Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.04.2014.

PREDIZBORNIM OBEĆANjIMA SU KRATKE NOGE

 

Predizbornim obećanjima su kratke noge              

Bh. političari Zlatko Lagumdžija, Mladen Bosić, Sulejman Tihić, Božo Ljubić, Dragan Čović i Milorad Dodik
Bh. političari Zlatko Lagumdžija, Mladen Bosić, Sulejman Tihić, Božo Ljubić, Dragan Čović i Milorad Dodik
*********************************
Od gotovo 1.600 različitih obećanja koja su dale političke partije, oko pet odsto ili njih osamdesetak biće ispunjeno do kraja mandata. Ostala imaju malu ili nikakvu šansu, ocjena je istraživanja Istinomjera, koje je provela NVO „Zašto ne“. No pošto su godinama političari zemlju gurali u ponor, analitičari smatraju da, sve i da su ispunili svoja obećanja, zemlja ne bi došla ni blizu prosperitetu, ali i da su za to najodgovorniji građani.

Bolji socijalni programi, redefiniranje prioriteta u javnoj potrošnji, promjene ustava, izbornog zakona, novi statut Grada Mostara, Sejdić i Finci na kandidatskoj listi za člana Predsjedništva BiH - sve su ovo obećanja koja su ostala tek puste parole i četiri godine nakon opštih izbora. 
 
U obilju neispunjenih obećanja SNSD je i trebinjski aerodrom, na kojeg danas, umjesto aviona, slijeću tek komarci. Tadašnji premijer, a današnji predsjednik RS Milorad Dodik najavio je:
 
„Iduće godine ćemo početi da gradimo pistu. Ja razumijem da je moguće da je završimo do kraja iduće godine.“
 
Da će nakon izbora, a za ljubav vlasti Zlatko Lagumdžija, lider SDP BiH, oformiti ono što je danas poznato kao šestorka, u kojoj svako svakome smeta i koja je jedna od najvećih kočnica u napretku BiH, iz njegovog predizbornog obraćanja bilo je nezamislivo:
 
„Ako stvar ostane kao prije četiri ili osam godina, kad probereš svog iz petorke, dobićeš ona četiri u miraz pride, a da ih nisi ni tražio. Je li to hoće?“
 
I glavni lajt motiv SDA iz izbora u izbore ostaje tek pusta želja. Potpredsjednik stranke Bakir Izetbegović:
 
„Moramo osigurati stabilnost, sigurnost, privući investicije, privući kapital, zaposliti ljude, otvoriti radna mjesta“, kazao je potpredsjednik stranke Bakir Izetbegović.
 
BiH je danas jedna od najkorumpiranijih zemalja regije. Uprkos obećanjima Fahrudina Radončića, predsjednika SBB BiH:
 
„Ne postoji mafija koja je pobijedila državu. Na kraju, svugdje na svijetu država je ta koja pobijedi mafiju. Vjerujte, to će se i ovdje dogoditi.“
  
Od oko 1.600 obećanja, procenat ispunjenih je zanemariv, pokazalo je istraživanje Istinomjera.
 
„Svega je oko 5,2 posto obećanja za koje možemo reći da imaju neku veću šansu da će biti ispunjena u potpunosti do kraja mandata, dok je čak 72 posto onih obećanja za koje skoro da nema nikakve šanse da će biti ispunjena na suštinski značajan način, tako da je situacija generalno loša i ne razlikuje se puno u odnosu na prethodni mandat“, kaže Tijana Cvjetičanin iz NVO „Zašto ne“.
 
Za to što je jedva pet procenata istine bilo u njihovim obećanjima nisu krivi političari, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
 
„Građani u ove četiri godine ne samo da nisu tražili od političara da ispune obećano nego su u ovom trenutku spremni da ponovo povjeruju u jednu gomilu sramnih, vulgarnih i brutalnih laži od strane političara, koji u protekle četiri godine nisu uradili ništa, ali su istovremeno dobili potvrdu da oni ne moraju ništa ni da rade.“  
 
Majda Behram Stojanov
, iz CCI, kaže kako je nerad i više nego primjetan:
 
„Političari se cijelo vrijeme svog mandata uglavnom bave sobom, dok su građani i njihovi problemi u samom dnu njihovih prioriteta. Samo bih naglasila da je zaista tragično da je i u ovoj posljednjoj godini njihovog  mandata vrlo nizak nivo realizacije predizbornih obećanja, što nam onda govori da teško više išta možemo očekivati u smislu poboljšanja do općih izbora u oktobru, odnosno da su ove protekle skoro četiri godine, nažalost, izgubljene u nepovrat.“   
 
Država je, vjeruje profesor na FPN u Sarajevu Hidajet Repovac, toliko potonula da njihova obećanja, sve i da su ispunjena, ne bi mnogo poboljšala stanje u zemlji. A nije ni bilo naznaka da ga namjeravaju popraviti:
 
„Ustvari, čitav ovaj period od prošlih izbora bio je borba za fotelje i borba za ostvarenje bar komadića vlasti, tako da je bilo za očekivati da političari neće ni moći brinuti brigu o narodu.“
 
I tako su, umjesto borbe s kriminalom i korupcijom, ukidanjem dvije škole pod jednim krovom, teksta himne i revizije privatizacije, građani dobili sve sem onoga što su očekivali - i što će im se, po svemu sudeći, servirati ponovo.

 

////////////////////////////////////////////////////////

**********************

Bh. političari Zlatko Lagumdžija, Mladen Bosić, Sulejman Tihić, Božo Ljubić, Dragan Čović i Milorad Dodik

Audio Predizbornim obećanjima su kratke noge

Bolji socijalni programi u BiH, promjene ustava, izbornog zakona, novi statut Grada Mostara, sve su ovo obećanja koja su ostala tek puste parole i četiri godine nakon opštih izbora. Od 1.600 obećanja koja su dale političke partije, oko pet odsto biće ispunjeno do kraja mandata Dalje 

Esad Duraković

Očekujem reaktiviranje februarskog bunta naroda

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dr. Esad Duraković u intervjuu za RSE kaže uz ostalo kako je Akademija nauka BiH šikanirana, te kako je međunarodna zajednica kreirala državu u kojoj je dogovor teško moguć Dalje 

Ilustrativna fotografija

Nejednakost roditelja pred sudom

Epidemija razvoda danas pogađa veliki broj bračnih zajednica. Kojem roditelju će, ako par ima zajedničku djecu, ona pripasti i kakvi će bitni daljnji obiteljski odnos, najbolnije je i najznačajnije pitanje nakon što bračne ljubavi nestane Dalje 

Zgrada državnih institucija BiH

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep

Smanjenja plata su “bacanje prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Sagovornici RSE kažu da se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti Dalje 

Christopher Taylor na sarajevskom koncertu, foto: Almin Zrno

Christopher Taylor: U Sarajevu se osjećam kao kod kuće

Jednog od značajnijih američkih pijanista Christophera Taylora publika je na koncertu u Sarajevu dočekala ovacijama. U razgovoru za RSE Taylor kaže, uz ostalo, kako je svirati pred publikom interesantna psihološka igra Dalje 


Radnici Dite u štrajku

Radnici u stečaju

Prije nekoliko dana u Općinskom sudu u Tuzli su se pohvalili da su u prošloj godini riješili 60 slučajeva stečajnih postupaka, ali interesantno - nijedne firme čiji radnici već godinama prosvjeduju
Dalje
Zgrada državnih institucija BiH

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep

Smanjenja plata su “bacanje prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Sagovornici RSE kažu da se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti
Dalje
Mine iznad Mostara

Fotogalerija Mostar: Pronađene mine iznad naselja

Pripadnici Oružanih snaga BiH, na padinama brda Hum, tik iznad jednog od mostarskih naselja, posljednjih dana pronašli su dvije mine, te više komada neeksplodiranih ubojitih sredstava iz proteklog rata.
Dalje
Obilježavanje zločina u Ahmićima i Vitezu

Obilježena 21 godišnjica stradanja u Ahmićima i Trusini

Da se ne ponovi, da se ne zaboravi – ova poruka na ulazu u Ahmiće svjedoči o zločinu koji je ovdje počinjen nad stanovnicima tog sela. Muhamed Pezer izgubio je čak dvadeset sedmoro iz uže obitelji
Dalje
Rizah Pašalić

Roman Rizaha Pašalića prvi progovara o nastanku tajkuna u BiH

Knjiga "Stanari žute zgrade", promovisana u Sarajevu, ratni je roman namijenjen mlađoj generaciji i treba, uz ostalo, da nauči kako rat, pa tako ni mogući između Rusije i Ukrajine neće donijeti ništa dobro
Dalje
Adila Pašalić Kreso

Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH

Obrazovna politika koja se provodi u BiH je rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, kaže uz ostalo u intervjuu za RSE akademkinja Adila Pašalić Kreso
Dalje
Ilustrativna fotografija

Južni tok za BiH mačka u džaku

Većina političkih i ekonomskih analitičara u Bosni Hercegovini skeptična je oko početka izgradnje kraka gasovoda Južnog toka koji bi išao kroz RS. Malo toga u ovom trenutku zavisi od BiH, ističu oni
Dalje
Reportaža iz Đakovića

Fotogalerija Đakovići - selo bez žena, djece i struje

Iako je od završetka sukoba u BiH prošlo 19 godina, Đakovići kod Novog Travnika još uvijek nisu dobili struju. Betonski stupovi i kabeli postavljeni su na samo 700 metara od sela. Ovo je jedino selo u BiH bez struje, djece i žena
Dalje
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Brine li neko za zaposlene u Zemaljskom muzeju?

Prošlosedmične izjave ministra Kaplana da niko neće isplatiti plate radnicima Muzeja jer ovu instituciju drže zatvorenom duže od godinu i po dana – potvrđuju, kako su radnici naveli, njihov stav zašto su odlučili zatvoriti Muzej za javnost.
Dalje
Mladić u sudnici 15. travnja 2014.

Audio Odbačen Mladićev zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja

Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea odbacilo je utorak zahtjev obrane - za oslobađanjem Ratka Mladića, na polovici suđenja
Dalje
Božidar Matić

Doći će vrijeme kad ni MMF neće pokrivati budžetske rupe

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić u intervjuu za RSE kaže da je izlaz iz krize u bh. društvu katarza, te upozorava da niko ko ima mnogo novca ne dolazi u BiH
Dalje

 

17.04.2014.

POZIV IZ ŽENEVE: HITNO OBUSTAVITI NASILjE U UKRAJINI

 

Zajednički poziv iz Ženeve: Hitno obustaviti nasilje u Ukrajini               

 Džon Keri I Sergej Lavrov
******************************************
RSE i     Dragan Štavljanin
Šefovi diplomatija SAD, EU, Rusije i Ukrajine dogovorili su se na sastanku u Ženevi da se uputi zajednički poziv za hitnu obustavu nasilja u Ukrajini.

Zvanični Kijev je saopštio da je troje proruskih separatista ubijeno, 13 ranjeno, a 63 uhapšeno tokom njihovog napada na vojnu bazu u Donjeckom regionu.

Američki državni sekretar Džon Keri je nakon sastanka izjavio:  “Složili smo oko toga da se sve ilegalno naoružane grupe razoružaju, da svi objekti koji su nelegalno zauzeti budu vraćeni legitimnim vlasnicima i da se bespravno zauzete ulice, trgovi i druge javne površine u ukrajinskim gradovima moraju osloboditi ”

“Jasno sam rekao ruskom ministru inostranih poslova Lavrovu – ukoliko ne budemo mogli da primetimo napredak u neposrednim naporima da se omogući sprovođenje principa dogovora tokom ovog vikenda, nećemo imati drugog izbora osim da uvedimo dodatne kaznene mere Rusiji.”

Zvaničnici ističu da su ukrajinske vlasti prihvatile da daju amnestiju demonstrantima koji su ilegalno okupirali zgrade, osim onima koji su odgovorni za krivična dela.

Rusija ne namjerava da pošalje trupe u Ukrajinu, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov novinarima u Ženevi.

“Pozivamo specijalnu posmatračku misiju OEBS-a da preuzme vodeću ulogu u skladu sa svojim mandatom u pružanju pomoći Ukrajincima, vlastima u Kijevu i lokalnim čelnicima u sprovođenju mera smanjivanja tenzija u Ukrajini”.

Putin: Nema ruskih snaga u istočnoj Ukrajini
 
Istovremeno, ruski predsednik Vladimir Putin je u godišnjem razgovoru s građanima koji prenose državni elektronski mediji, odbacio kao “koještarije” tvrdnje da su ruski vojnici ili agenti involvirani u nemire u istočnoj Ukrajini, ali je po prvi put priznao da su ruske snage delovale na Krimu što je do sada negirao.

Istovremeno je pokušao da održi lekciju kijevskim zvaničnicima o tome kako guraju zemlju u ambis:
 
“… Oni su otišli tako daleko da šalju tenkove i vojnu avijaciju protiv civila. Ovo je još jedan veoma ozbiljan zločin koji su počinile kijevske vlasti.”


U moru već dobro znanih opravdanja Kremlja za potkopavanje suvereniteta susedne Ukrajine, od učestalih pokušaja poređenja prilika na prostoriju bivše Jugoslavije sa navodnim nastojanjima da se rasparča Rusija, ipak se provuklo i jedno priznanje o prisustvu ruskih vojnih snaga tokom okupacije Krima, što je zvanična Moskva uporno poricala:

 
Građani gledaju Vladimira Putina na televiziji u izlogu
Građani gledaju Vladimira Putina na televiziji u izlogu
“Naravno, pripadnici naših snaga stajali su iza jedinica samoodbrane Krima. Ponašali su profesionalno i odlučno. Nije bilo drugog načina da se sprovede referendum, otvoreno, pošteno , dostojanstveno, i da im se pomogne da izraze svoj stav”, kazao je Putin.

