Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.06.2018.

RESETOVANJE ODNOSA VELIKIH SILA : SAMIT TRUMPA I PUTINA U JULU U EVROPI?

Resetovanje odnosa velikih sila : Samit Trumpa i Putina u julu u Evropi?


Mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, prenose da je u toku planiranje samita predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.

Očekuje se da će sastanak biti održan tokom Trumpove posjete Evropi narednog mjeseca. Dvojica lidera mogla bi da se sastanu prije samita NATO-a od 11. do 12. jula u Briselu ili poslije Trumpove posjete Britaniji dva dana kasnije.

Bijela kuća je u srijedu veče odbila da komentariše izveštaje o samitu, dok se na zahtjev Glasa Amerike za komentar nije odazvao ni Savjet za nacionalnu bezbjednost.

Putinov portparol Dmitrij Peskov takođe nije u četvrtak želio da komentariše eventualni sastanak Putina i Trumpa, ali je rekao da se očekuje će savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton naredne nedelje posjetiti Rusiju da bi sa ruskim zvaničnicima razgovarao o pripremama.

Mjesto susreta nije objavljeno, ali nekoliko stranih medija ranije je prenijelo da bi predsjednici SAD i Rusije mogli da se sastanu u jednoj od evropskih prijestonica posle samita NATO-a, moguće u Beču.

Trump je početkom mjeseca izrazio zainteresovanost za obnovu Putinovog imidža na svjetskoj sceni. Na samitu G7 u Québecu, američki lider rekao je da bi Rusija ponovo trebalo da bude primljena u grupu najrazvijenih zemalja. Rusko članstvo suspendovano je posle aneksije Krima 2014. godine.

(Kliker.info-Glas Amerike)

22.06.2018.

ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA: MARINKO CAVARA NAJAVIO BLOKADU, PREDLAGACI TVRDE DA KRSI DEJTON I ZLOUPOTREBLJAVA POLOZAJ

ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA: Čavara najavio blokadu, predlagači tvrde da krši Dejton i zloupotrebljava položaj

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara najavio je da neće potpisati ukaz o proglašenju Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, čime će onemogućiti njegovo stupanje na snagu


On je u izjavi za N1 kazao da ovo zakonsko rješenje u sebi sadrži

negiranje odluke Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", te negiranje Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma.

 

"Ja sam preuzimajući dužnost dao prisegu da ću poštivati Ustav, poštujući legitimitet i zakonitosti - ovaj zakon ne može doživjeti proglašenje, on znači negiranje institucija BiH", rekao je, između ostalog, Čavara.

 

Mogućnost da će aktuelni predsjednik FBiH blokirati Zakon nepotpisivanjem ukaza o njegovom proglašenju ranije su za Vijesti.ba komentarisali predstavnici stranaka predlagača ovog zakonskog rješenja. 

 

"Ako se to desi, Čavara bi time prekršio svoje ustavne ovlasti i to bi poprimilo jednu sasvim drugu dimenziju", smatra šef Kluba poslanika SDA u Parlamentu FBiH Ismet Osmanović.

 

Poslanik SDP-a BiH u federalnom Parlamentu Damir Mašić rekao je da je predsjednik FBiH dužan potpisati svaki akt koji je uredno prošao parlamentarnu proceduru i koji je u istovjetnom tekstu usvojen u parlamentarnoj proceduri.

 

"Niti Čavara, niti bilo koji pojedinac ma koju dužnost da obavlja, nema diskreciono pravo da procjenjuje šta se njemu sviđa ili ne, pa da to potpisuje ili ne potpisuje", poručio je Mašić.

 

Ukoliko, pak, Čavara ne potpiše, to će, prema Mašićevim riječima, predstavljati klasičnu zloupotrebu položaja, što je krivično djelo. 

 

"Takođe, takvo djelovanje, između ostalog, bilo bi i opstruisanje implementacije Dejtonskog sporazuma, jer se onemogućava funkcionisanje vlasti. S te strane, tu bi bilo posla za Tužilaštvo, ali i za visokog predstavnika. Vjerujem da je Čavara dovoljno razuman i pametan da se neće upustiti u takvu avanturu, jer u konačnici, on bi jedini bio žrtva i kolateral. Ne bi to bili ni HDZ BiH niti Dragan Čović, već bi Čavara lično odgovarao za takve svoje postupke", zaključio je Mašić. 

