Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

29.07.2015.

DA LI JE BALKAN POGODNO TLE ZA AUTORITARNE LIDERE ?

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?



Nikola Gruevski, Milorad Dodik, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović

Nikola Gruevski, Milorad Dodik, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović
/////////////////////////////////////////

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?


///////////////////////////////////////


  • Josip Manolić

    Manolić: Arkan 1991. prodavao oružje Hrvatskoj

    Podatak da je Arkan prodavao oružje iz skladišta JNA hrvatskoj strani je iz današnje perspektive zapanjujući, jer su sukobi hrvatske policije i srpskih pobunjenika koje je podupirala JNA i Miloševićev režim tada već bili učestali


///////////////////////////////////////

//////////////////////////////
Sa ispraćaja vojnika iz BiH u misiju u Afganistan, decembar 2014.

UN mirovne operacije ovise i o doprinosu balkanskih zemalja

U UN-u kažu da je BiH daje veliki doprinos mirovnim misijama u svijetu i zainteresovana je za dodatni angažman vojnih snaga, čak i u onim zemljama gdje je to veliki izazov, kao što je misija u Maliju Dalje/More

Fotogalerija Tuzla: Prosvjed protiv vlasti i podrška smijenjenim ministrima

Iako je bio slab odziv građana na prosvjed, iz Sindikata solidarnosti poručuju da neće odustati od borbe protiv kriminala. Najavili su nastavak borbe za ravnopravan status svih građana Dalje/More

Arri Alexa filmska kamera

Kinematografija, politika i besparica: Film na nivou hobija

U BiH sve je manji broj filmova u domaćoj produkciji, a doveden je u pitanje i opstanak brojnih zanimanja vezanih za kinematografiju. Filmski radnici prinuđeni su da zarad manjka novca odustaju od ideja Dalje/More

Mirko Šarović

Šarović: Moramo snažnije podržati izvoznike

Loša infrastruktura treba se popraviti regionalnim projektima i u narednim mjesecima će nešto od toga biti konkretizovano, kaže za RSE ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović Dalje/More

Vijeće ministara

Audio Sto dana Vijeća ministara: Zadovoljni sami sobom

Čelnici Vijeća ministara BiH zadovoljni su postignutim rezultatima. Građani ne dijele to mišljenje, jer je stanje u zemlji katastrofalno, politička, ekonomska i socijalna slika zemlje svakim danom je lošija Dalje/More

Šarović: Moramo snažnije podržati izvoznike

Loša infrastruktura treba se popraviti regionalnim projektima i u narednim mjesecima će nešto od toga biti konkretizovano, kaže za RSE ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović
Dalje/More

Audio Sto dana Vijeća ministara: Zadovoljni sami sobom

Čelnici Vijeća ministara BiH zadovoljni su postignutim rezultatima. Građani ne dijele to mišljenje, jer je stanje u zemlji katastrofalno, politička, ekonomska i socijalna slika zemlje svakim danom je lošija
Dalje/More

Audio Novi Zakon o radu preko radničkih leđa

Savez samostalnih sindikata BiH zatražio je u ponedjeljak smjenu Vlade Federacije, nakon što je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona i radu, bez sindikalne saglasnosti, a najavljeni su i masovni protesti
Dalje/More

Kako zaustaviti izdavanje sumnjivih diploma na fakultetima

Ministri prosvjete Crne Gore, Srbije i bh. entiteta Republike Srpske razgovarali su u Podgorici o podizanju kvaliteta u visokom obrazovanju i problemu „štancovanja diploma“ koje ne prati kvalitet znanja
Dalje/More

Fotogalerija Poljoprivrednici blokirali granicu kod Orašja

Poljoprivrednici traže isplatu poticaja i odšteta za poplavljene, te poručuju: s obzirom na to da smo bili poplavljeni, smatramo da bi nam trebalo još i pomoći, a ne nas gurati u veću dubiozu
Dalje/More

Vidić: Umjetnošću vratiti stari sjaj Počitelju

Naš doprinos poboljšanju jedne sveukupne situacije je prezentacija ove dobre priče, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić o Prvom međunarodnom susretu mladih kulturnih stvaralaca
Dalje/More

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu
Dalje/More

Samra i Zejfa: Raspjevana djeca Srebrenice

Porodica Senahida Ahmetovića vratila se u Potočare kod Srebrenice prije 15 godina. Želja za povratkom bila je jača od porušenog doma i gubitka najdražih u genocidu
Dalje/More

Pravda za žrtve prijedorskih zločina još uvijek nedostižna

Prijedorska regija, 23 godine nakon stravičnih zločina, koncentracionih logora i masovnih ubistava, oprostila se od 30 žrtava stradalih 1992. godine. Među njima su i otac i sin Mehmed i Sead Kadić
Dalje/More

Ljetnja pauza u Haškom tribunalu: Do kraja godine presude Karadžiću i Šešelju

Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovaj tjedan je počela ljetna sudska pauza. Iza nje Haški sud će ući u završnicu svog dvadesetogodišnjeg rada
Dalje/More

Prošle 22 godine od zločina u Bugojnu: Na pravdu čekaju i Bošnjaci i Hrvati

Dvadeset dvije godine nakon što su počinjeni ratni zločini u Bugojnu, obitelji žrtava ogorčene su, jer odgovorni još nisu privedeni pred lice pravde. Godišnjice stradanja ovih dana obilježavaju i Bošnjaci i Hrvati, i jedni i drugi sa živim sjećanjem i vlastitom istinom o ratnim tragedijama u Bugojnu
Dalje/More

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?

U Mostu razgovaralo se o autoritarnim liderima u državama eks-Jugoslavije. Sagovornice su Sonja Biserko, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, i Biljana Vankovska, profesorka Filozofskog fakulteta u Skoplju
Dalje/More

Uspjeh tešanjskih privrednika: Trgovinska razmjena sa 25 članica EU

Države EU najvažnija su tržišta tešanjske privrede, čiji su proizvodi u prošloj godini završili u 59 država svijeta. Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza pozitivni rezultati zabilježeni su i u 2015.
Dalje/More

Ljudi sa Balkana se lako identifikuju sa sudbinama migranata

Mediji o migrantima pišu retorikom mržnje, ksenofobije ili straha. Ali, kad smo krenuli sa snimanjem filma, videli smo sasvim drugu situaciju, kaže Želimir Žilnik, reditelj filma 'Destinacija Srbistan'
Dalje/More

Trpimo neznalice na položajima

Evropske integracije su posljednja šansa da mi Bosanci i Hercegovci, kao novi neolićani, iskopamo nas stare koji smo bili bolji u praistorijska vremena nego što smo danas - kaže, između ostalog, u intervjuu za RSE historičarka umjetnosti Nermina Zildžo
Dalje/More

Osmančević: Dijaspora mora u većem broju glasati na izborima

Edin Osmančević, predsjednik Stranke dijaspore BiH, u intervjuu za RSE kaže, uz ostalo, kako bi država otišla u bankrot da nema sredstava koje dođu iz dijaspore u Centralnu banku BiH
Dalje/More

Rad na crno podstiču visoki nameti i porezni nemoral

Neimaština i potreba za pukim preživljavanjem, razlozi su zbog kojih građani ne biraju poslove, dok, poslodavci među brojnim nezaposlenim mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena
Dalje/More

Godišnjica Keraterma: Nada u zakon o žrtvama torture

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Regionalni savez logoraša Banja Luka obilježili su godišnjicu zločina nad logorašima logora Keraterm u Prijedoru. Samo u noći sa 23 na 24. juli u ovom logoru strijeljano je 200 logoraša.
Dalje/More

Video Zbog nemara vlasti, BiH ostala bez Olimpijskog festivala mladih

O tome ko je kriv, te šta će to značiti za obnavljanje olimpijskog duha u nekada jedinstvenom gradu, govori Samir Avdić, direktor organizacionog odbara za održavanje EYOF 2017.
Dalje/More

Mustafić pred premijeru u Budvi: Svijet bez nade je svijet pakla

vu predstavu JU Grad teatar izvodi u saradnji sa Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banje Luke i Narodnim pozorištem iz Tuzle. U autorskom timu predstave okupljeni su umjetnici iz BIH, Hrvatske i CG, kao i glumci koji osim iz Tuzle i Banje Luke dolaze iz Podgorice i Splita
Dalje/More

Omer Karabeg: Danas teže organizovati dijaloge nego u ratu

U ratu sam uspijevao da povežem u dijalogu i najgore nacionaliste i sa jedne i sa druge strane. Danas ih teško dobijam, kaže novinar RSE Omer Karabeg, nakon prijema nagrade za mir u Mostaru
Dalje/More

Kurspahić: Otopljavanje na balkanski način

Što je Dodik uporniji u omalovažavanju međunarodnih partnera i inicijativa, to će više otežavati međunarodni položaj Srbije i pojačavati očekivanja – pa i zahtjeve – za njen pozitivan uticaj kao što je bio slučaj u vezi s referendumom
Dalje/More

Nagrada za mir Predsjedništvu BiH, među nagrađenima i novinar RSE

Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara dodijelio je Predsjedništvu BiH nagradu Mostar Peace Connection, dok je za nagradu „Mimar mira“ bilo 20 laureata, među kojima je i novinar RSE Omer Karabeg
Dalje/More

RS ulaže žalbu zbog knjiženja vojne imovine na državu

Iz Republici Srpskoj negoduju zbog odluke Suda BiH da se pravo vlasništva nad nekretninama i zemljištem koje koristi Ministarstvo odbrane BiH u Han Pijesku uknjiži na državu
Dalje/More

Stojanović: Neizvjestan odlazak selekcije BiH na Eurobasket

Osim izostanka najboljih bh. igrača, reprezentacija još uvijek nije dobila niti marku od federalnih i državnih vlasti, tako da je upitan nastup ove bh. selekcije na Evropskom prvenstvu
Dalje/More
Više tekstova
////////////////////////////

///////////////////////////////////

29.07.2015.

JE LI MILORAD DODIK RUSKI IGRAČ ILI RUSKA IGRAČKA ?!

Je li Dodik ruski igrač ili ruska igračka?!

Milorad Dodik uspio je da Republiku Srpsku nametne kao teritoriju na kojoj će Zapad i Rusija odigrati jednu od manjih epizoda Drugog Hladnog Rata; Za Velike je to tek mala igrica, ali će ostaviti trajne posledice po ovaj entitet. Precizniji opis je – duboke ožiljke.






Piše: Slobodan Vasković

 

Vrhunac je to zla koje je Dodik počinio RS i Srbima uopšte, pokušavajući antipolitičkim potezima, koji se jedino mogu okarakterisati potpunim idiotizmom, sopstvenu, bez ostatka, obesmišljenu političku poziciju promijeniti i učiniti je proaktivnom. I, kao takvu, ponovo prihvatljivom Zapadu, koji već odavno ništa ne želi da ima sa svojim odbjeglim Epigonom.