U situaciji kada Zapad još uvek nema delotvoran način kako da predupredi nove teritorijalne aspiracije Rusije, koje kod mnogih budi asocijacije na ponašanje Nemačke uoči Drugo svetskog rata, predsednik Francuske Fransoa Oland upozorio je da bi Moskva mogla da se nađe na udaru novih sankcija.

“Moramo da budemo spremni da proširimo sankcije ukoliko ne bude na vidiku neko rešenje, mada to nije naša želja. Mi samo nastojimo da smanjimo tenzije i omogućimo da se organizuju izbori u Ukrajini koji su zakazani za 25. maj”, rekao je Oland.  

U međuvremenu su na istoku Ukrajine pale nove žrtve. Ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Marijupolju, saopštio je ukrajinski privremeni predsednik Oleksandar Turčinov.

“U regionu Donjetska, u gradu Mirijupolju, teroristi su pokušali da zauzmu vojnu bazu sa ciljem da otmu oružje i oklopna vozila. Nakon trećeg pokušaja napada sa automatskim naoružanjem, granatama i bocama sa zapaljivom tečnošću, sa kriminalcima se obračunala Nacionalna garda”, potvrdio je Turčinov.
  Istovremeno postaje sve očiglednije da ako ruske snage nisu prisutne otvoreno na istoku Ukrajine, da tajne službe obavljaju logističke poslove koje vode do oružane pobune u toj zemlji. Predstavnica za štampu ukrajinske službe bezbednosti Marina Ostapenko potvrdila je da je zbog toga pritvoreno više lica.

“Siguran sam da je bilo više od deset ljudi sa ruskim pasošima. Oni su identifikovani. Njihove biografije su poznate. Trenutno su pritvoreni i predmet su bavljenja tužilaštva. Istraga se nastavlja”, rekla je Ostapenko.
 
Američki predsednik Barack Obama rekao je da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača podršku separatistima na istoku Ukrajine.

"Dosledno sam govorio da će Rusija svaki put kad preduzme ovakve korake s ciljem da destabilizuje Ukrajinu i povredi njenu suverenost, snositi posledice", upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.
 
Turčinov: Ubijena tri ruska “zločinca” u Donjeckoj oblasti

Privremeni predsednik Ukrajine Oleksandr Turčinov potvrdio je da je ubijeno nekoliko proruskih separatista u blizini Mariupola, u Donjeckom regionu na istoku Ukrajine.
 
“Tri zločinca su ubijena, 13 ranjeno a 63 uhapšeno. Ostali su u bekstvu i policija traga za njima. Oni su pokušali da zauzmu vojnu bazu kako bi došli do oružja i oklopnih vozila. Nakon njihovog trećeg napada automatskim oružjem, granatama i zapaljivim bocama, uzvratila je Nacionalna garda”.
 
Polemika u Savetu bezbednosti o Ukrajini

Uoči sastanka u Ženevi, Ukrajina je bila tema i u sredu uveče, na zasedanju Saveta bezbednosti UN.

Pomoćnik generalnog sekretara UN zadužen za ljudska prava Ivan Šimonović je, tokom razgovora o izveštaju UN-a o stanju ljudskih prava, ukazao da se naoružavanje demonstranata na istoku Ukrajine mora zaustaviti i istovremeno ohrabriti održiv i smislen nacionalni dijalog.

“Stanje na istoku predstavlja rizik po cijelu zemlju. Oni koji imaju uticaj na situaciju bi trebali preduzeti hitnu akciju zasutavljanja nasilja“, rekao je Šimonović.

 Izveštaj UN-a uglavnom odbacuje  tvrdnje Rusije o ugroženosti ruske etničke manjine u Ukrajini, što je ambasador Rusije Vitalij Čurkin nazvao „pristrasnim“.
 
 “Taj dokument je, na žalost, pristrasan u svojoj prirodi. Oni koji su ga pisali, odlučili su da ne primjete da su vlasti Ukrajine to postale zbog oružanog puča, a ne civilizovanim demokratskim izborima“, rekao je Čurkin, dok je ambasador Velike Britanije Mark Lajl rusko viđenje situacije u Ukrajini nazvao fantazijom.

“Danas smo do predstavnika Rusije čuli novu fantaziju oko razvoja situacije u istočnoj Ukrajini. Nemam nikakvih sumnji da će naredni izveštaji visokog komesara za ljudska prava UN dokazati da su te tvrdnje lažne, kao što je bio slučaj i sa Krimom“, kazao je Lajl.
 
Američka ambasadorka Samanta Pauer je optužila Moskvu za orkestriranu kampanju.

“Čini mi se da je ruska strategija da, ako vam se ne sviđa poruka, metaforički rečeno, ubijte glasnika, čak i ako su ovi napadi usmereni protiv čitave međunarodne zajednice koja je od visokog komesara za ljudska prava UN tražila da sastavi nezavisan izveštaj“, rekla je Pauer.
 
Ambasador Ukrajine Jurij Sergejev ocenio je da je ono što je njegovoj zemlji potrebno - da ih Rusija ostavi na miru.

Odnos snaga na istoku Ukrajine je nejasan. Ukrajinske snage sigurnosti pokrenule su u utorak "antiterorističke" operacije na istoku i zauzele aerodrom u Kramatorsku.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo je u sredu da su pripadnici proruskih snaga preoteli šest oklopnih vozila na istoku zemlje.
 
U Slavjansku su proruske snage zauzele zgrade policije i Službe državne bezbednosti, a slično je i u desetak gradova na istoku zemlje.

Prema mišljenju zvanične Moskve, glavna tema tog skupa trebalo bi biti ustavna reforma u Ukrajini koja će dati veća ovlašćenja stanovnicima područja u kojima su Rusi u većini.

Predstavnik Ukrajine u sedištu UN-a u Ženevi Jurij Klimenko kazao je, pak, da federalizacija Ukrajine "nije na dnevnom redu ".

"Ukrajina na ovom sastanku neće raspravljati o unutrašnjim problemima zemlje, pa stoga ni federalizacija Ukrajine nije tema za ovaj skup", poručio je Klimenko.

 

***************************

////////////////////////////////////////////////////////

 

 

Video Zajednički poziv iz Ženeve: Hitno obustaviti nasilje u Ukrajini

Složili smo oko toga da se ilegalno naoružane grupe razoružaju, da objekti koji su nelegalno zauzeti budu vraćeni legitimnim vlasnicima i da se bespravno zauzete javne površine u moraju osloboditi, kazao je Džon Keri

 

**********************************

Tomislav Nikolić 

Nikolić bi da NATO plati ratnu odštetu

Nedavne izjave zvaničnika NATO da je Srbija bombardovana bez zelenog svetla SB UN, izazvale su Tomislava Nikolića da glasno razmišlja o traženju odštete od tog saveza zbog bombardovanja Srbije

*************************
KAP 

Ustavni sud blokirao miješanje Skupštine u slučaju KAP

Pokušaj Skupštine Crne Gore da osujeti ili bar da zadnju riječ u vezi sa prodajom imovine bankrotiranog podgoričkog Kombinata aluminijuma, nije uspio

*************************
 

Audio Euleks o otkazivanju gostoprimstva na severu: Hapšenje nije otmica

Euleks je saopštio da ne deli stav da je hapšenje osumnjičenog po nalogu tužioca otmica. Upravljački tim za uspostavljanje Zajednice srpskih opština prethodno je otkazao Euleksu na severu Kosova


***************************** 

 

*********************************

A. A.                                   

image Međunarodni aerodom u Mostaru / Arhiv

 Od Mostara do Rima i nazad avionom za 180 eura

 

*************************

image

Drama pod vješalima: U posljednji čas oprostila ubici sina ...

 

**************************

 

*************************

 

***************************

Više od 85 hiljada historijskih trenutaka objavljeno na ... - Avaz

 

17.04.2014.

AKADEMIK ESAD DURAKOVIĆ: OČEKUJEM REAKTIVIRANjE FEBRUARSKOG BUNTA NARODA U BiH

Akademik Esad Duraković predviđa :  Očekujem reaktiviranje februarskog bunta naroda u Bosni i Hercegovini

17.04.2014.

EsadD321

Dr. Esad Duraković, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, govori o stanju u akademskoj zajednici, budućnosti BiH, te o tome zbog čega su se razvodnili februarski protesti i plenumi.

RSE: Profesore Durakoviću, da li smatrate da bi akademici i cijela akademska zajednica u BiH trebala da bude aktivnija prema društvenim zbivanjima i svemu što se dešava u zemlji danas?

Duraković: Naravno da bi trebala biti aktivnija. To je ono o čemu sam ja mnoštvo puta govorio i u elektronskim i u prinatnima medijima. Začuđujuće je i zaslužuje prezir ponašanje većine članova akademske zajednice, koji nisu na nivou zadatka, ni na nivou situacije. Većina njih uporno šute o svemu, čast izuzecima. Većina njih pretvorili su se u tezgare, ljude koji su nabacili ruksake na leđa, hodaju okolo od univerziteta do univreziteta, po tim divljim univerzitetima kojima daju legitimitet svojim zvanjima, koji zapravo devastiraju kvalitet visokog obrazovanja – i ne pišu, ne govore, ne javljaju se, o svemu šute. Mislim da je to sramno. I da se akademska zajednica ne bori ni za vlastitu poziciju. To je jedna vrsta učmalosti, inercije, apatije koju ja apsolutno ne mogu da shvatim.

RSE: Mi smo nedavno imali proteste u BiH. Koliko se aktivizam i mladih ljudi, studenata, i akadamske zajednice uopšte isplati? I da li je to o čemu ste sada prethodno govorili upravo problem da se iz protesta i iz plenuma nije moglo razviti ništa ozbiljnije?

Duraković: Kad su krenule februarske demonstracije, se sjećam – bijaše to 7. februara, ja sam se jako obradovao, jer sam, pored akademske zajednice, optuživao i javnost – tvrdio sam, zapravo, da mi nemamo javnosti, nemamo javno mnijenje, da je ono isto kao i akademska zajednica učmalo, apatično itd. – i mislio sam da je to dobro. Međutim, opravdani zahtjevi naroda, ljudi kojima nije više ni do čega, koji su na ivici egzistencije, usmjereni su u jednom trenutku u pogrešnom pravcu i to je preraslo u rušenje institucija. Vlast treba rušiti, vlast treba napadati, vlast treba kritizirati, ali mora se razlikovati šta je protest ili rušenje vlasti, a šta je rušenje institucija. Institucije se moraju čuvati. Ja mislim da je tu otišlo sve u pogrešnom smjeru i ja očekujem da će se taj inicijalni, februarski bunt naroda reaktivirati i da će ljudi biti pametniji, a istovremeno i istrajniji. Jer čini mi se da se i plenum i sve ovo iscrpilo, takav ja dojam imam, da se pasivizira ponovo, a to nije dobro jer sljedeći val, sljedeći cunami može biti još teži i još ozbiljniji i opasniji.

RSE: Šta je po vašem mišljenju trenutno najveći problem u BiH?

Duraković: Većina ljudi, pa i ovi demonstranti o kojima smo govorili maločas, misli da su najveći problem političari.  Oni su strašan problem. Ali oni nisu glavni problem po mom dubokom uvjerenju. Jer postoji nešto što njima daje uvjete da rade, da opstaju, postoji nešto što njiih proizvodi. A to su dva faktora: prvo je međunarodna zajednica koja nas je konstruirala tako da se mi ne možemo dogovoriti, a stalno nam govore: „Mi nećemo ništa učiniti, vi se sami dogovorite.“ Drugo, ono što narod ne zna, jeste po mom uvjerenju općenito sistem pravosuđa u BiH – tužilaštva, sudovi općenito itd., koji ne rade svoj posao. Kada bi pravosudne institucije procesuirale političke lopovluke, nekompetnetnosti itd., onda bi to osujetilo dalje političke devastacije ove zemlje. Dakle, međunarodna zajednica mora Bosni i Hercegovini pomoći tako da dođu do kvalitetnog ustava – nisam ja ni za kakav unitarizam nego za funkcionalnu BiH. I mora se nešto učiniti sa pravosudnim institucijama da konačno počnu raditi svoj posao, jer one svojom pasivnošću sve ovo omogućavaju.

RSE: Nedavno ste u Upravnom odboru (UO) Senata Univerziteta u Sarajevu dali ostavku. To je bio čin kako biste ukazali na uticaj politike na Univerzitet i na manjak autonomije nečega što bi trebalo da ima apsolutnu autonomiju. Koliko je, dakle, Univerzitet u Sarajevu danas autonomna institucija?