 

S druge strane, šef Kluba HDZ-ovih poslanika u Parlamentu FBiH Jozo Bagarić mišljenja je da su svi hrvatski politički zvaničnici dužni štititi interese naroda kojeg predstavljaju. 

 

Prema njegovim riječima, tvrdnje da je zakon u skladu sa Ustavnom BiH i presudom u slučaju "Ljubić", samo su tumačenja predlagača. 

 

"Ali odgovorne institucije će dati konačan sud o tome je li ustavan ili ne. Što se tiče mogućih mehanizama, to je za nas Hrvate iznimno bitno, i svi dužnosnici su dužni štititi interese hrvatskog naroda. Svi mogući pravni aspekti moraju biti zadovoljeni i svako na svojoj funkciji je dužan da, poštujući Ustav, štititi interese hrvatskog naroda", kazao je Bagarić.

 

(Vijesti.ba) 

22.06.2018.

SVEDJANIN IZ BOSNE: JESENKO SELIMOVIC ZATRAZIO DA SE EVROPSKA KOMISIJA O GRADNJI PELJESKOG MOSTA OCITUJE PRED PARLAMENTOM

ŠVEĐANIN IZ BOSNE: Jesenko Selimović zatražio da se Evropska komisija o gradnji Pelješkog mosta očituje pred Parlamentom

Napomenuo je i da granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske još uvijek nije utvrđena na dijelu gdje je planirana gradnja mosta


Evropska komisija izjasnit će se uskoro pred Evropskim parlamentom


o gradnji Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Malostonskom zaljevu.

 

Švedski zastupnik u Evropskom parlamentu Jesenko Selimović zatražio je da se EK izjasni o gradnji Pelješkog mosta, napominjući da granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske još uvijek nije utvrđena na dijelu gdje je planirana gradnja mosta.

 

Hrvatske ceste su u januaru i službeno objavile da je pobjednik na natječaju kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Ukupna vrijednost projekta je oko 526 miliona eura s uračunatim PDV-om. Kineski konzorcij se u ponudi obvezao da će most biti završen u roku 36 mjeseci, odnosno 2021. godine. EU sufinansira 85 posto od tih sredstava.

 

S druge strane, dio eksperata ističe kako je gradnja Pelješkog mosta nelegalna, jer Bosna i Hercegovina nije dala zeleno svjetlo za taj projekt. Izgradi li Hrvatska taj most, upozoravaju eksperti, Bosna i Hercegovina će izgubiti jedini izlaz na otvoreno more, iako na to kao država ima pravo prema UN-ovoj konvenciji o pravu mora.

 

(NAP)

22.06.2018.

AHMED LINDOV: JAVNI ANGAZMAN POMAZE DOMOVINI

21.06.2018.

MIGRANTI POSVADJALI POLITICARE U BiH

21.06.2018.

ZASTO SU GRADJANI SRBIJE I CRNE GORE PRVI U EVROPI PO NAORUZANJU?





Sa međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme, Beograd, fotoarhiv

////////////////////////////


21.06.2018.

DODATNO PITANJE: EVROPSKA KOMISIJA NE PRIZNAJE PRINCIP TZV. "KONSTITUTIVNOSTI NARODA"

DODATNO PITANJE: Evropska komisija ne priznaje princip tzv. "konstitutivnosti naroda"

Evropska komisija dostavila je jučer dodatna pitanja u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Dodatna pitanja čine 20% pitanja iz Upitnika dostavljenog u decembru 2016. godine


Piše: Nihad Hebibović



Među brojnim pitanjima koja su stigla na bosanskoheregovačku adresu je pitanje o pravnoj osnovi takozvanog principa "konstitutivnosti naroda" i njegove usklađenosti sa principom jednakosti svih građana te pravnom stečevinom Evropske unije.
 
"Šta je pravna osnova za princip 'konstitutivnih naroda' i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU?", stoji između ostalog u dodatnim pitanjima.
 
Dakle, iz Evropske unije, odnosno iz Evropske komisije izražavaju svojevrsnu zbunjenost terminom koji uopće nije dio evropske pravne stečevine, dok Bosna i Hercegovina istovremeno želi postati članica EU.
 
