Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

24.03.2015.

BALKAN: DO DIPLOMACIJE ZNANjEM, ALI LAKŠE POLITIKOM

Balkan: Do diplomacije znanjem, ali lakše politikom


Ilustrativna fotografijaIlustrativna fotografija


//////////////////////////////////////////////////////

Kako se na Balkanu postaje diplomatom? Da li se u diplomatsku službu stiže natječajem, znanjem, ili političkim vezama? Kako se danas školuju kadrovi za diplomatsku službu? Postoje li zakoni koji reguliraju ovu posebno osjetljivu oblast? Ima li više karijernih ili političkih diplomata?

Raspadom bivše Jugoslavije nove, mlade države su krenule graditi vlastitu diplomatsku mrežu. Od devedesetih, kada su diplomatske službe nastajale, bilo je i dječjih bolesti, bilo je propusta, pa i kriminala. No, pojedinci, koji su u ratnim vremenima predstavljali svoje zemlje, mnogo puta su pokazali da su istinski diplomati, znali su komunicirati sa svijetom. Jedna od osobina vrlog diplomate je da mora znati slušati, ali i govoriti. Velika je diplomatska vještina prešutjeti istinu ako je potrebno, ali istodobno ne izgovoriti laž. Kojom su se od ovih vještina znali nositi balkanski diplomati?

Diplomacija - naša je tema tjedna.

U diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ambasadama i generalnim konzulatima Bosne i Hercegovine u inostranstvu uposleno je 107 dužnosnika. No, kakva je bosanskohercegovačka diplomacija, najbolje govori podatak da BiH još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. To je ostavljalo prostora da protekle dvije decenije vladajuće stranke udomljavaju svoje kadrove u diplomatsko konzularnoj mreži, a ne stručnjake koji će predstavljati svoju zemlju najbolje što mogu. Tako se dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine. Mirna Sadiković donosi priču Bh. diplomatija najsiromašnija u Evropi.

Iako duge povijesti, za crnogorsku diplomaciju se može reći da je mlada jer nije prošla ni puna decenija od kada je Crna Gora ponovo postala neovisna država. Za to vrijeme su postignuti određeni rezultati, ali i uočene određene slabosti. Jedna od najčešće spominjanih zamjerki je korištenje diplomacije kao nagrade za zaslužne partijske kadrove - navode sugovornici Esada Krcića u tekstu Diplomatija - nagrada za partijske kadrove.

Srbija još uvijek nije poslala ambasadore u sve za nju važne države, poput Njemačke, ali ni i susjednu Hrvatsku. Upravo zbog toga predsjednik države Tomislav Nikolić već duže vrijeme proziva šefa diplomacije, Ivicu Dačića, koji ovih dana najavljuje da bi narednih mjeseci trebalo da bude postavljeno 20 novih ambasadora. Zanimljivo će biti da se vidi šta je prevagnulo pri izboru - stručnost ili partijska podobnost? Pojedinosti ima Ljudmila Cvetković u priči Srbija kuburi sa ambasadorima?

Hrvatska se drži uobičajene zapadnoeuropske prakse da najviše do petinu veleposlanika nisu karijerni diplomati. Diplomati su pod paskom javnosti, ne samo kada rješavaju globalne i regionalne krize, nego i kada ih ulove s prstima u pekmezu. Više detalja u tekstu Hrvatska diplomacija (ni)je imuna od boljki društava u tranziciji Enisa Zebića


//////////////////////////////////

Rodna kuća "Boska" u centru Banjaluke

Gdje je nestao ugovor o privatizaciji Robne kuće ˝Boska˝?

Originalni ugovor o privatizaciji Robne kuće ˝Boska˝ je nestao. Policija RS pokrenula je istragu o ovom slučaju, ali ne i o tome da je privatizacija ˝Boske˝ urađena na nelegalan način, te da kupci nisu ispunili privatizacioni ugovor Dalje/More

Frenkie (Adnan Hamidović)

Video Frenkie i Sarajevska filharmonija: Fuzija klasike i hip hopa

Sarajevska filharmonija u četvrtak (26. mart) priprema koncert na kojem će, prvi put u 92 godine postojanja, jedan hip-hop umjetnik nastupati rame uz rame sa muzičarima najstarijeg ansambla simfonijske muzike u Bosni i Hercegovini Dalje/More

Zdravko Tolimir

Konačna presuda Tolimiru za Srebrenicu idući mjesec

Predsjednik Žalbenog vijeća Theodor Meron u slučaju protiv generala Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira zakazao je izricanje drugostupanjske presude za srebrenički genocid za 08.travanj ove godine. Dalje/More

Protest radnika Kosmosa u Banjoj Luci 20. marta

Radnici na rubu egzistencije: Bez 15 plata i dalje žive

Primjer porodice Željka Nikolića, sindikalnog vođe radnika ˝Kosmosa˝ iz Banjaluke, najbolje pokazuje sudbinu koju su doživjeli brojni radnici državnih preduzeća u Bosni i Hercegovini Dalje/More

Živko Radišić

Radišić: Predsjedavanje Vijećem Evrope podsticaj za rješavanje problema u BiH

Maja 2015. BiH preuzima predsjedavanje Vijećem Evrope, čiji je član postala aprila 2002. Tada je u Strazburu, između ostalih bio prisutan član predsjedništva Živko Radišić koji je tim povodom govorio za RSE Dalje/More

Video Osuđenik za Srebrenicu suočen s odgovornošću

Iako je prijevremeno pušten iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne, što se inače dopušta rehabilitiranim osuđenicima koji su se suočili s počinjenim zločinima – Blagojević je kao svjedok obrane generala Mladića – nastavio poricati odgovornost
Dalje/More

O Teatar Kabare Festu: Ne damo da se naša luč ugasi

Lider XIII Teatar Kabare Festa, profesor Vlado Kerošević, istaknuti bosanskohercegovački glumac i pedagog, za RSE kaže Fest opstaje zahvaljujući entuzijazmu teatarskih radnika
Dalje/More

Audio Bh. diplomatija najsiromašnija u Evropi

Kakva je bh. diplomatija, najbolje govori podatak da Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. Dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine
Dalje/More

In memoriam Safet Plakalo: Perom i srcem za pozorište

Sarajevski ratni teatar, jedna od najvitalnijih pozorišnih kuća u regionu, potvrdio je kako je 19-og dana marta, tek desetak dana od kad je napunio 65, otišao Safet Plakalo, jedan od najzaslužnijih ljudi što ova ustanova uopšte postoji
Dalje/More

Audio Ministarska križaljka u Federaciji: Nije manjak Bošnjaka nego je višak Srba

Pompezno najavljeno formiranje Vlade Federacije 'palo je u vodu' zbog etničkog sastava Vlade koji nije bio u skladu sa Ustavom. Niko nije preuzeo odgovornost, a koalicioni partneri prebacuju lopticu
Dalje/More

Audio Burić: Mutanti kulturne politike

Muka je sve to gledati, a znati što se krije iza takvog prenemaganja: naša 'kultura' su zatvoreni Zemaljski muzej, rasprodate dvorane s populističkim predstavama i nekakav konsenzus bulevarskih medija i lažnih korifeja umjetnosti - piše u dnevniku Ahmed Burić, književnik i novinar
Dalje/More

Fotogalerija Protest radnika za godišnjicu osnivanja Kosmosa

Uzvikujući "Lopovi, lopovi" i "Hljeba, hljeba gospodaru", radnici banjalučkog Kosmosa pozdravili su Vladu RS koja je 100-postotni vlasnik ovog preduzeća.
Dalje/More

Molinari: Biti muzičar ne znači samo naučiti svirati, već steći zrelost

Jedan od najuglednijih klarinetista u Evropi, Ernesto Molinari, u petak uveče će održati koncert u Sarajevu
Dalje/More

Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji

Generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić kaže da su uspjeli dobiti nekoliko značajnih projekata u regionu, a sa kompanijama u susjedstvu nastoje zajedno krenuti u osvajanje novih tržišta
Dalje/More

Afera Grand Trejd: Banjalučki biznismen iz Beograda poručuje da neće zatvor

Kontraverzni biznismen Mile Radišić, vlasnik Grand Trejda, osuđen na tri godine zatvora pobjegao je u Beograd i prijeti da će otkriti imena svih umiješanih u aferu Medicinska elektronika
Dalje/More

Likovni umjetnici vs Pašović: Lov u mutnom

Neka se političari mane kulture, poručili su likovni umjetnici sa okruglog stola pod nazivom "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima", čiji je povod bilo to što teatarski umjetnik predstavlja bih na najvećoj smotri savremene likovne umjetnosti
Dalje/More

Pop i rok: Sve manje koncerata u gradu muzičkih zvijezda

U glavnom gradu BiH sve je manje koncerata pop i rok muzičara. Naročito se rijetko održavaju koncerti u klubovima i manjim dvoranama. U Sarajevu rijetko nastupaju i muzičari koji su rođeni u tom gradu
Dalje/More

Svjedok naručio avio-bombe za Goražde

Kao svjedok obrane, zapovjednik Taktičke grupe VRS Višegrad Dragiša Masal, skidao je zapovjednu odgovornost s generala Mladića u vezi zauzimanja Goražda, također Zaštićene zone UN koja je 1994. potpuno razorena, a bošnjačko stanovništvo prognano
Dalje/More

Čekajući Vladu Federacije BiH

Vanredna sjednica Predstavničkog doma na kojoj je trebala biti izabrana Vlada otkazana je nakon što je utvrđeno da Vlada, čiji su sastav dogovorile vladajuće stranke, neće imati dovoljan broj ministara bošnjačke nacionalnosti
Dalje/More

Fotogalerija Mostar: Incidenti tokom i nakon derbija

Jedna osoba je privedena, a nije bilo povrijeđenih u incidentu koji se ispred stadiona u naselju Vrapčići, sjeverno od Mostara, dogodio nakon revanš utakmice četvrtfinala Kupa BiH između Veleža i Zrinjskog
Dalje/More

Video Goražde: Priče o herojima Dušanki i Peru žive i danas

U Goraždu je prikazan prvi dokumentarni film iz ciklusa „Živjeti zajedno“, novosadskog novinara Aleksandra Reljića, koji realiziraju Udruženje „BH novinari“ i Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Dalje/More

Poslovanje u Libiji na granici neodrživosti, ostala milionska potraživanja

Energoinvest je jedna od rijetkih firmi koje još uvijek posluju u Libiji, no sa mnogo manjim kapacitetom. Kako kriza u Libiji predugo traje i nema naznaka kada bi se situacija mogla smiriti, bh. privrednici odlučili su sagledati i mogućnost otvaranja novih tržišta
Dalje/More

Video Svjedok suočen s odgovornošću za glad i ubojstva civila u Goraždu

Dragiša Masalo je kao svjedok obrane odgovornost za ratne operacije i kontrole humanitarnih konvoja 1993.godine prebacivao na mirovne snage UN-a, tvrdeći da su švercale opremu za jedinice Armije BiH unutar spomenute Zaštićene zone
Dalje/More

Imaju li tri identiteta u BiH išta zajedničko?

Brojni su dokazi da se o jedinstvenom kulturnom identitetu BiH, uprkos razlikama među njenim narodima, kroz istoriju može govoriti, smatra ugledni bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović
Dalje/More

Reakcije u BiH: Hapšenja za Srebrenicu vraćaju nadu

Porodice žrtava srebreničkog genocida nadaju se da će vlasti Srbije nastaviti sa hapšenjem i procesuiranjem odgovornih za zločine u BiH, a koji su uživali slobodu, bježeći na teritorij Srbije
Dalje/More

Film remeti šutnju o zločinima u Prijedoru

Amela Maldošević i Erich Rathfelder u intervjuu za RSE govore o filmu 'Zemlja tvrda, a nebo visoko'. Dokumentarac prati živote preživjelih logoraša iz Prijedora, njihova svjedočenstva, te govori o životu u današnjem Prijedoru
Dalje/More

Video Kredit na prodaju

Nedavno je jedan Sarajlija zapalio vlastiti stan jer mu je prijetila zapljena imovine zbog ne plaćanja kredita. U Bosni i Hercegovini procenat kredita koji se ne vraćaju raste iz godine u godinu. Jedan od načina da se banka riješi kredita koji ne može naplatiti je da ga proda
Dalje/More

Živko Budimir oslobođen optužbi, imao dozvolu za oružje

Budimira su teretili da je u svom uredu, dok je bio predsjednik Federacije bez odobrenja i validne dokumentacije, držao pištolj - češka zbrojovka sa sedam metaka, za koje nije imao ni tada, a ni danas odobrenje
Dalje/More

Dodikovi delegati blokirali rad Parlamenta BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko pozvao je stranke da ispunjavaju svoje obaveze i upozorio da blokada institucija nije dopustiva, dok analitičari ocjenjuju da se radi o već oprobanoj taktici Milorada Dodika
Dalje/More

Video O suradnji vojske i policije u srebreničkom genocidu

Kao svjedok obrane Milenko Karišik je u glavnom iskazu svaljivao odgovornost za sukob u Sarajevu i nasilnu podjelu policije – na sarajevske vlasti, a u završnici unakrsnog ispitivanja haška optužba je ukazivala na njegovu vjerodostojnos
Dalje/More
Više tekstova

////////////////////

Video Godišnjica NATO intervencije

Na desetogodišnjicu NATO intervencije, 2009. godine, RSE je napravila video reportažu o tome kako se Beograd seća bombardovanja. Napad na SRJ trajao je 11 nedjelja. Prema procenama poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi. RSE video, mart 2009.

//////////////////////////////////////////////

Video Asmir za djecu Mjedenice

Fudbalski reprezentativac BiH, Asmir Begović, uz finansijsku podršku Fondacije ''Asmir Begović'', svečano je otvorio sportsko igralište Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece ''Mjedenica''.Begović je posjetio Zavod Mjedenica te se družio sa učenicima.

Više multimedije
24.03.2015.

KULTURA KAO KRIVA POLITIKA IDENTITETA

SNJEŽANA KORDIĆ: KULTURA KAO KRIVA POLITIKA IDENTITETA


Snježana Kordić

Autor
22.3.2015. 


SNJEŽANA KORDIĆ: KULTURA KAO KRIVA POLITIKA IDENTITETA

U BiH je »glavna prepreka za funkcioniranje centralne uprave podjela stanovništva u takozvane ’konstitutivne narode’: Daytonski ustav daje ’Bošnjacima, Hrvatima i Srbima’ kao građanima Bosne i Hercegovine status ’konstitutivnih nacija’. […] Očito je da »tim novim ustavom Bosne i Hercegovine nacionalizam nije prevaziđen, nego je naprotiv uzdignut u princip novog parlamentarnog sistema«.

Piše: Snježana Kordić

Knjiga berlinske politologinje Sabine Riedel Die Erfindung der Balkanvölker: Identitätspolitik zwischen Konflikt und Integration (Izmišljanje balkanskih naroda: identitetska politika između konflikta i integracije) »analizira politike identiteta u jugoističnoj Evropi, koje se uz druga obilježja identiteta gotovo uvijek pozivaju i na jezik želeći dokazati postojanje određenih etničko-nacionalnih identiteta utvrđivanjem navodno objektivnih jezičnih odnosa« (40).

Koliko su te politike identiteta daleko od objektivnosti, vidi se već po tome što tvrde da Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore različitim jezicima, iako stvarnost pokazuje suprotno: »Hrvati i Srbi Bosne i Hercegovine ne razlikuju se jezično« (57), a isto vrijedi i za »bosanske Muslimane, čiji jezik je dosad bio srpskohrvatski, a danas ga nazivaju bosanski« (263). Uzrok neprimjerenom stanju da se isti jezik naziva različitim imenima seže u 19. st. jer je tada »vlada u Beču prema manjinama imala širokogrudnu politiku s nastavom na materinskom jeziku, pa se dogodilo da su se koristile različite oznake za u osnovi isti jezik« (62). Etnički identitet se neosnovano prenosio na jezik, kao što se to i danas radi: »Prebacivanje konflikta identiteta na jezičnopolitičku razinu može se promatrati i danas. Međutim, posljedice su mnogo dalekosežnije nego u prijašnja vremena kada najveći dio stanovništva nije znao čitati ni pisati« (63).