Duraković: Ja mislim da javnost nije svjesna o čemu se radi i biću toliko radikalan pa ću reći da čak ni Senat Univerziteta u Sarajevu nije svjestan u kojoj je situaciji i šta se zapravo zbiva, jer je reakcija Senata na moju ostavku, a Senat me izabrao ogromnim brojem glasova, bila mlaka, gotovo nikakva. Ja sam htio svojom ostavkom upozoriti Senat i javnost na to šta se događa na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, reakcije su bile vrlo mlake, gotovo nikakve. To je prošlo gluho. O čemu se radi? Vlada Kantona Sarajevo je formirala UO tako da je većina članova UO iz vlade. Samo četiri člana su iz reda profesora Univerziteta, plus jedan student. A Univerzitet ima 28 fakulteta, plus četiri naučnoistraživačka instituta itd., to je nešto jako veliko. Vlada je takvim formiranjem UO stavila pod punu političku kontrolu Univerzitet u Sarajevu, te silne fakultete. Kada se raspravljalo o poslovniku po kome će raditi taj UO – duže od osam sati se vodila rasprava – ja sam insistirao da se barem odluke u tako formiranom UO donose na način da ne može biti preglasana akademska zajednica kada su njeni vitalni interesi u pitanju. Međutim, to nije prošlo i ja sam onda odlučio da dam ostavku jer neću da svojim dizanjem ruke, svojim prisustvom dajem legitimitet i legalitet odlukama vlade, a može se očekivati da bude i konfliktnih situacija između vlade i Univerziteta. Vlada je takvim UO i takvim poslovnikom stavila pod punu kontrolu Univerzitet u Sarajevu, koji je najveći u ovoj zemlji i koji je najvažniji, koji je neki zamajac budućnosti, koji bi trebao biti neki nukleus budućih promjena. Vlada, koja je apsolutno nekompetentna, pogotovo tada je bila, stavila je to pod svoju punu kontrolu. To je jedan dramatičan trenutak, bez pretjerivanja, u razvoju Univerziteta i ja ne mogu da učestvujem u tome. Uostalom, po mom uvjerenju – a ja sam čitav život na univerzitetima, od Beograda, preko Prištine, do Sarajeva – jedna od najvećih tekovina modernog, civiliziranog svijeta jeste autonomija univerziteta. Sarajevski integrirani Univerzitet  je izgubio tu autonomiju možda i on sam nije svjestan toga.

RSE: Profesore Durakoviću, koliko se uz BiH danas uvažavaju mišljenja, analize i studije naučnih radnika?

Duraković: Situacija je tom pogledu dramatična zato što ne samo da se ne uvažavaju mišljenja naučnika, i akademske zajednice općenito, nego postoji jedna netrpeljivost između političkih struktura i naučne zajednice, odnosno nauke, jer nauka je prepuštena sama sebi, ona je potpuno u zapećku. Mislim čak da političke strukture, koje bi trebalo da je stimuliraju, imaju neku vrstu kompleksa pred naučnicima jer ne slušaju ih, a naučnici se sa svoje strane ponašaju konformistički i ne čine gotovo ništa da bi promijenili situaciju. U najkraćem, nauka je zapostavljena, ne sluša se njena riječ, ne drži se do nje – i ja mislim da će se negativni računi ispostavljati mnogo godina nakon ovog dana u kom razgovaramo.

RSE: Da li to sve što ste sada govorili pokazuje i maćehinski odnos vlasti u BiH već 20 godina prema nauci?

Duraković: Ja vam mogu reći da na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i na Univerzitetu općenito stavljen je embargo na prijem asistenata. Na mome odsjeku gotovo da neće biti asistenata. Trenutno to ne izgleda kao problem, ali kad mi odemo u penziju onda će se pojaviti jedan veliki hijatus, jedan zijev, jedan problem u smjeni generacija i odjednom će se vidjeti da je pustoš u akademskoj zajednici, u nauci općenito, zato što navodno nema dovoljno serdstava da se primaju asistenti, da se vodi računa o podmlatku. Krovna naučna institucija u BiH – Akademija nauka i umjetnosti BiH je naprosto šikanirana, niko do nje ne drži. Svi, čini mi se, govorim o političkim strukturama, jedva čekaju da se ona zatvori, da se ugasi, da je nestane. Imam dojam da je to jedna vrsta najteže unutarnje agresije, devastacije svih mogućih vrijednosti, čije račune ćemo plaćati generacijama.

RSE: Kako vidite budućnost Univerziteta u Sarajevu i kako vidite budućnost BiH?

Duraković: Što se tiče prvog pitanja – budućnost Univerziteta u Sarajevu, nisam siguran da će ona biti dobra s obzirom da je formiran UO, koji ima velike ovlasti, na jedan nezadovoljavajući način. Mislim da će on biti korišten za degradaciju i devastaciju Univerziteta, da će biti korišten za privatizaciju mnogih fakulteta, što je potpuno pogrešno jer se time uništava kvalitet. Nisam neki veliki optimist kad je u pitanju budućnost Univerziteta jer mu društvena zajednica ne poklanja pažnju. Što se tiče BiH, ja sam ipak optimist, ako ne zbog situacije u kojoj jesmo, ono na osnovu povijesti, na osnovu historije, na osnovu zbivanja koja su bila. BiH je izdržala jedan strašan udar, strašnu agresiju svojih susjeda. I agresiju iznutra, iz sebe same, pri čemu je evropska zajednica ili bila ravonodušna ili je podržavala te agresije. BiH je opstala. U čemu je stvar? BiH prolazi kroz tešku krizu, vrlo je dramatična situacija, ali BiH nije samo država – ja pravim tu razliku, BiH je zemlja, i ona kao zemlja Bosna ima identitet koji je duži od ove njene državnosti i od državnosti u prethodnoj, socijalističkoj Jugoslaviji. Ja mislim da nju drži živom ta činjenica da je to zemlja. Nije lako uništiti zemlju. Država se lakše uništavaju, ali zemlje je teško uništiti. To su dva različita pojma.

arija Arnautović (RSE)

 

 

/////////////////////////////////////////////////

 

*************************                  

 

Sjećanja žitelja Ahmića: Ezan je označio početak napada na selo

 

Kobnog 16. aprila 1993. godine Abdulah Ahmić (50) je u zločinu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u selu Ahmići kraj Viteza izgubio majku, oca, tri sestre i brata. Sa suzama u [...]

*************************

 

 

Ukrajina u totalnom rasulu :  Na istoku države vojsku razoružavaju ljudi u zelenom

 

U sukobu s proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine u srijedu proeurospke snage Kijeva su potisnute, dan uoči odlučnih pregovora u Ženevi.NATO je, suočen s pogoršanjem najteže krize Istoka i Zapada [...]

 

 

************************

Putin1234

 

 

Vladimir Putin: Žele podijeliti Ruse i Ukrajince kao što su Jugoslavene

 

 

Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je u Moskvi izjavio da su Rusi i Ukrajinci isti narod napominjući da zapadne zemlje pokušavaju da ih podijele na dijelove.”Današnja politika zapadnih zemalja se

 ***************************

 

17.04.2014.

PISMO PRIJATELjU

 

BLOG SLOBODANA VASKOVIĆA

Pismo Prijatelju

image Slobodan Vasković        

Dragi moj Prijatelju, neumitno i brzinom svjetlosti približava se trenutak kada ćeš definitivno, konačno, bez ostatka i izvan svake razumne sumnje shvatiti da sam ti ostao samo Ja, Slobodan Vasković.

Taj momenat će za tebe biti poput Otkrovenja, konačno ćeš progledati; u početku će te uhvatiti bijes, potom teška depresija koja će lagano preći u melanholiju; Sve te emocije biće prožete munjama u trbuhu, snažnim grčevima u želucu, visokim pritiskom, opštom malaksalošću, hladnim znojem i ledenom temperaturom, teškim vatrenim obručima oko glave, koji je stišću, stišću..., a onda će sve proći. Kao rukom odneseno. Osmjehnućeš se sa olakšanjem uviđajući da nisi potpuno sam. Ja sam sa tobom, kao što sam to bio svih ovih godina. Ja, Slobodan Vasković tvoj najbolji prijatelj.

Vjeruj mi, u trenutku koji neumitno dolazi i koji opisujem biće to za tebe prava lutrija.
Godinama Ti Ja već ukazujem šta i kuda ne trebaš; mazohistički uporno greške ti stavljam pod nos; grubo ti (priznajem, ponekad i pregrubo) nos trljam njima, sve u nadi da ćeš razumjeti da najveći dio onoga što si činio nisi trebao/smio tako učiniti. Nisam te se odricao ni u najtežim trenucima, kada si, poput najgoreg nezahvalnika, svoje lažne prijatelje/hijene spremao da mi požderu utrobu, bacajući im milione u krilo, dok su oni režali o tvojoj veličini, moći, pameti, vizionarstvu i viziji; Nisam te se odricao ni kada si me karakterisao kao narkomana, barabu, izdajnika, stranog plaćenika, antisrpskog elementa, pri tom nježno milujući lešinare i uživajući u cerekanju strvinara, koji su neumorno, do promuklosti, lajali o potrebi novih miliona za tvoje i njihove privatne poslove.
Istina, nisam ni ja tebe baš mazio. Ponekad, blago iznerviran tvojom tvrdoglavošću i sklonošću ka prečestim razbojničkim upadima u budžet, IRB, i ostale visokoakcizne, visokokonditorske i visokomesnate poslove koji donose debele pare, znao sam podvrisnuti i reći da si ti najobičniji lopov, šef kriminalne organizacije, kum, mafijaš, predvodnik zločinačke organizacije, baraba, bitanga..., ali, majku mu, zar sada konačno ne shvataš da je to bilo iz najbolje namjere. Da te vratim na pravi put. Ali ti si bio istrajan da sve dobro koje imaš u sebi satareš i prepustiš se na milost i nemilost sopstvenim atavizmima, devijacijama, ispitivanju granica strpljenja opljačkanih, poniženih, satrvenih, gladnih, bijednih, siromašnih...
Sjeti se: Dok si ti otvarao nepostojeće aerodrome, izmišljene luke, srušene nove autoputeve, obrušene nove zaobilaznice, nepotrebne zgradurine, propale Nove Borje Romanije Jelšingrade Boske..., uporno sam ti ponavljao da griješiš, da ne ideš u dobrom pravcu i da će te takvo ponašanje dovesti do tačke u kojoj ti ostadoh samo Ja.
Nisi slušao prijatelju moj. Vjerovao si onom političkom evnuhu Borisu Tadiću da će vladati vječno, iako sam ti rekao da od njega nema ništa; tvrdio sam ti da ti ne treba Mišković, ali ti si bio uporan da ga dovedeš; isto je bilo i sa Draganom Đurićem i Zekstrom; šta da ti kažem oko tvojih katastrofalnih procjena u vezi sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem?! Sad plaćaš cijenu svojih hirova, lakomislenosti, gramzivosti, vjeri u lešinare i nakot kojim si se okružio; Stvari se više ne mogu popraviti, moraćeš da platiš cijenu. Ako mi ne vjeruješ, uoči gdje su sada svi ti tvoji tadići, miškovići, đurići? Nigdje, a ti si, bespovratno, na njihovom putu.
Sada ćeš konačno da shvatiš da tapšanje po ramenu nije znak podrške, već neprijateljski gest kojim te nabijaju u crnu zemlju. A tebe su nabili do guše.
Ali, ne brini se, nisi sam. Ja sam uz Tebe.
I neće me u tome pokolebati ni onih trideset i nešto tužbi, što tvojih što tvojih pajaca, kojima me tvoje „reformisano“ i na kriminal nabaždareno pravosuđe progoni već godinama; neće me u tome pokolebati ni tvoj atak na moju suprugu (osim tebe, ona nije ni mrava zgazila), porodicu u cjelini, jer sam uvjeren da ti u suštini uopšte nisi loš, da ispod tog prljavog i otrovnog oklopa kojim si se pokrio, imaš bar još zrnce ljudskosti. Istina ne veliko, ali daj šta daš i bolje išta nego ništa.
 
Prijatelju, pogledaj oko sebe! Zar ne vidiš kako su mnogi promijenili odnos prema tebi, kako se zlo keze na tebe, kako ti se više ne ulaguju, kako se polako, ali sigurno od tebe distanciraju, kako pogledima pokušavaju da te rastrgaju..., pogledaj i konačno ugledaj sanitarni koridor oko tebe koji je sve širi, širi i širi...
Korito ti je prazno, sve su proždrli, ali, uprkos tome, oni su i dalje gladni, isto kao i onog prvog trenutka kada su ti se onako olinjali, premršavi (rebra im štrčala) ulizički osmijehnuli, mahnuli umiljato repom, čekajući da im baciš kakav masan zalogaj, a tebi se učinilo da su baš slatki i odlučio si da gajiš guje u njedrima. I to spletove. Polako ali sigurno ti iz vođe čopora prelaziš u njegovu hranu, kao najslabiji u lancu ishrane. Jer si na tom vašem zapišanom teritoriju sve usamljeniji, a samim tim i ranjiviji.
Daj budi iskren prema sebi, hladne glave pogledaj gdje su sada oni koje si stvorio: Radmanovića, političara (u najboljem slučaju) prosječnih sposobnosti uzdigao si do visina o kojima nije smio ni sanjati, a danas ti on radi o glavi sa raznoraznim rikerima; Radojičića si volio kao sina, on ti danas javno siječe tetive, a na kraju će ti usjeći i glavu; nije valjda da si skroz pobudalio pa da vjeruješ da je Špirić uz tebe?! Čovječe, u pamet se, taj se obogatio izdajući sve oko sebe, a tebe doživljava kao vrhunac svoje lažive prevarantske karijere videći te kao najunosniji posao. Zar ti Džombić nije dovoljan nauk - stvorio si od njega facu, milionera, ministra, premijera, a on ti sa strancima radi glavu.
Pogledaj, Sokole moj, kako kokošari koje si okupio bježe, kako se sve što si gradio ruši, kako se tvoje perjanice glože kao zvijeri, ne prezajući da se fizički obračunaju; pogledaj kako šljam i ljudski talog, koji si promovisao u elitu, naglo kvasa i ne jebe te više ni za suvu šljivu, jer nemaš više šta da im daš: raznorani kraljevići, živkovići, bobari, čičići, ćubići, kljajčini, jovičići i ostali slavuji pljuju po tebi gdje stignu; Ti si za sve kriv, čak i za milione koje si im dao.
A tek Stanković? Šta misliš zašto ga ne diraju? Kao ne smiju od tebe? E moj naivčino, ne diraju ga zato što svjedoči, (a tek će svjedočiti), protiv tebe.
Prijatelju moj, prenisko si pao: na par cvijanovićki, nešto mitrovića i onu bolesnu džukelu. Nije li to premalo za divjunaka, kakvim si se doživljavao. Istina, boje te se još, ali strah im je sve manji. Donedavno bi se upišali od straha ako bi zaključili da je neko u njihovom društvu pomislio nešto loše o tebi, a danas su se već ohrabrili do mjere da ti otvoreno pljuju u leđa. Sa očima će, neće proći dugo, da zaslade.
Raširi blendu, pa snimi svoje medije. Kopanja ko Kopanja, već ima rezervnu varijantu u kojoj tebe nema; oni sa Javnog servisa spremni su te koliko sutra opečatiti u svakom „Dnevniku“ samo ako se naredi (uz garancije da mogu uživati oteto), Tešanovićka/Kelečevićka ti zajedno sa Džombićem gura nož u leđa, a ti si je spasio sigurne optužnice; šta da ti kažem za Trišića - zaboravio te čim mu je Vučić namignuo. Džaba dati milioni. Džaba pokloni. Džaba psovke. Odjebaše te kao fekaliju, jer im je namjera da sklanjajući tebe kupe sebi novi život.