 

Potpuno precizno: Zapad je precrtao Dodika i svi njegovi postupci usmjereni su na promjenu te konačne situacije. Sizifov posao.

 

Dodik neće vaskrsnuti na Zapadu i sa Zapadom. Bio bi to najveći poraz Zapada u BiH i Regionu u poslednjih 25 godina. I to poraz od osobe koja je uz snažnu podršku Zapada postala to što jeste, a onda Zapadu zabila nož gdje je stigla – od oka do leđa.

 

Novi izvori novca, nakon što su zapadni presušili, grandomanija i lažni mit o sopstvenom značaju nagnala je Dodika na oceubistvo. Uređena društva takve zločine ne opraštaju.

 

Dvije nedelje nakon izglasavanja Referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH (Odluka usvojena u parlamentu RS 15. jula), nesporno je da je Dodik potpuno izgubio kontrolu nad situacijom koju je proizveo. Svi njegovi postupci ukazuju da on zaista ne zna kako da izađe iz vrelog kazana u koji je svojom voljom naglavačke skočio. Činjenica je da izlaza nema, ali to Dodik još nije do kraja shvatio.

Kontrolu nad procesom preuzela je Rusija i sada snažno gura Dodika ka referendumu, kako bi pokazali SAD-u mišiće u BiH i kako bi, što im je i najznačajnije, dodatno pritisli premijera Srbije Aleksandra Vučića, koji je od Dodika zatražio odustajanje od izjašnjavanja građana o iracionalnim pitanjima. Iracionalnim, jer će dometi referenduma, kada se održi, završiti samim činom glasanja, nikako i nekom čak i najminimalnijom promjenom institucija, njihovim ukidanjem/nestajanjem.

Dodik nema kud i prisiljen je pratiti Rusiju, koja ne bi oprostila izdaju. A Rusija cijeni da je za Dodika dosta učinila: od lanjskog septembarskog prijema u Kremlju do nedavnog veta u Savjetu bezbjednosti UN. Koji najmanje ima veze sa srpskim interesima, ali gordost Velikih ne dozvoljava drugačije mišljenje.

 

Vrlo je interesantno javno djelovanje Rusije povodom britanske rezolucije i Dodikovog privatnog referenduma. Prvo je ruski ambasador u BiH Petar Ivancov izjavio “Mi ne negiramo ovaj pojam koji je postavio Međunarodni tribunal. U Srebrenici se desio zločin genocida”, što je ukazivalo da će Rusija u SB UN biti suzdržana. Ali sijevnuo je veto.

 

I oko referenduma Ivancov je izišao sa saopštenjem u kojem nije bilo direktne podrške, već poziva na razgovor, da bi samo par dana nakon toga ruski MIP javno podržao Dodikov privatni hir.

Nikako se nije moglo desiti da Ivancov djeluje autonomno. Rusija je ozbiljna zemlja koja sebi ne bi dozvolila soliranje ambasadora. Prije će biti da su navedene odluke donesene adhok i predstavljaju rusko improvizovanje i iskorištavanje trenutnih “šansi” u BiH za sukob sa Zapadom. Kako bi se najteži udarci zadali Beogradu, što jeste stvarni cilj Moskve.

 

Dodik je samo malj u njihovim rukama kojim se pokušava snažno udariti Vučića. Uz nesebičnu podršku Tome Nikolića.

 

Jednostavnije rečeno, Dodikov referendum postao je sada ruski “nacionalni” interes, kojeg oni pokušavaju artikulisati ne dozvoljavajući/sprečavajući približavanje Srbije Zapadu.

 

Svaki nacionalni interes, pa i ruski, ima svoju cijenu. U ovom slučaju platiće je Republika Srpska.

Platio je cijenu i Dodik, jer se nije uspio nametnuti kao sagovornik Zapadu, što mu je bio osnovni cilj referendumske idiotske agende, niti je uspio staviti sve srpske stranke iza sebe. Što je ogroman poraz, jer je time i javno potvrđeno, ono što je već deceniju opštepoznata, ali ne i verifikovana činjenica: Dodik nije predsjednik svih Srba. Nije to nikada ni bio.

 

Bilo bi odlično da su opozicione stranke glasale protiv, umjesto što su bile suzdržane; Bio bi to dokaz njihovog raskida sa politikantstvom, ali načekaćemo se tih dana. Do tada, čak i ova polovična, mukom iznjedrena, ali pozitivna odluka, daje neku slabašnu nadu da postoji kakva takva, istina superblijeda i ekstraanemična, alternativa teško bolesnom i notorno šizofrenom Društvu Jednog Lica.

 

Dodikov poraz u cijeloj ovoj priči ne znači ništa, jer je njegova politika bila obesmišljena i prije suludih referendumskih ida. A besmislena je i sada, kao što će biti besmislena i ubuduće, održao se ili ne održao referendum. Dodikov referendumski poraz je bitan tek dnevnopolitički, kao mjera koja pokazuje do kog nivoa mu se srozao rejting na svim mjeračima: međunarodnim i lokalnim. Ako se trenutne mjere uopšte mogu zvati rejtingom.

 

Rusima je to poznato, što ih ni najmanje ne smeta da potrošenog Dodika potroše još koji put. Kad se sam nudi za mašinu koja melje meso.

 

Biće samljeven i narod. Izbor je i bio narodni, zato i živimo u društvu kakvo i zaslužujemo. Demokratija je.

 

Da Rusi Dodika tretiraju kao Igrača, da im je zaista stalo do RS i Srba i da zaista imaju namjeru da dugoročnije promovišu ruske nacionalne interese u RS/BiH, onda bi u ovaj prostor uložili milijardu, dvije evra. I ne bi se zaigravali sa Zapadom, preko srpskih leđa, podržavajući izrazito antisrpsko vođstvo, bez uložene kovanice. Toliko im vrijedi ta duhovna srpskoruska veza. Niti centa.

Da Rusi tretiraju Dodika kao Igrača kupili bi bar zgradu u Picinom parku i tako ga spasli jednog dijela nervnog rastrojstva zbog propalog projekta vrijednog 100 miliona KM.

 

Ta zgrada nije postala dom impulsa primarno zbog političkih, a tek onda svih ostalih razloga. Beograd zna biti vrlo surov.

 

Dodikova javno iskazana spremnost na bilo kakav kompromis oko referenduma nije nikakav politički stav, već cviljenje i kukavičko podvijanje repa. Što je glasniji, mjera stvarnog poraza je sve dublja.

 

Što je više za kompromis, to je više u živom blatu sopstvenih hirova, nedoraslih odluka, nerazumijevanja trenutka, hronične mitomanije i metastazirane grandomanije. I kompletna Republika Srpska sa njim. Sa kojom se on ne poistovjećuje, kao što to lažno tvrdi, već je, iz najnižih pobuda, koristi kao živi štit u odbrani ličnih interesa i nezakonito stečenih bogatstava.

Dodik je najskuplja srpska riječ koja je narod koštala svih resursa, a račun nije stigao ni do pola. Nažalost, stići će kompletan u bliskom vremenu pred nama. Referendum je prečica do njega.

/////////////////////////////

STAV EKSPERTA: Zašto podržati izmjene Zakona o radu

Aktuelne izmjene Zakona o radu koje je usvojila Vlada Federacije BiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, predstavljaju tek hrabar iskorak u odnosu na djelovanja prethodnih vlada koje nisu imala snage da se obračunaju sa kancerogenim nasljeđem socijalizma u ekonomiji ove države





Piše: Admir ČAVALIĆ, magistar ekonomskih nauka

 

Bosna i Hercegovina je evropska država sa najvećom stopom opšte nezaposlenosti koja prelazi 40% prema podacima Svjetske banke, odnosno iznosi oko 27% prema procjenama Agencije za rad i zapošljavanje BiH, shodno manjkavostima evidencija zavoda za zapošljavanje tj. postojanju značajnog sektora sive ekonomije.

 

Svejedno koju stopu pratili, činjenica je da naša država zaostaje za zemljama regiona po ovom pitanju. Slovenija ima 12.3%, Crna Gora 13.4%, Hrvatska 17.5%, te Srbija 19.2% nezaposlenih, uz tendencije pada. Još veći problem predstavlja izuzetno visoka stopa nezaposlenosti mladih osoba, čak 57,9% prema Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu zemalja SEE6.

 

Pojednostavljeno, dvije od tri radno sposobne mlade osobe nemaju posao. Navedena stopa nezaposlenosti mladih nas čini svjetskim rekorderima u ovoj neslavnoj statistici.

 

U posljednjih nekoliko godina uloženo je na stotine hiljada konvertibilnih maraka kako bi se preko ekonomskih istraživanja pokušalo odgovoriti na pitanje zašto je toliko nezaposlenih u našoj državi. Ono što je posebno interesantno u kontekstu datih istraživanja jeste postojanje ekonomskog paradoksa koji se ogleda u tome da je bosanskohercegovačka radna snaga relativno jeftina i kvalifikovana, naročito u EU kontekstu, ali se ipak ne uspijeva pokazati na tržištu rada, što rezultira visokom stopom nezaposlenosti. Iako posjeduje pretpostavke (cijena i kvalitet) globalne konkurentnost radne snage, slično Slovačkoj i drugim uspješnim postsocijalističkim državama, naša država ne uspijeva iskoristiti dati potencijal što je uistinu paradoksalno.

 

Razlozi nezaposlenosti

 

Rezultati istraživanja su upućivali na nekoliko razloga visoke nezaposlenosti, od problema sistema obrazovanja koji proizvodi suvišne kadrove preko postojanja barijera na tržištu rada pa sve do pitanja stava nezaposlenih i mladih osoba tj. kulture rada. U konačnici, dva ključna razloga su isplivala na površinu i uglavnom se spominju u svakom istraživanju na temu problema bosanskohercegovačkog tržišta rada. To su: nefleksibilno i zastarjelo radno zakonodavstvo i izrazito visoka porezna opterećenja rada.

 

Distorzivni učinci navedenih dovode do niže ponude radne snage, ali i manjeg broja radnih mjesta na tržištu rada Bosne i Hercegovine. Stvara se poremećaj na tržištu rada što dalje vodi do smanjenje ponude i potražnje rada, u konačnici stvarajući tržišnu neravnotežu. Oba problema su već ranije uočena od strane predstavnika međunarodnih organizacija, naročito EU zvaničnika. Problemi su toliko očigledni da je specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark morao prepričavati vlastita iskustva iz jedne sarajevske ćevabdžinice, kako bi nam slikovito dočarao postojanje vještačkog jaza između potražnje i ponude rada (konobara u ovom slučaju). Sa druge strane britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson bio je krajnje jasan – „Radna mjesta, još radnih mjesta i samo radna mjesta!“

 

Potrebne reforme

 

Zbog toga se pitanje reforme tržišta rada našlo u okviru famozne Reformske agende, ali i u aktuelnim EU naporima da se unaprijedi bosanskohercegovačka ekonomija i tako nastavi proces evroatlanskih integracija, što je posebno naglašeno Britansko-njemačkom inicijativom i Sporazumom o rastu i zapošljavanju. Za razliku od prethodnih aktivnosti međunarodnih organizacija koje su podrazumijevale pokušaje ustavnih i drugih političkih reformi, u protekle dvije godine ekonomija je u glavna tema. Ne bez razloga! „Gledaj od čega ćeš živjeti“, naziv kampanje Sporazuma o rastu i zapošljavanju, je daleko važnije pitanje za građane ove države od toga da li neko može biti biran na određenu političku funkciju (bez da umanjujem dugoročni značaj navedenog).