Danas se izgrađenost standardnog jezika u Hrvatskoj uništava ispolitiziranim zahtjevima da se »oživljavaju arhaizmi, tj. zastarjele riječi, kako bi se jezično izrazile navodne etničke razlike i ’tisućljetna nacionalna samostalnost i državno postojanje hrvatskoga naroda’« (65). Ta »promjena jezičnih normi nije po pravilu legitimirana proširenošću i poznatošću neke riječi« (256).

Štoviše, »dok je jezična politika s kraja 19. stoljeća još imala za cilj opismenjavanje pretežno nepismenog stanovništva, danas joj nedostaje bilo kakva funkcionalnost. Još gore, čak i obrazovane građane čini nesigurnima kod upotrebe službenog jezika jer uvodi jezična povjerenstva koja stalno propisuju novotvorenice ili arhaizme kao novu leksičku normu umjesto poznatih riječi« (258). To se sprovodi »u Hrvatskoj od njene nezavisnosti 1991. godine« (258). Tako je u Hrvatskoj »jezična politika u službi identiteta već dosegla stupanj na kojem se radi o ograničavanju slobodnog korištenja jezika i naposljetku o direktnoj manipulaciji jezičnim sadržajem« (258).

Ovakva »jezična politika prema srpskohrvatskom standardnom jeziku pokazuje vrlo zorno kako se ključne društvene pozicije na području medija i školstva koriste da bi se tek napravila ona kulturološka razlika na koju se politički akteri pozivaju i na kojoj grade svoju vlast« (63). Pritom »u središtu sukoba stoje dva argumenta: prvi je tvrdnja o stoljetnom kulturološkom tlačenju od strane dotičnog političkog protivnika, tj. druge etničke grupe, a drugi je teza o rekonstruiranju starih kulturoloških obilježja identiteta. Te tvrdnje nailaze na odjek prvenstveno kod onih čija znanja ne prelaze osnovno obrazovanje o povijesnim i jezičnim odnosima« (63).

Tko je upućen u povijesne i jezične odnose, zna da nikad nije postojalo neko ’čisto’ stanje jezika jer »u doba prije osnutka suvremenih nacionalnih država s njihovim obrazovnim institucijama ne mogu jezični etnosi u pravom smislu biti ’čisti’ ili usmjereni prema međusobnom razgraničavanju kako se podmeće u modelu etničke kulturološke nacije« (314). Jezik se ni prije nije podudarao s etnosom, npr. u 19. stoljeću »stanovništvo Balkanskog poluotoka, pogotovo u primorskim gradovima i oko njih te u gradovima uz velike rijeke odrastalo je po pravilu kao višejezično. Tako se jedna te ista osoba ovisno o svom materinskom jeziku, obrazovanju i poslovnoj karijeri osjećala ne samo pripadnikom različitih jezičnih zajednica, nego je zajedno sa svojom religijskom i državnopolitičkom pripadnošću imala više etničkih identiteta. To presijecanje etničkih kategorija, međutim, nije se uklapalo u zadati obrazac analize kod filologa, etnologa i autora zemljopisnih karata, koji su strukturu stanovništva htjeli uskladiti s jednom novom geopolitičkom kartom« (241-242).

dr. sc. Sabine Riedel, autoricadr. sc. Sabine Riedel, autorica

Ne samo da se jezik nije podudarao s etnosima, nego u 19. stoljeću etnosi još nisu ni postojali: analiza zemljopisnih karata iz 19. st. koje su pravili geografi u službi Bečke Monarhije pokazuje da su »geografi pritom takoreći na crtaćem stolu stvarali etnose koji u ono doba – koji god kriterij da se uzme – još nisu postojali« (232).

Iako dakle etnosi nisu nastali prirodno, i ne počivaju ni na jeziku ni na porijeklu, »dosad se zadržala u općoj upotrebi predodžba da se kod etnosa radi o zajednici povezanoj porijeklom. […] I aktualno izvještavanje u medijima predstavlja etničku svijest o identitetu pretežno kao nešto što počiva na objektivnim odnosima porijekla i jezika te se na njima može i politički legitimirati. Stoga je jedan od osnovnih ciljeva ovoga rada da analizom politike identiteta u kriznoj regiji jugoistočne Evrope oduzme začaranost misteriji navodno objektivnih i esencijalnih vrijednosti etničkih zajednica. U radu će se pokazati da su i same kulturne vrijednosti tvorevine ljudskog izmišljanja i zato podložne stalnim promjenama« (31).

Danas se u Hrvatskoj pozivaju na srednjovjekovnu navodno nacionalnu državu jer »povijesna povezanost sa srednjovjekovnim carstvima na tlu današnje Hrvatske treba učvršćivati vjeru da je hrvatska zajednica povezana porijeklom« (65). Međutim, »srednjovjekovna carsta nisu bila čisto slavenske države, kako se zbog korištenja slavenskih jezika najvećim dijelom još i danas tvrdi, nego su bila višenarodna carstva. Čak ni njihovi vladari ne mogu se prema današnjim spoznajama svrstati ni u jednu etničku grupu« (314).

Stoga pozivanje na srednjovjekovna carstva ne može poslužiti kao dokaz da je u ono doba postojala nacionalna država ili nacija: »prije će biti da izvođenje pojma nacije iz antike ili iz srednjovjekovnog carstva odgovara želji za društvenim kontinuitetom i dizanjem vrijednosti vlastitog nacionalnog identiteta. No to izvođenje iz prošlosti je u kontradikciji s povijesnom činjenicom da su nacije pojave iz novog vremena« (34).

Baveći se današnjom situacijom u Bosni i Hercegovini Sabine Riedel zapaža da postojeći ustav BiH ne uzima u obzir osobe, nego nacije odnosno etničke grupe pa se »rukovodi mišlju da se agresivni nacionalizam, tj. zahtjev da samo jedna etnička grupa ima čitavu državnu vlast, može ukrotiti samo participacijom drugih etničkih grupa. Međutim, time se model nacionalne države kao zajednice povezane porijeklom i jezikom ne dovodi iz temelja u pitanje, nego se u jednom naizgled pravednijem obliku uzdiže u državni model. A politički model nacije, koji polazi od jednakosti svih svojih građana pred zakonom – bez obzira na njihovo porijeklo, religiju ili materinski jezik – taj model se kao društvena alternativa etnički vezanoj nacionalnoj državi čak ni ne spominje« na Balkanu (268).

Tako da aktualna politička praksa »ne dovodi u pitanje nacionalnodržavne koncepte Srbije i Hrvatske s njihovim modelom zajednice povezane jezikom i porijeklom, nego ih, naprotiv, čak potvrđuje« (67). U BiH je »glavna prepreka za funkcioniranje centralne uprave podjela stanovništva u takozvane ’konstitutivne narode’: Daytonski ustav daje ’Bošnjacima, Hrvatima i Srbima’ kao građanima Bosne i Hercegovine status ’konstitutivnih nacija’. No to postojanje triju državnih naroda ima posljedice za politički sistem jer potiče osnivanje stranaka na etničko-nacionalnoj osnovi, pa tako čak i demokratski izbori vode u to da nacionalističke snage dobivaju legitimnost« (52). Stoga je neopravdano što Evropa u pregovorima o budućem članstvu »povezuje ulazak s nadom da će se međuetnički konflikti riješiti, umjesto da formulira prevazilaženje nacionalizma kao neophodan uvjet za članstvo« (18).

Die Erfindung der BalkanvölkerDie Erfindung der Balkanvölker: Identitätspolitik zwischen Konflikt und Integration 
Izmišljanje balkanskih naroda: identitetska politika između konflikta i integracije

Očito je da »tim novim ustavom Bosne i Hercegovine nacionalizam nije prevaziđen, nego je naprotiv uzdignut u princip novog parlamentarnog sistema« (60). Parlament, vijeće ministara, predsjedništvo »popunjavaju se paritetno od strane triju državnih nacija: neovisno o tome kako konkretno izgledaju rezultati izbora, tri nacije šalju svaka po 14 poslanika u bosanski parlament […]. Na taj način etničko-nacionalni identitet građana Bosne i Hercegovine postaje legitimirajućim elementom državne uprave« (60). Čovjek ne postoji kao osoba nego kao član jednog od triju nacionalnih kolektiva. Individualna ljudska prava zamijenjena su pravima kolektiva, što je više nego sporno: »Budući da tim ustavom narod u značenju ’demos’ nestaje i biva zamijenjen (trostrukim) ’etnosom’, treba državnopravno utvrditi kako se takav ustav, u kojem etnička prava, dakle prava kolektiva, stoje ispred individualnih (ljudskih) prava, može smisleno ostvariti« (60).

Zbog takvog ustroja države »u Bosni – jača institucionaliziranje etničkog principa, tako da u dogledno vrijeme nastavlja djelovati takva politika identiteta koja pomoću opisanih činilaca identiteta svakodnevno iznova reproducira stare slike neprijatelja« (266-267).

Što je rješenje? Rješenje je odbacivanje etničkog i prelazak na politički model nacije: »Postepena transformacija prema političkom modelu nacije bila bi pozitivan razvoj, ali on je nezamisliv bez odgovarajuće politike identiteta […]. To, međutim, traži dosljedno razračunavanje sa stereotipnim slikama povijesti, baziranim na kulturološkom modelu nacije koji proizvodi konflikte« (312).

Skraćena verzija prikaza objavljenog
u zagrebačkom časopisu Književna republika

////////////////////////////////////////////////


//////////////////////////////////////


slika iz galerije

 Morski muk



//////////////////////////////////////
Boris Dežulović: Hrvati protiv reptila

Boris Dežulović: Hrvati protiv reptila

  24.Mar 2015

Postoji knjiga, dvije hiljade stranica debela, u kojoj je zapisan tajni plan za porobljavanje Hrvatske. Njen sadržaj zna samo nekoliko ljudi na svijetu, njeni autori su nepoznati: svaki Pisac radio

24.03.2015.

NATO BOMBARDOVANjE SE MOGLO IZBJEĆI DA NIJE BILO SLOBODANA MILOŠEVIĆA

NATO bombardovanje se mogli izbjeći da nije bilo Miloševića

image Foto: Anadolija

PRIŠTINA - NATO bombardovanje Srbije 1999. godine, kao i svi ratovi na prostoru bivše Jugoslavije su se mogli izbjeći, da nije bilo Slobodana Miloševića na čelu Srbije, ocjenjuje za Anadolu Agency (Aa) Azem Vllasi, bivši visoki jugoslovenski funkcioner i dobar poznavalac kosovske situacije.

“Poslije ratova u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, koje je Srbija realno izgubila, Milošević nije znao stati i on se pripremio da priredi novu tragediju na Kosovu. Međunarodna zajednica poslije onakve sramote u Bosni i Hercegovini, to više nije mogla trpjeti. NATO je, takoreći, bio primoran da reaguje, da zaustavi tog balkanskog kasapina, da se dalje to ne bi širilo, a moglo je bez svega toga”, kaže Vllasi na 16. godišnjicu početka NATO bombardovanja.

On dodaje da Srbija realno "nikada nije imala Kosovo, iako je pretendovala da ga ima, pa se ne može reći ni da ga je izgubila".

“Kosovo je u legalno međunarodno priznatom stanju, prije ovih ratova, dakle po Ustavu iz 1974. bila je federalna jedinica, imala punu autonomiju, kao i druge federalne jedinice. U vrijeme Miloševića Srbija je htjela da poništi takav ustavni položaj Kosova, vrati Kosovo 30 do 40 godina unazad, što ne može i ne ide. Srbija je zapravo doživjela sopstveni poraz”, ističe Vllasi.

Po njegovim riječima Srbija se danas suočava sa sopstvenim problemima kao posljedica tih ratova, a Kosovo je dobilo nezavisnost, kao i druge jugoslovenske republike koje nisu htjele da ostanu sa Srbijom.

 

(Vijesti.ba/Anadolija


////////////////////
//////////////////////////

Kod Foče pronađeni ostaci pećinskog medvjeda izumrlog prije 20.000 godina

image

FOČA - Članovi Planinarsko-speleološkog društva "Vučja stopa" pronašli su u pećini Bršljenica kod Foče arheološke ostatke izumrle vrste pećinskog medvjeda. Fočanski speleolozi ističu da su do ovog značajnog otkrića došli u januaru, prilikom speleološkog istraživanja pećine Bršljenica, ...

... koja se nalazi u kanjonu rijeke Bistrice, a naučna potvrda stigla je ovih dana iz Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva.

"Osim kostiju pećinskog medvjeda, pronašli smo još veliki broj lobanja i dijelove skeleta od drugih životinja. U drugoj pećini, koja se nalazi u blizini pećine Bršljenica, pronašli smo i dijelove keramike, koju smo predali stručnjacima iz Sarajeva radi analize", rekao je predsjednik društva "Vučja stopa" Ognjen Matović.

Iz ovog društva navode da je pećina Bršljenica jedna od ljepših na području opštine Foča, koja je bogata velikim brojem kaskada, te da do sada nije nikad speleološki istraživana.

Na ovom području, ostaci pećinskog medvjeda ranije su pronalaženi u pećini Kuk, koja se nalazi u opštini Kalinovik, a ovo je prvo nalazište na području opštine Foča.

Speleolozi napominju da je vrsta pećinskog medvjeda, čiji su ostaci pronađeni, a koji je bio za jednu trećinu krupniji od današnjih medvjeda, izumrla prije 20.000 godina.


(Vijesti.ba/Srna)



////////////////////////////

BEOGRAD - Pristalice Srpske radikalne stranke prosvjedovale su danas na godišnjicu bombardiranja i tom prilikom ispred srušene zgrade Generalstožera palili zastave NATO-a, EU-a i Kosova. Lider te stranke Vojislav Šešelj poručio je da su se radikali okupili da

///////////////////////////////////////////

PROSJEK PLAĆA U REGIJI: Najviše zarađuju Slovenci, najmanje Srbi

Najveću prosječnu neto platu i dalje imaju zaposleni u Republici Sloveniji i ona je u januaru 2015. godine iznosila 1.002,85 eura. To je ujedno i jedina prosječna plata zaposlenih koja prelazi hiljadu eura na prostoru nekadašnje Jugoslavije.






Istovremeno, prosječna plata isplaćena u Hrvatskoj istog mjeseca iznosila je 5.656 kuna (742,46 eura), u Crnoj Gori je iznosila 482 eura, Bosni i Hercegovini 828 KM (423,35 eura), Makedoniji 22.407 denara (357,82 eura), a najmanje u Srbiji 39.285 dinara (326,42 eura).

 

Svi podaci odnose se na prosječne neto plate isplaćene u januaru 2015. osim za Makedoniju gdje se radi o prosječnoj plati za decembar 2014. godine. Za Makedoniju još uvijek nema podataka o platama za 2015. godinu.

 

Interesantno je da iako najveća na prostoru bivše Jugoslavije prosjećna neto plata u Republici Sloveniji od 1.002,85 eura isplaćena u januaru 2015. godine nominalno je bila manja za 1,6, a realno za 0,3 posto u odnosu na decembar 2014. godine.

 

Istovremeno, prosječna plata u Sloveniji u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec prošle bila je nominalno manja za 0,3 posto, a realno veća za 0,2 posto.

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za januar 2015. iznosila je 5.656 kuna (742,46 eura) što je za 103 kune više nego isti mjesec godinu ranije. Prosjećna plata zaposlenih u Republici Hrvatskoj u januaru 2014. godine iznosila je 5.553 kune.

 

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u Crnoj Gori iznosila je 482 eura. U odnosu na decembar 2014. godine prosječna (neto) zarada u januaru 2015. godine zabilježila je pad od 0,4 posto. Prosječna (neto) zarada u januaru 2015. godine u odnosu na isti mjesec predhodne godine zabilježila je rast od 0,8 posto, dok je u odnosu na prosječnu (neto) zaradu u 2014. godini zabilježila rast od jedan posto.

 

Nominalni pad za 1,9 posto u odnosu na decembar 2014. godine doživjela je i prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama BiH za januar 2015. godine. Iznosila je 828 KM (423,35 eura).

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata za januar 2015. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je niža za 1,2 posto.

 

Kada je u pitanju Makedonija, posljednja registrirana neto plata za decembar 2014. godine iznosila je 22.407 denara (357,82 eura). Bila je veća u odnosu na onu mjesec ranije, novembar 2014. za 919 denara. Naime, prosječna plata u novembru 2014. iznosila je 21.588 denara.

 

Prosječnа zаrаdа bez porezа i doprinosа isplаćenа u jаnuаru 2015. godine u Srbiji je iznosila 39.285 dinаrа (326,42 eura). U poređenju sа prosječnom zаrаdom bez porezа i doprinosа isplаćenom u decembru 2014. godine, nominаlno je mаnjа zа 21,4 post i reаlno je mаnjа zа 21,2 posto.