Svima si im bio sredstvo, sada si se potrošio, ne trebaš im, gotov si. Ostao sam Ti samo Ja, tvoj vjerni prijatelj koji će, kada te svale, iskreno reći zašto se to desilo. I zbog kakvog nakota si pao.
Da li će mi biti žao kada odeš?! Šta Ti misliš?

17.04.2014.

KONZUMIRA NAS I ISTOK I ZAPAD

Agrokor i Rusi u BiH

KONZUMira nas i Istok i Zapad

 
Ivica Todorić, baćuška
Ivica Todorić, baćuška
Photo: nacional.hr

Agrokor, praktično kreditiran od strane ruske države, definitivno preuzima Mercator u Hrvatskoj i Sloveniji, a mlaka reakcija Konkurencijskog vijeća BiH (oni će “analizirati tržište trgovine na veliko i malo prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje u BiH, uključujući i tržišta entiteta, kantona i nekih gradova gdje sudionici koncentracije imaju značajne tržišne udjele”), implicira da Todorić, sukladno ruskim interesima može ostvariti potpuni monopol u BiH, što u ekonomiji “tržišnocentarske” uvozne kolonije nije mala stvar

Koliko Rusija mari za “sankcije” koje su joj uvele SAD i EU i koliko su te sankcije, unatoč tvrdnjama istaknutih svjetskih analitičara, realne, svjedoči činjenica da je ruska Sberbanka (koja posluje širom Evrope i BiH), hrvatskom tajkunu Ivici Todoriću dala sedmogodišnji zajam od 600.000 eura, čime je ne samo revidirao svoje finansijske obaveze prema zapadnim bankama, već ostvario golemu uštedu i postigao dogovor o ekspanziji na rusko tržište. Time je jedan od najvećih hrvatskih mogula (a Hrvatska je, podsjetimo, od prošloga ljeta članica EU), postao direktno vezan za ruski državni finansijski kapital, budući da je 50 posto plus jedna dionica Sberbanke u vlasništvu Centralne banke Ruske Federacije.

Spašavanje privrednika Todorića

I tu dolazimo do vrlo “zanimljive” situacije u kojoj Rusija “pod sankcijama” spašava posrnulog tajkuna zemlje Evropske unije, a time i veliki dio “tržnocentarske” ekonomije bivše Jugoslavije. Situacija je jasna. Ukrajina je doslovno zavaljena, njeno vodstvo, od silne zapadne podrške, ne zna gdje udara, a ruski državni biznis i dalje, oprezno, napreduje, svjestan da se država i dalje kreće u svome dvorištu (unatoč tome da o velikom ratu nema govora i da će se uzdržati od velikih vojnih pokreta, uslijed kojih bi jasno pokleknula). A to se, zasada i ne može desiti zbog previše raznolikih interesa. Jednostavnom pretragom uvezanosti različitih kompanija, možemo vidjeti da su u portfoliju udjela vlasništva Sberbanke (osim ruskih državnih kompanija kao što je Gasprom) i Deutsche Telecom, Israel Chemicals Ltd adrusd, Rockefeller Financial Services, pa i poljski Powszechny Zaklad Ubezpiecze.

Photo: Stock

Napokon, Sberbank je kupovinom austrijske Volksbank, postala upravitelj bankarske mreže od devet univerzalnih banaka u osam zemalja i to u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i, naravno, Ukrajini. U ma kakvom stanju bila ruska ekonomija, Sberbanka je jedna od najprofitabilnijih finansijskih institucija na svijetu i to je, očigledno, činjenica sa kojom se niko ne želi igrati. No, šta će se dalje dešavati kada je u pitanju BiH?

Agrokor, praktično kreditiran od strane ruske države, definitivno preuzima Mercator u Hrvatskoj i Sloveniji, a mlaka reakcija Konkurencijskog vijeća BiH (oni će “analizirati tržište trgovine na veliko i malo prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje u BiH, uključujući i tržišta entiteta, kantona i nekih gradova gdje sudionici koncentracije imaju značajne tržišne udjele”), implicira da Todorić, sukladno ruskim interesima, može ostvariti potpuni monopol u BiH, što u ekonomiji “tržišnocentarske” uvozne kolonije nije mala stvar. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natječaja (ATZN) je već uvjetno prihvatila spajanje Agrokora i Mercatora, uz negodovanje da je to Agrokor mogao uraditi bez preuzimanja Mercatorove prodajne mreže u Hrvatskoj. Međutim, kako se čini, stvar je prošla bez prevelikih problema, unatoč tome što će novostvorena koncentracija negdje imati tržišni udio i do 60 posto.

Ko (ne)će biti spašen?

Kako će se to odraziti na BiH? Dvojako. S jedne strane će moćni tajkun iz susjedne države diktirati šta se prodaje u njegovim trgovinama (s tendencijom da, postepeno, istjera i preuzme druge), a s druge da bi se hrvatski primjer mogao primijeniti i na BiH.

Photo: monitor.hr

Ako se već EU drži po strani, dok ukrajinske trupe poslane da guše pobunu na istoku zemlje ističu senandrejsku zastavu i prelaze na rusku stranu (a jasno je zbog čega), onda je teško vjerovati da će se pretjerano opirati ekspanziji ruskog finansijskog kapitala na Balkanu, s obzirom na veliki udio zapadnog novca koji se vrti u Sberbank i donosi dobit velikim EU igračima, a ne samo Todoriću.

Osim toga, kako saznajemo od izvora bliskih Sberbanci, u toku je otkup i reprogramiranje kredita. Očigledno je da, usljed vlasničke povezanosti sa Centralnom bankom Ruske Federacije, za ovu banku postoji mogućnost otkupa jeftinijeg kapitala, tako da su i stambeni krediti daleko povoljniji nego u ostalim komercijalnim bankama u BiH (5,6 posto fiksne kamatne stope). Šta to znači? Ili će se i druge komercijalne banke kao što su Raiffaisen, UniCredit i Sparkase prilagođavati i same tražiti jeftiniji kapital, kako bi se u jugoistočnoj Evropi mogle takmičiti sa Sberbankom, ili će se morati povući i prodati joj svoje poslovnice (već kruže glasine da je najozbiljniji kupac Hypo banke u pet zemalja regije druga po veličini ruska banka, inače najozbiljniji konkurent Sberbanci).

Šta bi to još moglo značiti? U odsustvu bilo kakvog rješenja restruktuiranja bh. ekonomije i otvaranja vlastitih razvojnih i sektorskih banaka (očigledno je da sve stranke, bilo na ljevici ili na desnici, ovo smatraju nemogućim, to jest za sebe neisplativim scenarijem), Sberbanka bi mogla započeti sa spašavanjem dijela domaće privrede, zaglibjele u finansijsku močvaru i dvadeset godina sistematski upropaštavane upravo od politike BiH. Pitanje je, međutim, do koje će mjere zapadne finansijske firme dopustiti ovakvu vrstu ruske ekspanzije, te bi se u tom procjepu, zbog potražnje jeftinijih sredstava od strane balkanskih poslodavaca, šahovske figure mogle posložiti u vrlo zanimljive kombinacije.

Hrana isteklih rokova

Šta bi to moglo značiti u političkom smislu? Garnitura Milorada Dodika već nastoji otkupiti svoju kožu preko državnog kredita iz Rusije, kojim se predsjednik RS-a hvali zbog neuslovljavanja tipičnih za MMF. To, opet, ne znači nikakve garancije za Dodika, s obzirom da svaka naredna vlada mora preuzeti zaduženja prethodne, a Njemačka, koja preko Evropske narodne partije gura narodnjačku opoziciju, trenutno, očigledno, nije znatna prijetnja ruskim interesima (na kraju krajeva, u igri je previše zajedničkih interesa). Gubitak privrede RS-a trenutačno iznosi 743 miliona KM i svaka vlada koja dođe će trebati slamku spasa. Naravno, to neće biti banke hrane isteklih rokova koje je Dodik namijenio siromašnim.

Lagumdžija i Dodik, socijaldemokrate: Imal' stranog kapitala mimo MMF-ovog?
Photo: gobih.ba

U svakom slučaju, očekuju nas vrlo zanimljiva vremena u kojima više ništa neće biti kao prije. U međuvremenu i federalna vlada predvođena socijaldemokratima objavljuje kako i ona traži rezervne “pojaseve za spašavanje” umjesto MMF-ovih, s tim da još uvijek ne želi otkriti o čemu se radi. Jedino što je u narednih sedam godina izvjesno za oba entiteta jeste da će ih Konzum, poguran ruskim kapitalom, u dobroj mjeri konzumirati.

*Tekst prenosimo iz prijateljskih BH Dana

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

 

*************************                                                                                                                                               

Nakvasi me nežno
Ljubavna idila: Uspavani građani i autoritarni vladar

 

****************************

Priznajem samo sud svoje mantije
                                                    

Predrag Lucić: Priznajem samo sud svoje mantije

Kako je nadbiskup splitsko-dalmatinski Marin Barišić, zatraživši od suca Slavka Lozine da mu više ne šalje pozive za svjedočenje u procesu protiv fra Šime Nimca, ...                                                                                                                                                
Krv, znoj i suze
                                                    

Dunkerque & Balkan: Krv, znoj i suze

U Dunkerque nema ćevapa kao u Rajvosa, pa da možeš izbjeći neke povijesno-istorijske ustanove. Zbog šeherskih miomirisa lako mi je bilo zaobići mjesto gdje ...

 

******************************

Društvo
Raste broj mladih zavisnika od psihoaktivnih supstanci
                                                    

Raste broj mladih zavisnika od psihoaktivnih supstanci

U Srbiji raste broj korisnika psihoaktivnih supstanci, sve mlađi uzrast proba marihuanu i amfetamin, a susrećemo se i sa novim, razarajućim sintetičkim drogama, izazovom na koji nemamo ...                                                                                                                                                
Deset razornih sekundi
                                                    

Godišnjica zemljotresa u Crnoj Gori: Deset razornih sekundi

Ovog mjeseca navršava se 35 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru i u kojem je poginula 101 osoba, dok je više od 1.000 ljudi bilo povrijeđeno

 

************************
Vrhovni sud odobrio izručenje Zdravka Mustača
                                                    

Vrhovni sud odobrio izručenje Zdravka Mustača

Nakon što je Županijski sud u Varaždinu donio odluku da se bivšeg čelnika UDBA Zdravka Mustača izruči Njemačkoj, njegova odvjetnica uložila je žalbu Vrhovnom sudu, koji je ovu odluku na ...                                                                                                
Godišnjica masakra u Ahmićima
                                                    

Nezaborav: Godišnjica masakra u Ahmićima

U selu Ahmići kod Viteza u srijedu se obilježava 21. godišnjica stradanja 116 civila Bošnjaka koje su ubile snage HVO. Sud u Hagu procesuirao je najodgovornije za ove zločine, te ...

 

*************************

 

Fijasko ukrajinske vojne operacija na istoku
                                                    

Fijasko ukrajinske vojne operacija na istoku

Pro-ruski ekstremisti u istočnoj Ukrajini su zaplenili šest ukrajinskih oklopnih vozila, saopštilo je ministarstvo odbrane u Kijevu. Izveštaji kažu da su vojnici razoružani nakon što su vozila blokirali meštani u ...

 

****************************

Antiratna akcija

U bolnici sam se probudio jedne noći

šumski rusi

Parastos psima rata

Javio se vladika Nikolaj

Poginuće dva miliona bezbožnih Srba

Bora Đorđević

Grešio sam i kajem se

 

******************************

Bratske poruke

Putin vređao Srbiju

Miroslav Mišković

Put putujem do Putina

                               

Konstituisan parlament

Poslanici položili zakletvu

 

****************************

 

Neka ratovi i pobune unište zapadnu civilizaciju
                                                    

Nadrealisti: Neka ratovi i pobune unište civilizaciju

Nadrealisti nisu ostali na tome. Istovremeno su objavili Otvoreno pismo Polu Klodelu, ambasadoru Francuske. Njegova ekselencija, naime, u jednom intervjuu za časopis Comoedia, nije našla ništa bolje nego da nadrealističku ...