 

U skladu sa datim reformama, aktuelne izmjene Zakona o radu koje je usvojila Vlada Federacije BiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, predstavljaju tek hrabar iskorak u odnosu na djelovanja prethodnih vlada koje nisu imala snage da se obračunaju sa kancerogenim nasljeđem socijalizma u ekonomiji ove države. Iako najavljene izmjene ne donose radikalne promjene, a kako je to odlično primijetio ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, ipak je bitno da se krene od nečega, te dugoročno pokuša raditi na tome da dobijemo radno zakonodavstvo svojstveno 21. stoljeću tj. potrebama radnika u izrazito konkuretnom svijetu današnjice. Aktuelne, ali i buduće izmjene Zakona o radu su jednostavna nužnost u skladu sa duhom vremena u kojem živimo. Riječ je o vremenu gdje nova zanimanja nastaju/nestaju svakodnevno, sa fokusom na informacione tehnologije i samostalne radnike koji slobodno nude svoje vještine i znanja na globalnom tržištu rada. Sa druge strane, u Federaciji BiH na snazi je Zakon o radu iz daleke 1999. godine, kada su se podaci prenosili disketama, a veliki broj domaćih (SME) preduzeća nije ni postojao. Nešto se moralo uraditi.

 

Protivnici izmjena

 

Zakon o radu se odupirao vremenu prvenstveno zbog izostanka hrabrosti političkih subjekata da se obračunaju sa čelnicima komandnih visova (commanding heights) bosanskohercegovačke ekonomije. Tu se prije svega misli na upravljačke strukture i podržavajuće sindikate u javnom sektoru čiji predstavnici izvore svojih primanja „od kolijevke pa do groba“ temelje na nekom od ovdašnjih budžeta (tj. novcem poreznih obveznika). Za takve, Zakon o radu je samo sredstvo da se zadrže postojeće pozicije i napravi što veća barijera za zapošljavanje nove radne snage, što posljedično vodi do rekordne stope nezaposlenosti mladih o čemu je bilo riječi na početku ovog teksta.

 

U realnom sektoru, sa druge strane, to nije slučaj jer vrijede prirodni i hiljadama godina stari zakoni tržišta koji podrazumijevaju zapošljavanje i otpuštanje po potrebi, shodno tržišno formiranoj cijeni rada. Kada je poslodavcu potreban radnik, on će ga zaposliti, kada nije, onda će ga otpustiti. Svi uslovi rada su stvar slobodnog dogovora i pregovaračke moći radnika sa jedne i poslodavca sa druge strane. Ugovor o radu je samo dokument kojim se javno potvrđuje ova dobrovljna suradnja, ništa više. U javnom sektoru vladaju totalno drugačiji uslovi rada, uz postojanje neupitnog trojstva – ugovor o radu (na neodređeno, podrazumijeva se), kolektivni ugovor i sindikati koji usput kazano po ekonomskoj teoriji predstavljaju jedan od vidljivih razloga nezaposlenosti. Takvi uslovi podrazumijevaju da nije bitno da li postoji potreba za konkretnim radnim mjestom odnosno vještinama i znanjima radnika, već je bitno da dato trojstvo djeluje i štiti „prava“, tačnije do penzije stečenu poziciju i beneficije radnika. Rezultati navedenog su tragikomični, od sindikalnih vođa sa primanjima od 3.500 KM pa sve do prosječne plate od 1.600 KM u Elektroprivredi čiji nam sindikalci javno preko TV-a poručuju da će nam isključiti struju ako im se smanji plata.

 

Zbog toga treba da nam bude jasno zašto su se sindikati, predstavnici javnih preduzeća i državne birokratije digli na noge. Oni se prvenstveno osjećaju prozvanim u reformama koji idu u pravcu liberalnijeg i fleksibilnijeg tržišta rada. Jer za sindikate nikada nije cilj zaštititi i povećati prava svih radnika, već samo određenih skupina radnika, u našem slučaju kompletne kaste zaposlenih u javnom sektoru. Svjesni da najavljene izmjene ne donose radikalne promjene, izuzev možda dijela o kolektivnom pregovaranju, ipak su se zabrinuli znajući da je ovo uvertira za dalje reforme koje će nužno ugroziti njihov monopol nad radnim mjestima u javnom sektoru. Sa druge strane, radnici u realnom sektoru ostaju indiferentni prema Zakonu i najavljenim izmjenama. Oni rade dok postoji realna potreba za njihovim radom, što vrijedi za njihove kolege radnike širom svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država preko Švicarske pa sve do Kine i Japana. Njima ne treba neki poseban zakon da ih štiti, već se oni štite obrazovanjem, radom i daljim unaprijeđenjem svojih vještina i tržišno potrebnih znanja.

 

Na kraju, zašto podržati izmjene Zakona o radu? Jednostavno jer su duhom na strani radnika, a ne neradnika, te predstavljaju početak dugo očekivanih reformi za unaprijeđenje stanja naše ekonomija. Reforme tržišta rada treba da dugoročno uklone barijere za zapošljavanje nezaposlenih, naročito nezaposlenih mladih osoba, u isto vrijeme omogućavajući veću mobilnost na tržištu rada za trenutno zaposlene. Najavljene izmjene Zakona o radu ne nude navedeno, ali predstavljaju prvi korak ka tome. Imamo viziju, a ona je EU i zbog toga trebamo jedinstvo svih, radnika i nezaposlenih, pozicije i opozicije, te šire javnosti. Sada nije vrijeme za jeftini populizam i političku neozbiljnost, već za konstruktivan rad za budućnost ove države.

 

(Faktor.ba)


///////////////////////////////////////
/////////////////////////////////////////

VUČIĆ O REFERENDUMU:"Zamolio sam Dodika da preispita odluku, to je za mene najteže pitanje danas"

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić ponovio je u srijedu kako je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zamolio da preispita odluku o održavanju referenduma jer, kako je kazao, vodi računa, ne samo o interesima Srbije, već i o budućnosti Republike Srpske, prenosi Tanjug.

 

"To je za mene danas najteže pitanje jer je moja obveza da ne pokažem nikad dozu, ni lične, ni političke, ni državne sujete, da uvijek čuvam odnose između Srbije i RS-a na najvišoj razini i neću više ni riječ o tome reći", istaknuo je Vučić.

 

On je na konferenciji za novinare podsjetio kako je stav o referendumu iznio pri nedavnom susretu s Dodikom, ustvrdivši kako je obveza Srbije da čuva regionalni mir i stabilnost, da vodi računa o svojoj državi, kao i da pomogne RS-u.

 

"To je ono što mi možemo da uradimo, sve drugo što bismo uradili (...) loše bih se osjećao i ne želim da sudjelujem u onome u čemu su neki drugi sudjelovali", rekao je Vučić.

 

On je naveo da nema u vidu samo interese Srbije, već da misli o tome što je dobro i za Srbiju i za Republiku Srpsku.

 

"Mislim da imam dobar i širok pogled u budućnost kad je u pitanju RS, da sam dobro vidio, ali uvijek dozvoljavam mogućnost da neko drugi bolje vidi od mene", naglasio je Vučić, rekao je Vučić naglasivšpi kako Srbija ničim neće ugrožavati regionalnu stabilnost.

 

 

 

 


29.07.2015.

GENOCID U SREBRENICI: SUĐENjE RADISLAVU KRSTIĆU (12)

e-novine.com - Pošalji mi buldožer sa lopatom za vađenje



Pošalji mi buldožer sa lopatom za vađenje

e-novine.com - Pošalji mi buldožer sa lopatom za vađenje


///////////////////////////////////////////////
///////////////////////////////////////////////////////

//////////////////////

Entitetski premijeri u Banjoj Luci : Stopirano zapošljavanje u javnoj upravi, plate ograničene

Juli 29. 2015.

Fadilzeljka2

Predsjednici Vlade Republike Srpske i Federacije BiH Željka Cvijenović i Fadil Novalić rekli su nakon današnjeg sastanka u Banjaluci da neće biti novog zapošljavanja u javnoj upravi i da će doći do ograničenja fonda plata, javlja novinar “Nezavisnih novina”.Konstatovali su da u javnim preduzećima postoji višak zaposlenih ali da će se nastojati da ne dođe do otpuštanja već da se uštede postignu kroz reorganizaciju.

Govoreći o novom zakonu u radu, Novalić je rekao da je zakon sličan onome u Švedskoj, a nešto liberalniji od zakona u Njemačkoj.Cvijanovićeva je dodala da u zakonu u radu koji bi trebalo da bude usvojen u Republici Srpskoj  neće biti ništa na štetu radnika, već da su to mjere koje će stvoriti nova mjesta.Govoreći o reformskoj agendi Cvijanovićeva i Novalić su kazali da su definisali okvirni akcioni plan agende, te da će detaljni akcioni plan biti kompletirtan nakon što ministarstva dostave detaljne planove.Očekuju da početak primjene agende krene u septembru.

(Kliker.info-NN)

/////////////////////////////////

Bakir007


Bakir Izetbegović: SDA podržava predloženi zakon o radu

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sinoć  je na pres-konferenciji u Sarajevu, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva, kazao da se Bosna i Hercegovina u ovih nekoliko mjeseci snažno pokrenula iz [...


////////////////////////////////////


////////////////////////////////

Odluka Sabora: Hrvatska izlazi iz arbitraže

Hrvatski sabor u sredu je jednoglasno podržao vladu u nameri da pokrene postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži sa Slovenijom u graničnom sporu u vezi sa Piranskim zalivom, ...

Ugovor o razgraničenju jača odnose CG I BiH

Nakon što je Predsedništvo BiH prihvatilo ugovor o razgraničenju sa Crnom Gorom, stvorene su pretpostavke da dve države budu prve na prostoru bivše Jugoslavije koje će potpisati odgovarajući granični ..