 

Istovremeno prosječnа zаrаdа bez porezа i doprinosа isplаćenа jаnuаru 2015. godine nominаlno je većа zа 3,5 posto i reаlno je većа zа 3,4 posto u odnosu nа prosečnu zаrаdu bez porezа i doprinosа isplаćenu u jаnuаru 2014. godine.

 

(Anadolu Agency)


//////////////////////////////////////////////////

germanwings11

Tragedija na jugu Francuske : Nema preživjelih u nesreći aviona Germanwingsa sa 148 putnika ! (Video)

Nema preživjelih u nesreći aviona Germanwingsa sa 148 putnika i članova posade koji se srušio u francuskim Alpama, potvrdio je Alain Vidalies, francuski ministar saobraćaja.Avion Airbus A320 srušio se u blizini


////////////////////////////

Članovi Predsjedništva BiH u posjeti Sloveniji

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić izjavio je u ponedjeljak u Ljubljani, za vrijeme posjete članova Predsjedništva BiH Sloveniji, kako očekuje da će izvršna vlast ...

////////////////////////////////////////

Kosovo i Albanija potpisali sporazume o saradnji

Premijeri Kosova i Albanije Isa Musafa i Edi Rama potpisali su u ponedeljak, 23. marta u Tirani međudržavni sporazum o saradnji u raznim oblastima, koji sadrži 11 pojedinačnih sporazuma, ...
///////////////////////

Dosije BIRN (2)

Goca Diskrecija, updated

////////////////////
///////////////////////
/////////////////////
Svet plus

Asanž pristaje na ispitivanje, ali pod uslovima

Osnivač sajta "WikiLeaks" Džulijan Asanž pristaće da ga ispitaju švedski tužioci, ali samo ako mu bude dozvoljen pristup dokumentima iz istrage, saopštili su u ponedeljak njegovi branioci

///////////////////////////////////

Ciprasa u Berlinu obasjalo "zubato sunce"

Nemačka kancelarka Angela Merkel, koja se u ponedeljak uveče susrela sa grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, izjavila je da Berlin želi jaku Grčku i da se raduje što je sa gostom ...
/////////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

Alex Howit: Predeo slikan dlakom

"Ponela sam Zlatni kovčežić. Otvorila sam i počela da čitam neku pesmu. I smesta, prvi put sam pesmu razumela (zaboravila sam koja je bila). Delovalo je kao da je postala potpuno jasna; ...

/////////////////////////////

Gola zvezda: Madonna Sex book

Akt je estetski shvаćenа zаbeleškа nаgog ljudskog telа. Može dа bude slikаrsko delo, fotogrаfija ili vаjаrsko delo. Zа rаzliku od pornogrаfije ovа delа nisu nаmenjenа dа utiču nа seksuаlne nаgone ...

//////////////////////////////////////

Čovjek koji je pripitomio smrt
//////////////////////

Javni čas prošlosti

Čija istorija je naša istorija?

///////////////////////

Ratni dignitet i dostojanstvo koštaju 20 milijardi kuna

////////////////////////////
Roll away the stone

Nenad Veličković: Pasvord za raj

Zašto bi popravljali zakone, ako ih mogu kršiti? Zašto bi popravljali zdravstvo, kad dobijaju odobrenja za preglede u inostranstvu? U njih kao u živo blato tone nada u pristojnu budućnost, ali imaju pasvord za raj.

///////////////////////////////////

Dragan Bursać: Dan kad je nestao Kosmos

I zato velim, RTRS, kao vlasnik autorskih prava na cenzuru i pojedine proteste, iskoristio pola svoje udarne informativne emisije Dnevnik 2, da pojasni narodu "zašto nećemo u turski Doboj", a negdje između 53 i 55 ...
//////////////////////

Dukha, severna Mongolija

Običan život ljudi bez rogova

////////////////////////////

Smijem se, dakle postojim

///////////////////////////////
um nije dugme

Svetislav Basara: Umire li se od pušenja?

Tek kasnije, kada se otrov greha kao kuga raširio po dušama, ljudi su u svemu počeli da vide otrov, iako je u suštini vrlo malo supstanci zaista otrovno, naravno ako se ne preteruje. Po današnjim idiotskim standardima otrovnosti, inhaliranje dima ...

//////////////////////////////////

Andrej Nikolaidis: Kome smetaju turske investicije?

Velika carstva sporo, ako ikada, umiru: ona traju dugo nakon svog fizičkog nestanka. Turska kuhinja je dio naše kuhinje, turski jezik dio je našeg jezika, turska kultura dio je naše kulture. To je prisustvo moguće ili prihvatiti kao dragocjen dio ...
////////////////////////////////

Srbija odlučujuća država na Balkanu

Srbija je ključna država Zapadnog Balkana i zbog toga bilo bi dobro da proces pristupanja Evropskoj uniji ozbiljno i aktivno vodi i Brisel, a da prijem u Uniju usledi u narednih sedam do osam godina, izjavio je u Beču predsednik ..

////////////////////////////////
under pressure

Ratko Dmitrović: Holivud je za mene malo dete

Srpski neprijatelji nikad ne miruju, već 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji i 365 dana u godini neumorno rade na antisrpskoj propagandi. Možda mi nemamo budžet kao Holivud, ali valjda možemo, majku mu, da ...

////////////////////////////////////

ima li srba sa žiletom: Vladike bez brade za Šiptare rade

“Ima li ovde Srba?” glasno se jednom prilikom zapitao bivši ruski ambasador, notorni Aleksandar Konuzin, sećate ga se sigurno. Godinama je tako ambasadorov očajnički krik usamljen lutao srpskim nebeskim prostranstvima. ...

///////////////////////

predrag čudić

Gusle, srpski sveti gral


////////////////////////

Uloga SPC u našoj propasti

e-novine.com - Uloga SPC u našoj propasti


///////////////////////////////

Tvrda pravoslavna ljubav

e-novine.com - Tvrda pravoslavna ljubav


/////////////////////////////////////

image

Detaljni urbanistički klan: Akademija arhitekture Srbije

Palanka se opire promenama

///////////////////////////////////////

image

Muke pravničke: Kako logično opisati zločin u Štrpcima, Prelovu i Mušićima

Da li Tužilaštvo za ratne zločine ume da tuži?

image

Hapšenje krvnika, dan posle

Genocid, nježnije

/////////////////////////////////////////

image

O prirodi stvari

Gusle, srpski sveti gral

image

Ključ nebeski: Noje ili Iskušenja solidarnosti

Dupelizac koji je spasao svet

image

Mirno pratim tenis, bolucka me penis

Gluvo doba polarne noći

23.03.2015.

PREDSJEDAVANjE VIJEĆEM EVROPE PODSTICAJ ZA RJEŠAVANjE PROBLEMA U BiH

Radišić: Predsjedavanje Vijećem Evrope podsticaj za rješavanje problema u BiH


Živko Radišić
Živko Radišić

///////////////////////////////////////////////

U aprilu 2002., na prigodnoj svečanosti u Strasbourgu, Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica Vijeća Evrope. Tadašnjem generalnom sekretaru Vijeća Evrope Walteru Schwimmeru uručena je Izjava Predsjedništva BiH o pristupanju, dok je Schwimmer izjavio kako očekuje da će prijem u ovu instituciju za BiH značiti napredak u evropskoj zajednici multikulturalnosti. Prijem u Vijeće Evrope Bosni i Hercegovini otvara vrata u druge evropske institucije - rečeno je tom prilikom u Strazburu.

Trinaest godina poslije, u maju 2015., Bosna i Hercegovina će preuzeti predsjedavanje Vijećem Evrope, dok je upravo ovih dana zabilježila tek korak naprijed u procesu integrisanja – otvoren je proces aktiviranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Tog 25. aprila 2002., kada je Bosna i Hercegovina zvanično primljena u Vijeće Evrope, sjećaju se učesnici svečanosti u Strazburu. Među njima je bio i tadašnji član Predsjedništva Živko Radišić koji je u Strazburu rekao:

„Prijem Bosne i Hercegovine doživljavamo i kao priznanje sveukupnim naporima koje je Bosna i Hercegovina ostvarila u minulih šest-sedam godina, ali istovremeno doživljavamo i kao spremnost Evrope da još snažnije zakorači u Bosnu i Hercegovinu.“

Danas, za naš program, Živko Radišić kaže:

„Ja sam imao sreću da budem prisutan tom svečanom činu, i kompletno tadašnje Predsjedništvo BiH je bilo. To je bila vrlo značajna manifestacija podrške Bosni i Hercegovini, a s druge strane izraz spremnosti Bosne i Hercegovine da slijedi put civilizovane Evrope, tako da smo svi sa dužnom pažnjom i velikim očekivanjima dočekali i doživjeli taj trenutak. Prošlo je već dvanaest godina od toga, naravno, stekli smo i određena iskustva. Nažalost, nisu ona onakva kakva smo očekivali prije deset, dvanaest godina, ali ne ovisi sve ni o Evropi niti o nama. Ima tu mnogo drugih faktora koji utiču. U svakom slučaju, mislim da je i sa današnje vremenske i političke distance gledano, put Bosni i Hercegovini upravo put u Evropu i sa Evropom, jer mi smo uvijek bili dio civilizovanog svijeta. Nadam se da i ove unutrašnje teškoće, ekonomske, političke i druge naravi, neće spriječiti da se jednog dana svestranije priključimo Evropi. Vjerujem da će i sam čin predsjedavanja biti jedan od novih podsticaja za to.“

RSE: Da li zastupate stav da je za Bosnu i Hercegovinu i njen politički i ekonomski napredak jedino mjesto u Evropskoj uniji?

 

Radišić: Mimo svijeta ne možemo. Naravno, svako ima svoje uslove, svoje gledanje, ali u svakom slučaju, ja s optimizmom gledam na sve to. Predstoji nam značajna aktivnost, značajno prilagođavanje, određene pripreme, ali mislim da je Bosni i Hercegovini mjesto u evropskoj zajednici naroda i država.

U maju ove godine BiH preuzima predsjedavanje Vijećem Evrope, a zemlje članice imaju tu čast svakih 24 – 25 godina. Međutim, u bh javnosti se o tome malo zna. Bh. predsjedništvo je 2002. objavilo proglas o značaju prijema u Vijeće Evrope.

RSE: Gospodine Radišiću, da li je taj potez, proglas Predsjedništva, bilo nešto neobično?

 

Radišić: I danas bismo to isto učinili, bez obzira na sastav, jer nesporno je – ako slijedimo interese naroda, onda je razumljiv takav jedan apel, jedan proglas, jedno očekivanje koje je izraženo. Nažalost, mi često svojim unutrašnjim problemima, nesuglasicama, tendencioznim ili nekim drugim ponašanjima osporavamo ili sprječavamo ili usporavamo taj put, ali bez sumnje, to je nesporan interes svih građana, svih naroda, svih institucija u Bosni i Hercegovini, da zajedno s okruženjem, zajedno s Evropom tražimo neki boljitak u našoj budućnosti, pogotovo što smo preživjeli i doživjeli svega i svašta. Nismo se ni oporavili od određenih problema, sustižu drugi, ali hoću da vjerujem da zajedno s Evropom možemo lakše sve to podnijeti, prevazići. U tom smislu sigurno je da i predsjedavanje koje preuzimamo za par mjeseci može biti snažan podsticaj svemu tome. Naravno, ja hoću i kao građanin, ako imam pravo, da kažem da bi bilo dobro da svoje unutrašnje probleme, nesuglasice i sve ovo kroz šta prolazi Bosna i Hercegovina, ne prenosimo u praksu i ponašanje cijele Evrope.

RSE: Možete li podsjetiti na vrijeme kada ste bili član Predsjedništva BiH?

 

Radišić: Da. Ja sam počeo svoj mandat, to je bilo 1998.-2002. godine. Počeli smo u sastavu Izetbegović, Jelavić i ja, prve dvije godine, a onda su oni, sticajem okolnosti napustili te dužnosti, pa su tada izabrani Beriz Belkić i Jozo Križanović. Sa njima sam imao čast da radim dvije godine. Nažalost, Jozo je u međuvremenu umro, i žao mi je. Bilo je to predsjedništvo koje je, po mom mišljenju, s ove distance, pokazivalo dovoljno spremnosti i razuma da se ne opterećuje onim s čime se ne slažemo, već da radimo na onom s čime se slažemo, a na svu sreću, i tada i sada, mnogo je više onoga gdje se slažemo i što nas spaja od onoga što nas razdvaja. Ponavljam, nažalost, suviše smo opterećeni određenim političkim, uskim, stranačkim pa i ličnim interesima, a narod, bez obzira na naciju, na vjeru, na istoriju, na prošlost, trpi. Nažalost, trpi i ono što ne bi trebao.

RSE: Pretpostavljam, gospodine Radišiću, da pratite aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Šta Vas najviše zabrinjava danas?

 

Radišić: Mi smo svjedoci brojnih problema. Naravno, ima objektivnih stvari koje ne ovise samo o nama. Mene najviše smeta ono što direktno ovisi o nama, a nemamo dovoljno volje, dovoljno sloge, dovoljno odlučnosti, dovoljno pameti da izađemo iz tog začaranog kruga. U svemu tome najviše, svakako, opterećuju sadašnje ekonomske i socijalne neprilike koje nas prate, pogotovo sa stanovišta zapošljavanja, sa stanovišta budućnosti i perspektive mladih generacija. Drugo, opterećuje me – to je relativna stvar ko sam ja i šta sam - ali kao građanin svakako teško doživljavam ovu neslogu, ovo nejedinstvo. Uz malo dobre volje svima može biti mnogo bolje nego što je sada. Nažalost, u sve se umiješala neka ekstremna politika, ekstremni nacionalizmi i neke druge pojave, koje opterećuju zdrav razum svih, a nije sporno da kao narodi, kao građani, kao ljudi, imamo mnogo više onoga što nas spaja od onoga što nas razdvaja.

RSE: Sve u svemu, malo je pozitivnih promjena u Bosni i Hercegovini.

 

Radišić: Nemamo nekog boljitka, nekog napretka, stalno se povređuju, ozljeđuju stare rane, ne izražava se spremnost da se zaista suočimo s onim što je aktuelno sada i što nas čeka sutra, pogotovo kad je riječ o novim generacijama koje pristižu. Suviše to jednostrano gledamo, iz nekog novog jednoumlja, koje nikome nikada nije dobro došlo niti će donijeti neku sreću.