 

***************************

I Severna Mitrovica traži deo Ukrajine
                                                    

Zaraza se širi: I Mitrovica traži deo Ukrajine

Nakon što je tzv. Vlada tzv. Republike Srpske Krajine u večnom izgnanstvu izvolela zatražiti delove Ukrajine u obliku SAO Slavjanoserbije, iz severnog dela Kosovske Mitrovice stigao je zahtev da se ...                                                                                                
Krajišnici traže Slavenoserbiju u Ukrajini
                                                    

Srbovanje: Krajišnici traže Slavenoserbiju u Ukrajini

Nešto što se cirkuskim jezikom zove „Vlada Republike Srpske Krajine u progonstvu“ objavilo je anegdotsko priopćenje kojim traži povraćaj autonomne oblasti Slavenoserbija u nesrećnoj Ukrajini; kad su videli da Rusi ...

 

17.04.2014.

EMIR HADžIHAFIZBEGOVIĆ: KADA ZAPOČNE MEČ BiH - ARGENTINA, POTEĆI ĆE VODA ZA POGINULE "LjUTE KRAJIŠNIKE"

Emir Hadžihafizbegović, popularni bh. glumac i strastveni navijač naše reprezentacije
Kada započne meč BiH - Argentina, poteći će voda za poginule ''Ljute Krajišnike''
Hadžihafizbegović: U Krajini su svi podržali projekt
FOTO: Agencije
Kada započne meč BiH - Argentina, poteći će voda za poginule

 

U Vrnograču će 15. juna u blizini hair česme biti postavljeno i veliko platno putem kojeg će 3.000 do 5.000 ljudi gledati utakmicu Argentina - BiH, istakao je Emir Hadžihafizbegović, popularni bh. glumac, koji finansira gradnju hair česme u znak sjećanja na trojicu navijača BiH stradalih u saobraćajnoj nesreći u Poljskoj.
Kada sudija na stadionu "Marakana" u Rio de Janeiru označi početak meča Argentina - Bosna i Hercegovina na predstojećem Svjetskom prvenstvo, u Vrnograču će simbolično poteći voda iz hair česme za naše tragično stradale "Ljute Krajišnike", rekao je za Anadolu Agency (AA) Emir Hadžihafizbegović, popularni bh. glumac i strastveni navijač fudbalske reprezentacije BiH.
Potresen smrću Hasiba Mahmića, Vildana Pehlića i Almira Kasumovića, mladića koji su poginuli 16. oktobra prošle godine u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u poljskom gradu Lomža, na povratku sa utakmice u Kaunasu u kojoj je BiH pobjedom nad Litvanijom (1:0) izborila prvi plasman na SP, Hadžihafizbegović odlučio je finansirati gradnju hair česme u znak sjećanja na pripadnike navijačke grupe "Ljuti Krajišnici".
"Kada sam saznao za tragičnu vijest, odmah sam odlučio da tim momcima napravim hair česmu, obzirom da je njihova smrt, odlazak tri života pod kamion u Poljskoj, državotvorna tragedija. Hasib, Vildan i Almir pronađeni su ogrnuti zastavama BiH. Oni su vrlo dobro znali da plasman reprezentacije BiH na Mundijal doprinosi i određenoj  harmonizaciji odnosa unutra države. Naši fudbaleri i navijači plasmanom na SP mnogo su više uradili na promociji BiH nego li sve što je politika uradila za 20 godna. Hasib, Vildan i Almir bili su inteligentni i pametni, te nisu samo navijali za fudbalsku reprezentaciju BiH, već i za državu BiH", istakao je Hadžihafizbegović.
Hair česmu finansira novcem od nagrade za najboljeg glumca sa Kotbus film festivalu u Njemačkoj za ulogu u slovenskom filmu "Čefurji raus", u prijevodu "Stranci van".
"Dobio sam 5.000 eura i odlučio ih utrošiti u gradnju hair česme za naše 'Ljute Krajišnike'. Bio sam nedavno u selu Vrnograč u Bosanskoj Krajini. Ništa ne radim samoinicijativno. Sastao sam se sa porodicama stradalih još 4. januara u Bihaću gdje sam dobio njihovo odobrenje, odnosno tada smo se dogovorili da se gradi hair česma", kaže Hadžihafizbegović, dodavši kako bi hair česma u trajno sjećanje na Hasiba, Vildana i Almira mogla biti i "jednom vrstom inicijalne kapsule za relaksaciju odnosa unutar teških ratnih ožiljaka koje Krajina nosi":
"Svi u Krajini su projekt gradnje hair česme maksimalno podržali, počevši od načelnika Općine Velika Kladuša Edina Behrića. Svi pušu u ista jedra. Prilikom otvaranja svojevrsnog spomenika, koji će u Vrnograču stajati do kijametskog dana, 15. juna ove godine u blizini hair česme bit će postavljeno i veliko platno sa kojeg će, vjerujem, 3.000 do 5.000 ljudi pratiti utakmicu Argentina - BiH. Navijat će za naše 'zmajeve' u prvoj utakmici SP, baš onako kako su to činili naši najbolji sinovi Hasib, Vildan i Almir."
     
U narednim mjesecima lokalna zajednica planira graditi sportski centar u znak sjećanja na preminule članove navijačke grupe "Ljuti Krajišnici". I ovaj projekt podržao je Hadžifizbegović.
"Oni imaju završen kompletan projekt za izgradnju sportskog centra u Vrnograču. Za kompletan posao treba im 400.000 KM. Nadam se da ćemo sinergičnom akcijom prikupiti novac i da će gradnja centra za Hasiba, Vildana i Almira početi već na jesen ove godine, te da će biti svečano otvoren u proljeće 2015. I sportski centar nam treba da se ti momci ne zaborave, da ostanu zapamćeni kao simbol navijanja za državu Bosnu i Hercegovinu", poručio je Hadžihafizbegović u razgovoru za Anadolu Agency, naglasivši:
"I ovaj projekt je pošten bez ikakvih mahinacija. To je bijelo platno bez mrlje. Nadam se da će iza gradnje sportskog centra u Vrnograču stati i Nogometni/Fudbalski savez BiH, naši fudbaleri, navijači, mediji. Hasib, Vildan i Almir to su zaslužili".

 

 

- U Vrnograču će 15. juna u blizini hair česme biti postavljeno i veliko platno putem kojeg će 3.000 do 5.000 ljudi gledati utakmicu Argentina - BiH, istakao je Emir Hadžihafizbegović, popularni bh. glumac, koji finansira gradnju hair česme u znak sjećanja na trojicu navijača BiH stradalih u saobraćajnoj nesreći u Poljskoj.

 

- Kada sudija na stadionu Marakana u Rio de Janeiru označi početak meča Argentina - Bosna i Hercegovina na predstojećem Svjetskom prvenstvo, u Vrnograču će simbolično poteći voda iz hair česme za naše tragično stradale "Ljute Krajišnike", rekao je za Anadolu Agency (AA) Emir Hadžihafizbegović, popularni bh. glumac i strastveni navijač fudbalske reprezentacije BiH.

 

Potresen smrću Hasiba Mahmića, Vildana Pehlića i Almira Kasumovića, mladića koji su poginuli 16. oktobra prošle godine u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u poljskom gradu Lomža, na povratku sa utakmice u Kaunasu u kojoj je BiH pobjedom nad Litvanijom (1:0) izborila prvi plasman na SP, Hadžihafizbegović odlučio je finansirati gradnju hair česme u znak sjećanja na pripadnike navijačke grupe "Ljuti Krajišnici".

 

- Kada sam saznao za tragičnu vijest, odmah sam odlučio da tim momcima napravim hair česmu, obzirom da je njihova smrt, odlazak tri života pod kamion u Poljskoj, državotvorna tragedija. Hasib, Vildan i Almir pronađeni su ogrnuti zastavama BiH. Oni su vrlo dobro znali da plasman reprezentacije BiH na Mundijal doprinosi i određenoj harmonizaciji odnosa unutra države. Naši fudbaleri i navijači plasmanom na SP mnogo su više uradili na promociji BiH nego li sve što je politika uradila za 20 godna. Hasib, Vildan i Almir bili su inteligentni i pametni, te nisu samo navijali za fudbalsku reprezentaciju BiH, već i za državu BiH, istakao je Hadžihafizbegović.

 

Hair česmu finansira novcem od nagrade za najboljeg glumca sa Kotbus film festivalu u Njemačkoj za ulogu u slovenskom filmu "Čefurji raus", u prijevodu "Stranci van".

 

- Dobio sam 5.000 eura i odlučio ih utrošiti u gradnju hair česme za naše "Ljute Krajišnike". Bio sam nedavno u selu Vrnograč u Bosanskoj Krajini. Ništa ne radim samoinicijativno. Sastao sam se sa porodicama stradalih još 4. januara u Bihaću gdje sam dobio njihovo odobrenje, odnosno tada smo se dogovorili da se gradi hair česma, kaže Hadžihafizbegović, dodavši kako bi hair česma u trajno sjećanje na Hasiba, Vildana i Almira mogla biti i "jednom vrstom inicijalne kapsule za relaksaciju odnosa unutar teških ratnih ožiljaka koje Krajina nosi":

 

- Svi u Krajini su projekt gradnje hair česme maksimalno podržali, počevši od načelnika Općine Velika Kladuša Edina Behrića. Svi pušu u ista jedra. Prilikom otvaranja svojevrsnog spomenika, koji će u Vrnograču stajati do kijametskog dana, 15. juna ove godine u blizini hair česme bit će postavljeno i veliko platno sa kojeg će, vjerujem, 3.000 do 5.000 ljudi pratiti utakmicu Argentina - BiH. Navijat će za naše "zmajeve" u prvoj utakmici SP, baš onako kako su to činili naši najbolji sinovi Hasib, Vildan i Almir.

 

U narednim mjesecima lokalna zajednica planira graditi sportski centar u znak sjećanja na preminule članove navijačke grupe "Ljuti Krajišnici". I ovaj projekt podržao je Hadžifizbegović.

 

- Oni imaju završen kompletan projekt za izgradnju sportskog centra u Vrnograču. Za kompletan posao treba im 400.000 KM. Nadam se da ćemo sinergičnom akcijom prikupiti novac i da će gradnja centra za Hasiba, Vildana i Almira početi već na jesen ove godine, te da će biti svečano otvoren u proljeće 2015. I sportski centar nam treba da se ti momci ne zaborave, da ostanu zapamćeni kao simbol navijanja za državu Bosnu i Hercegovinu, poručio je Hadžihafizbegović u razgovoru za Anadolu Agency, naglasivši:

 

- I ovaj projekt je pošten bez ikakvih mahinacija. To je bijelo platno bez mrlje. Nadam se da će iza gradnje sportskog centra u Vrnograču stati i Nogometni/Fudbalski savez BiH, naši fudbaleri, navijači, mediji. Hasib, Vildan i Almir to su zaslužili.

 

////////////////////////////////////////////////////////

****************************

"U Donjecku kuca industrijsko srce"
Analiza sukoba Moskve i Kijeva: Zašto je važan istok Ukrajine?

 

  

     

  



U Donjeckom bazenu, istočnom regionu bogatom ugljem, kuca industrijsko srce Ukrajine. Otkako su tamo zavladali nemiri, postavlja se pitanje: koliko je Donjecki basen važan za Kijev – i u čemu je njegov značaj za Moskvu?

„Donjecki basen je srce Ukrajine“, može da se pročita na periferiji Donjecka u istočnoj Ukrajini. Iz ekonomske perspektive to je sigurno opravdano: ugljenokop, koji se prostire sve do ruske teritorije, četvrti je po veličini u Evropi. Rezerve uglja su procijenjene na oko 10 milijardi tona. Oblast oko grada Donjecka čini samo pet odsto teritorije Ukrajine, tu živi deset odsto stanovništva – ali se stvara 20 odsto bruto domaćeg proizvoda i oko četvrtine izvoza Ukrajine. U ostatku zemlje dominira poljoprivreda, piše "Deutsche Well".

Nemiri u istočnim dijelovima Ukrajine su to, po površini beznačajno, područje odjednom smjestili u žižu svjetske pažnje. Ako je vjerovati guverneru regiona Donjeck Serhiju Taruti, ovaj region nema ni ekonomskog značaja: nekada se govorilo da Ukrajina hrani cio Sovjetski Savez. Danas se slično kaže da Donjecki basen hrani Ukrajinu. Evald Bolke, direktor Centra Bertold Beic u Berlinu, slaže se guvernerom, kada je riječ o ugljenokopu Donjeckog basena. „Od osamdesetih je neprofitabilan, skup i vještački se održava u životu samo iz socijalnih razloga“, kaže on.

Ipak, postoji opravdana zabrinutost da bi Rusija mogla da ima za cilj da anektira istočnu Ukrajinu, kao Krim. Za razliku od Krimskog poluostrva, ovdje velika većina ljudi ne osjeća pripadnost Rusiji – i samo oko četvrtine su etnički Rusi. „U suštini, to je veoma mješovito stanovništvo“, kaže Bolke. „I do početka ove godine jedva da je neko razmišljao o tome, da se orijentiše prema Rusiji. Sada, međutim, Kijev i Moskva vode pravi propagandni rat. Ljudima je teško da dođu do nepristrastnih informacija, mnogi su upućeni na glasine i sve više sumnjaju u centralne vlasti Kijeva."