////////////////////

Kosovski boj na šljaci

Teniski teren je sveta srpska zemlja

///////////////////////////////////////////////

image

Književna narkomanija

Čitaj za život, droga ne!

image

Da se podsetimo: Vežbe iz srpske konverzacije za strance

Da nisam heroj, bio bih ratni zločinac

image

Poslanica kasti na vlasti

Velika Srbija među nogama

image

Jubilej: Dimitrije Tucović protiv Crne ruke i njenih prstića

Iz srpskog ratnog bukvara

image

Pouke oca Ratanasija o borbi protiv demona čovekoljublja i pacifizma (2)

Ko ne kolje, nije pravoslavac

image

Rečnik manje-više poznatih reči

Knjiga, pribor za skupljanje prašine

//////////////////////////////

Kursevi samoodbrane i ozbiljne sistemske mere
////////////////////////

HIV među nama: Ljudi kao svi drugi

„Više od pomoći“ ili „AID +“

////////////////////////
Fotogalerije: Eros sa onoga svijeta

Noritoshi Hirakawa: Čovek u sve gleda gleda

Kovačnici stiže luna,/ Haljine su njoj smiljeve./ Dete u nju gleda gleda./ Dete u nju stalno blene./ I kroz vazduh uznemiren/ Dok rukama luna kreće,/ ...

///////////////////////////////////

Kao da se stidimo ljubavi: Živi Eros, živi život

Često se misli kako je gej i lezbejska istorija istorija manjina, ali ona je zapravo deo istorije čovečanstva. Seksualna različitost je nešto što utiče na ...
///////////////////////

Ilustracija radi svoj posao

Policija hapsila boje

//////////////////////////
artizanska eskadrila

salvador dali: Čovekoliki časovnici za osećanje br­zine

Linije brzine, perspektive, linije mora, jedini i nužni putevi kojima se najbrže mogu preći fantazije ubrzanja života. Li­nije perspektive, geometriske tačke per­spektive u beskraju Giorgio de Chirico-a, Vermeer-a iz Delfta, ...

/////////////////////////////////////

Konstantin Kavafi: Da nisam pesnik, bio bih istoričar

Kavafis je pesnik tragedije, poraza, straha i razočarenja, racionalan, koji, i kad utone u iluziju, uvek ostaje van nje, i to se u njegovim dubokim, ironičnim stihovima uvek može jasno osetiti. Glas mu zvuči prefinjeno, ...
/////////////////////

Vladimir Putin

Prezident, tajni agent

////////////////////
/////////////////////////////

Trener poezije i razarač vrednosti, prerušen u varvara
////////////////////////////
Blue bloods

Aleksandar Karađorđević

Blue bloods

Dunja Kusturica je vrlo zlatna devojka. Njen otac je član Krunskog saveta! Treba li nešto više reći?
///////////////////////////
buka i bes

Mnogo vike oko žlice mora u Piranskom zaljevu

To i jest temeljni problem nacionalizma. Nacionalisti su spremni ubiti i umrijeti radi stvari i pojava koje ne zaslužuju ni podsmijeh. Što je prisebnim ljudima dosadno i sporedno njima izaziva bjesove i zanose. Konflikt je ...

/////////////////////////////////////

svetislav basara: U borbi protiv ćirilice

Kaže, nadalje, Stratimirović da moju malenkost - viđi sad vraga - "doživljava kao borca protiv ćirilice"! Tu predsednik ćiriličnog udruženja sa poetike gospođe Neprcović prelazi na politiku Marinka M. Vučinića. Kao što Marinko M. - ...
/////////////////////////////////////

Dan kada je Beograd bio fotografija
////////////////////////////
srpski duhovni lebensraum

čedomir antić: I Šumsku će nam „Oluja“ spržiti kao struja

Naci-povijesničar Čedomir Antić pravi je univerzalni vojnik. Samo što on na neprijatelje ne juriša s puškom u ruci, već ih tuče snagom nesputanoga intelekta, projektujući na njih svoje razorne misli dugog dometa koje ...

////////////////////////////////////

Ćirilična inkvizicija: Crne trojke krstare Srbijom

Život nikada nije imao prostiji i lakši smisao! Niko vas ne razume, svi vas mrze, propali ste finansijski, porodično, zdravstveno, epohalno? Ima nade za vas! Oformite crnu ćiriličnu trojku i krenite u inkviziciju latinice i maltretiranje svih ...
////////////////////////////////////

Život i priključenija Emira Kusturice

Bolje s popom u krevet, nego s fratrom u čaršiju

Život i priključenija Emira Kusturice

////////////////////////////

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (9)

Ubice u crkvenom kalendaru

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (11)

Pustite ga da pati, ubićemo ga kasnije

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (8)

"Sveti" Maca Vukojičić Koljač

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (10)

Ležao sam među mrtvima

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (9)

Čekao sam na još jedan metak da me pogodi

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (7)

"Sveti" Joanikije Lipovac (Kvisling)

////////////////////////////////////

image

Samozvani branik srpstva

U borbi protiv ćirilice

Nevidljivi klošari i prosjaci

Summer in the City: Sakupljači opušaka i boca, kopači po kontejnerima

Nevidljivi klošari i prosjaci

//////////////////////

Nuklearne godine za nama

e-novine.com - Nuklearne godine za nama


///////////////////////////////////////

Još jedan spomenik srpskoj nevinosti

Niska poraza: Srbija i genocid, novo poglavlje

Još jedan spomenik srpskoj nevinosti

image

Kako je Mladić naredio rušenje brane Peruča

Dignite je u vazduh, jebi je, šta je štediš!

image

Poseta članova Predsedništva BiH Beogradu

Ispit zrelosti Zapadnog Balkana

27.07.2015.

SKOKOVI SA STAROG MOSTA U MOSTARU: LORENS LISTO POBJEDNIK PO DEVETI PUT

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put


Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu Dalje/More

/////////////////////////////////

Smiljan Vidić

Vidić: Umjetnošću vratiti stari sjaj Počitelju

Naš doprinos poboljšanju jedne sveukupne situacije je prezentacija ove dobre priče, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić o Prvom međunarodnom susretu mladih kulturnih stvaralaca Dalje/More

Bosnia and Herzegovina - Mostar - jumps from the Old bridge - annual competition - July 2015

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu Dalje/More


/////////////////////////////

Fotogalerija Poljoprivrednici blokirali granicu kod Orašja

Poljoprivrednici traže isplatu poticaja i odšteta za poplavljene, te poručuju: s obzirom na to da smo bili poplavljeni, smatramo da bi nam trebalo još i pomoći, a ne nas gurati u veću dubiozu Dalje/More

Smiljan Vidić

Vidić: Umjetnošću vratiti stari sjaj Počitelju

Naš doprinos poboljšanju jedne sveukupne situacije je prezentacija ove dobre priče, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić o Prvom međunarodnom susretu mladih kulturnih stvaralaca Dalje/More

Bosnia and Herzegovina - Mostar - jumps from the Old bridge - annual competition - July 2015

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu Dalje/More

Nermina Zildžo

Trpimo neznalice na položajima

Evropske integracije su posljednja šansa da mi Bosanci i Hercegovci, kao novi neolićani, iskopamo nas stare koji smo bili bolji u praistorijska vremena nego što smo danas - kaže, između ostalog, u intervjuu za RSE historičarka umjetnosti Nermina Zildžo Dalje/More

Zejfa i Samra Ahmetović

Samra i Zejfa: Raspjevana djeca Srebrenice

Porodica Senahida Ahmetovića vratila se u Potočare kod Srebrenice prije 15 godina. Želja za povratkom bila je jača od porušenog doma i gubitka najdražih u genocidu Dalje/More

Pravda za žrtve prijedorskih zločina još uvijek nedostižna

Prijedorska regija, 23 godine nakon stravičnih zločina, koncentracionih logora i masovnih ubistava, oprostila se od 30 žrtava stradalih 1992. godine. Među njima su i otac i sin Mehmed i Sead Kadić
Dalje/More

Ljetnja pauza u Haškom tribunalu: Do kraja godine presude Karadžiću i Šešelju

Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovaj tjedan je počela ljetna sudska pauza. Iza nje Haški sud će ući u završnicu svog dvadesetogodišnjeg rada
Dalje/More

Prošle 22 godine od zločina u Bugojnu: Na pravdu čekaju i Bošnjaci i Hrvati

Dvadeset dvije godine nakon što su počinjeni ratni zločini u Bugojnu, obitelji žrtava ogorčene su, jer odgovorni još nisu privedeni pred lice pravde. Godišnjice stradanja ovih dana obilježavaju i Bošnjaci i Hrvati, i jedni i drugi sa živim sjećanjem i vlastitom istinom o ratnim tragedijama u Bugojnu
Dalje/More

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?

U Mostu razgovaralo se o autoritarnim liderima u državama eks-Jugoslavije. Sagovornice su Sonja Biserko, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, i Biljana Vankovska, profesorka Filozofskog fakulteta u Skoplju
Dalje/More

Uspjeh tešanjskih privrednika: Trgovinska razmjena sa 25 članica EU

Države EU najvažnija su tržišta tešanjske privrede, čiji su proizvodi u prošloj godini završili u 59 država svijeta. Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza pozitivni rezultati zabilježeni su i u 2015.
Dalje/More

Ljudi sa Balkana se lako identifikuju sa sudbinama migranata

Mediji o migrantima pišu retorikom mržnje, ksenofobije ili straha. Ali, kad smo krenuli sa snimanjem filma, videli smo sasvim drugu situaciju, kaže Želimir Žilnik, reditelj filma 'Destinacija Srbistan'
Dalje/More

Trpimo neznalice na položajima

Evropske integracije su posljednja šansa da mi Bosanci i Hercegovci, kao novi neolićani, iskopamo nas stare koji smo bili bolji u praistorijska vremena nego što smo danas - kaže, između ostalog, u intervjuu za RSE historičarka umjetnosti Nermina Zildžo
Dalje/More

Osmančević: Dijaspora mora u većem broju glasati na izborima

Edin Osmančević, predsjednik Stranke dijaspore BiH, u intervjuu za RSE kaže, uz ostalo, kako bi država otišla u bankrot da nema sredstava koje dođu iz dijaspore u Centralnu banku BiH
Dalje/More

Rad na crno podstiču visoki nameti i porezni nemoral

Neimaština i potreba za pukim preživljavanjem, razlozi su zbog kojih građani ne biraju poslove, dok, poslodavci među brojnim nezaposlenim mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena
Dalje/More

Godišnjica Keraterma: Nada u zakon o žrtvama torture

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Regionalni savez logoraša Banja Luka obilježili su godišnjicu zločina nad logorašima logora Keraterm u Prijedoru. Samo u noći sa 23 na 24. juli u ovom logoru strijeljano je 200 logoraša.
Dalje/More

Video Zbog nemara vlasti, BiH ostala bez Olimpijskog festivala mladih

O tome ko je kriv, te šta će to značiti za obnavljanje olimpijskog duha u nekada jedinstvenom gradu, govori Samir Avdić, direktor organizacionog odbara za održavanje EYOF 2017.
Dalje/More

Mustafić pred premijeru u Budvi: Svijet bez nade je svijet pakla

vu predstavu JU Grad teatar izvodi u saradnji sa Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banje Luke i Narodnim pozorištem iz Tuzle. U autorskom timu predstave okupljeni su umjetnici iz BIH, Hrvatske i CG, kao i glumci koji osim iz Tuzle i Banje Luke dolaze iz Podgorice i Splita
Dalje/More

Omer Karabeg: Danas teže organizovati dijaloge nego u ratu

U ratu sam uspijevao da povežem u dijalogu i najgore nacionaliste i sa jedne i sa druge strane. Danas ih teško dobijam, kaže novinar RSE Omer Karabeg, nakon prijema nagrade za mir u Mostaru
////////////////////////////////////

///////////////////
////////////////////////

///////////////////////////////////////////

////////////////////////

Barack Obama tokom govora u Najrobiju, 26. juli 2015.