/////////////////////////

/////////////////////////////////

Protest radnika Kosmosa u Banjoj Luci 20. marta

Radnici na rubu egzistencije: Bez 15 plata i dalje žive

Primjer porodice Željka Nikolića, sindikalnog vođe radnika ˝Kosmosa˝ iz Banjaluke, najbolje pokazuje sudbinu koju su doživjeli brojni radnici državnih preduzeća u Bosni i Hercegovini Dalje/More

Živko Radišić

Radišić: Predsjedavanje Vijećem Evrope podsticaj za rješavanje problema u BiH

Maja 2015. BiH preuzima predsjedavanje Vijećem Evrope, čiji je član postala aprila 2002. Tada je u Strazburu, između ostalih bio prisutan član predsjedništva Živko Radišić koji je tim povodom govorio za RSE Dalje/More

Aida Sejdić

Aida Sejdić: Krivična prijava zbog protesta u Bihaću

U policijskoj prijavi se navodi da je Sejdić kao članica „Bosanskog proljeća“, 24. marta 2014. godine u Bihaću organizovala proteste suprotno Zakonu o javnom okupljanju Unsko-sanskog kantona. Dalje/More

Vidoje Blagojević

Video Osuđenik za Srebrenicu suočen s odgovornošću

Iako je prijevremeno pušten iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne, što se inače dopušta rehabilitiranim osuđenicima koji su se suočili s počinjenim zločinima – Blagojević je kao svjedok obrane generala Mladića – nastavio poricati odgovornost Dalje/More

Rizah Pašalić

Roman o ratu protiv civila

Rizah Pašalić, sarajevski pisac, za RSE govori o svom novom romanu "Stanari žute zgrade" čiji se najveći dio događa tokom posljednjeg rata u sarajevskom naselju Grbavica. Sam autor je od 1992.-1994. na Grbavici delio nedaće civilnog stanovništva Dalje/More

In memoriam Safet Plakalo: Perom i srcem za pozorište

Sarajevski ratni teatar, jedna od najvitalnijih pozorišnih kuća u regionu, potvrdio je kako je 19-og dana marta, tek desetak dana od kad je napunio 65, otišao Safet Plakalo, jedan od najzaslužnijih ljudi što ova ustanova uopšte postoji
Dalje/More

Audio Ministarska križaljka u Federaciji: Nije manjak Bošnjaka nego je višak Srba

Pompezno najavljeno formiranje Vlade Federacije 'palo je u vodu' zbog etničkog sastava Vlade koji nije bio u skladu sa Ustavom. Niko nije preuzeo odgovornost, a koalicioni partneri prebacuju lopticu
Dalje/More

Audio Burić: Mutanti kulturne politike

Muka je sve to gledati, a znati što se krije iza takvog prenemaganja: naša 'kultura' su zatvoreni Zemaljski muzej, rasprodate dvorane s populističkim predstavama i nekakav konsenzus bulevarskih medija i lažnih korifeja umjetnosti - piše u dnevniku Ahmed Burić, književnik i novinar
Dalje/More

Fotogalerija Protest radnika za godišnjicu osnivanja Kosmosa

Uzvikujući "Lopovi, lopovi" i "Hljeba, hljeba gospodaru", radnici banjalučkog Kosmosa pozdravili su Vladu RS koja je 100-postotni vlasnik ovog preduzeća.
Dalje/More

Molinari: Biti muzičar ne znači samo naučiti svirati, već steći zrelost

Jedan od najuglednijih klarinetista u Evropi, Ernesto Molinari, u petak uveče će održati koncert u Sarajevu
Dalje/More

Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji

Generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić kaže da su uspjeli dobiti nekoliko značajnih projekata u regionu, a sa kompanijama u susjedstvu nastoje zajedno krenuti u osvajanje novih tržišta
Dalje/More

Afera Grand Trejd: Banjalučki biznismen iz Beograda poručuje da neće zatvor

Kontraverzni biznismen Mile Radišić, vlasnik Grand Trejda, osuđen na tri godine zatvora pobjegao je u Beograd i prijeti da će otkriti imena svih umiješanih u aferu Medicinska elektronika
Dalje/More

Likovni umjetnici vs Pašović: Lov u mutnom

Neka se političari mane kulture, poručili su likovni umjetnici sa okruglog stola pod nazivom "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima", čiji je povod bilo to što teatarski umjetnik predstavlja bih na najvećoj smotri savremene likovne umjetnosti
Dalje/More

Pop i rok: Sve manje koncerata u gradu muzičkih zvijezda

U glavnom gradu BiH sve je manje koncerata pop i rok muzičara. Naročito se rijetko održavaju koncerti u klubovima i manjim dvoranama. U Sarajevu rijetko nastupaju i muzičari koji su rođeni u tom gradu
Dalje/More

Svjedok naručio avio-bombe za Goražde

Kao svjedok obrane, zapovjednik Taktičke grupe VRS Višegrad Dragiša Masal, skidao je zapovjednu odgovornost s generala Mladića u vezi zauzimanja Goražda, također Zaštićene zone UN koja je 1994. potpuno razorena, a bošnjačko stanovništvo prognano
Dalje/More

Čekajući Vladu Federacije BiH

Vanredna sjednica Predstavničkog doma na kojoj je trebala biti izabrana Vlada otkazana je nakon što je utvrđeno da Vlada, čiji su sastav dogovorile vladajuće stranke, neće imati dovoljan broj ministara bošnjačke nacionalnosti
Dalje/More

Fotogalerija Mostar: Incidenti tokom i nakon derbija

Jedna osoba je privedena, a nije bilo povrijeđenih u incidentu koji se ispred stadiona u naselju Vrapčići, sjeverno od Mostara, dogodio nakon revanš utakmice četvrtfinala Kupa BiH između Veleža i Zrinjskog
Dalje/More

Video Goražde: Priče o herojima Dušanki i Peru žive i danas

U Goraždu je prikazan prvi dokumentarni film iz ciklusa „Živjeti zajedno“, novosadskog novinara Aleksandra Reljića, koji realiziraju Udruženje „BH novinari“ i Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Dalje/More

Poslovanje u Libiji na granici neodrživosti, ostala milionska potraživanja

Energoinvest je jedna od rijetkih firmi koje još uvijek posluju u Libiji, no sa mnogo manjim kapacitetom. Kako kriza u Libiji predugo traje i nema naznaka kada bi se situacija mogla smiriti, bh. privrednici odlučili su sagledati i mogućnost otvaranja novih tržišta
Dalje/More

Video Svjedok suočen s odgovornošću za glad i ubojstva civila u Goraždu

Dragiša Masalo je kao svjedok obrane odgovornost za ratne operacije i kontrole humanitarnih konvoja 1993.godine prebacivao na mirovne snage UN-a, tvrdeći da su švercale opremu za jedinice Armije BiH unutar spomenute Zaštićene zone
Dalje/More

Imaju li tri identiteta u BiH išta zajedničko?

Brojni su dokazi da se o jedinstvenom kulturnom identitetu BiH, uprkos razlikama među njenim narodima, kroz istoriju može govoriti, smatra ugledni bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović
Dalje/More

Reakcije u BiH: Hapšenja za Srebrenicu vraćaju nadu

Porodice žrtava srebreničkog genocida nadaju se da će vlasti Srbije nastaviti sa hapšenjem i procesuiranjem odgovornih za zločine u BiH, a koji su uživali slobodu, bježeći na teritorij Srbije
Dalje/More

Film remeti šutnju o zločinima u Prijedoru

Amela Maldošević i Erich Rathfelder u intervjuu za RSE govore o filmu 'Zemlja tvrda, a nebo visoko'. Dokumentarac prati živote preživjelih logoraša iz Prijedora, njihova svjedočenstva, te govori o životu u današnjem Prijedoru
Dalje/More

Video Kredit na prodaju

Nedavno je jedan Sarajlija zapalio vlastiti stan jer mu je prijetila zapljena imovine zbog ne plaćanja kredita. U Bosni i Hercegovini procenat kredita koji se ne vraćaju raste iz godine u godinu. Jedan od načina da se banka riješi kredita koji ne može naplatiti je da ga proda
Dalje/More

Živko Budimir oslobođen optužbi, imao dozvolu za oružje

Budimira su teretili da je u svom uredu, dok je bio predsjednik Federacije bez odobrenja i validne dokumentacije, držao pištolj - češka zbrojovka sa sedam metaka, za koje nije imao ni tada, a ni danas odobrenje
Dalje/More

Dodikovi delegati blokirali rad Parlamenta BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko pozvao je stranke da ispunjavaju svoje obaveze i upozorio da blokada institucija nije dopustiva, dok analitičari ocjenjuju da se radi o već oprobanoj taktici Milorada Dodika
Dalje/More

Video O suradnji vojske i policije u srebreničkom genocidu

Kao svjedok obrane Milenko Karišik je u glavnom iskazu svaljivao odgovornost za sukob u Sarajevu i nasilnu podjelu policije – na sarajevske vlasti, a u završnici unakrsnog ispitivanja haška optužba je ukazivala na njegovu vjerodostojnos
Dalje/More

Konačno poznata imena ministara

Koalicioni partneri u Federaciji BiH – Hrvatska demokratska zajednica, Stranka demokratske akcije i Demokratski front konačno su saopštili imena kadidata za ministre u Vladi Federacije
Dalje/More

Jelena Simović, "vučica" iz Foče

Predstavljamu fočansku vučicu, Jelenu Simović, jedinu članicu Kluba spasavalaca „Wolf“ iz Foče
Dalje/More

Brammertz u središnjoj Bosni

Glavni haaški tužitelj razgovarao je u Novoj Biloj sa članovima ostalih obitelji žrtava, kao i sa logorašima iz proteklog rata, te kazao kako su sastanci sa udrugama obitelji žrtava sa svih strana izuzetno bitni za Haaški tribunal
Dalje/More
Više tekstova
23.03.2015.

ROMAN O RATU PROTIV CIVILA

Roman o ratu protiv civila


Rizah Pašalić
Rizah Pašalić

/////////////////////////////////////////////

Ovih dana u Pragu, u Narodnoj biblioteci Češke Republike, promovisan je roman “Stanari žute zgrade” sarajevskog pisca Rizaha Pašalića. Najveći dio romana događa se tokom posljednjeg rata u dijelu Sarajeva koji se zove Grbavica i koji je bio pod okupacijom Vojske Republike Srpske. Autor romana je od 1992. godine do kraja 1994. bio na Grbavici i bio je izložen svim nedaćama kojima je bilo izloženo civilno stanovništvo.

RSE: Ovo nije prva promocija vaših knjiga u Pragu. Vi ste 2008. godine također promovisali jedan svoj roman?

 

Pašalić:Tako je, 2008. godine u Pragu je promisan moj roman za djecu „Chief drvena noga” koji je preveden na česki. Radnja tog romana je smještena u jedno malo dalmatinsko mjesto, a glavni junak je četrnaestogodišnji dječak- invalid koji sa roditeljima dolazi tamo na ljetovanje. Zbog njegovog hendikepa - nogu je izgubio u saobraćajnoj nesreći - njegovi vršnjaci ga ne prihvataju kao sebi ravnog. Sve se mijenja kada on pokazuje nevjerovatnu hrabrost i vještinu tokom jedne morske oluje i spašava djevojčicu u koju je zaljubljen. Roman “Stanari žute zgrade”je na neki način nastavak “Chiefa drvena noga”, jer se likovi iz dječijeg romana sele u “Stanare žute zgrade”. Oni su sada odrasli ljudi, dječak je postao glumac, a djevojčica je njegova žena. Radnja se zbiva u rasponu od 1992. do 2001. godine i veliki dio je posvećen ratnim zbivanjima na Grbavici. Kada sam pisao dječji roman nisam mislio da ću ikada pisati roman za odrasle sa istim likovima. Pošto sam odlučio da napišem “Stanare žute zgrade“, učinilo mi se zgodnim da mi glavni lik bude glumac Diki, nekadšnji junak mog dječijeg romana. On kao invalid nije morao tokom rata da radi u radnom vodu, već je sve vrijeme sjedio u podrumu i dijelio sudbinu komšija iz žute zgrade u kojoj je i sam stanovao.

RSE:Vi ste gotovo do kraja rata bili na Grbavici i bili ste izloženi svim nedaćama kojima je bilo izloženo civilno stanovništvo. Ima li u romanu “Stanari žute zgrade“ autobiografskih elemenata?

 

Pašalić i Karabeg tokom razgovora u studiju RSEPašalić i Karabeg tokom razgovora u studiju RSE

Pašalić: Nema autobiografskih elemenata, ali ima atmosfere. Tokom rata ja nisam živio u takvoj zgradi već u jednospratnoj kući, ali u mom komšiliku je bilo mnogo višespratnica kao što je žuta zgrada u mom romanu. Sve vrijeme rata smo se družili i pomagali jedni drugima. Nekada je bilo i sukoba, ali većina stanara Grbavice se međusobno i pomagala i poštovala. Inače, ja nisam cijeli rat proveo na Grbavici. Izašao sam krajem oktobra 1994. godine uz pomoć mojih prijatelja, da kažem Srba, iako ja ne pravim razliku između nacija. Sa Grbavice sam, naravno, izašao ilegalno i to preko Beograda, gdje su me dočekali i pomogli mi moji tamošnji prijatelji. Onda sam otišao u Austriju, gdje mi je bila žena. U junu 1995. godine vratio sam se u Sarajevo kroz tunel i kraj rata dočekao u Sarajevu. Sve se to na naki način indirektno našlo u romanu - moj boravak na Grbavicu, u Beogradu, u Austriji i u opkoljenom Sarajevu. Mislim da je vrlo teško reći šta je teže u ratu. Vjerovatno je najteže biti u radnom vodu gdje morate da radite pod prinudom, ali je isto tako teško biti i izbjeglica, slušati o stradanjima, a nemati vijesti o svojim najbližima. Moja majka je sve vrijeme bila u opkoljenom Sarajevu, kao i kćerka. Supruga i sin, koji su izašli ranije, također su imali svoje probleme.

RSE: Jednom ste rekli da su vas, nakon što je roman objavljen, mnogi čitaoci zvali i pitali ko su u stvarnosti junaci vašeg romana. Ko je Diki? Ko su Vesna, Dušan, Mara? Da li ste likove stvarali prema stvarnim ličnostima?

 

Pašalić: Kao što sam rekao - ja u roman nisam prenosio likove iz stvarnosti, već atmosfere i okolnosti u kojima sam proveo dio života. Moji junaci pripadaju ambijentima koji su meni bliski. Glavni junak Diki je glumac, a moj otac je bio glumac, glavna junakinja Vesna je sudija, a meni je taj ambijent blizak - po profesiji sam advokat. To mi je pomoglo da napravim likove čiji će postupci biti uvjerljiviji.

RSE: Vi ste tokom rata vodili dnevnik. Da li vam je taj dnevnik poslužio kao osnova za pisanje romana?

 

Pašalić: Da, vodio sam dnevnik, ali to je bio jedan skučen dnevnik. Pošto sam bio u radnom vodu, uvijek je mogao naići neko od stražara i zatražiti da mu pokažem šta ja to pišem. To je bio dnevnik u kojem sam zapisivao - kakvo je vrijeme, šta smo jeli, šta sam radio u radnom vodu. Kada sam ilegalno izašao sa Grbavice, sa lažnim dokumentima, taj dnevnik nisam smio ponijeti sa sobom. Dnevnik sam zakopao, a iznad njega sam u istoj rupi sahranio psa koji je uginuo prije mog odlaska. Pretpostavio sam da bi me neko od vojnika mogao vidjeti dok sam zakopavao dnevnik, pa možda pomisliti da sakrivam nekakve dragocjenosti. Zato sam iznad dnevnika zakopao psa, misleći da će taj uginuli pas biti na neki način čuvar mog dnevnika. Međutim, uginuli pas nije sačuvao tajnu. Vojnici su vidjeli da je neko nešto čeprkao u mom dvorištu, pa su iskopali psa, ali i dnevnik. Listove dnevnika su razbacali po dvorištu. Srećom, moj komšija Zoran ih je pokupio i spojio - tako da je dnevnik sačuvan. Ima oštećenih listova, ali uglavnom je sačuvan.

RSE: Šta ste radili u radnom vodu?

 

Pašalić: Kopao sam rovove, nosio vreće sa pijeskom, istovarao ugalj, nosio hranu za vojnike, a nekada su me tjerali da prenosim i eksploziv. Morao sam raditi sve što su od mene tražili.

RSE: Stražari su vas često maltretirali. Da li se desilo da ste nakon rata sreli nekog od njih?

 

Sa praške promocije knjige Rizaha PašalićaSa praške promocije knjige Rizaha Pašalića

Pašalić: One koji su me maltretirali - nisam sreo. Ima ih nekoliko kojima je suđeno za ratne zločine, a neki se i danas skrivaju. Međutim, jedan broj vojnika nije bio takav. Oni su bili mobilisani i prinuđeni da budu u vojsci. Jedan vojnik iz Lukavice govorio mi je da bi najradije pobjegao, jer mu je bilo jako teško, ali ne može, jer ima bolesnu majku. Često nam je donosio krompire. Ne mogu reći da su svi bili isti. Među vojnicima je bilo i dobrih i loših.

RSE: Vaš glavni junak, glumac Diki, koji je tokom cijelog romana bio obrazac moralnosti - čovjek koji se gnuša, ne samo zločina, nego i onih koji okreću glavu od tuđe patnje - na kraju pravi kompromis i pristaje da, zarad svoje glumačke karijere, izda svoje moralne principe. To je dosta pesimistička poruka?
 

Pašalić: Diki se tako ponio, jer je došao do zaključka da je borba za pravdu i neke moralne principe - borba sa vjetrenjačama koja se ne može završiti usjehom.

RSE: Znači, poruka je da se moralnost ne isplati. Na kraju je ispalo da u mnogim slučajevima zločin, ne samo da nije bio kažnjen, već i nagrađen?

 

Pašalić: Na žalost, to ide vrlo sporo i vjerovatno će veliki broj ljudi ostati nekažnjen. Konačno, to se dogodilo i nakon Drugog svjetskog rata. Nije Nirnberški sud kaznio sve ratne zločince. Uradilo se koliko se moglo, pa se onda stalo. I danas se događa da se nađe pronađe neki ratni zločinac koji ima preko devedeset godina.