Mit o zemlji Kozaka

Ali, zašto je uopšte Moskva zainteresovana za istočnu Ukrajinu, imajći u vidu ovo nejasno raspoloženje? Čisto ekonomski, aneksija baš i nije isplativa. „Rusija bi trebalo da bude srećna što ne mora ona umjesto Ukrajine da subvencioniše region“, kaže Bolke. Mnogo važnije od pragmatične koristi je nešto sasvim drugo: u Moskvi je ponovo oživjela želja da se uspostavi ruska imperija. Donjecki basen, nekada centar sovjetske teške industrije, ima pri tom simboličnu ulogu: „To su drevne kozačke oblasti koje su vijekovima bile agrarne i koje su industrijalizovane tek pod Staljinom“.

Ipak, ima i opipljivih razloga: brojne firme u istočnoj Ukrajini izvoze važne sirovine i proizvode u Rusiju – naročito za rusku svemirsku i odbrambenu industriju. Zbog toga je vijest, koja na Zapadu nije imala velikog odjeka, zapravo bila veoma eksplozivna: krajem marta, prelazna vlada u Kijevu je saopštila da će prekinuti vojnu saradnju sa Rusijom! Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin odmah je reagovao: Rusija mora postati mnogo nezavisnija od spoljne tehnologije i zaliha.

Ali, to možda neće biti tako lako: dvanaest vrsta ruskih interkontinentalnih balističkih raketa se proizvodi u istočnom ukrajinskom Dnjepropetrovsku, uključujući rezervne dijelove i održavanje. U Donjeckom basenu se proizvodi specijalni čelik za ruske tenkove, a većina ruskih borbenih helikoptera leti sa motorima iz Saporišja.

Ko zavisi od koga?

Mnogo više, međutim, istočno-ukrajinske firme zavise od potražnje iz Rusije jer su proizvodi – sistemi i oprema – specijalno napravljeni za rusko tržište, i ne mogu da se tako lako prodaju na drugim tržištima. Čak i ako dijelovi industrije zavise od subvencija, izvoz iz istočne Ukrajine je važan izvor prihoda za Kijev, tim prije što je zemlja na rubu bankrota. „Ako se tamo razvije separatistički pokret, Kijev će na tržištima kapitala totalno propasti, zbog prevelikog rizika“, kaže ekspert za Ukrajinu Evald Bolke.

On, međutim, ne vjeruje u ideju da se istočnoj Ukrajini odobri veća autonomija, da bi se taj dio zemlje smirio. U trenutnoj nestabilnoj situaciji Ukrajina može da opstane samo uz jaku centralnu vladu. „Bilo koja vrsta federalizacije bi pocijepala zemlju – u ekstremnom slučaju cijela Ukrajina bi mogla da se raspadne“.

 

************************

 

SARAJEVO UŽIVO Nastavljeni protesti nezadovoljnih građana

15:20 Dvadesetak najupornijih građana još uvijek protestuje ispred Predsjedništva, uprkos lošim vremenskim uvjetima. 13:13 Sarajlija Sejo Lukačević se u Knjigu podrške demonstrantima upisao pod brojem 9450.- Došao sam da se upišem...

 

17.04.2014.

PODJELA ŠKOLA JE NAJVEĆE KUKAVIČIJE JAJE PODMETNUTO U BiH

 

Pašalić Kreso: Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH              

Adila Pašalić Kreso
Adila Pašalić Kreso
*******************************
Akademkinja Adila Pašalić Kreso nezadovoljna je postojećim odnosom vlasti prema naučnicima, te neznantnim sredstvima koja se izdvajaju za naučnoistraživački rad. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, profesorica Pašalić Kreso navodi kako je obrazovna politika koja se provodi u Bosni i Hercegovini rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, a zbog čega najviše štete imaju mlade generacije koje dobijaju loše predznanje i znanje u školama. Istovremeno, profesorica se protivi i podijeljenom obrazovnom sistemu u BiH.
 
RSE: Kakav država danas ima odnos prema nauci i naučnoistraživačkom radu?
 
Pašalić Kreso: Mnoge zemlje kada izdvajaju iz budžeta, izdvajaju za nauku otprilike između 1,5 do 3 posto. I predratna Jugoslavija je izdvajala, odnosno  BiH unutar te Jugoslavije, negdje oko 1,5 posto iz budžeta, a danas, kako mi imamo informacije, to nije ni 00,3 posto. To znači da se skoro i ne finansira naučnoistraživački rad, nego je to u okviru nekog individualnog rada kada ljudi uspijevaju da izdvoje neka vlastita sredstva, ili su povremeno potpomognuti vrlo malim sredstvima od 10 do 20 hiljada od federalnog i kantonalnih ministarstava. A to znači da vi ne možete da radite fundamentalna istraživanja. Ne može se za 10 i 20 hiljada napraviti neki ozbiljan istraživački rad i ponuditi državi, društvu, na osnovu istraživanja neka rješenja koja bi bila dobra da se pokrenu. Drugo, nije pitanje samo u novcu. Ima mnogo pojedinaca, zajednica, fakulteta, institucija, instituta koji raspolažu znanjem, koji su resursi znanja, a koje niko ne pita. Ja govorim ne samo za sebe nego za mnoge moje kolege, doktore pedagoških nauka - po 20, 30 godina su bili dokori pedagoških nauka, a kada smo poslije rata kreirali ovaj obrazovni sistem niko nas nije ništa pitao. 
 
RSE: Je li to jedan od razloga ovakve, kako mnogi cijene, katastrofalne obrazovne politike koja se vodi u BiH?
 
Pašalić Kreso: Oba ova faktora su razlozi zašto nam je obrazovanje ovakvo, ili zašto nam je općenito u društvu ovakva situacija. Imate ljude na vlasti - neću ih proglasiti neukim generalno, ali koji su neuki za poziciju na kojoj su se našli i zasjeli, ali istovremeno i koji se ne bore da se ta određena djelatnost koju vode finansira na adekvatan način. Mora biti sredstava za jedan muzej, za objekte kulture - jer oni su istovremeno i jako važan resurs za odgoj i obrazovanje. Oni nisu samo tu da pokažemo strancima da imamo i muzej i galeriju i više muzeja i zbirki, nego je to nešto na čemu se odgajaju mlade generacije, a mi na to ne obraćamo pažnju.
 
RSE: Koji su problemi osnovnog obrazovanja i vaspitanja?
 
Pašalić Kreso: Koliko god pokušavamo da napravimo jedan korak sa evropskim trendovima, mi imamo jednu veliku boljku u našem obrazovnom sistemu da još uvijek radimo sa djecom na klasični način koji se svodi na reprodukciju prenesenog znanja od strane nastavnika. Ja to mogu odgovorno da tvrdim zato što moji studenti kada dođu na fakultet zapisuju i hoće da odgovaraju samo ono što su zapisali, kao moju riječ.
 
RSE: Ko je kriv za to?
 
Pašalić Kreso: Tvrdim da ih je to škola naučila - jer mnogi nastavnici traže od učenika samo ono što su im oni rekli. To proizvodi ne samo loše znanje nego i nesigurnost, neslobodu i mlade ljude koji su nekreativni. Imamo i drugi problem - da smo povećali osnovno obrazovanje na devet godina i time smo, ja slobodno tvrdim, samo povećali broj godina školovanja i poskupjeli osnovno obrazovanje za jednu godinu u jednom siromašnom društvu, u kojem je, inače, s ovim podjelama na kantone i entitete, obrazovni sistem jako skup.
 
RSE: Jesu li djeca zrela sa šest godina da kreću u prvi razred osnovne škole?
 
Pašalić Kreso
: Zrelost djeteta za polazak u školu od antičkih vremena se vezuje za sedmu godinu, ili negdje između šeste i sedme godine. Kada gledamo taj klasični start u školu, onda naravno da nisu zrela sa pet i po, ili sa jedva navršenih šest godina. Ali ako gledamo da djeci treba ujednačena priprema da svi startaju sa istog strata u školu i da se ne osjeti ko dolazi iz siromašnije, oskudnije sredine, onda Engleska ima, recimo, start već sa navršene četiri godine, tako da se dvije ili tri godine s njima radi neobavezno, ali jako puno i jako kvalitetno. Nisam sigurna da smo mi shvatili da to tako treba raditi u prvoj godini. Ja znam i vidjela sam da mnogo djece odmah sjeda u klupe, jedno drugom iza leđa, što su mnogi školski sistemi napustili – djeca sjede u krug, sjede na podu ako treba, gledaju jedni druge, sarađuju, lakše se kreću.
 
RSE: Jedan od problema u BiH su različita viđenja odgojno-obrazovnog procesa od kantona do kantona, od entiteta do entitea.
 
Pašalić Kreso: To je još jedan naš problem. Kad radim sa studentima imam jedan predmet koji se zove komparativna pedagogija i kada poredimo druge evropske zemlje, obrazovne sisteme ili neke intencije, tendencije Vijeća Evrope i drugih evropskih i međunarodnih tijela kako da se obrazovanje inovira i razvija, onda često kažem mojim studentima da su sve greške koje se javljaju u teorijskom analiziranju obrazovnih sistema se pojavile kod nas u postdejtonskoj BiH. Podjela škola prema nacionalnom kurikulumu ili nacionalnoj grupi predmeta je najveće kukavičije jaje koje nam je podmetnuto u BiH. Jezičke specifičnosti - svi lingvisti tvrde da nisu različiti jezici, ali ako i treba da djeca usvoje specifičnosti kraja ili svoje etničke pripadnosti, onda je to moguće uz dodatna jedan, dva časa - ali u BiH uvijek su djeca učila sve varijante i razumijevala su i lako čitala i ćirilicu i latinicu, čitali su i srpske pisce na ekavici, i hrvatske, i bosanske sa nekim arhaičnim izrazima. I to ih je samo moglo obogatiti. To nikako nije bilo nešto što bi ih zbunjivalo ili što bi pravilo od njih neke jezičke mješavine. Proizvesti još nacionalnu geografiju, nacionalnu historiju, nacionalnu muziku - to je još stravičnije.
 
RSE: Kakve ćemo generacije proizvesti s obzirom na sve ove probleme koje ste pobrojali?
 
Pašalić Kreso:
Radi se o jednoj zatvorenosti. Ja sam to nazvala kapsuliziranost djece i škola, izolacijom koja njih drži da su samo oni važni, da su oni drugi lošiji, da im je nekvalitetan jezik, loš, loša kultura - i ne znam kakvi se sve još teži izrazi upotrebljavaju za one druge kulture, naročito u onim zajednicama gdje su se pojavile dvije škole pod jednim krovom. Ja nisam za to.

 

///////////////////////////////////////////////////////

**************************

Zgrada državnih institucija BiH

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep

Smanjenja plata su “bacanje prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Sagovornici RSE kažu da se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti Dalje 

Radnici Dite u štrajku

Radnici u stečaju

Prije nekoliko dana u Općinskom sudu u Tuzli su se pohvalili da su u prošloj godini riješili 60 slučajeva stečajnih postupaka, ali interesantno - nijedne firme čiji radnici već godinama prosvjeduju Dalje 

Mine iznad Mostara

Fotogalerija Mostar: Pronađene mine iznad naselja

Pripadnici Oružanih snaga BiH, na padinama brda Hum, tik iznad jednog od mostarskih naselja, posljednjih dana pronašli su dvije mine, te više komada neeksplodiranih ubojitih sredstava iz proteklog rata. Dalje 

Obilježavanje zločina u Ahmićima i Vitezu

Obilježena 21 godišnjica stradanja u Ahmićima i Trusini

Da se ne ponovi, da se ne zaboravi – ova poruka na ulazu u Ahmiće svjedoči o zločinu koji je ovdje počinjen nad stanovnicima tog sela. Muhamed Pezer izgubio je čak dvadeset sedmoro iz uže obitelji Dalje 

Adila Pašalić Kreso

Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH

Obrazovna politika koja se provodi u BiH je rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, kaže uz ostalo u intervjuu za RSE akademkinja Adila Pašalić Kreso Dalje 


Adila Pašalić Kreso

Podjela škola je najveće kukavičije jaje podmetnuto u BiH

Obrazovna politika koja se provodi u BiH je rezultat neznanja političkih elita koji ne žele da konsultuju akademsku zajednicu, kaže uz ostalo u intervjuu za RSE akademkinja Adila Pašalić Kreso
Dalje
Ilustrativna fotografija

Južni tok za BiH mačka u džaku

Većina političkih i ekonomskih analitičara u Bosni Hercegovini skeptična je oko početka izgradnje kraka gasovoda Južnog toka koji bi išao kroz RS. Malo toga u ovom trenutku zavisi od BiH, ističu oni
Dalje
Reportaža iz Đakovića

Fotogalerija Đakovići - selo bez žena, djece i struje

Iako je od završetka sukoba u BiH prošlo 19 godina, Đakovići kod Novog Travnika još uvijek nisu dobili struju. Betonski stupovi i kabeli postavljeni su na samo 700 metara od sela. Ovo je jedino selo u BiH bez struje, djece i žena
Dalje
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Brine li neko za zaposlene u Zemaljskom muzeju?

Prošlosedmične izjave ministra Kaplana da niko neće isplatiti plate radnicima Muzeja jer ovu instituciju drže zatvorenom duže od godinu i po dana – potvrđuju, kako su radnici naveli, njihov stav zašto su odlučili zatvoriti Muzej za javnost.
Dalje
Mladić u sudnici 15. travnja 2014.

