Vučić novi mandatar, Nikolić mu ne bi bio u koži

Novi kabinet praktično neće imati opoziciju u parlamentu, ali analitičari ocenjuju da će politička sudbina Aleksandra Vučića zavisiti od toga hoće li preživeti izuzetno bolne i nepopularne reforme i rezove koje je najavio

 

***************************

 

Joe Biden i Arseny Yatseniuk 

Turchynov pozvao na obnavljanje akcije protiv separatista

Privremeni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turchynov pozvao na obnavljanje "antiterorističke" operacije na istoku, istog dana kada je američki potpredsjednik Joe Biden u Kijevu obećao ekonomsku pomoć ukrajinskim vlastima

 

****************************

 

Vlada Kosova, ilustrativna fotografija 

Osnivanje Specijalnog suda: Vlada Kosova usvojila nacrt zakona, na redu Skupština

Iz srpske zajednice rekli su da osnivanje ovog suda predstavlja pomoć pravosuđu i društvu da se izbori sa najtežim i najosetljivijim slučajevima koje je Marti naveo u svom izveštaju

 


Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 04/2014 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18545526

Powered by Blogger.ba