//////////////////////
/////////////////////////////

Multimedija

Video Ostaci neolitskih naselja u blizini Goražda

Tim arheologa iz Njemačke i BiH okončao je straživanje dijelova obale Drine u Goraždu. Skeniranjem podzemnih struktura na pojedinim lokacijama pronađeni su ostaci neolitskih naselja, ali i velike rimske vile čija se starost procjenjuje na oko 1800 godina. RSE video

////////////////////////////////////

Fotogalerija Protest u Beogradu: Dalje ruke od Studentskog parka

Nekoliko stotina Beograđana protestovalo je u Studentskom parku u centru Beograda zbog rekonstrukcije i seče drveća u tom gradskom zdanju. Okupljeni su na mestu isečenih stabala postavili drvene krstove kojima su simbolično "sahranili" opštinu Stari grad, na kojoj se park nalazi. 22.3.2015. RSE foto

Više multimedije
//////////////////////////////////
////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////
23.03.2015.

ZA MINISTARSTVO KULTURE SPREMNI!

Za ministarstvo kulture Spremni!


Salmedin Mesihović

Autor
23.3.2015.


Za ministarstvo kulture Spremni!

Razlog zašto je ovaj nekada, u svojoj mladosti nižerangirani aparatčik Saveza komunista Bosne i Hercegovine, sa perspektivom napretka u hijerarhiji, a trenutno svemoćni hercegbosanski feudalni velmoža i samoproglašeni vožd jednog od tri BH konstitutivna naroda napravio takvu grešku leži u jednoj običnoj ljudskoj osobini. On ipak nije uspio da do kraja izdrži i kontrolira adrenalinsko ushićenje i do neba uzdignutu sujetu, radi toga što je uspio da prilično efikasno čaršijski žargonom izrečeno „izlevati“ svoje koalicione partnere u pregovorima. Na kraju je ipak morao puknuti, makar i na lokalnoj kiseljačkoj televiziji. A tako mu je malo falilo da uđe u vladajuće strukture Federacije BiH i završi polugodišnju partiju pokera.

Sudeći po vijestima iz medija, završnica bitke za uspostavu nove vlasti u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine se odigrava po pitanju toga ko će biti na čelu ministarstva kulture i sporta Federacije BiH. Sva uspostava vlasti u BiH (na svim nivoima, izuzev onoga u Republici Srpskoj) zavisi od uspostave federalne vlade, jer koalicioni partneri ne vjeruju jedni u druge, i to sa pravom. I onda je nakon pola godine pregovaranja donesena odluka o imenovanju nove vlade. Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH potpisali su 18. III. 2015. god. odluku o imenovanju nove vlade Federacije i čekala se samo potvrda Parlamenta Federacije. Međutim, sutra ujutro je Milan Dunović, jedan od potpredsjednika vlade Federacije BiH povukao svoj potpis i svoju saglasnost za imenovanje. Tako je Bosna i Hercegovina postala rekorder po još jednoj stvari, a to je vlada sa najkraćim rokom trajanja, manje od 24 sata…ljudi se nisu stigli ni sastati niti održati ni jednu običnu sjednicu, a već su bili raspušteni.

Ironija da u zemlji gdje je kultura potpuno rasturena, gdje je već godinama zatvorena temeljna kulturna institucija – Zemaljski muzej, gdje likovni umjetnici imaju i javne prosvjede, gdje se na tržištu (i onom online i onom običnom) sasvim slobodno kupuje i preprodaje arheološko – historijski i kulturni materijal velike vrijednosti, uspostava vlasti ovisi o tome ko će biti na čelu običnog ministarstva kulture i sporta na federalnom nivou. Posebno mjesto u toj priči zauzima činjenica da je ovo ministarstvo, uslijed dejtonskog sustava, sa vrlo malo stvarnih ovlaštenja i da je riječ o više – manje formalnoj instituciji, nekoj vrsti slijepog crijeva federalne vlade. Međutim, kao i u svemu što se dešava u ovoj zemlji, i poenta čitave priče sa predlaganjem Zore Dujmović za federalnu ministricu kulture i sporta nema apsolutno nikakve veze ni sa kulturom, a još manje sa sportom nego sa pokušajima strančarskog podvaljivanja i manipuliranja.

Zora Dujmović je kadar HDZ BiH i trenutno je srpske nacionalnosti. Ovo „trenutno“ trebam objasniti za čitatelje koji ne žive u Bosni i Hercegovini. Po zakonima u Bosni i Hercegovini, pojedinac nacionalnost u oficijelnom smislu može promijeniti samo jednom u okviru jednog izbornog ciklusa (od četiri godine). Znači, ako ste se na prošlim oktobarskim izborima oficijelno nacionalno odredili kao Vijetnamac, onda po našem izbornom zakonodavstvu morate ostati Vijetnamac još najmanje do oktobra 2018. god. A u BH izborno – stranačkim kombinatorikama u zadnjih desetak godina ima dosta zanimljivih slučajeva promjene nacionalnosti. E sada Zora Dujmović se na zadnjim izborima, kao HDZov kandidat, izjasnila da je srpske nacionalnosti i sada mora biti te nacionalnosti sve do jeseni 2018. Nakon toga može biti i kurdske nacionalnosti, ako želi. Kuršlus je nastupio upravo zbog trenutne nacionalnosti navedenog HDZovog kadra. Po onome što izjavljuju visoki funkcioneri DF i SDA ispada da je usmenim dogovorom sa HDZ BiH bilo predviđeno da mjesto ministra kulture i sporta pripadne HDZu, ali da se na to mjesto imenuje osoba koja se po nacionalnosti (za sljedeće četiri godine) izjasnila da ne pripada nijednom od tri BH konstitutivna naroda. Po tome bi paket bošnjačkih ministarskih glasova u većini držala SDA (uz minorno prisustvo DF), paket hrvatskih ministarskih glasova bi držao 100 % HDZ BiH, a paket srpskih ministarskih glasova bi 100 % držao DF. Međutim, HDZ BiH na mjesto federalnog ministra kulture i sporta imenuje osobu srpske nacionalnosti, i tako izgleda naruši usmeni dogovor. Nevjerojatno je da su čelnici SDA i DF uopće mogli nasjesti na nešto što se zove „usmeni dogovor“, pa kao historičar znam da ono što nije zapisano to i ne postoji. Posebno to nasjedanje dobija na težini sa obzirom da su taj „usmeni dogovor“ dogovarali i postizali sa Draganom Čovićem, nesumnjivo velikim strančarskim i političko – poslovnim maherom i magom i osobom koja ima jasan krajni cilj. A taj ultimativni cilj Dragana Čovića „zna se“ i riječ je o političko – konsocijacijskom, institucionalnom i teritorijalnom zaokruživanju svoga hercegbosanskog feudalnog posjeda ili pašaluka (mislim da ovaj drugi izraz ima više smisla zbog neosmanskog stilskog uređenja Čovićevih dvora u Radobolji), a što se u javnosti još naziva i „treći entitet“. Naravno taj Čovićev pašaluk bi imao i stolni grad u Mostaru. Ako bi Zora prošla kao ministar, HDZ BiH bi razbio monopol Demokratske Fronte nad paketom ministara srpske nacionalnosti. Tako bi se i teorijski i praktično DF mogao naći u situaciji da nema niti jednog zaštitnog mehanizma da ne bude preglasan niti da bude išta više od ikebane ili ukrasa u faktički dvostranačkoj vladi dvije nacionalne stranke SDA i HDZa.

Ustvari, odluci da se povuče potpis Dunovića i da propadne uspostava nove vlasti, prilično je doprinijelo i otkrivanje sopstvenih karata i planova od strane Dragana Čovića prilikom intervjua na lokalnoj kiseljačkoj televiziji KISS. Sudeći po onome što je tamo izrekao Dragan – paša, ispada da je on imao neki posebni dogovor sa funkcionerima SDA (izgleda bez znanja DF), koji bi (ako bi se realizirao) vodio definitivno ka Trećem entitetu i konačnom rasturanju Bosne i Hercegovine. Iako sam i osobno od nekih visoko pozicioniranih funkcionera SDA bio uvjeravan da Dragan laže i petlja po ovome pitanju, ipak intervju Bakira Izetbegovića dnevnom listu Oslobođenje (koje je nezvanično glasilo SDA) daje naslutiti da je ipak bilo nečega u pozadinskim radovima i da najuži vrh SDA nije baš tako nevin u odnosima sa vrhom HDZa. Nakon ovoga intevjua na TV KISS se treba ozbiljno zapitati da li je kadrovima stranke Dragana Čovića uopće mjesto u federalnoj vladi jer bi njihovo inauguriranje i realiziranje onoga što je on izrekao u navedenom intervjuu direktno vodilo ka disoluciji i onoga malo što je još ostalo od države Bosne i Hercegovine.

E sada jedna zanimljiva opservacija koja me posebno intrigira. Kako je moguće da u jednoj pokeraškoj igri tako vrstan igrač kakav je Dragan Čović u zadnjim trenutcima igre, kada je očigledno da može osvojiti svu dobit sa stola, otkrije sve svoje karte pred suigračima (koji su do tada pali na sve njegove blefove) i javnošću. Razlog zašto je ovaj nekada, u svojoj mladosti nižerangirani aparatčik Saveza komunista Bosne i Hercegovine, sa perspektivom napretka u hijerarhiji, a trenutno svemoćni hercegbosanski feudalni velmoža i samoproglašeni vožd jednog od tri BH konstitutivna naroda napravio takvu grešku leži u jednoj običnoj ljudskoj osobini. On ipak nije uspio da do kraja izdrži i kontrolira adrenalinsko ushićenje i do neba uzdignutu sujetu, radi toga što je uspio da prilično efikasno čaršijski žargonom izrečeno „izlevati“ svoje koalicione partnere u pregovorima. Na kraju je ipak morao puknuti, makar i na lokalnoj kiseljačkoj televiziji. A tako mu je malo falilo da uđe u vladajuće strukture Federacije BiH i završi polugodišnju partiju pokera.

E sada da se ta partija pokera završi onako kako bi želio Dragan Čović, mogao bi se hipotetski u budućnosti očekivati sljedeći razvitak situacije. Ujedinjavanjem pojedinih kantona/županija (npr. Livanjski kanton, Zapadnohercegovački i Hercegovačko – Neretvanski kanton) uprostila bi se struktura Federacije BiH i nastala bi jedinstvena politička i teritorijalna jedinica, koja ne bi morala imati ikakav nacionalni predznak, ali bi imala kao stolni grad Mostar i granicu na prijevoju Ivan. To bi naravno faktički značilo i veliku štetu po interese Hrvata na području središnje i Gornje Bosne, kao i Hrvata naseljenih u gradovima Sarajevo, Zenica i Tuzla a kojih nije mali broj. Pitanje Mostara, bi se možda riješilo (bolje rečeno smirivanje i zadovoljavanje hercegovačkih SDA ogranaka) tako što bi Čović dozvolio podjelu na dvije općine, ali tako što bi grad ipak ostao u okviru ove velike super-županije kao stolni grad. Nesumnjivo bi ovaj razvoj događaja odgovarao i pojedinim bošnjačkim krugovima koji bi zaokružili neki svoj Bošnjakistan u bosanskom središtu, bez Hercegovaca. Tako bi se i ovi likovi mogli konačno igrati sa nekom svojom „nacionalnom državicom“ koju su možda nekada željeli stvoriti još i oni proto-Bošnjaci koji su gradili piramide, ali eto oni nisu uspjeli pa to kao mora učiniti ova generacija. Naravno, kao što su i „visočke piramide“ stvarne, isto toliko je stvarna i eksluzivno „bošnjačka nacionalna državica“, makar ona bila i pod patronatom našega babuke Erdoana.

Kada se već razmatra ko će biti na poziciji federalnog ministra kulture i sporta i predloženog kadra HDZa BiH, nije za odmet napraviti i digresiju vezanu za kulturološko nasljeđe i bosanskohercegovački HDZ. Tako je na XVI. sjednici općinskog vijeća u Stolcu, 11 vijećnika iz reda stranaka HDZ BiH i HSP izglasalo “Odluku o obilježavanju i uređivanju grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća na području Općine Stolac”, dok je 6 vijećnika iz reda SDP BiH i SDA bilo protiv. Način na koji je ova Odluka sročena ukazuje na perfidnu namjeru predlagača da se sa područja općine Stolac “legalno po zakonu” uklone svi spomenici koji podsjećaju na Narodnooslobodilački i partizanski pokret. Gotovo istovremeno, Kolinda Grabar Kitarović (kadar HDZ Hrvatske) izbacuje iz predsjedničkog ureda bistu Josipa Broza Tita. Interesantan je taj fenomen oba HDZa (i onoga u Hrvatskoj i ovoga u Bosni i Hercegovini) kada je u pitanju odnos prema kulturno – historijskom nasljeđu partizanskog i narodnooslobodilačkog pokreta. HDZ Hrvatske (iz kojeg je proistekao i ovaj naš bosanskohercegovački) je ustvari nesumnjiva tvorevina Službe državne sigurnosti/bezbjednosti (uobičajeno nazivane kraticom UDBA) Socijalističke republike Hrvatske, osnivači su im bili iznimno visoko pozicionirani funkcioneri u komunističkom političkom, vojnom i sigurnosno – policijskom sustavu. Većina su bili i prvoborci i komandanti Narodnooslobodilačke vojske. Politički kadar oba HDZ je i sada (nakon 26 godina postojanja) najvećim dijelom sastavljen od nekadašnjih niže i srednje rangiranih aparatčika iz partijsko – birokratskih, policijsko – agenturskih ili oficirsko – JNA struktura. I sada ti likovi svoje protivljenje sustavu iz kojeg su potekli iskazuju tako što su se okomili na njegovu simboliku. Posebna priča je da je izglasana Odluka općinskog vijeća Stolac potpuno u skladu sa načinom razmišljanja onih koji u ime ISILovske ideologije uništavaju kulturno – historijsko i spomeničko nasljeđe na Bliskom Istoku i sjevernoj Africi.

Publicola

//////////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////
Navijači Veleža i Sarajeva oduševili javnost: Kome su u interesu neredi na sportskim terenima?

Navijači Veleža i Sarajeva oduševili javnost: Kome su u interesu neredi na sportskim terenima?

  23.Mar 2015

Subota u Mostaru odavno nije izgledala ljepše, ako pogledamo iz ugla jednog fudbalskog zaljubljenika željnog dobrog fudbala, navijanja i druženja. Cijelo prijepodne mostarske ulice i bašte mostarskih kafića bile su

/////////////////////////////



23.03.2015.

HADEZEOVI TRIKOVI ZA NASTAVAK PRIČE O NACIONALNOJ UGROŽENOSTI

Hadezeovi trikovi za nastavak priče o nacionalnoj ugroženosti


tacno.net

Autor
23.3.2015. 



Hadezeovi trikovi za nastavak priče o nacionalnoj ugroženosti

/////////////////////

HDZ, drugim riječima, ni danas ne odustaje od podjele poduzeća po etničkoj matrici. Ne priznaju se, da ne duljim, ni danas poduzeća s većinskim državnim kapitalom – ona su ili bošnjačka ili hrvatska. Otelo se to „velikom vođi“ u jednom TV intervjuu, u kojem je priznao da će smjene pod hitno biti izvršene u javnim poduzećima koja on i njegovi „svojataju kao dio hrvatskog interesa i interesa hrvatskog naroda“. A otelo se, brzo za njim, kako rekoh, i predsjedniku Federacije – Čovićevu eksponentu na vrhu piramide federalne izvršne vlasti.

prof.dr. Slavo Kukić

Na moju nedavnu, kako je Čović dobio još jednu bitku, a da je na putu da dobije i „rat“, javi mi se vrla prijateljica – i skresa mi kako se sa mnom ne slaže. Mislim, veli, kako je dobro da HDZ ima šest ministarstava. I da bi, pita li se nje, bilo dobro da ih ima još – ako je moguće i svih šesnaest. Zašto? Zato što, pojašnjava, time pada priča i o nejednakopravnosti i o svakoj drugoj diskriminaciji. I tek time će se pokazati sva nesposobnost Čovićeve družine – jer, veli, tek tada se može vidjeti da ona, zbog nekompetentnosti, nije u mogućnosti izvršiti baš ništa, kamo li sve ono što u predizbornoj kampanji obeća. Ako je, pak, tako, nema tu onda ni dobivene bitke, ni dobivena rata. Naprotiv, to može biti samo uvod u definitivni odlazak – i Čovića i njegova društva.