Obama u istorijskoj posjeti Africi

Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je u Etiopiji, nakon vrlo uspješne posjete Keniji. Ovo je prvi predsjednik SAD koji dolazi u ovaj dio svijeta i prvi koji će se obratiti članovima Afričke unije u Adis Abeb

////////////////////////

Fotogalerija Poljoprivrednici blokirali granicu kod Orašja

Poljoprivrednici traže isplatu poticaja i odšteta za poplavljene, te poručuju: s obzirom na to da smo bili poplavljeni, smatramo da bi nam trebalo još i pomoći, a ne nas gurati u veću dubioz

///////////////////////////////

27.07.2015.

USVOJENA REFORMSKA AGENDA: REFORMSKA AGENDA ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD 2015-2018. GODINU

USVOJENA REFORMSKA AGENDA: Pogledajte kako nas vlasti u 17 tačaka planiraju izvesti 'na zelenu granu'

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednice usvojila je tekst Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina. Tekst reformske agende do danas nije bio poznat građanima, a ni zastupnicima u organima zakonodavne vlasti u BiH. Donosimo kompletan tekst







Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina

 

1. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, vlade: Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadno-hercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vladu Brčko Distrikta prepoznajemo hitnu potrebu pokretanja procesa oporavka i moderniziranja ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, povećanja i bolje ciljane raspodjele socijalnih davanja te stvaranja održivog i pravičnog društvenog okruženja. Konkretne akcije u cilju fiskalne i finansijske održivosti i socio-ekonomske reforme će biti dopunjene ciljnim mjerama, da bi se ojačala vladavina prava i borba protiv korupcije, uz jačanje upravnih kapaciteta i povećanje efikasnosti javnih institucija na svim nivoma vlasti (pojam „svi nivoi vlasti“ ovdje i u daljnjem tekstu podrazumijeva državni, entitetski i kantonalni nivo vlasti te Brčko Distrikt).

 

2. Ova reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske, vlada Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadno-hercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vlade Brčko Distrikta za socio-ekonomske i povezane reforme tokom preostalog njihovog demokratski povjerenog im mandata i uveliko odražava programe koje su Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske, vlade Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosanskopodrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vlada Brčko Distrikta već započele. Reformska agenda je takođe, namijenjena da odgovori na poziv Vijeća za vanjske poslove, iz decembra 2014, za usvajanjem inicijalne agende za reforme, u skladu s pravnom stečevinom EU. Svjesni smo da će značajan napredak u provođenju ove agende biti neophodan za aplikaciju za članstvo koju će razmatrati EU.

 

3. O prioritetima koji su predviđeni ovom agendom razgovarano je sa međunarodnim finansijskim institucijama i u prethodnom periodu. Reforme bi trebalo da uspostave osnovu za pregovore o pojedinačnim programima finansijske i tehničke pomoći međunarodnih finansijskih institucija i EU, kao i sa drugim donatorima i partnerima koji eventualno žele podržati Reformsku agendu. Svaka od institucija pregovara o pojedinačnim programima i prati napredak po svojim prioritetima, a jasno je da će program biti tijesno koordiniran i usklađen s ukupnim reformskim naporima.

 

4. Nadalje, Refomska agenda je tijesno povezana s ciljevima novog pristupa EU ekonomskom upravljanju na Zapadnom Balkanu i u skladu je s programom ekonomskih reformi, kao temeljnim elementom koji treba da podstakne sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se održala makroekonomska stabilnost i pospješio rast i konkuretnost.

 

5. Provođenje Reformske agende će započeti bez odgađanja. Širok set srednjoročnih prioriteta, kako je naznačeno u nastavku, će biti prerađen u konkretne inicijalne mjere i poduhvate, koji će biti pripremljeni i provedeni u predstojećim mjesecima 2015. i početkom 2016. godine, sa svakom institucijom pojedinačno. Odnosno, ove početne mjere i poduhvati će biti razrađeni u konsultacijama s 2 međunarodnim finansijskim institucijama i EU i vodiće do daljnjih preciznijih mjera koje će reformsku agendu pomjeriti sa njene početne faze dalje u srednjoročni period.

 

6. Stanje javnih finansija svih nivoa vlasti u BiH je takvo da je neophodno provesti fiskalnu konsolidaciju koja će postepeno dovesti do smanjenja budžetskog deficita i srednjeročno dovesti do smanjenja nivoa javnog duga. Zbog toga su se vlasti u BiH opredijelile za snažan trogodišnji program fiskalne konsolidacije. U pogledu ovog cilja, a radi izbjegavanja nepovoljnih eksternih uslova finansiranja vlasti u BiH očekuju zaključivanje finansijskih aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Evropskom komisijom, koje će tokom provođenja mjera fiskalne konsolidacije osigurati finansijsku podršku.

 

7. Fiskalna konsolidacija ima za cilj da osigura stabilno makroekonomsko okruženje, ali za stabilan, pozitivan realni rast u srednjem i dugom roku neophodno je provesti niz strukturalnih reformi u oblastima radnog zakonodavstva, reforme javne uprave i politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenja poslovne klime i konkurentnosti, restrukturiranja javnih preduzeća, reforme socijalnih davanja, reforme zdravstvenog sektora, te vladavine prava.

Reformska agenda je prikazana u šest značajnih oblasti i to:

Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost

 

8. Budžeti će biti utvrđeni i održavani na čvrstim srednjeročnim temeljima, dogovorenim s MMF-om u aranžmanu koji će uslijediti nakon sadašnjeg stend-baj aranžmana. Ovaj novi fiskalni okvir će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvoriće i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće vladinog sektora u ekonomiji. Fiskalna konsolidacija će biti provedena smanjivanjem javne potrošnje, te povećanjem javnih prihoda. Povećanje javnih prihoda će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem poreske baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem poreskih oslobađanja i unapređenjem rada poreskih uprava. Ukoliko se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine, dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru sa MMF-om, na osnovu detaljnih procjena, na sastanku na visokom nivou: o Dok će reforme poreskih sistema i javnih rashoda morati biti provedene unutar cijelog fiskalnog paketa koji će osigurati srednjeročnu fiskalnu održivost, postoji i jasna potreba za smanjenjem vladinog sektora u ekonomiji i znatnog smanjenja poreskog opterećenja na rad i investicije. Ovi imperativi ukazuju na potrebu da se značajno smanje javni rashodi na svim nivoima vlasti i unaprijedi njena efikasnost. o Fiskalna konsolidacija mora da dovede do smanjenja budžetskog deficita i do zaustavljanja rasta javnog duga. Provešćemo reforme sistema oporezivanja, u cilju smanjenja opterećenja rada, ali iste nije moguće sprovesti unutar postojećeg fiskalnog okvira. o Potrebno je sprovesti smanjenje opterećenja rada, kroz smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, ali je istovremeno potrebno osigurati dodatne prihode vanbudžetskim fondovima za pokriće gubitaka koji će nastati zbog smanjenja stope doprinosa. o Potrebno je utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda. o Mjere za poboljšanje naplate poreza će se aktivno provoditi. To će uključiti napore na razmjeni informacija između četiri poreske uprave i prihvatanje pristupa revizije i inspekcije zasnovanog na riziku, a sve u skladu sa ustavnim uređenjem i nadležnostima svake od poreskih agencija i u okviru zaključenog memoranduma o saradnji, kao i povećanje napora na naplati neplaćenih poreskih dugovanja. Planiraćemo e-usluge za PDV i porez na dohodak. o Smanjenje rashoda će najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru te penzione i reforme socijalne zaštite, kao i od transparentnijeg prioritetnijeg planiranja i provođenja javnih investicija. o Entiteti, kantoni i Brčko Distrikt će unaprijediti fiskalne kontrole i finansijsko upravljanja kroz donošenje novih zakona o fiskalnoj odgovornosti (u RS-u) i financijskoj kontroli i upravljanju (u FBiH) i vlasti na svim nivoima će usvojiti nove razvojne strategije javne unutrašnje finansijske kontrole. o Mjere za jačanje kontrole nad nižim nivoima vlasti, vanbudžetskim fondovima, kao i javnim preduzećima će biti aktivno provođene (kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom). Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će usvojiti i provesti sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja preostalih gubitaša u javnom vlasništvu, koja također imaju veliki zaostatak neplaćenih socijalnih doprinosa. o Vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta će tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke, kako bi sproveli reformu zdravstvenog sektora. Reforma podrazumijeva rješenje dugovanja zdravstvenog sektora, uvođenje trezorskog sistema poslovanja, te definisanje novih modela i izvora finansiranja, uz precizno normiranje mreže zdravstvenih ustanova. Od Svjetske banke ćemo kroz program DPL tražiti da osigura tehničku i finansijsku podršku za reorganizaciju zdravstvenog sektora. Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će ova sredstva koristiti za izmirenje neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru (posebno doprinosa) do kraja 2015. godine. Paralelno, vlasti u BiH će podržati povećanje akciza na duvan i alkohol koji će biti direktni prihodi fonda zdravstvenog osiguranja RS i fondova zdravstvenog osiguranja u FBiH i kantonima i Brčko Distriktu do kraja 2015. godine. o Osiguranje održivosti javnog duga je od ključne važnosti za održavanje stabilnosti javnih finansija, ali je isto moguće osigurati samo uz smanjenje budžetskog deficita. Razmjene informacija među vladama na svim nivoima vlasti o strukturi duga, bruto potrebama za zaduživanjem i planovima i priznanju neisplaćenih obaveza i kliringu osiguraće realnost srednjeročnog fiskalnog okvira.