Jasno je da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", to ne može postati, niti je taj sovjetski princip po bilo kojoj osnovni spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek  jedan glas...
 
Uostalom, i samim presudama Evropskog suda za ljudska prava, konkretno Evropski sud za ljudska prava u predmetu ZORNIĆ protiv BOSNE I HERCEGOVINE je termin "konstitutivnih naroda" označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir. Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić.
 
"U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i 'etničkim čišćenjem' (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na 'konstitutivne narode' kako bi se osigurao mir".
 
Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.
 
"Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine".
 
Podsjećamo, Azra Zornić je tužila BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Postupak je trajao devet godina i konačno u julu 2014., presuđeno je u njenu korist. Zornić, Bosnu i Hercegovinu nije tužila ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (slučaj Pilav) niti kao pripadnica Ostalih (slučaj Sejdić-Finci), nego kao građanka Bosne i Hercegovine, kojoj je kao građanki onemogućeno pravo kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
 
Svojom presudom Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je delegitimizirao princip tzv. konstitutivnosti naroda, uz to dajući obrazloženje da je on nametnut uslijed sukoba obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, te se na njega pristalo kako bi se osigurao mir.
 
Okolnosti pod kojima se pristalo na "konstitutivne narode" više nisu važeće, što je uostalom mišljenje Evropskog suda za ljudska prava, te se mora pristupiti uspostavljanju demokratskog uređenja.

 

Uspostavljanje demokratskog uređenja i de facto i de iure znači ukidanje nametnute diskriminacije kroz postojanje "konstitutivnih naroda". Takva vrsta diskrmininacije ne postoji nigdje u zemljama članicama Evropske unije, upravo zbog toga što u ustavnopravnom poretku Evropske unije ne postoje "konstitutivni narodi" kao politička posljedica činjenja genocida i etničkog čišćenja.
 
Presuda Evropskog suda za ljudska prava, ne samo da kaže da se na konstitutivnost naroda više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Prema tome, dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda", manje je pitanje a više jasna sugestija.
  
(Vijesti.ba)

21.06.2018.

PROF.DR. SENADIN LAVIC : STA DANAS ZNACI "KONSTITUTIVNOST NARODA" SPRAM KONSTITUTIVNOSTI GRADJANA?

21.06.2018.

EMIR SULJAGIC : RAT ZA INTERPRETACIJU RATA

Emir Suljagić : Rat za interpretaciju rata


U pitanju je rat za interpretaciju. Kada se početkom prošlog mjeseca predsjednički kandidat Naše strankeBoriša Falatar, susreo sa izvjesnim Zvonkom Vidovićem, „časnikom“ HVO-a, o kojem je cijeli niz medija, uključujući i InfoRadar, objavio komprimitirajuće dokumente, prvo su kao i obično nastradale činjenice.

Piše : Emir Suljagić (Inforadar)

Činjenica je da je Vidović bio „časnik“ HVO i to onog njegovog dijela koji je bio odgovoran za koncentracione logore – Vojne policije. Činjenica je da se njegov potpis nalazi na dokumentima, objavljenim i javno dostupnim, kojima se „daje saglasnost“ za korištenje hercegovačkih nehrvata nelegalno zatočenih u Heliodromu, između ostalog, za kopanje grobnica.

Činjenica je da je Vidović danas istaknuti član organizacije HNSparadržavne po svim karakteristima, koja pretenduje da bude tzv. Herceg-Bosna u sjeni. I ništa od toga što je objavljeno ni sam Vidović nije demantovao ili osporio.

REVITALIZACIJA “HERCEG-BOSNE”

Ali, ništa od toga nije bilo relevantno. Jer, medijska bitka koja je usljedila nije bila bitka za činjenice, nego za interpretaciju. Kompletan medijski eko-sistem HDZ-a, od stranačkih medijskih organa HDZ-a, poput Dnevnika i Poskoka, do normalizatora hercegbosanskih vrijednosti, od analitičara na budžetima, do tobožnjih profesora na sveučilištima i univerzitetima od Mostara do Sarajeva, imali su problem sa – interpretacijom. Hercegbosanski komentarijat godinama pokušava detoksikovati, asanirati i vratiti u upotrebu ne samo ime nego i vokabular, jezik i ideologiju tzv. Herceg-Bosne.