Nije da se s mojom drugaricom ne slažem. Ali, ne mislim ni da je čitav problem u onom o čemu zbori. Kompetencije onih, koje šalje u institucije vlasti, i na čelne pozicije javnih poduzeća dakako, vlasnika HDZ-a nikada ni nisu zanimale. U prvom su mu planu, potpuno suprotno, uvijek bili idioti koji će slijepo izvršavati vlastite mu naloge.

A, što je u njihovu podtekstu? Interesi Hrvata? Jedan, vlasniku HDZ-a sličan, nekoć bi znao reći – malo morgen. Pogledajmo, uostalom, što je nedavno, u predizbornoj kampanji, vlasnik HDZ-a zborio – a što danas čini. U slijedećem će mandatu, poručivao je, osigurati i treći entitet i hrvatski TV kanal i ukidanje odluka odlazeće vlasti o skidanju s popisa primatelja vojnih mirovina i invalidnina 2.200 vojnika HVO-a i ratnih vojnih invalida iz njegovih redova.

A što imamo danas? Za početak, i s braniteljima i s ratnim vojnim invalidima je, pošteno govoreći, obrisao pod. Da nije, učinio bi sve da dobije ono što je, objektivno, bilo dohvatljivo – Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata. A, u predizbornoj kampanji je, poruči mu ovih dana predsjednik Udruge organizatora otpora HVO, baš to obećao. I stoga će, dodaje – on i ostale udruge proizišle iz Domovinskog rata – od Predsjednika Federacije zatražiti da takvu vladu, u kojoj na čelu ovog ministarstva nije čovjek kojeg oni podržavaju, ne izglasavaju.

I? Krajnje pojednostavljeno, ujeo vuk magare. Perhan – pardon, predsjednik Federacije ni da okom trepne. Potpuno suprotno, potpisa predsjednik vladu kakvu mu, što se hadezeovih ministarstava tiče, vlasnik partije i dostavi. Jer, bože moj, ne odlučuje o vladi on – odlučuju drugi. A on? Pa, on jadnik samo potpisuje.

Ali, zato je vatru gasiti morao vlasnik osobno. Jeli i uspio? Vrag bi ga znao. Ali, zanimljiv je način kako je to činio. Ako mu je, po onome što ovih dana izgovori, vjerovati, puna istina nije u onom o čemu se, kao dogovorenom, operira u javnosti. Jer, tako iz najnovijih izjava mu proizlazi, HDZ nije dobio samo šest ministarstava. Uz njih je, ispade, „hrvatsku federalnu polovinu“ dobio i u svima ostalima.

Dobio je, obrazlaže vlasnik HDZ-a – i time pokušava umiriti braniteljske udruge – polovicu ministarstva za pitanja branitelja. Jer, eto, već na prvim sjednicama federalne vlade biti će odlučeno „da se u ovom ministarstvu uspostave dva sektora – jedan za Armiju BiH, drugi za HVO“. A to je, dakako, jamstvo da će „nelegalne revizije branitelja biti i poništene“. Dobio je HDZ, nastavlja vlasnik ove partije, i polovicu Ministarstva energetike, rudarstva i industrije. Jer, i ono će, kako bi se, veli, zadovoljilo ustavne odredbe, biti razdvojeno na dva.

Nastranu što je priča o ustavnim odredbama najobičnija laž. Nastranu i što mu priču o podjeli ministarstva branitelja ospori koalicijski partner čudeći se pričama o dogovorenoj podjeli. Nastranu i sve ostalo – ali, akrobacijama koje izvodi broj ministarstava pod vlastitom kontrolom popeo je već na polovicu svih. Nastavi li tim tempom, „podijeliti“ bi mogao i još poneko – a time ostvariti i apsolutnu kontrolu vlasti u ovom dijelu države.

Jeli, međutim, stanje nacionalne uzavrelosti vlasnik HDZ-a uspio i primiriti? Ponavljam još jednom – ne znam. Ali, problemi branitelja mu, siguran sam, nikada nisu bili u prvom planu. U prilog tome, uostalom, govore i događanja ovih dana. Svu svoju energiju, umjesto na pitanja zaštite pripadnika HVO-a, vlasnik je usmjerio tamo gdje su kase – i gdje bi mogao zavući ruku. Dogovorom s koalicijskim partnerima je prvo osvojio financije – i na državnom i na entitetskom nivou – i time osigurao pretpostavke ovladavanja novčanim tijekovima zemlje. A sada su mu u prvom planu, o čemu odavna i sam zborim, javna poduzeća. Ovaj put, za promjenu, on to ni ne krije. Na prvoj će sjednici vlade, poruči, smijeniti postojeće, a imenovati nove, privremene nadzorne odbore, pomesti će postojeće menadžere a dovesti nove, izvesti će revoluciju da je se ni Fidel Castro ne bi postidio.

I, iskreno, malo je falilo da se sve to i dogodi. Pred sam početak zasjedanja federalnog parlamenta predsjednik je Federacije, pročitah, doslovce izdiktirao dnevni red novom premijeru – i smjenu nadzornih i upravnih odbora kao njegovu prvu točku. Što to znači? Nećete, valjda, smjenjivati i onaj u Razvojnoj banci, molećivo će siroti „premijer“. Bez brige, uzvrati mu predsjednik – smjene se odnose samo na hrvatska javna poduzeća.

HDZ, drugim riječima, ni danas ne odustaje od podjele poduzeća po etničkoj matrici. Ne priznaju se, da ne duljim, ni danas poduzeća s većinskim državnim kapitalom – ona su ili bošnjačka ili hrvatska. Otelo se to „velikom vođi“ u jednom TV intervjuu, u kojem je priznao da će smjene pod hitno biti izvršene u javnim poduzećima koja on i njegovi „svojataju kao dio hrvatskog interesa i interesa hrvatskog naroda“. A otelo se, brzo za njim, kako rekoh, i predsjedniku Federacije – Čovićevu eksponentu na vrhu piramide federalne izvršne vlasti.

Otelo im se jer su bili sigurni da se prepreka tome više ni teorijski ne može pojaviti. Na njihovu žalost, pojavila se – u Demokratskoj fronti dakako. A, što o planu Čovićevih jurišnika misle u njoj, najzornije svjedoči izjava jednog od članova predsjedništva ove stranke. Demokratska fronta, pojasni on, nikada neće dopustiti da se „ratni ciljevi ispunjavaju mirnodopskim sredstvima“. Preoštro? Neodmjereno? Ne. Upravo suprotno – gola istina.

Zaboravimo, međutim, načas „đavolji plan“ osvajanja poluga vlasti – kasa javnih poduzeća posebice. I vratimo se još jednom predizbornim obećanjima – o hrvatskoj federalnoj jedinici, hrvatskom TV kanalu, poništavanju revizija rješenja vojnika i invalida HVO. Što god da o tome iz HDZ-a rekli, a govore svakodnevno i svašta – i to sinhronizirano, oni i njihove novinarske „vedete“ – ostvarivanje svih tih ciljeva im, siguran sam, ne bi odgovaralo. I baš zato su i bježali od nekih ministarstava, onog branitelja i invalida domovinskog rata posebice. Jer, bijeg daje mogućnost da se, koliko sutra, za sve to opet optuže drugi. Krivi su jer će branitelji ponovo biti diskriminirani, krivi su jer se Hrvate ponovo tretira građanima „drugog reda“, krivi su za sve što nam ne ide.

Čemu sve to? Čemu trikovi kojima se zamlaćuje vlastiti narod? Pa, objašnjenje je jednostavno. Nakon izbora prostor u području realnog života je radikalno sužen. Zapravo, račune ćeš moraš polagati sam – zbog sve veće nezaposlenosti, zbog svakodnevnih prosvjeda naroda kojem krči u stomacima, zbog sve više onih koji napuštaju domovinu i zbog biološke egzistencije završavaju na svim svjetskim meridijanima, zbog kriminala i korupcije koji je sve očitiji, zbog sve dubljih vlastitih džepova koji se ni trikovima ne uspijeva prikrivati, zbog…

Ali, zato se preko trikova o krivnji drugih za područje iracionalnog osigurava kontinuitet mita o nacionalnoj ugroženosti. A preko njega se, svaki put ponovo, siroti narod uspijeva izmanipulirati. I natjerati na još jednu homogenizaciju – uz „stožernu“ stranku dakako. Ali i, onako „usput“, produljiti vijek vlastitoga političkog trajanja za još četiri godine – ili, ako je moguće, i mnogo duže od toga.

Na načinu kako sve to čine, Čović i njegovi, što je-je, zavrjeđuju čestitke. Kakve čestitke, mogla bi mi već sutra uzvratiti drugarica s početka teksta – i što od toga ima siroti narod? Ništa. Ali, tko za njega mari. Na narod se ionako stoljećima primjenjuje jedna te ista – da je najjača kobila na svijetu. A neki su, uz to, i pod utjecajem one da je narod stoka sitna zuba. Sve mi se čini da je među njima i vlasnik HDZ-a – i da se sukladno tome i ponaša.

/////////////////////////
///////////////////////////////

Fotografije-citalaca,-Branimir-Milovanovic_thumb

Doba monologa

U jednoj Pinterovoj monodrami, čovek 20 minuta govori praznoj stolici. Na dodeli Nobelove nagrade, on invaziju na Irak opisuje kao monolog koji ukida odgovore, dok na praznoj stolici sedi američka projekcija ostatka sveta

///////////////////////////////////////


Fotografije-citateljki,-Alisa-Koljensic-Radic_thumb

Nekada davno, pre nego što je „prosvetljenje“ bilo povezano samo sa meditacijom i jogom, postojalo je Prosvetiteljstvo: filozofska revolucija iz 17. i 18 veka koja je oblikovala moderni zapad.


//////////////////////////////

Voz-na-dva-sprata,-Moskva-Sankt-Petersburg,-foto-Dmitry,-English-Russia_thumb

Slepa mrlja

Veče u TV studiju je bilo istinski praznično. Taj praznik je voditelju Solovljovu i njegovim gostima upriličio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker svojom izjavom da je Evropi neophodna vojska

///////////////////////////

MirsadaC11

Mirsada Čolaković: Blokada rada Misije biće šamar za Bosnu i Hercegovinu

Mirsada Čolaković, bh. ambasador u Stalnoj misiji BiH pri UN-u u Njujorku, apelira na sve institucije BiH da žurno riješe stanje u Misiji koje je “divljanjem” američkog dolara postalo za

//////////////////////////////
 

Obama uzvraća udarac : SAD neće braniti Izrael na forumu UN-a

/////////////////////////////////////////////




///////////////////////////////////


sjene12

Svjetska karta užasa : 2015. bi mogla biti najopasnija u historiji čovječanstva !

Sudeći prema događanjima u prva dva i pol mjeseca, 2015. godina mogla bi, što se tiče globalnog terorizma i opasnosti, biti najopasnija i najgora godina u povijesti čovječanstva. Njemački Heidelberg [...

/////////////////////////////////////////

Intervjui

Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH: Žrtve i zločince ne dijelim po nacionalnosti

Komentari Pročitaj čitav članak

Dino Abazović: Daytonska Bosna – paradigma koju živimo kao da je stvarnost

Komentari Pročitaj čitav članak

Ivo Banac : Putin neće stati !

23.03.2015.

KOME SMETAJU TURSKE INVESTICIJE?

Velika carstva sporo umiru

Kome smetaju turske investicije?



Photo: Stock

Velika carstva sporo, ako ikada, umiru: ona traju dugo nakon svog fizičkog nestanka. Turska kuhinja je dio naše kuhinje, turski jezik dio je našeg jezika, turska kultura dio je naše kulture. To je prisustvo moguće ili prihvatiti kao dragocjen dio sopstvenog identiteta i živjeti u miru sa sobom i drugima, ili se upustiti u uzaludan i beskrajan pokušaj njegovog egzorcizma, kao onog „tuđinskog“ u našoj kulturi

Photo: seebiz.eu

Hiljadu i po ljudi okupilo se ove sedmice u gradskom parku u Doboju, da tamo glasno protestvuje.

Šta je to najedilo čestite Dobojčane? To što posla nema, para nema? Bezakonje, nepravda? Ili možda neki neriješen komunalni problem, koji im godinama zagorčava život?

Ma ne. Navikao je naš čovjek da trpi, ne buni se on za svaku sitnicu. Da nije tako, život bi mu prolazio u buni, a ne u trpljenju. A šta sve naš čovjek može istrpjeti! Skoro kao 'švecki čelik'. Razvio je on čitavu filozofiju trpljenja. Koju najbolje sažimaju narodne izreke. Evo subjektivnog izbora najljepših od njih: „Ne daj Bože što se trpjet može“, „Strpljen-spašen“, „Trpi dušo, Boga radi“, „Dobro je kad ne biju“...

Ali čaša u koju samo sipaš kad-tad će se preliti. Ponekad se više trpjeti ne može.

Šta je, dakle, najedilo čestite Dobojčane, natjeralo ih da se okupe i kažu „Dosta!“?
Gradske vlasti Doboja odlučile se da se taj grad pridruži „Zajednici opština turskog svijeta“. Neka je skupo, neka penzija kasni, neka kriminalaca na ulicama, sve će se to istrpjeti, ali Doboj u nekakav „turski svijet“ ulaziti neće. Negdje se crta mora podvući.   

Kako je to objasnio jedan od bivših boraca, Mirko Malinović: „To je vjerovatno kap koja je prelila čašu, ali narod je u bijedi, na kraju krajeva, ginulo se, patilo se“.

Protestanti su odbili objašnjenje da je u pitanju proces kulturnog i ekonomskog povezivanja, politička odluka koja bi u dobojski kraj privukla turske investicije i, kako se kaže, otvorila nova radna mjesta.

Photo: Stock

„Svako bi podržao neku inicijativu ulaganja u Doboj i Republiku Srpsku, ali možda je rano da baš Turska bude tu“, objasnio je penzioner Milorad Antonijević.

Opasna ideologija

U susjednoj Srbiji ne misle da je rano „da baš Turska bude tu“. Turska Halk banka kupila je Čačansku banku. Vlada Srbije, kao uostalom ni Vlada Crne Gore, ne pokazuje nikakvu zadršku prema novcu koji stiže iz islamskih zemalja.

Naprotiv: najveći projekti u obje države – prodaja JAT-a, sutra možda i Montenegro Airlinesa, Beograd na vodi, Porto Novi, Luštica Bay... kako bi se reklo retorikom ratnih devedesetih, realizuju se „turskim parama“. Sam pokušaj vjerske i etničke klasifikacije, ili bolje reći: diskvalifikacije kapitala toliko je bizaran, izmješten iz stvarnosti i savremenosti, toliko zatrovan opasnom i retardiranom ideologijom, da mu se ne može racionalno pristupiti.

Turska protiv koje se bune građani Doboja ne postoji više ni u Turskoj. Ne postoji nigdje. Osim u ideologiji koja je u crno zavila Bosnu devedesetih, a čiji je daleki, nemoćni odjek i protestni skup boraca u dobojskom parku.

Kako može u Višegradu, a ne može u Doboju? Kad neće biti „rano“ za turske investicije u Doboju? Bili tu Turci par vjekova, onda otišli, ima tome više od vijeka? Kad da njihove firme opet dođu? Za dva-tri vijeka?

Borba neprestana osuđena na propast

Velika carstva sporo, ako ikada, umiru: ona traju dugo nakon svog fizičkog nestanka. Turska kuhinja je dio naše kuhinje, turski jezik dio je našeg jezika, turska kultura dio je naše kulture. To je prisustvo moguće ili prihvatiti kao dragocjen dio sopstvenog identiteta i živjeti u miru sa sobom i drugima, ili se upustiti u uzaludan i beskrajan pokušaj njegovog egzorcizma, kao onog „tuđinskog“ u našoj kulturi.

Mnogi na Balkanu, nažalost, biraju borbu neprestanu protiv onoga što prepoznaju kao tursko i islamsko u svojoj kulturi. Bez obzira što je svaki pokušaj takvog kulturnog čišćenja osuđen na propast.

Photo: imageshack.us

Tragična je činjenica da je etničko čišćenje muslimana na teritoriji Republike Srpske bilo nastavak ideologije kulturnog čišćenja drugim sredstvima. Čak i da u Republici Srpskoj nije ostao niti jedan musliman i niti jedna nesrušena džamija, čak i da je srušen most Mehmed-paše Sokolovića, Turska bi, i to ona koje, rekoh, nigdje više nema, pa ni u Turskoj, i dalje bila tu.