Poslovna klima i konkurentost

 

9. Daljnji rast i prosperitet moraju biti zasnovani na privlačenju investicija. Postoji potreba da se unaprijedi konkurentnost eliminiranjem već dobro poznatih i dokumentovanih prepreka investicijama. Osim toga, postoji potreba da se ujednači i izravna teren za investicije uklanjanjem skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći mnogim velikim preduzećima i poboljšanjem stečajnih procedura te nastavkom aktivnosti na rješavanju problema s nekim od neodrživih preduzeća. Uz to, postoje nedosljednosti i zamršenosti u regulatornim okvirima i poreskim sistemima koji predstavljaju glavne probleme potencijalnim investitorima u ekonomiju, a praćeni su visokim administrativnim preprekama: o Reforme poslovnog okruženja će uključiti: u FBiH, kantonima i Brčko Distriktu nove zakone o privrednim društvima i direktnim stranim ulaganjima i pojednostavljenje i automatizovanje registracije poslovnih subjekata; ubrzaće procedure za pribavljanje građevinskih dozvola i priključaka za struju; olakšaće izvoz nastavkom reformi inspekcija i jačanjem nacionalne kontrole kvaliteta, usklađene u skladu s zahtjevima EU, ispitaće izvodljivost provođenja fiskalno održivih javno-privatnih partnerstva i ostvarivanja većeg učešća privatnog sektora u razvoju infrastrukture, svi nivoi vlasti će sačiniti (i objaviti) sveobuhvatan popis parafiskalnih nameta u cilju osiguravanja njihove transparentnosti i smanjenja u skladu sa podjelom nadležnosti. o Potrebni su bolji zakoni i prakse za zaštitu investitora, uključujući bolje korporativno upravljanje, osnažene prakse upravljanja rizikom radi poboljšanja pristupa finansijama (posebno za nova preduzeća), bolju zaštitu manjinskih dioničara i efikasnije okvire za insolventnost izmjenom zakona o stečaju kojim će se uvesti novi institut „predstečajni postupak“ s ciljem finansijskog restrukturiranja dužnika kako bi se izbjegao stečaj u cilju očuvanja radnih mjesta i nastavak obavljanja osnovne djelatnosti privrednog društva. Oba entiteta, kantoni i Brčko Distrikt će izvršiti reviziju svog stečajnog zakonodavstva u cilju skraćivanja stečajnog postupka. U FBiH će se uvesti privredni sudovi. o Javna preduzeća će biti podijeljena na ona koja su održiva (s manjim ili većim potrebama za prestruktuiranjem) i ona koja to nisu, uz predviđenu objavu popisa takvih preduzeća. Ovi popisi će formirati osnovu za sveobuhvatne programe prestruktuiranja i program privatizacije/likvidacije u srednjoročnom periodu. Vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta će tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke kako bi pripremili i realizovali program restrukturiranja javnih preduzeća. Posebna pažnja će se posvetiti restrukturiranju željeznica (u oba entiteta), te rudnika (u Federaciji BiH), koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih. Predviđa se izrada preliminarnih planova u cilju pripreme BH Telekoma za djelimičnu privatizaciju u FBiH. o Dalji napori da se očuva stabilnost finansijskog sektora i stvore uslovi potrebni za oživljavanje bankarskog kreditiranja će se aktivno provoditi u konsultacijama s Centralnom bankom Bosne i Hercegovine i MMF-om. U sklopu toga, prilagođavaćemo zakone iz finansijskog sektora s direktivama EU i uslovima iz Bazela, primjenljivim za stepen razvijenosti domaćeg finansijskog tržišta istovremeno jačajući nadzor nad bankama od strane entitetskih agencija za bankarstvo. o Osiguraćemo provođenje novog nacrta zakona o carinskoj politici, koji će pojednostaviti carinsku obradu i smanjiti administrativne zahtjeve, čime će se olakšati trgovina.

Tržište rada

 

10. Kako bi se stabilno krenulo putem održivog rasta, Bosna i Hercegovina se mora prihvatiti svojih strateških prednosti. One uključuju značajan potencijal u radnoj snazi koji trenutno nije dovoljno iskorišten. Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovištva i visoka stopa nezaposlenosti koja je u značajnoj mjeri posljedica neusklađenosti ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom ograničava mogućnosti razvoja. U BiH postoji i značajan broj dugoročno nezaposlenih koji su obeshrabreni da traže zaposlenje. Postojeći zakoni o radu u značajnoj mjeri više ne odražavaju društvene i ekonomske odnose u BiH, te su u pojedinim odredbama kontradiktorni sa drugim zakonima i u nekim odredbama nejasni i nedovoljno fleksibilni. Kultura kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga je nedovoljno razvijena i često opterećena nerealnim zahtjevima socijalnih partnera. o Značajno smanjenje doprinosa socijalne zaštite (posebno za one s manjim primanjima) bi smanjilo troškove rada, pomoglo da se privuku investitori i dovelo bi više zaposlenih u formalni sektor (i smanjilo dominantnost zaposlenja u neformalnom sektoru), ali je isto nemoguće sprovesti bez osiguranja dodatnih sredstava za vanbudžetske fondove. o U srednjeročnom periodu reformisati sistem obrazovanja u cilju njegove veće povezanosti sa tržištem rada. o Razmotrićemo uvođenje shema podrške za tražioce prvog zaposlenja. 5 o Aktivno će se težiti obeshrabrivanju rada u sivoj ekonomiji, uključujući putem sprečavanja prijava nižeg dohotka kao osnova za obračun i plaćanje poreza i doprinosa. o Ostale reforme tržišta rada će biti donesene kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom i uz konsultacije sa socijalnim partnerima. Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će poboljšati nacrte svojih zakona o radu, uz konsultacije sa socijalnim partnerima, kako bi se povećala fleksibilnost radnih uslova (uključujući omogućavanje zaposlenja na pola radnog vremena) i omogućilo diferencijalno određivanje plata na osnovu vještina, kvalifikacija, nivo iskustva i učinka. o U isto vrijeme, entiteti, kantoni i Brčko Distrikt će pojačati svoje inspekcije rada i povećati kazne za kršenje zakona o radu i potrudiće se da zaštite prava radnika u skladu sa standardima rada Međunarodne organizacije rada i EU direktivama o radu. Zavodi/službe za zapošljavanje će uvesti upravljačke prakse da bi poboljšali vraćanje ljudi u radni status i osigurali razdvajanje obaveznog zdravstvenog osiguranja od funkcije posredovanja u zapošljavanju.

 

Reforma socijalne zaštite i penzija

 

11. Uz unapređivanje inicijative i efikasne industrije, moderno i brižno društvo se mora pobrinuti za one koji ne mogu brinuti sami o sebi. Istovremeno,sistemi socijalne zaštite ne smiju istovremeno remetiti podstreke u ekonomiji i moraju biti fiskalno održivi. Da bi se ti ciljevi postigli, entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta moraju poboljšati ciljanje socijalne pomoći putem paketa mjera kojima će učiniti politike socijalne zašite efikasnijim, efektivnijim i pravičnijim. Socijalna zaštita treba da je u funkciji onih kojima je zaista potrebna ili koji je plaćaju i mora biti postavljena na stabilne finansijske osnove. Penzioni sistemi bi takođe trebalo da su na stabilnim finansijskim osnovama, ukoliko se tokom srednjoročnog perioda želi riješiti problem nagomilanih prava radnika. o Sistemi socijalne zaštite će biti reformirani (u konsultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om), uključujući i poboljšano ciljanje socijalne zaštite koja se ne finansira iz doprinosa i uspostavljanje centralizirane baze podatka svih korisnika socijalnih davanja u FBIH i kantonima. Reformski napori će imati za cilj da podstaknu korisnike da budu aktivni učesnici u ekonomiji, a uz zaštitu i povećanje socijalne pomoći za one kojima je najpotrebnija. o U FBiH i kantonima sistemi osiguranja moraju biti postavljeni na čvrste finansijske osnove i to: zamrzavanjem troškova za privilegovane penzije i smanjenjem opcija prijevremenog penzioniranja za rizična zanimanja, uvođenjem razumnih sankcija za prijevremeno penzioniranje i bonusa za kasnije penzionisanje kako bi se produžila dob za efektivno penzioniranje i uvođenje održivog indeksiranja primanja. o Revizija radi verifikovanja prihvatljivosti postojećih korisnika će biti ubrzana u cijeloj FBiH i kantonima, a Vlada FBiH i vlade kantona će ojačati zakonski okvir za poboljšanje postupka revizije. Ubrzaće se provođenje penzionih reformi na osnovu novog zakona o penzijama u FBiH. o FBiH i kantoni će tražiti pomoć Svjetske banke u rješavanju pitanja neisplaćenih obaveza prema socijalnim fondovima za doprinose iz radnog odnosa. o U RS, Vlada će ispitati potrebu za reformom parametara penzijskog sistema. o Oba entiteta, kantoni i Brčko Distrikt će energičnije raditi na izradi prijedloga shema za dobrovoljno penzionisanje. FBiH i kantoni će se posvetiti izradi potrebnih zakonskih propisa, dok će RS nastaviti sa aktivnostima na osnivanju prvog dobrovoljnog penzijskog fonda.

 

Vladavina prava i dobro upravljanje

 

12. Postoji potreba da se osigura nepovratno osnaživanje vladavine prava, koja mora biti izgrađena na osnovama konkretnog napretka u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije. Sve operativne i institucionalne aktivnosti će imati za cilj da osiguraju građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini sigurnije okruženje bez korupcije. U isto vrijeme, vlasti n svim nivoima u BiH će povećati svoje zalaganje da se povrati povjerenje građana u institucije odgovorne za vladavinu prava, razvojem kapaciteta, odgovornosti, profesionalizma i integriteta. o Biće usvojena strategija reforme sudskog sistema/plan akcije (2014-2018), uspostaviti efikasnu prevenciju korupcije i sukoba interesa u pravosuđu, povećati profesionalizam i integritet putem propisivanja objektivnih kriterijuma za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija i usvajanju mjera integriteta cijelog pravosudnog sistema u BiH; pojačati disciplinsku odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija usvajanjem novih pravila disciplinskog postupka i uvođenjem novih disciplinskih mjera. Insistirati da sudovi donose odluke u razumnom roku, a sagledati mogućnost da se komunalni predmeti rješavaju vansudskim putem. Poboljšaće se proceduru prodaje zaplijenjene imovine te unaprijediti uloga sudskih izvršioca kako bi se smanjilo opterećenje sudova u izvršnom postupku. o Profesionalan, efektivan i efikasan rad policijskih službi je ključ za suočavanje sa sigurnosnim izazovima. Procjena će se vršiti radi identifikovanja mjera kako bi se dodatno unaprijedio integritet policijskih agencija na svim nivoima. Bliska saradnja policije na svim nivoima će biti unaprijeđena, u skladu sa utvrđenim ustavnim nadležnostima. Regionalna i međunarodna policijska saradnja će nastaviti da se razvija, uključujući i stupanja na snagu operativnog sporazuma sa Europolom, u skladu sa Privremenom odlukom o uspostavljanju sistema saradnje i razmjene informacija nadležnih organa za sprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini i EUROPOL-a. o Usvojiće se strategije za borbu protiv korupcije i biće uspostavljene efikasne strukture za prevenciju i nadzor u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima i poštujući ustavne nadležnosti i usvojene dokumente na svim nivoima vlasti. Same institucije vladavine prava će se pridržavati najviših standarda integriteta, dok će adekvatne mjere integriteta biti uspostavljene na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo onemogućavanje korupcije i sankcije efikasno primijenile. Borba protiv ozbiljnog kriminala i korupcije, pored efikasnije istrage, krivičnog gonjenja i osude će takođe biti zasnovana na čvršćim pravnim i institucionalnim okvirima koji reguliše oduzimanja imovine, pranja novca i povrat na svim nivoima vlasti u BiH. o Pored usvojene strategije za borbu protiv terorizma u BiH i pratećih akcionih planova, biće zaključen i operativni sporazum sa Europolom kako bi se na taj način osigurao dvosmjerni protok povjerljivih informacija o kriminalu između BiH i zemalja članica; poboljšati protok informacija između policije i tužilaca povećanjem efikasnosti sistema razmjene podataka; usvojićemo novu strategiju integrisanog upravljanja granicom koja osigurava bolju saradnju između svih srodnih agencija u BiH i preko njenih granica; usklađivanjem svih zakona o civilnom posjedovanju oružja. o Radićemo na usklađivanju našeg pravog i regulatornog okvira za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama sa Financial Action Task Force (Radne grupe za finansijsko djelovanje).