Problem, dakle, nije bio u činjenici zločina koji su počinjeni u Heliodromu; niti u tome ko je ili ko bi za njih mogao biti odgovoran. Problem je u tome što je cijeli niz medija okarakterisao, a potom i ostatak javnosti tu karakterizaciju prihvatio, Heliodrom kao „koncentracioni logor“.

Foto: Koncentracioni logor “Heliodrom”

Bez obzira na uporište, pravosnažno i pravosudno utvrđeno, u jurisprudenciji međunarodnih i domaćih sudova, bez obzira na to što nema ni trunke dileme da su logori tzv. Herceg-Bosne služili istrjebljenju hercegovačkih nehrvata, rat za interpretaciju zločina koja je Hrvatska Franje Tuđmana počinila na teritoriji naše zemlje bijesni kao rijetko kada ranije.

Objavio/la haler u 16:48, 0 komentar(a), print, #

21.06.2018.

DRAGAN BURSAC: DOKTOR ZA ODLIV HRVATA

Dragan Bursać: Doktor za odliv Hrvata


«…Vani, na hodniku, među fotografijama počasnih doktora, i ona je Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga. Uvjerena sam da Draganu Čoviću među njima nije mjesto…»

 

Ovo je prije mjesec dana rekla pred Senatom profesorica Đurđica Čilić, pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, inače rođena u Livnu. Ako neko zna zbog čega u ljudskim kategorijama Dragan Čović ne može biti ne počasni profesor, nego bilo šta u javnoj sferi, onda je to profesorica Čilić. Dabome, bila je u manjini, vrlo lako je preglasana, a njene opaske na skaradni politički život Dragana Čovića usisalo je nepregledno carstvo interneta.

Akademska sprdnja u Zagrebu

A za one koji ne znaju, Čovića je za počasni doktorat predložio rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras. I to biranim riječima:

Hrvati iz BiH bili su izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj, a vjerojatno će tako biti u budućnosti. Stoga je važno da Hrvatska, ali i odgovarajuće hrvatske institucije prepoznaju nositelje pozitivnih pomaka za Hrvate u BiH i da im na svim potrebnim razinama dadu potporu

Pa tako od danas imamo 99. počasnog doktoranda, našeg i vašeg Čović Dragana. Andrej Plenković je prisustvovao opskurnoj ceremoniji, čime je dao puni legitimitet ovoj ujdurmi i od strane državnog čelništva Republike Hrvatske. Ujdurmi koje se ponajprije treba zastidjeti rukovodstvo Sveučilišta. Ali, kako je obraz-đon i kako su ljudi poput profesorice Čilić rijetki, ujeo vuk magare. Preciznije, okitio se Čovke lentom. Do sada je iz akademskih krugova reagovao  Jurica Pavičić – pisac, sveučilišni profesor, filmski kritičar, publicist i jedan od najuglednijih novinara u Hrvatskoj, koji je u znak protesta javno i demonstrativno ponudio vratiti svoj doktorat.

Dakle, da razjasnimo na početku, NIJE Dragan Čović akademik, kako ga zaziva rektor Boras zato što je otkrio kako se tretiraju kancerogene ćelije u ljudskom tijelu. Nije odogonetnuo kvadraturu kruga, niti je smislio najbolji način borbe protiv globalnog zatopljenja. Jer da jeste, vjerovatno bi bio negdje u bijelom svijetu, radio na vrhunskom sveučilištu i teško da bi došao na ceremoniju ustoličenja među hrvatski akademski vrh.

Nekoliko razloga za doktorat

Dragan Čović je punokrvni savremenik i nasljednik politike jastrebova Herceg-Bosne, istih onih koji su osuđeni za Udruženi zločinački poduhvat. Dragan Čović je za vrijeme rata bio direktor mostarskog «Sokola», iste one firme koja je nedostatak zaposlenih namirivala zarobljenim Bošnjacima, koji su kao roblje radili u istoj. Pa je onda vrlo moguće da je Dragan zaradio svoju titulu u sociološkoj akciji sa kraja 20. vijeka u kojoj se zarobljeni ljudi pretvaraju u robove. Nekažnjeno je prošao za ovo. Zapravo, nagrađen je kako se čini.