Audio Odbačen Mladićev zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja

Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju pod predsjedanjem suca Alphonsa Oriea odbacilo je utorak zahtjev obrane - za oslobađanjem Ratka Mladića, na polovici suđenja
Dalje
Božidar Matić

Doći će vrijeme kad ni MMF neće pokrivati budžetske rupe

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić u intervjuu za RSE kaže da je izlaz iz krize u bh. društvu katarza, te upozorava da niko ko ima mnogo novca ne dolazi u BiH

 

*********************

Fotogalerija Identifikacija nakon ekshumacije Tomašice

Do sada je identifikovano samo 49 posmrtnih ostataka ekshumiranih u masovnoj grobnici Tomašica. U srijedu su porodice pristupile identifikaciji posmtnih ostataka lica za koja je završena DNA analiza, i to će trajati do 21. aprila. FOTO: Erduan Katana

Fotogalerija Ukrajinska kriza kroz političku karikaturu

Nadmena i zlokobna Rusija, nesposobni zapadni lideri i skeptici dominiraju političkom realnošću i dešavanjima oko krize u Ukrajini. Pogled na krizu iz pera političkih karikaturista Zhenya O, Coraxa i Sergeia Yolkina. April 2014., RSE

 

16.04.2014.

KRIZA U UKRAJINI 16.04.2014.

 

Separatisti okupiraju vladine zgrade, preoteli vojna vozila             

***************************
RSE
Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo je da su pripadnici proruskih snaga preoteli šest oklopnih vozila na istoku zemlje.
 
Konvoj oklopnih vozila sa naoružanim licima u maskirnim uniformama i istaknutom ruskom zastavom stigao je potom iz pravca Kramatorska u Slavjansk gde ga je pozdravio deo stanovništva koji se nalazi barikadama. U tom gradu proruske snage zaposeli su zgrade policije i Službe državne bezbjednosti.
 
Jedan od vojnika koji se pridružio separatistima u Slavjansku, a koji kaže da je bio pripadnik ukrajinske vojske, rekao je da nije mogao da puca "na sopstveni narod".
 
Gradonačelnica Slavjanska izjavila je da naoružani proruski separatisti dele naoružanje lokalnom stanovništvu.
 
Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) saopštila je da je presrela komunikaciju prema kojoj su ruski komandanti naredili proruskim separatistima “da pucaju i ubijaju” nakon što je zvanični Kijev pokrenuo operaciju u cilju povratka kontrole nad zauzetim vladinim zgradama u istočnoj Ukrajini. SBU ističe da snimljeni razgovori potvrđjuju da pobunu “otvoreno predvode oficiri ruske vojne obaveštajne službe”, kao što je to bio slučaj i na Krimu.
 
Separatisti su, istovremeno, upali u zgradu uprave u glavnom gradu regije – Donjecku.

Portparol Gradskog vijeća Donjecka rekla je da je najmanje 20 ljudi naoružanih kalašnjikovima preuzelo kontrolu nad zgradom. Ušli su u zgradu tražeći da se u regiji organizira referendum o pretvaranju Ukrajine u savez regija sa širim ovlastima lokalnih zajednica.
   
 Predsednik ukrajinske Vlade Arsenij Jacenjuk optužio je Rusiju da “izvozi terorizam” u Ukrajinu koristeći prikrivene načine da organizuje naoružane separatiste koji napadaju ukrajinske snage i zauzimaju državne zgrade. “Ruska Vlada mora odmah da opozove svoje obaveštajne grupe, osudi terorizam i oslobodi institucije”, poručio je Jacenjuk, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio kako je Ukrajina "na rubu građanskog rata".

Ukrajinske snage sigurnosti pokrenule su u utorak "antiterorističke" operacije na istoku i zauzele aerodrom u Kramatorsku. Rusija opovrgava optužbe Ukrajine i Zapada da organizuje proteste. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako će ipak učestvovati na sastanku u Ženevi u četvrtak, gde za isti sto treba  da sednu EU, SAD i Ukrajine.

Prema mišljenju zvanične Moskve, glavna tema tog skupa trebala bi biti ustavna reforma u Ukrajini koja će dati veća ovlašćenja stanovnicima područja u kojima su u većini Rusi.

Predstavnik Ukrajine u seedištu UN-a u Ženevi Jurij Klimenko kazao je, pak, da federalizacija Ukrajine "nije na dnevnom redu ".

"Ukrajina na ovom sastanku neće raspravljati o unutrašnjim problemima zemlje, pa stoga ni federalizacija Ukrajine nije tema za ovaj skup", poručio je Klimenko.

Moskva je okrivila vladu u Kijevu da podstiče nemire u istočnoj Ukrajini ignorisanjem prava građana koji se ruskim jezikom služe kao prvim.
 
S druge strane potpredsednik Vlade Moldavije Eugen Karpov osudio je propagandnu kampanju u cilju izaziva tenzija u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje. On je kazao za Radio Slobodna Evropa da pojedini krugovi u Moskvi i Tiraspolu da žele da se u Pridnjestrovlju ponovi scenario sa Krima, negirajući tvrdnje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Pridnjestrovlje „u blokadi“ – ekonomskoj i u smislu slobode kretanja.

 

///////////////////////////////////////////////////////////////

******************************

 

 

Video Separatisti okupiraju vladine zgrade, preoteli vojna vozila

Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo  da su pripadnici proruskih snaga preoteli šest oklopnih vozila na istoku zemlje i upali u zgradu uprave u Donjecku. Kijev optužuje Rusiju da "izvozi terorizam"

 

*************************

 

Policija pokušava da spriječi proruske aktiviste da uđu u zgradu regionalne policije u Gorlivki 

Bilješke iz Ukrajine: Prividni mir u Gorlivki

Novinar RSE Levko Stek opisuje situaciju u Gorlivki, pomalo pospanom industrijskom gradiću na istoku Ukrajine, poslednjem u nizu gradova na istoku zemlje u kojem su proruske, separatsitičke snage, zauzele zgradu lokalnih vlasti

 

************************

 

Milo Đukanović 

Lucić: Crnomorski vijenac

Epsko svjedočanstvo o najnovijim podvizima crnogorskog premijera Đukanović Mila na međunarodnom planu i programu zabilježio je kolumnista Radija Slobodna Evropa, Predrag Lucić u novim Stenogramima & Kamenogramima

 

*************************

Vlada Srbije, ilustrativna fotografija 

Audio Buduća Vlada Srbije: Koalicioni partneri za ukras

Budući premijer Aleksandar Vučić pozivnicu za ulazak u budući kabinet uputio je SPS-u i SVM-u. Analitičari ukazuju da će, s obzirom na predominantan uticaj Naprednjaka, ko god uđe u vlast sa njima biti tek neka


*******************************
 

 

16.04.2014.

ALEKSA MILOJEVIĆ: RS-a PRED POTPUNIM EKONOMSKIM SLOMOM

 

ALEKSA MILOJEVIĆ ZA VIJESTI.BA

Srpska pred potpunim ekonomskim slomom / U želji da se održe na vlasti ne pitaju za cijenu

image Aleksa Milojević        

SARAJEVO - Bh. privreda ne funkcioniše već 20 godina, a mi trošimo dva i po puta više nego što zarađujemo. U dužničkom smo ropstvu, jer nemamo vlastitih sredstava za povrat duga. Vlasti su u finansijskom bezizlazu i ne znaju da spoje prirodna bogatstva sa narodom koji želi da radi, upozorava u ekonomski analitičar Aleksa Milojević u intervjuu za Vijesti.ba. Rješenje krize, kako navodi, nije u smanjenju potrošnje, nego u povećanju proizvodnje.

VIJESTI.BA: Sve je izvjesnije da novog angažmana BiH sa MMF-om neće biti, pa su entitetske vlade odlučile da se same snalaze. U RS stiže kredit od Rusije. Sa ekonomskog aspekta, koje je zaduživanje povoljnije za građane - komercijalne banke ili MMF?

MILOJEVIĆ: Privredni sistem u BiH ne funkcionište već 20 godina, jer 20 godina trošimo 2,5 puta više nego što zarađujemo. Živimo na finansijskoj infuziji sa strane, bilo od MMF-a, Svjetske banke ili ruskog kredita. Vlada ne zna da proizvodi, ne zna da spoji prirodna bogatstva sa narodom koji želi da radi. Ona naša prirodna bogatstva rasporadaje drugima i posuđuje novac iz inostranstva koji nije moguće vratiti. Mi smo već u dužničkom ropstvu, ušli smo u spiralu dugova, prebijamo dug sa dugom. Nemamo vlastitih sredstava za povrat duga i to je već dužničko ropstvo.

U sistemu finansijskog zarobljavanja i održavanja slabih i štetnih vlada na vlasti poznat je MMF po svoj završnom udarcu. U početku se išlo sa blagim kreditima i dugim rokovima otplate, niskom kamatnom stopom. Nakon toga, dolaze na scenu veliki iznosi kredita, dugi rokovi odgode i kratki rokovi otplate. To dosada nije izdržala nijedna vlada niti nijedan narod. 

U BiH se dešava i gora situacija. Vlasti su u bezizlaznom finansijskom stanju. RS uzima kredit od Rusije, za koji se ne zna pod kojim uslovima dolazi, ali je, po svoj prilici, mnogo nepovoljniji jer je od komercijalnih banaka, koje imaju kraći rok otplate i veće kamate. To je sigurno mnogo nepovoljnije, ali izgleda da Vlada RS u potpunom finansijskom bezizlazu i želji da se održi na vlasti ne pita za cijenu, niti za posljedice, već želi da preživi tako što oduzima život narodu. 

VIJESTI.BA: Suprotno Vašoj tvrdnji o dužničkom ropstvu, vlasti često ističu da je BiH zemlja niske zaduženosti?

MILOJEVIĆ: Vlade RS i BiH ističu da smo mi zemlja niske zaduženosti jer su prodavci novca, MMF i Svjetska banka, našli potpuno nepostojeći ekonomski kriterijum prema kojem je stepen zaduženosti nizak ukoliko dug dostiže do 40 posto društvenog proizvoda, kod srednje zaduženosti do 80 posto, a više do tog procenta je prekomjerna zaduženost. To nije istina. Ekonomija je iskustvena nauka, a iskustvo pokazuje da se dug vraća devizama, a da bi se one stekle, mora se izvoziti.

Ekonomska mjera zaduženosti ne može biti društveni proizvod, nego izvoz. Iskustvo govori da su zemlje, koje su ušle u dug koji je veći od 30 posto izvoza, prešle gornju granicu zaduženosti i da su pale u duboku krizu. Znači, ako je u BiH izvoz šest milijardi, onda naš dug ne bi smio biti veći od dvije milijarde. Izvoz u RS je dvije milijarde, pa dug ne bi smio biti veći od 700 miliona.

Dug u RS iznosi pet milijardi, a u BiH 15 milijardi. Jasno je da smo sedam puta više zaduženi od gornje dozvoljene granice zaduženosti. Nažalost, vlade tvrde da nismo zaduženi zbog toga što se ne obaziru na svoj narod koji će vraćati te dugove. 

VIJESTI.BA: Kako će zaduživanje entiteta, a ne države na međunarodnom planu uticati na cijeli finansijski sistem u BiH?

MILOJEVIĆ: Nažalost, mi nemamo državu koja ima monetarni sistem. Da imamo centralnu banku sa punim monetarnim ovlašćenjima, prvi zadatak centralne banke bio bi da kontroliše potrošnju vlada. Da bi se održala stabilnost valute, ne bi se moglno dozvoliti entitetsko zaduživanje, nego bi se vršila oštra kontrola. Sve što se monetarno uradi na bilo kojoj tački u BiH, to se odnosi na sve dijelove naše države.

Utakmica u kojoj se entiteti slobodno zadužuju govori da nemamo državu koja može da kontroliše svoju ekonomsku sudbinu. Prepušteni smo samovolji entiteta, koji mogu praviti neograničenu štetu građanima zbog toga što ih niko ne kontroliše. Nepojmljivo je u nekoj uređenoj zemlji da se vlada zadužuje kod komercijalnih banaka. Vlada se može zadužiti samo kod svoje centralne banke pod uslovom da taj dug vrati za godinu dana. 

BiH, kao što rekoh, nema centralnu banku sa monetarnim ovlašćenjima, nego banku koja se samo zove tako, a u svojoj suštini je mjenjačnica, jer nema monetarne nadležnosti. Posljedica toga je prekomjerna zaduženost, koju nikako nismo u stanju staviti pod kontrolu.

VIJESTI.BA: U slučaju entitetskog zaduživanja na međunarodnom nivou, šta će biti sa državnim nivoom? 

MILOJEVIĆ: Bojim se da se nalazimo pred potpunim slomom ekonomskog sistema. Ne može se živjeti od rasprodaja, dugova, deficita... Mora se živjeti od proizvodnje. Vlast je ušla u opasno stanje u kojem ne može podmiriti ni osnovne potrebe društva iz tekuće proizvodnje, nego sve mora posuđivati. Mislim da nam prijeti potpuni prestanak funkcionisanja sistema. Vidite samo koliko je preduzeća zatvoreno, koliko njih je pod stečajom... Nalazimo se pred situacijom da privreda potpuno prestane da radi, da se pojavi masovna nezaposlenost, masovni socijalni bunt i nasilje svake vrste. To nijedna vlada sebi ne bi smjela dozvoliti. Međutim, izgleda da naša vlada nema načina da to spriječi. 