 

Reforma javne uprave

 

13. Reforma javne uprave je jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima. Reformu je potrebno provoditi u tijesnoj vezi s reformama u socioekonomskom sistemu i vladavini prava. o Vijeće ministara BiH,entitetske Vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će usvojiti ključne principe, koji su osnova za sljedeći ciklus refome javne uprave. Modernija, kompetentnija, transparentnija, efikasnija, ekonomičnija i odgovornija javna uprava će poboljšati pružanje javnih usluga i ostvariti uštede. Ovi planovi će uključiti osnovne, suštinski važne reforme za upravljanje javnim finansijama. o Postoji podrška za snažniju reformu javne uprave na svim nivoima vlasti. Svi nivoi vlasti će izraditi nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, uz pomoć Svjetske banke i SIGMA-e, da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana. Ovi zakoni će biti usvojeni ubrzo nakon usvajanja novih zakona o radu u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu. Kandidati za zapošljavanje u državnoj službi će biti ocjenjivani na osnovu prethodno određenih kriterija kvalifikovanosti i rezultata testova kompetentnosti i organi uprave će osigurati zapošljavanje najbolje rangiranih. o Vijeće Ministara BiH , entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će uvesti ograničenja na zapošljavanje u javnoj upravi sve dok revidirani kadrovski sistemi ne budu doneseni i provedeni (uključujući i korištenje norme), a ukupan fond plata u javnom sektoru će biti zamrznut do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti. o Objavljivanje odluka o žalbama u postupcima javnih nabavki (kao zakonska obaveza) će biti od središnje važnosti za osiguranje transparentnosti u procedurama nabavki, odlučivanjem o žalbama i osiguranim pristupom javnosti odlukama Tijela za reviziju nabavki.

 

14. Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrika će se i dalje blisko konsultovati s EU o ovoj agendi, koja će se razvijati i tražiće da se pojasne i obrazlože bilo koja značajna odstupanja od dogovorenog, tako da se napredak može jasno redovno mjeriti, razumijevati i ocjenjivati. Redovni izvještaji o napretku biće dostavljani Delegaciji EU u Sarajevu. Izvještaji će biti temeljeni na činjenicama i po prirodi tehnički i kratki (dok će istovremeno osigurati dati sadržaj svih usvojenih mjera i okolnosti kašnjenja i promjena planova). Prvi izvještaj bi trebalo da bude dostavljen 15. novembra 2015. godine.

 

15. Biće data puna podrška za uspješnu realizaciju aktivnosti u vezi sa provođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, uz puno poštivanje odredbi Zakona o popisu, podzakonskih propisa i europskih statističkih standarda u popisnim aktivnostima.

 

16. Sazivaćemo redovne koordinacione sastanke sa predstavnicima EU i međunarodnih finansijskih institucija, radi pojašnjenja tehničkih detalja i pomoći u pripremi izvještaja. Osim toga, predlažemo da pregledamo napredak u provođenju reformske agende s EU i međunarodnim finansijskim institucijama na sastanku na visokom nivou, koji bi se organizovao krajem novembra. To će biti prilika da se sagleda cjelokupan napredak i postigne dogovoro svim suštinski važnim revizijama.

 

17. Obavezuju se državni, entitetski, kantonalni nivo vlasti i Brčko Distrikta da ni na koji način neće osporavati, ometati i blokirati realizaciju aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama koji su direktno i indirektno vezani za reformske procese, a koje je određeni nivo vlasti sproveo ili sprovodi u okviru svojih ustavnih nadležnosti.

/////////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////

PREDVIĐANJA RUSKIH MEDIJA: BiH nova arena za sukob Rusije i Zapada

Bosna i Hercegovina je postala nova arena sukoba Rusije i Zapada, piše moskovski dnevnik Komersant u povodu spora oko referenduma koji je najavio predsjendik RS Milorad Dodik.




Kako navodi ovaj ruski list, BiH je to postala pošto je Moskva podržala održavanje referenduma u Republici Srpskoj, a na Zapadu smatraju da je to korak ka otcjepljenju RS, kako se ne bi dozvolila integracija BiH u EU i NATO.

 

Dnevnik piše da je Moskva krajem prošle nedjelje ocijenila kao opravdanu odluku parlamenta RS o poverenju pravosudnom sistemu u zemlji, čime je, kako ocjenjuje, "jednoznačno podržala odluku predsjednika RS Milorada Dodika koji je inicirao referendum o faktičkom izlasku iz pravnog sistema BiH".

 

Komersant navodi da je "Moskva krenula u odbranu bh. Srba", jer je najprije ambasador Rusije u Sarajevu Petar Ivancov izjavio da niko nema pravo da ignoriše odluku parlamenta RS, a da je poslije njega u zaštitu istupilo i rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

 

Pitanje referenduma u RS je drugo ozbiljno razmimoilaženje Rusije i Zapada kada je riječ o BiH. Početkom jula Rusija je uložila veto na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, a poslije toga ruski ambasador nije otišao na obilježavanje 20. godišnjice zločina u Srebrnici.

 

"Ta razmimoilaženja su posljedica dubokih neslaganja Rusije i Zapada kada je riječ o Bosni. U Briselu i Vašingtonu podržavaju njenu integraciju u EU i NATO, zbog čega se trude da povećaju njenu funkcionalnost", piše list. "Moskva evroatlantske perspektive Bosne ne podržava i zato se zalaže za čvrsto ispunjavanje Dejtonskog sporazuma."

 

Dnevnik dodaje da, uzimajući to u obzir, analitičari ocjenjuju da je logična podrška Moskve Dodiku.

 

Komersant, međutim, ocjenjuje da je računanje Moskve na Dodika "itekako pod znakom pitanja".

 

"Dodik je već desetak puta prijetio da će sprovesti referendum, uključujuči onaj o izlasku iz Bosne, ali su sve te prijetnje neostvarene. Kao drugo, Dodik ne može da se ponaša bez gledanja na 'starijeg brata' - Beograd. A premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji se zalaže za integraciju sa EU, savjetovao mu je da još jednom dobro razmisli o odluci o održavanju referenduma", piše Komersant.

///////////////////////

OPROSTI MI OK(N)ANO: Novi Zakon o radu ženama će zabranjivati rad u rudniku

Novi Zakon donosi brojne propise protiv diskriminacije, ali i sam ima diskriminirajući član 58...

Novi Zakon o radu FBiH ako se donese imaće niz pozitivnih propisa kojima će se regulirati zabrana bilo koje vrste diskriminacije s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze..., uznemiravanja na radu i drugih oblika povreda radnog prava po osnovu spola, ali i donosi član koji je sam po sebi diskriminirajući:

 

"Žena ne može biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako žena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uključuje fizički rad", stoji u članu 58. Nacrta.

 

Trenutno važeći Zakon imao je sličnu odredbu u članu 52. koji je govorio kako se ženi ne može narediti, niti se žena može rasporediti da obavlja naročito teske fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom...", a primjena novog Zakona bi ženama u potpunosti zabranila rad na tim pozicijama čak i ako za to ispunjavaju sve predispozicije. 

 

Čeka se riječ feministica...

27.07.2015.

AMEL TUKA OTVORENO: NEMAM PODRŠKU SVOJE DRŽAVE KOJU VOLIM SVIM SRCEM

Amel Tuka otvoreno : Nemam podršku svoje države koju volim svim srcem


Juli 27. 2015.

amel8

Fokus svjetske sportske javnosti posljednjih mjeseci postao je mladi bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka koji ističe kako je osvajanje prvog mjesta na Dijamantskoj ligi u Monacu ove godine bio – očekivani redoslijed nakon šest punih godina discipliniranog treninga i svakodnevnih odricanja.Upisan zlatnim slovima u historiju bosanskohercegovačke atletike, Tuka se u razgovoru sa reporterskom ekipom Anadolije, koja ga je posjetila tokom priprema u Veroni,  prisjetio svojih početaka u svijetu atletike koji su mu obezbijedili laskavu ulaznicu na predstojeće Svjetsko prvenstvo u Pekingu, koje, kaže, s nestrpljenjem očekuje.

Prije nepune dvije sedmice u utrci na 800 metara u Monacu, rame uz rame sa najboljim atletičarima svijeta, rezultatom 1:42:51 oborio je ne samo rekord BiH već i rekord Balkana, osvojivši prvo mjesto. Govoreći o nedavnoj pobjedi, Tuka ističe kako je ona bila očekivana te kako je njom opravdao ulogu favorita.

“Iskreno, očekivao sam pobjedu, ali nije bilo baš lako. Došao sam da pobijedim, nisam mislio na rezultat. Jednostavno, pratio sam trku i u finišu pobijedio”, istakao je Tuka koji je nakon spektakularne pobjede u Monacu ispunio medijske stupce, te svijetom prenio vijest o BiH.

Boje zastave BiH su sada prepoznate u svijetu

Pažnja koja je uslijedila nakon pobjede, tvrdi, ipak ga nije poljuljala i omela u nastavku napornog treniranja i priprema za još veće rezultate kojima se nada.

“Osjećam se posebno ali koliko god je tako, toliko pokušavam još više da ostanem čvrsto na zemlji, da se posvetim maksimalno treninzima za Svjetsko prvenstvo i da me ovi uspjesi ne odvedu u oblake. Hvala Bogu, koliko god mi je podario uspjeh, molim da me što više učvrsti na zemlji kako bi bio što više skoncentrisan na treninge”, naglasio je Tuka.