Bila bi u resantimanu koji je doveo do toga da se Ratko Mladić Turcima sveti i u srebreničkom kraju, a penzioneri u Doboju misle da je možda malo rano da baš Turska bude tu.

Niti je rano, niti je kasno da bude tu. Jer nikada nije ni otišla.

*Tekst prenosimo sa prijateljskog sajta Al Jazeera Balkans uz dozvolu autora


//////////////////////////////////////////////
/////////////////////////////
e-Plus

Javni čas prošlosti: Čija istorija je naša istorija?

"Fotografija je jedno od najmoćnijih oružja na svetu," rekao je jednom fotoreporter Eddie Adams. Vremenom fotografija je postala skladište naših iskustava i istorijskih događaja koji su ...

//////////////////////////////////

Neplaćeni rad žena presudan je za ekonomiju

Često se čuju izjave kako neplaćeni rad žena ne igra važnu ulogu u ekonomiji. Kućanski poslovi koji su još uvijek dio svakodnevice velikog broja žena, marginalizirani su i ne uvrštavaju ...
////////////////////////////////
Region

Obezbediti prava ratnim žrtvama seksualnog nasilja

Predsednica Kosova Atifete Jahjaga izjavila je u petak na sastanku Nacionalnog saveta za žrtve seksualnog nasilja tokom rata da je godinu dana od njegovog osnivanja pitanje ...

///////////////////////////////

Optužnica protiv Milana Bandića vraćena na doradu

Optužno veće zagrebačkog Županijskog suda vratilo je Uskoku na doradu optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, njegovog saradnika Ivice Lovrića i direktorke ...
///////////////////////////
Svet plus

Cipras u Berlinu - grčko-nemačko proleće?

Grčki premijer Aleksis Cipras u ponedeljak će prvi put posetiti Berlin, gde će se sastati sa kancelarkom Angelom Merkel, koja je već upozorila da Grčku čeka težak put, ali i ...

//////////////////////////////////////

Evropski desničari na skupu podrške Putinu

Desničarski i ekstremno desničarski političari iz svih krajeva Evrope okupili su se u nedelju u Sankt Peterburgu na poziv ruskih nacionalista pristalica predsednika Vladimira Putina
/////////////////////
///////////////////////////

Osrednji pisac, s povremenim bljescima izvanrednog humora
//////////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

Alex Howit: Predeo slikan dlakom

"Ponela sam Zlatni kovčežić. Otvorila sam i počela da čitam neku pesmu. I smesta, prvi put sam pesmu razumela (zaboravila sam koja je bila). Delovalo je kao da je postala potpuno jasna; ...

//////////////////////////////////

Gola zvezda: Madonna Sex book

Akt je estetski shvаćenа zаbeleškа nаgog ljudskog telа. Može dа bude slikаrsko delo, fotogrаfija ili vаjаrsko delo. Zа rаzliku od pornogrаfije ovа delа nisu nаmenjenа dа utiču nа seksuаlne nаgone ...
////////////////////////

Čovjek koji je pripitomio smrt
/////////////////////////////////////

Hapšenje krvnika

Genocid, nježnije

//////////////////////////////////////////

Roll away the stone

Nenad Veličković: Pasvord za raj

Zašto bi popravljali zakone, ako ih mogu kršiti? Zašto bi popravljali zdravstvo, kad dobijaju odobrenja za preglede u inostranstvu? U njih kao u živo blato tone nada u pristojnu budućnost, ali imaju pasvord za raj.

///////////////////////////

Dragan Bursać: Dan kad je nestao Kosmos

I zato velim, RTRS, kao vlasnik autorskih prava na cenzuru i pojedine proteste, iskoristio pola svoje udarne informativne emisije Dnevnik 2, da pojasni narodu "zašto nećemo u turski Doboj", a negdje između 53 i 55 ...
//////////////////////////

Ko se boji istopolnog braka?
///////////////////////////
um nije dugme

Svetislav Basara: Umire li se od pušenja?

Tek kasnije, kada se otrov greha kao kuga raširio po dušama, ljudi su u svemu počeli da vide otrov, iako je u suštini vrlo malo supstanci zaista otrovno, naravno ako se ne preteruje. Po današnjim idiotskim standardima otrovnosti, inhaliranje dima ...

///////////////////////////////

Andrej Nikolaidis: Kome smetaju turske investicije?

Velika carstva sporo, ako ikada, umiru: ona traju dugo nakon svog fizičkog nestanka. Turska kuhinja je dio naše kuhinje, turski jezik dio je našeg jezika, turska kultura dio je naše kulture. To je prisustvo moguće ili prihvatiti kao dragocjen dio ...
//////////////////////

Ratni dignitet i dostojanstvo koštaju 20 milijardi kuna
//////////////////////////

Dosta je bilo priče o ratnim zločinima

Mirno pratim tenis, bolucka me penis

////////////////////////////

ima li srba sa žiletom: Vladike bez brade za Šiptare rade

“Ima li ovde Srba?” glasno se jednom prilikom zapitao bivši ruski ambasador, notorni Aleksandar Konuzin, sećate ga se sigurno. Godinama je tako ambasadorov očajnički krik usamljen lutao srpskim nebeskim prostranstvima. ...

//////////////////////////////////

image

Velika carstva sporo umiru

Kome smetaju turske investicije?

image

Hrvatski šatoraši se izjasnili: Zanima nas samo novac

Ratni dignitet i dostojanstvo koštaju 20 milijardi kuna

image

Savez antifašističkih boraca protiv Kolinde Grabar Kitarović

Uzalud uklanjate Titovu bistu


////////////////////////

Moje unutrašnje ti

e-novine.com - Moje unutrašnje ti

////////////////////////////////////

image

Kako se ljubav za EU-fondove pretvorila u ljubav with SRS passion

Goca Šešelj i Vojislav Igrić, borci za slobodu

image

Čas anatomije: Vesela autopsija novinarskog leša

Dragi Dnevniče, tebi Slobo kliče

22.03.2015.

BH. DIPLOMATIJA NAJSIROMAŠNIJA U EVROPI

Bh. diplomatija najsiromašnija u Evropi



//////////////////////////////////////

U diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ambasadama i generalnim konzulatima Bosne i Hercegovine u inostranstvu uposleno je 107 dužnosnika. No, kakva je bh. diplomatija, najbolje govori podatak da Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. To je ostavljalo prostora da protekle dvije decenije vladajuće stranke udomljavaju svoje kadrove u diplomatsko konzularnoj mreži, a ne stručnjake koji će predstavljati svoju zemlju najbolje što mogu. Tako se dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine.

BiH ima još mnoštvo neriješenih problema, od dugogodišnjeg nepostojanja konsenzusa u Predsjedništvu BiH, koje je po Ustavu BiH kreator vanjske politike, do nepostojanja Zakona o vanjskoj politici. Upravo zbog nedefinisane vanjske politike diplomatsko konzularna mreža u BiH je više služila za udomljavanje stranačkih kadrova, nego za promidžbu zemlje.

Hajrudin SomunHajrudin Somun

"U Predsjedništvu BiH se vodi politika po članovima koji zastupaju pojedine narode BiH. Tamo nema saglasnosti ni oko drugih temeljnih pitanja zemlje, a kamo li o vanjskoj politici ili na primjer o pristupanju NATO paktu BiH", kaže Hajrudin Somun, nekadašnji dugogodišnji diplomata i autor nekoliko knjiga.

Ustav BiH propisao je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje ambasadore. Kako BiH ima tročlano Predsjedništvo u kojem je svaki od članova više zastupao interese stranke iz koje dolazi, nego države koju predstavlja, tako su imenovani i ambasadori, u mnogo slučajeva po stranačkim preporukama, rodbinskim vezama i slično. O tome je nedavno u jednom TV magazinu govorio i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, koji je svojevremeno obavljao i funkciju ministra vanjskih poslova BiH.

"Ambasadori bi trebali predstavljati izbalansiran stav. Ambasadori ne bi trebali zastupati samo svoju stranu, iz koje god da dolaze. Trebali bi nastupiti na način da ni kod jednog naroda ne ostave negativan stav. To podrazumijeva spremnost na kompromis i toleranciju. Koliko je naših ambasadora na to spremno, ne bih rekao da ih ima puno. Ima ambasadora iz različitih naroda koji su uradili vrlo korektno svoj posao i koji su bili prihvatljivi svima, ali dominantni broj je ipak pokušavao da se dodvori sredini koja ga bira", rekao je Ivanić.

U određenim vremenskim periodima, cijele porodice sa četiri i više članova, bile su raspoređene po diplomatsko konzularnoj mreži BiH. Zbog toga, prema ocjeni analitičara, bosanskohercegovačka diplomatija je u haosu.

Iako Bosna i Hercegovina ima na nekim fakultetima i predmet diplomatija, kao i magistarski i doktorski studij, malo je onih koji su nakon završenih usmjerenih studija postali diplomate.

Nedžma Džananović MirašćijaNedžma Džananović Mirašćija

"Sve funkcije u političkoj vlasti u BiH, pa i funkcija ministra vanjskih poslova, su bile isključivo stranačke funkcije. U sistemu, u kojem stranke uzimaju dio vlasti i institucije koje im pripadnu u toj diobi, posmatraju kao legitiman stranački plijen i ne može biti drugačije. Na žalost, u mnogo aspekata, ni Ministarstvo vanjskih poslova nije bilo izuzetak. Rijetki su oni, bilo ih je, koji su se uspjeli izdići iz neke stranačke politike i prihvatiti se svoje funkcije na jedan odgovarajući način. Nikakve politike tu nije bilo, nikakvih novih ideja nije bilo", pojašnjava Nedžma Džananović Mirašćija, profesorica koja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predaje diplomatiju i političke stranke.

Kako političari u Bosni i Hercegovini nisu bili u stanju normativno definirati ovu oblast, prije nekoliko godina otpočela je i praksa otvaranja entitetskih i kantonalnih predstavništava u svijetu, pod izgovorom da se želi unaprijediti ekonomija tog entiteta ili kantona. No, predstavništva nižih nivoa vlasti nisu urodila plodom.

Nekadašnji direktor Agencije za promociju stranih investicija Mirza Hajrić, svojevremeno je prokomentarisao za RSE da je otvaranje entitetskih, ali i kantonalnih predstavništava posljedica ''političkih natezanja'' u BiH.

"Jako malo se ovih predstavništava otvara sa nekim planom, programom rada i analizom. Više je to neko, čini mi se, lokalno ili regionalno foliranje, u stilu - imamo mi para, pa će dobro zvučati da ih imamo. Ne vidim da je ijedno od tih regionalnih predstavništava nešto napravilo u smislu rezultata", kazao je Hajrić.

Bosanskohercegovačka diplomatija najsiromašnija je diplomatija u Evropi. Da bi se stanje popravilo, potrebno je napraviti korak - dva unazad, usvojiti Zakon o vanjskoj politici koji će definirati šta su prioriteti, kako zemlju predstavljati i ko će je predstavljati, kako bi se ciljevi ostvarili.

Novi predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, napominje kako je još prije devet godina zakon upućen u parlamentarnu proceduru. Obećava da će zakon, u ovom sazivu Predsjedništva BiH, biti usvojen.

"U ovih osam godina bilo je pokušaja da se nešto popravi, ali sve to je ostalo ograničeno. Kao da se svi boje da se prihvate te teme, a po meni tu nema ništa problematično. Nadam se da će, kako vrijeme prolazi, stvari postati vrlo praktične i da se ljudi neće baviti nekim velikim teorijama zavjere, da ćemo na kraju ipak, u ove četiri godine, uspjeti dobiti taj zakon", zaključuje Mladen Ivanić.

////////////////////////////

//////////////////////////////////

Audio Bh. diplomatija najsiromašnija u Evropi

Kakva je bh. diplomatija, najbolje govori podatak da Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. Dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine Dalje/More

Lideri tri koalicione stranke u Federaciji BiH, Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić

Audio Ministarska križaljka u Federaciji: Nije manjak Bošnjaka nego je višak Srba

Pompezno najavljeno formiranje Vlade Federacije 'palo je u vodu' zbog etničkog sastava Vlade koji nije bio u skladu sa Ustavom. Niko nije preuzeo odgovornost, a koalicioni partneri prebacuju lopticu Dalje/More

Enes Čengić

Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji

Generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić kaže da su uspjeli dobiti nekoliko značajnih projekata u regionu, a sa kompanijama u susjedstvu nastoje zajedno krenuti u osvajanje novih tržišta Dalje/More

Safet Plakalo

In memoriam Safet Plakalo: Perom i srcem za pozorište

Sarajevski ratni teatar, jedna od najvitalnijih pozorišnih kuća u regionu, potvrdio je kako je 19-og dana marta, tek desetak dana od kad je napunio 65, otišao Safet Plakalo, jedan od najzaslužnijih ljudi što ova ustanova uopšte postoji Dalje/More

Amela Maldošević i Erich Rathfelder

Film remeti šutnju o zločinima u Prijedoru

Amela Maldošević i Erich Rathfelder u intervjuu za RSE govore o filmu 'Zemlja tvrda, a nebo visoko'. Dokumentarac prati živote preživjelih logoraša iz Prijedora, njihova svjedočenstva, te govori o životu u današnjem Prijedoru Dalje/More

Molinari: Biti muzičar ne znači samo naučiti svirati, već steći zrelost

Jedan od najuglednijih klarinetista u Evropi, Ernesto Molinari, u petak uveče će održati koncert u Sarajevu
Dalje/More

Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji

Generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić kaže da su uspjeli dobiti nekoliko značajnih projekata u regionu, a sa kompanijama u susjedstvu nastoje zajedno krenuti u osvajanje novih tržišta
Dalje/More

Afera Grand Trejd: Banjalučki biznismen iz Beograda poručuje da neće zatvor

Kontraverzni biznismen Mile Radišić, vlasnik Grand Trejda, osuđen na tri godine zatvora pobjegao je u Beograd i prijeti da će otkriti imena svih umiješanih u aferu Medicinska elektronika
Dalje/More

Likovni umjetnici vs Pašović: Lov u mutnom

Neka se političari mane kulture, poručili su likovni umjetnici sa okruglog stola pod nazivom "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima", čiji je povod bilo to što teatarski umjetnik predstavlja bih na najvećoj smotri savremene likovne umjetnosti
Dalje/More

Pop i rok: Sve manje koncerata u gradu muzičkih zvijezda

U glavnom gradu BiH sve je manje koncerata pop i rok muzičara. Naročito se rijetko održavaju koncerti u klubovima i manjim dvoranama. U Sarajevu rijetko nastupaju i muzičari koji su rođeni u tom gradu
Dalje/More

Svjedok naručio avio-bombe za Goražde

Kao svjedok obrane, zapovjednik Taktičke grupe VRS Višegrad Dragiša Masal, skidao je zapovjednu odgovornost s generala Mladića u vezi zauzimanja Goražda, također Zaštićene zone UN koja je 1994. potpuno razorena, a bošnjačko stanovništvo prognano
Dalje/More

Čekajući Vladu Federacije BiH

Vanredna sjednica Predstavničkog doma na kojoj je trebala biti izabrana Vlada otkazana je nakon što je utvrđeno da Vlada, čiji su sastav dogovorile vladajuće stranke, neće imati dovoljan broj ministara bošnjačke nacionalnosti
Dalje/More

Fotogalerija Mostar: Incidenti tokom i nakon derbija

Jedna osoba je privedena, a nije bilo povrijeđenih u incidentu koji se ispred stadiona u naselju Vrapčići, sjeverno od Mostara, dogodio nakon revanš utakmice četvrtfinala Kupa BiH između Veleža i Zrinjskog
Dalje/More

Video Goražde: Priče o herojima Dušanki i Peru žive i danas

U Goraždu je prikazan prvi dokumentarni film iz ciklusa „Živjeti zajedno“, novosadskog novinara Aleksandra Reljića, koji realiziraju Udruženje „BH novinari“ i Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Dalje/More

Poslovanje u Libiji na granici neodrživosti, ostala milionska potraživanja

Energoinvest je jedna od rijetkih firmi koje još uvijek posluju u Libiji, no sa mnogo manjim kapacitetom. Kako kriza u Libiji predugo traje i nema naznaka kada bi se situacija mogla smiriti, bh. privrednici odlučili su sagledati i mogućnost otvaranja novih tržišta
Dalje/More

Video Svjedok suočen s odgovornošću za glad i ubojstva civila u Goraždu

Dragiša Masalo je kao svjedok obrane odgovornost za ratne operacije i kontrole humanitarnih konvoja 1993.godine prebacivao na mirovne snage UN-a, tvrdeći da su švercale opremu za jedinice Armije BiH unutar spomenute Zaštićene zone
Dalje/More

Imaju li tri identiteta u BiH išta zajedničko?