Iskustvo ekonomije kazuje da sve jednom dođe na naplatu. Jedan period živjeli smo na tuđem novcu i tuđim sredstvima. Sada se približava vrijeme kada treba da vraćamo ta sredstva i dugove. Mislim da je to kraj ovog sistema i da nam prijeti opasan socijalni i ekonomski kolaps. 

VIJESTI.BA: Državni parlamentarci uskoro bi mogli usvojiti zakon o smanjenju plata zaposlenih u institucijama BiH. Je li riječ o predizbornoj priči ili bi ovaj zakon zaista mogao da bude od koristi državi BiH?

MILOJEVIĆ: Jedna od politika MMF-a je tzv. strukturno prilagođavanje, odnosno obaranje plata i smanjivanje potrošnje. Svaka država koja je poslušala savjet MMF-a da izlaz iz krize traži tako što će smanjivati plate pala je u još veću krizu i depresiju. Izlaz nije u smanjenju potrošnje nego u većoj proizvodnji, te na bazi toga većoj potrošnji. To je osnova rješenja naše krize. Ova vlast ne zna kako da podigne proizvodnju i zbog toga ne može riješiti krizu. 

Inače, mislim da neće doći do značajnijeg smanjenja plata. I da nominalno dođe do toga, neće doći do smanjenja potrošnje, jer će vlast uvijek namirit gubitak u plati na službenom putovanju, članstvom u nekim upravnim ili nadzornim odborima i tome slično. 

Mi nemamo mehanizam u kojem možemo kontrolisati vlast. Smanjenje plata je prolazna prevara, nastala možda pod pritiskom demonstracija ili u vremenu prije izbora. 

N.Š.

(Vijesti.ba)

///////////////////////////////////////////////////////

********************************

 

Osude stigle iz Ambasade Holandije u BiH

Saslušavanje Srebreničana može se tumačiti kao zastrašivanje

image Srebrenica / Arhiv        

Ambasada Holandije u BiH "osuđuje sve radnje lokalnih i entitetskih vlasti koje dovode do podjela i nepovjerenja u regiji Srebrenice, a pozivanje članova porodica žrtava genocida na ispitivanje u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske o ...

... događajima u Kravici prošle godine može se tumačiti kao zastrašivanje, a, kao takav, ovaj čin ne doprinosi procesu pomirenja u regiji", saopćila je danas Ambasada.

Kako je se navodi, tokom posljednjih nekoliko sastanaka s gradonačelnikom Bratunca ambasador Holandije Jurriaan Kraak naglasio je važnost "promovisanja međusobnog povjerenja i odgovornost lokalnih vlasti u tom pogledu".

Ambasador je pozvao gradonačelnika da iskoristi svoj utjecaj i sva sredstva koja su mu na raspolaganju da spriječi da se "prošlogodišnji događaji u Kravici ponove i da se osigura mirna i dostojanstvena komemoracija masakra u julu ove godine", prenosi Onasa.

Vlada Holandije aktivno je uključena u rekonstrukciju i obnovu šire regije Srebrenice u posljednjih 18 godina.

Holandska ambasada, u partnerstvu s međunarodnim organizacijama, kao što su Razvojni program UN-a (UNDP), UNHCR i Catholic Relief Services (CRS), realizovala je mnoge projekte, a dosta ih se dalje provodi.

"Dobra saradnja sa gradonačelnicima Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića je vitalni faktor u uspjehu tih projekata, a njihovi napori i doprinosi se zbog toga visoko cijene", kaže se u saopćenju.

Povećanje saradnje među uključenim općinama i pomirenje su dva važna cilja projekata koje finansira i podržava Vlada Holandije.

(Vijesti.ba)

************************

 

N. S.  

image Reuf Bajrović

Američka administracija treba podržati stranke iz RS koje su ...

 

****************************

Suljkanović: Procesuirati zločin u Kolibama

image Enes Suljkanović        

BOSANSKI BROD - Potpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanović prisustvovao je obilježavanju Dana sjećanja na nevine žrtve koje su stradale na današnji dan 1992. godine u Kolibama Gornjim, u općini Bosanski Brod. Entitetski potpredsjednik je izjavio ...

... da se ne smije dozvoliti da žrtve budu zaboravljene i pozvao relevantne institucije RS i BiH da učine sve da se ovi stravični zločini što prije procesuiraju.

Takođe je naveo da je alarmantan podatak da je skoro polovina povratničke populacije napustila ovo mjesto, te da je potrebno uložiti dodatne napore da bi se omogućila radna mjesta za stanovnike Koliba kako bi stekli osnovne uslove za život dostojanstven čovjeku.

Osim Suljkanovića, 22. godišnjici stradanja u Kolibama, prisustvovali su predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS Josip Jerković i poslanik u Skupštini RS Amir Zahirović, a zajedno su položili vijenac na Spomen turbe posvećeno žrtvama.

-Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, u prisustvu velikog broja vjerskih službenika i mještana, pozdravio je sve prisutne, a potpredsjedniku RS se zahvalio na njegovoj nesebičnoj pomoći mjesnoj zajednici Kolibe Gornje, jer jedino, kako je rekao, Suljkanović je prvo čovjek, pa onda političar i primjer je kako se trebaju ponašati političari u Bosni i Hercegovini - saopćeno je iz Suljkanovićevog kabineta.

U mjesnoj zajednici Kolibe Gornje je tokom rata ukupno stradalo ili nestalo 76 mještana.


(Vijesti.ba/Fena)

 

**************************

Sanski Most: Identificirano osam žrtava civila Bošnjaka

image Žrtve iz Tomašice / AP, arhiv        

SANSKI MOST - U Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu danas je identificirano osam žrtava. Riječ je o civilima bošnjačke nacionalnosti ubijenim 1992. godine na području Prijedora i prijedorskih naselja Bišćani, Rizvanovići, Hambarine i Čarakovo.

 Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić kazala je Agenciji Feni da su identificirane žrtve ekshumirane iz masovne grobnice Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 žrtava.
 
Identificirani su:
 
1. Mevludin (Rifat) Dedić, rođen 1972.  u Prijedoru;
2. Izet (Abaz) Hegić, rođen 1965.  u mjestu Bišćani;
3. Hikmet (Derviš) Muhić, rođen 1964.  u mjestu Hambarine;
4. Sajid (Šefik) Ališić, rođen 1955.  u mjestu Bišćani;
5. Mihret (Ismet) Duratović, rođen 1959. u mjestu Rizvanovići;
6. Ibrahim (Ismet) Duratović, rođen 1938. u mjestu Rizvanovići;
7. Husnija (Avdo) Duratović, rođen 1927. u mjestu Rizvanovići;
8. Huse (Derviš) Kljajić, rođen 1936. godine u mjestu Čarakovo.
 
Među porodicama koje s nestrpljenjem iščekuju identifikaciju žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice Tomašica je i porodica glasnogovornice Instituta za nestale osobe BiH Lejle Čengić.
 
Kako je Čengić kazala Feni, sutra bi trebalo da se identificira jedan od trojice njenih daidža, a u naredni ponedjeljak i utorak još dvojica.
 
- DNK nalaz za četvrtog očekujem da stigne, odnosno još ne znam da li je pronađen u Tomašici, ali ubijeni su zajedno ispred svojih porodičnih kuća, a potom odvezeni kamionom u nepoznatom pravcu. Iz tog razloga postoji nada da bi trebao stići DNK nalaz i za četvrtog - kaže Čengić.
 
Identifikacija žrtava u Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu bit će nastavljena.

 

(fena)

 

*************************

 

B. A. 

image Sa današnjeg sastanka

Izetbegović s delegacijom iz V. Britanije: Svaka podrška ...

 

16.04.2014.

SAFET SUŠIĆ: SITNIH PROBLEMA JE BILO UVIJEK

Selektor Safet Sušić mjesec prije početka priprema za Mundijal
Ne žalim zbog onog što sam rekao, igrače je trebalo na vrijeme razdrmati
Sušić: Sitnih problema je bilo uvijek
FOTO: Avaz
Ne žalim zbog onog što sam rekao, igrače je trebalo na vrijeme razdrmati



Tačno mjesec prije okupljanja i početka priprema nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, selektor Safet Sušić doputovao je iz Pariza u Sarajevo.

Tema za razgovor sa selektorom je mnogo, ali jedna se nameće kao najznačajnija - o čemu je Pape razmišljao u proteklih mjesec i po, nakon agonije u Inzbruku i svega što je izronilo nakon poraza od Egipta? Koliko će ono što se desilo i što je izrečeno poslije austrijskog kraha uzdrmati odnose unutar reprezentacije uoči najvažnijeg događaja u historiji naše mlade zemlje i brazilske snove pretvoriti u noćnu moru?

Međutim, valjda svjestan težine svake riječi koju bi izgovorio, Sušić se na austrijsku epizodu ne želi vraćati, već gleda naprijed.

Bilo pa prošlo

- Prema mom mišljenju, desilo se nije ništa. S tim fudbalerima sam godinama. Sitnih problema bilo je uvijek i bit će ih sigurno još. Vremenom se možda oni nagomilaju, što čovjeka iziritira. Zato sam rekao ono što sam rekao. Jednostavno je izašlo iz mene. Međutim, niti žalim, niti se kajem zbog toga. Trebalo je reći neke stvari, da se fudbaleri malo razdrmaju na vrijeme.

Činjenica je da od plasmana u Brazil vlada previše opuštena atmosfera. Kao da je posao gotov, a zapravo smo prešli samo jednu etapu. Ipak, ono što je bilo, bilo je. Idemo dalje, čeka nas prvi nastup na SP-u i treba se pripremiti za njega - kaže Sušić.

Na pitanje kako zamišlja prve dane okupljanja, koji će, sigurno, proteći u zategnutijoj atmosferi nego do sada, Pape je odgovorio:

- Ne brinem zbog toga. Sve će biti dobro. Iza sebe imam iskustvo dva svjetska prvenstva na kojima sam igrao i znam šta se treba posložiti. A atmosfera..., ona je onakva kakva meni odgovara - rekao je zagonetno Sušić, ne ulazeći u detalje.

Jedno od pitanja koja čekaju na Papetov odgovor vezano je za spisak putnika za Brazil. Međutim, selektor kaže da mnoge odluke još nije donio.

- Spisak ću objaviti početkom maja i na njemu će biti 23 fudbalera koje mislim voditi na SP. S obzirom na mogućnost povreda i zamjene igrača, spisak koji ću predati FIFA-i bit će duži, ali još ne znam da li će na njemu biti 25, 27 ili 30 fudbalera. A o tome ko će biti na spisku, rano je govoriti. Ponovit ću ono što sam već rekao, a to je da oni koji u svojim klubovima igraju malo ili nimalo neće dobiti pozive - govori Sušić.

Mislim da možemo

Selektora smo upitali je li njegov optimizam u proteklih mjesec i po splasnuo. 

- Da budem iskren, na Mundijalu su 32 selektora. Od toga, 12 ih je možda uvjereno da će proći u drugi krug, 10 ih misli da će proći, a 10 se tome nada. Mi smo u ovoj drugoj grupi. Nije da se samo nadam tome, već mislim da to možemo. Ne idemo na turističko putovanje i nastojat ćemo svima pokazati da nismo slučajno na Mundijalu. Iako niko od nas ništa ne zahtijeva, svjestan sam da će svi naši navijači biti razočarani ako ne uspijemo proći među 16 najboljih.

Međutim, šta god bude, ostat će zapisano da su ovaj stručni štab i ovi fudbaleri napravili fenomenalnu stvar i prvi put otišli na SP. Cilj mi je da se, kada završi, svi s ponosom možemo pogledati u ogledalu i jedni druge u oči i reći da je to to - zaključio je Sušić.

Molbe Romi i Laciju

- Pripreme će biti održane u Sarajevu, kako je i planirano. Okupljanje je 15. maja, s tim što ćemo Romi i Laciju poslati molbe da puste Miralema Pjanića i Senada Lulića jer kod njih sezona završava 18. maja - kaže Sušić.

Do odlaska u SAD, 27. maja, "Zmajevi" će odigrati jednu lakšu utakmicu, 22. maja u Gradačcu, vjerovatno protiv mlade reprezentacije BiH.

Poslije Argentine idem gledati Iran i Nigeriju

Nigerijci tvrde da već uveliko špijuniraju naše fudbalere, a to isto vjerovatno rade i Iranci. Pape kaže da je svjestan da će naši protivnici znati sve o nama, ali je siguran da će i on znati sve o njima.

- Na stolu imam snimke nekoliko utakmica Nigerije i Irana, ali one mi ne znače puno. Utakmica koja je igrana prije dva mjeseca nema nikakve veze s onom koja će se igrati za dva mjeseca. Naravno, pogledat ću ih, eventualno poslati nekog da gleda njihove predstojeće prijateljske utakmice, ali ono najvažnije o njima saznat ću u Brazilu.

Odmah nakon završetka naše utakmice s Argentinom sjest ću u avion i idem gledati Nigeriju i Iran u Kuritibi. Tu ću dobiti mnogo jasniju sliku o njima - kaže Sušić.

 

////////////////////////////////////////////////////////

 

***************************

 

************************

 

Pronađen maloljetni razbojnik koji je pljačkao naoružan...

Prijedorska policija otkrila je maloljetnika koji je maskiran i sa sjekirom u ruci od radnice jedne prodavnice u Prijedoru iznudio 50 KM.Iz Centra javne sigurnosti Prijedor danas je saopšteno da je Odjeljenju za maloljetnike Okružnog...

 

************************

Ždrale: Slobodanka je bila hladna kao špricer | Avaz ...

 

************************

 


Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 04/2014 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18545163

Powered by Blogger.ba