Ili je možda Dragan Čović dobio tiulu doktora nauka zato što se bez kazne izvukao iz tri sudska spora. Podsjetimo, jedan je vezan za organizovani privredni kriminal, primanjem mita od vlasnika firme Lijanović , za što je prvostepenom presudom osuđen na pet godina zatvora. Na drugostepenom sudskom postupku presuda je ukinuta. Drugi sudski proces, 2009. godine, pokrenut je optužbom koja Čovića tereti za privilegovanje određenih osobama u kupovini nekretnina. Treći put je optužen 2010. godine, za zloupotrebu položaja u prenosu duga Hrvatske pošte i telekoma na privatne firme.

Ni u jednom od tih procesa Čović nije osuđen. Bravo, majstore! To se zove pravno-finasijski slalom. Tako se vozi i država i društvo i narod i pravosuđe. A ne kao Mamić u hrvatskoj, naivno i bukački. Zato je Dragan Čović počasni doktorand, a Maminjo se slika sa BIH ličnom kartom. I o ovome je profesorica Čilić pisala, ali je dabome ostala tek prazna priča.

Ili je možda Dragan Čović dobio titulu počasnog doktora zato što u koaliciji sa Miloradom Dodikom planira od Bosne i Hercegovine, nefunkcionalne državne prćije napraviti još nefunkcionalniju državnu prćiju? Ne zaboravite u kantonima u kojim stoluje Čovićev HDZ do prije nekoliko dana srpski narod nije imao potpunu konstitutivnost. I da su se pitali Čović i Dodik, ostali bi Srbi građani trećeg reda. E, ako to nije za počasni doktorat u očima ovakvog Senada na Sveučilištu, onda ne znam šta je.

Mali mu je ovaj doktorat

Biće da je od svega pomalo. Čović je izbjegao ruku Haaga, izbjegao je terazije domaćih privrednih sudova, kao svaki «pravi ‘Rvat» radi na rastakanju BiH, a Srbe odavno tretira kao nekonstitutivan narod na «svom» dijelu teritorije. Pa to je vlažni san svakog pravog hrvatskog nacionaliste. Dragan Čović je ikona kojoj je jedan ovakav doktorat malo, premalo.

Ne treba smetnuti sa uma činjenicu da on to sve radi sa mjesta člana predsjedništva BiH, pa se kad god stigne posere na ovu funciju. Evo i sada će na konto iste za pare BiH poreskih obveznika otići u Rusiju na Mondijal da navija za Hrvatsku protiv Islanda. Pa ako to nije za doktorat, ma kakav doktorat, za Nobela, opet ne znam šta je?!

Na kraju, ne manje bitno, Dragan Čović, poput Mojsija skreće vodene tokove. U njegovom slučaju to je rijeka Radobolja, čiji tok je promijenjen kako bi Draganova hacijenda imala bolji pogled. A ako hoćete vidjeti hacijendu, ne dao vam Bog. Možete je vidjeti iz mostarske bolnice, koja je arhetip domaćeg zdravstva na samrti. Gluho bilo, dok umirete možete odmarati pogled na hacijendi i iskrivljenoj Radobolji. Opet za doktorata.

Hrvatsko roblje

«Hrvati iz BiH bili su izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj, a vjerojatno će tako biti u budućnosti», kaže rektor Maras. I u pravu je. I ono malo Hrvata koji su ostali sa ono malo Srba i Bošnjaka, Draganovom politikom će dostojanstveno pobjeći prvo za Hrvatsku, pa onda za treće zemlje.

Dragan Čović je za vrijeme rata držao Bošnjake kao roblje, a onda je prešao na svoj narod. Samo sada eksportuje jeftinu radnu snagu za Hrvatsku. Oslušnite samo konobare na jadranskoj obali. I to je djelo jednog doktora. Počasnog doktora.

No, sve se čini da će Dragan Čović nastaviti da jaše i nakon izbora i zdravu pamet i narod, prije svega hrvatski. Pa se nemojte začuditi još kojoj tituli.

A šta ćemo sa ostalim počasnim doktorandima poput Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga…Ma svi bi oni kod Dragana u «Soko» na neplaćeni rad.

Dragan Bursać (Buka)


Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 06/2018 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
56375694

Powered by Blogger.ba