Brojni su dokazi da se o jedinstvenom kulturnom identitetu BiH, uprkos razlikama među njenim narodima, kroz istoriju može govoriti, smatra ugledni bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović
Dalje/More

Reakcije u BiH: Hapšenja za Srebrenicu vraćaju nadu

Porodice žrtava srebreničkog genocida nadaju se da će vlasti Srbije nastaviti sa hapšenjem i procesuiranjem odgovornih za zločine u BiH, a koji su uživali slobodu, bježeći na teritorij Srbije
Dalje/More

Film remeti šutnju o zločinima u Prijedoru

Amela Maldošević i Erich Rathfelder u intervjuu za RSE govore o filmu 'Zemlja tvrda, a nebo visoko'. Dokumentarac prati živote preživjelih logoraša iz Prijedora, njihova svjedočenstva, te govori o životu u današnjem Prijedoru
Dalje/More

Video Kredit na prodaju

Nedavno je jedan Sarajlija zapalio vlastiti stan jer mu je prijetila zapljena imovine zbog ne plaćanja kredita. U Bosni i Hercegovini procenat kredita koji se ne vraćaju raste iz godine u godinu. Jedan od načina da se banka riješi kredita koji ne može naplatiti je da ga proda
Dalje/More

Živko Budimir oslobođen optužbi, imao dozvolu za oružje

Budimira su teretili da je u svom uredu, dok je bio predsjednik Federacije bez odobrenja i validne dokumentacije, držao pištolj - češka zbrojovka sa sedam metaka, za koje nije imao ni tada, a ni danas odobrenje
Dalje/More

Dodikovi delegati blokirali rad Parlamenta BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko pozvao je stranke da ispunjavaju svoje obaveze i upozorio da blokada institucija nije dopustiva, dok analitičari ocjenjuju da se radi o već oprobanoj taktici Milorada Dodika
Dalje/More

Video O suradnji vojske i policije u srebreničkom genocidu

Kao svjedok obrane Milenko Karišik je u glavnom iskazu svaljivao odgovornost za sukob u Sarajevu i nasilnu podjelu policije – na sarajevske vlasti, a u završnici unakrsnog ispitivanja haška optužba je ukazivala na njegovu vjerodostojnos
Dalje/More

Konačno poznata imena ministara

Koalicioni partneri u Federaciji BiH – Hrvatska demokratska zajednica, Stranka demokratske akcije i Demokratski front konačno su saopštili imena kadidata za ministre u Vladi Federacije
Dalje/More

Jelena Simović, "vučica" iz Foče

Predstavljamu fočansku vučicu, Jelenu Simović, jedinu članicu Kluba spasavalaca „Wolf“ iz Foče
Dalje/More

Brammertz u središnjoj Bosni

Glavni haaški tužitelj razgovarao je u Novoj Biloj sa članovima ostalih obitelji žrtava, kao i sa logorašima iz proteklog rata, te kazao kako su sastanci sa udrugama obitelji žrtava sa svih strana izuzetno bitni za Haaški tribunal
Dalje/More

Ambasador Srbije u Libiji za RSE: Radnici nisu oteti, svi su dobro

„Proverili smo informacije o navodnom kidnapovanju srpskih državljana u Sirtu i utvrdili da tamo nema državljana Srbije koji su kidnapovani“, rekao je Oliver Potežica
Dalje/More

Kordić: Jezičke i podjele u školama odgovaraju političarima i lingvistima

“Jezik je izmišljeni razlog za razdvajanje”, izjavila je uz ostalo u intervjuu za Radio Slobodna Evropa hrvatska lingvistica Snježana Kordić, inače poznata po knjizi “Jezik i nacionalizam”
Dalje/More

Multimedija Karišik suočen s dokazima nasilne podjele MUP-a BiH

Nakon što je svjedok Milenko Karišik za raspad policije BiH te početak sukoba u Sarajevu 1992. optužio njezinog tadašnjeg ministra Aliju Delimustafića, Karišika je tužiteljstvo suočilo s planovima rukovodstva bosanskih Srba
Dalje/More

Reakcije na Dodikovo vrijeđanje novinarke: Nedopustiv šovinizam i rasizam

Novinarska udruženja, intelektualci, novinari iz cijele BiH podržali su koleginicu Gordanu Katana koju je zbog postavljenog pitanja koje mu se nije svidjelo izvrijeđao predsjednik RS Milorad Dodik
Dalje/More
Više tekstova
////////////////////////////////////////

RSE programi

21.03.2015.

FILM REMETI ŠUTNjU O ZLOČINIMA U PRIJEDORU

Film remeti šutnju o zločinima u Prijedoru


Amela Maldošević i Erich Rathfelder
Amela Maldošević i Erich Rathfelder

///////////////////////////////////////////////

Na festivalu dokumentarnog filma Jedan Svijet u Pragu prikazan je film Zemlja tvrda, a nebo visoko bh. autorice Amele Maldošević, njemačkog novinara Ericha Rathfeldera (Erih Ratfelder) i reportera iz Belgije Philippea Depreza (Filip Depre).

Dokumentarac prati živote preživjelih logoraša iz Prijedora, njihova svjedočenstva i govori o životu u današnjem Prijedoru. Film je, kako kažu autori, nastao iz želje da se bh. društvu pokaže da je i nakon više od dvadeset godina od rata, poricanje prošlosti i negiranje zločina još uvijek prisutno o ovom gradu.

Film "Zemlja tvrda, a nebo visoko" prikazan je na festivalima filma  u Sarajevu i Leipzigu, a početkom 2015. godine na inicijativu autora i uz pomoć lokalne nevladine organizacije Kvart, film je doživio i svoju projekciju i u Prijedoru.

O svojim iskustvima i radu na ovom potresnom dokumentarcu za RSE govore autori filma, Amela Maldošević i Erich Rathfelder.

Rathfelder:  Ideja je nastala 2012. godine na 20. godišnjicu početka rata u Bosni i Hercegovini. Bio sam svjestan toga da je većina ljudi u svijetu čula za Srebrenicu i za sve što se tamo dogodilo, ali su Foča, Brčko ili Prijedor iz 1992. godine, uglavnom, bili zaboravljeni. S obzirom da sam napisao četiri knjige o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i ratu na Kosovu, snažno sam želio napraviti i film o Prijedoru. No, nisam imao pojma kako to uraditi novom tehnikom, ali su mi Philippe Deprez i Amela odlučili pomoći. Financijsku stranu riješili smo sa producentom sa Mustafom Kapidžićem i BH televizijom. Napormo smo radili, boravili u Prijedoru, pričali s ljudima, polako se nazirao scenarij.

RSE: Da li ste imali nekih problema prilikom snimanja i na kakav ste prijem naišli što od stanovnika što od vlasti u Prijedoru?


Maldošević: Najveći nam je problem bio što većina građana srpske nacionalnosti nije željela pričati. Bilo nam je jasno da se oni ne žele suočiti sa onim što se dešavalo ili, pak, da je većina znala šta se zaista zbivalo, ali nisu htjeli govoriti o tome. I ako jesu, onda to nije bilo pred kamerama. Mi smo se lično osjećali sigurnim u Prijedoru, ali smo skoro godinu ipo dana čekali na razgovor sa gradonačelnikom. Bio je to jedan od ključnih intervjua, jer je on kao prvi čovjek odgovoran za svoj grad i trebao je govoriti u ime tog grada. Kad nam je na kraju dao intervju, jedna od njegovih prvih rečenica bila je da "ne želi govoriti o prošlosti".

Rathfelder: Iz iskustva znam da i u Njemačkoj ima ljudi koji ne žele pričati o prošlosti, ali  zbog takvog pristupa i šutnje društvo teško da može krenuti naprijed. Ako se o tome ne priča i ako jedna strana ne poštuje one koji su propatili, one koji su preživjeli koncentracione logore i sada žive u svom rodnom gradu, onda teško možemo zamisliti budućnost u takvim uvjetima.Tu smo atmosferu preslikali u naš film.  

RSE: Gradonačelnik Marko Pavić u filmu govori o tome kako se treba okrenuti budućnosti?


Maldošević: Da, on je nekoliko puta u filmu napomenuo kako je on čovjek sadašnjosti i budućnosti, a ne čovjek prošlosti, te da on želi da hvata voz za Evropu itd. On također kaže da želi osigurati ekonomski razvoj i prosperitet Prijedora, investirati u različite rudnike kao što su Ljubija, Tomašica itd. Sva ta mjesta sva za koje postoji razvojni planovi, ustvari mjesta velikog zločina, masovnih grobnica i koncentracionih logora. Logično je pitanje koji će investitor uložiti novac u mjesta gdje su masovne grobnice?

Rathfelder: Indijski Mittal je kupovinom Omarske kupio i njenu prošlost, i oni se sada trebaju nositi s tim. Strategija da se ne priča o tome nije dobra za investitore. Gradonačelnik vjeruje da će investitori sami doći ukoliko ne pričamo o tome. Ali, gradonačelnika ne bih toliko krivio. Otkada je on došao na vlast, sigurnost u gradu je porasla, pozvao je raseljene ljude da se vrate što je dobra stvar, ali on nažalost ne nudi više od toga. Poenta našeg filma je da je neophodno pričati o prošlosti, priznati šta se desilo tako što će porodicama stradalih konačno biti dozvoljeno da podignu spomenike žrtvama.

RSE: Interesantno je da je film prikazan u Prijedoru.


Maldošević: U Prijedoru postoji grupa mladih ljudi, srpskih aktivista za ljudska prava, koja je organizovana u nevladinoj oraganizaciji Kvart. To je grupa koja pokušava da otvori oči i razbije taj zid šutnje. Oni često organizuju susrete, konferencije itd. Mi smo ih kontaktirali i oni su organizovali projekciju filma. Moram da kažem da je to za nas bila velika stvar jer to nije organizovala bošnjačka strana.

Maldošević, Rathfelder, Deprez - diskusija nakon projekcije filma u PraguMaldošević, Rathfelder, Deprez - diskusija nakon projekcije filma u Pragu
​RSE: Bavili ste se idejom da u filmu govore i osuđeni za ratne zločine, međutim niste u tome uspjeli?


Rathfelder: To je bilo skoro pa nemoguće, jer niko od tih ljudi nije želio pričati. Neki od njih su rekli da, dok traje suđenje Karadžiću i Mladiću, ne mogu ništa reći. Ja mislim da oni nisu htjeli govoriti kako ne bi rekli nešto čime bi naštetili optuženima. Moram, međutim, reći da je najviše ratnih zločinaca osuđeno upravo sa područja Prijedora, više nego bilo gdje drugo u Bosni I Hercegovini. I taj proces još uvijek nije završen. Prije dva mjeseca SIPA je uhapsila deset ljudi za ratne zločine u selima pored Prijedora.

Još jednom smo naišli na zid šutnje, čiji su dio mnogi koji su direktno bili uključeni u zločin. Od vozača kamiona, do onih koji su kopali sve te silne grobnice, stražari itd. Ali, oni za ovaj film i nisu toliko bitni. Nama je bilo važno da čujemo šta ljudi u gradu misle i kakav je stav tog dijela društva prema etničkom čišćenju.

Maldošević: Nakon projekcije filma u Prijedoru, jedna doktorica srpske nacionalnosti objavila je na Facebooku nešto slično ovome što je Erich rekao. Napisala je: "Koliko je zločinaca bilo potrebno da se ubije 3.500 ljudi, koliko njih sada slobodno šeta gradom?" Za nas je to bila značajna stvar, da ljudi nakon gledanja našeg filma govore na taj način. To su neke stvari koje mi nismo mogli očekivati prije nekoliko godina.

RSE: Dvadeset godina nakon rata u Prijedoru, vlast i većina stanovništva poriču zločine. Je li to posljedica neke vrste propagande?


Rathfelder: Mislim da nije u tom smislu, ali ako ćemo malo da okrenemo stvari, onda se propaganda može poistovjetiti sa neprihvatanjem onoga što se tamo desilo. Propagandne laži su, nažalost, još uvijek prisutne poput tumačenja da su zločini u Prijedoru 1992. godine, osveta za stradanja srba na Kozari 1942. godine. Šta Prijedorčani imaju sa ubistvima Srba u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu? To je velika propagandna laž i ja sam duboko zgrožen ovim. Gledati na to kao na osvetu za nešto što se dogodilo prije 70 godina je samo jedan nacionalistički pristup bez stvarnog razumijevanja historije. Za sve nas je važno da na sve žrtve gledamo jednako.

RSE: Nakon gledanja filma "Zemlja tvrda a nebo visoko" čovjek zaista ne može ostati ravnodušan. Kako ga je bilo stvarati?


Maldošević: Prijedor je grad koji je sam po sebi jedna kompleksna tema i film nije bilo jednostavno raditi. Sa jedne strane osjećali smo veliku odgovornost.  Sa druge strane željeli smo tim ljudima koji su prošli sve te užase, pružiti šansu da o tome dostojanstveno govore. Meni je emocionalno bilo jako teško. Bilo je momenata tokom tih razgovora u kojima sam bila potpuno, fizički i psihički, iscrpljena. Nije bilo nimalo jednostavno.


////////////////////////////////////////////////

Vuk Drašković: Memorijalni centar Potočari napraviti pred Skupštinom Srbije


Image result for vuk draskovic

21.03.2015

Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković dao je intervju za FACE TV. U 25 minuta, Drašković je govorio o Srbiji nekada i sada, o genocidu u Srebrenici, poredio Njemačku i Srbiju, prenosi novinska agencija Patria.

"Živimo jednu lažnu percepciju, i ništa se nije promenilo od Miloševićevog vremena do danas, u nekakvom predanju, u nekakvoj laži koja se u medijima u knjigama prodaje narodu", rekao je Drašković.

"Maltene da su Jugoslaviju srušili antisrpski neprijatelji sa zapada, Amerika, Berlin, Vatikan. Da su pokrenuli unutrašnje neprijatelje protiv Srba, onda Srbi goloruki branili svoja ognjišta, kao i zločine koji su počinjeni i onda to smatraju herojstvom", kazao je Drašković.

Poredeći Njemačku i Srbiju, Vuk Drašković je kazao da je pored zgrade Bundestaga napravljen Memorijal holokaustu, kako bi svaki njemački poslanik kroz prozor gledao u njega i podsjećao se na zločin koji je počinjen u ime njemačkog naroda.

"Isto to, trebalo bi napraviti i u parku pored Skupštine u Beogradu, Memorijal Srebrenici i da stalno opominje da više niko i nikada u ime nacije ne sme da počini zločin", istakao je Drašković

////////////////////////////////////////////

/////////////////////////////////////////////////


////////////////////////////////////////////

  • Ahmed Burić

    Audio Burić: Mutanti kulturne politike

    Muka je sve to gledati, a znati što se krije iza takvog prenemaganja: naša 'kultura' su zatvoreni Zemaljski muzej, rasprodate dvorane s populističkim predstavama i nekakav konsenzus bulevarskih medija i lažnih korifeja umjetnosti - piše u dnevniku Ahmed Burić, književnik i novinar


/////////////////////////////////////////////



//////////////////////

Corax



////////////////////////////////

Multimedija

Video Coffee Fest Sarajevo

U Sarajevu je održan prvi Festival kafe na kojem su zainteresovani mogli da uživaju u najljepšim okusima kafa, toplih čokolada i čajeva. Na Festivalu se predstavilo 14 izlagača, dok su svoja znanja o kafi i njenom pripremanju baristi podijelili sa posjetiocima. RSE/Video: Zvjezdan Živković

///////////////////////////////////////////////

Video Radulović za RSE: Još čekam odgovor na tužbu protiv Vučića

Bivši ministar privrede i lider pokreta “Dosta je bilo” Saša Radulović još čeka odgovor suda na tužbu koju je podneo protiv premijera Srbije Aleksandra Vučića.

Više multimedije
//////////////////////////////

Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 03/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
19397658

Powered by Blogger.ba