Veliki broj novinarskih pitanja, kako kaže, nakon velike pobjede bio je usmjeren na dalji tok njegove karijere. Među njima je najzanimljivije bilo ono o “njegovom limitu i da li ga uopšte ima”.

“Trenutno sam postavio rezultat najbolji u svijetu ove godine i nakon trke, kad sam završio, novinari su mi rekli: Amele, znaš li da si postavio 11. najbolji rezultat u svijetu svih vremena i 4. rezultat u Evropi svih vremena? Ja sam rekao da ne znam jer stvarno nisam to pratio i kad se uzme u obzir ta činjenica, to može biti jasno svima. Rekli su mi da sam treći najbrži bijelac u historiji svih vremena što me čini posebnim i jednostavno osjećaj je neopisiv”, kazao je Tuka.

Ipak, ističe, najvažnije mu je bilo svijetu prenijeti pozitivnu energiju kojom zrači zemlja iz koje dolazi. Boje zastave BiH sada su, dodaje, prepoznate u svijetu koja je iznjedrila vrhunskog atletičara.

“Jako sam sretan i ponosan na svoju zemlju. Ne postoje riječi kojima se to može opisati, drago mi je sada što u svijetu atletike svi znaju za BiH, svi znaju gdje je ta zemlje. Ponosan sam na to i nadam se da je ona ponosna na mene što sam njen građanin”, rekao je Amel, naglasivši da je, odgovarajući na novinarska pitanja nakon pobjede, istakao kako je BiH mala zemlja ali u kojoj žive ljude sa “velikim srcem”.

Nebriga države za sportiste je tamna strana zemlje

Ne ohrabruje činjenica da talentovana djeca u svijetu sporta i drugim oblastima u BiH nemaju velike šanse za napredak, ističe Tuke. Tamna strana BiH krije se u tome da ona ne hrabri mlade ljude da budu uspješni, te da ih ne obezbjeđuje i ne pomaže finansijski.

“Tačno je da će, ukoliko država povede računa o svojim sportistima, oni napraviti rezultate. Nažalost, nemam podršku od svoje države koju volim svim srcem. Ne može se opisati riječima koliko volim kada vidim zastavu tu pored svog imena i kad sam prvi u svijetu i kad se ta zastava vidi. Nažalost, nemam podršku tu i stanje je takvo kakvo jeste”, ističe Tuka napominjući kako se svakom djetetu, mladom čovjeku, mora pružiti šansa kako bi unaprijedio svoj talenat do momenta kada će u svijetu nizati dobre rezultate.

“Država samo malo ako povede računa o sporistima, mi bi imali vrhunske rezultate, ali ne vodi niko računa o sportistima u BiH. To je crna tačka u našoj zemlji. Da se usvoje zakoni o sportu, kako dolikuje jednoj državi, da bi se stanje u sportu promijenilo… Sport je nešto najljepše. Kada igra reprezentacija, vidite tu atmosferu među ljudima, svi su zajedno, to su čari sporta. Sport ujedinjuje ljude”, poručio je Tuka u razgovoru za Anadoliju.

Da sport, pored stalnog rada zahtjeva i veliko odricanje, ističe Tuka prisjećajući se svog prvog atletskog treninga, 1. januara 2009. godine na stadionu Kamberovića polje u Zenici.

Vjerovati u sebe i slušati starije ključ uspjeha

“Roditelji su me odgojilli tako, da mora doći do odricanja svega, znao sam šta treba jednom vrhunskom sportisti. To sam prihvatio, odrekao se svega. Vodim računa o ishrani, spavanju, odmoru. Sve ove godine, punih šest godina, maksimalno sam se posvetio i to je moja želja, moja volja i motiv”, rekao je Tuka, dodajući kako su na njegovu sportsku disciplinu najviše utjecali savjeti, pohvale i kritike, starijih i iskusnih ljudi.

Jedna od njegov želja, kaže, jeste da postane svojevrsni primjer drugim mladim ljudima koji mogu uspjeti ukoliko svoje vrijeme i obaveze usklade i posvete se onome u čemu leži istinska vrijednost.

“Da spoje školu i sport, da ne zapostavljaju školu jer je ona bitan faktor odgoja i odrastanja. Da se bave sportom, bilo kojim, ne samo atletikom i da se ne izvlače kako ne mogu nešto stići. Ja sam im primjer u tom segmentu. Radio sam svako jutro trening, putovao sam svako jutro od Kaknja do Zenice na treninge, poslijepodne u školu. Bio sam odličan učenik, imao sam prosjek 5,0 i od osnovne do srednje sam bio odličan. Jednostavno, rasporedio sam svoje vrijeme kako treba”, podsjetio je Tuka.

Prema njegovim riječima, sporta se nije odrekao ni tokom studija a pored sportskih rezultata, dodaje kako je i apsolvent Mašinskog fakulteta u Zenici. Sve svoje uspjehe ostvario je jer je vjerovao u sebe i svoj rad.

“Vjerovao sam u sebe. Znao sam da mogu uspjeti i biti najbolji i zato sam se odricao svega. Zato savjetujem, ko god ima vjeru u sebe i misli da je za nešto rođen, da to iskoristi. Ne može niko reći da nema vremena, ima se vremena, samo ga treba iskoristiti pravilno i odreći se drugih stvari”, zaključuje Tuka kojem predstoje pripreme za Svjetsko prvenstvo gdje će, nada se, ponovo osvjetlati obraz BiH.

(Kliker.info-AA)

/////////////////////////////
/////////////////////////////////////


/////////////////////////////////


obren-petrovic

Obren Petrović, načelnik opštine Doboj : Jesam Srbin, ali nisam Srbijanac, u principu ja sam Srbin Bosanac !

Obren Petrović, načelnik opštine Doboj, koji je na ovoj funkciji od 2002. godine, zadovoljan je tokom obnove grada nakon prošlogodišnjih poplava, a navodi da svi treba da rade na tome [...
27.07.2015.

GENOCID U SREBRENICI: SUĐENjE RADISLAVU KRSTIĆU (11)

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (11)

Pustite ga da pati, ubićemo ga kasnije

e-novine.com - Pustite ga da pati, ubićemo ga kasnije

////////////////////////////////

image

Nesaglediva šteta od manjka nataliteta: Milomir Kragović, beznadežna nerotkinja

Kako da rađamo bebe kad nas niko živ ne jebe?

image

U se i u svoje Ruse: Leonid Rešetnjikov, baćuška za poneti

Ako nećete da vas Zapad kara, ugledajte se na cara Lazara

image

Šumska će na Vaskrs pasti, samo ja je mogu spas’ti!

Miroslav Lazanski, stariji huškač prve klase

/////////////////////

Ostao je tonski zapis

Bila jednom jedna Amy

/////////////////////

Crni film crnog talasa

Želimir Žilnik, početni udarci

////////////////////////////

Doživotna robija za Ilju Gorjačeva

Moskovski Gradski sud osudio je u petak nacionalističkog lidera Ilju Gorjačeva na kaznu doživotnog zatvora zbog organizovanja niza ubistava iz mržnje, uključujući i ubistvo istaknutog advokata za ljudska prava

///////////////////////////////

Moj otac se prevario u vezi sa nacionalsocijalistima
/////////////////////
////////////////////////////
Fotogalerije: Eros sa onoga svijeta

Kenn Duncan: Bolja veličina

Akt je estetski shvаćenа zаbeleškа nаgog ljudskog telа. Može dа bude slikаrsko delo, fotogrаfija ili vаjаrsko delo. Zа rаzliku od pornogrаfije ovа delа nisu nаmenjenа dа utiču nа seksuаlne nаgone ...

//////////////////////////////////

Hans Bellmer: Lutka u obliku žene

Hans Bellmer (1902-1975) bio je nemački umetnik najpoznatiji po lutkama koje je pravio sredinom tridesetih godina prošlog veka, a sve u prirodnoj veličini. ...
///////////////////////
/////////////////////

"Sveti" Maca Vukojičić Koljač
/////////////////////

Genocidna zabava

Negatori, veseljac

///////////////////////////
artizanska eskadrila

Milan Kundera: Ostati pesnik pred univerzumom politike

Protiv ideologiziranog i uniformnog sveta zvao je u pomoć komični, bujni, poletni rečnik Rablea. “Nažalost… ovaj viši tonalitet francuske literature, koji je počeo sa Vijonom, nestao je.” “Viši tonalitet francuske ...

///////////////////////////////////

Laibach u Pjongjangu: Dan oslobođenja

Kada je u pitanju sam nastup BBC prenosi da će Laibach u avgustu održati dva koncerta u Pjongjangu pred oko 2.000 ljudi. Koncerti će biti izvedeni u glavnoj sali konzervatorijuma Kim Won Gyun, u okviru ...
////////////////////
/////////////////////////////

Ako se ne psuje u raju, neću se tamo ni zadržavati
//////////////////////////////

Gdje da se kupaju naši ratni zločinci?

Frontal.rs

Gdje da se kupaju naši ratni zločinci?

Đukić je državljanin Srbije, a da je izdaja nekada ponosne i za turskog zemana jedine nepokorene srpske države Crne Gore, pomno pripremana u saradnji sa obavještanim i diplomatskim službama Hrvatske, ..

////////////////////////////

Kako me matirala Crvenkapica
///////////////////////////
buka i bes

Demokracija u SAD: Sanders će pobijediti milijardere

Bernie je pokret potreban ne samo SAD-u već svima. I da izgubi nominaciju ili izbore, Sanders je već pobijedio. Milijunima ljudi pokazao je koliko je socijalna pravda potrebna, a liberalni kapitalizam promašen. Bernie Sanders ogromna ...

/////////////////////////////////

Basara: Pasuljčinom protiv vrućinčine

Pošto je vikend-kolumna u principu posvećena lakim temama, sad ću vam opričati kako smo se u vreme moje mladosti (a , bogme, i podugo kasnije) moji drugovi i moja malenkost u Bajinoj Bašti borili protiv ...
///////////////////////
//////////////

HIV među nama: Ljudi kao svi drugi

„Više od pomoći“ ili „AID +“

/////////////////////

Novo suđenje za zlostavljanje u logoru Luka

Apleacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je pripadnik Prve posavske pešadijske brigade Vojske Republike Srpske Boban Pop-Kostić bio osuđen na dve godine zatvora zbog optužbi da ..

////////////////////

Ljubitelji flore i faune

e-novine.com - Ljubitelji flore i faune


//////////////////////

Dignite je u vazduh, jebi je, šta je štediš!

e-novine.com - Dignite je u vazduh, jebi je, šta je štediš!

/////////////////////////////////////

image

Poseta članova Predsedništva BiH Beogradu

Ispit zrelosti Zapadnog Balkana

////////////////////

Peščanik na plažama Šumske

e-novine.com - Peščanik na plažama Šumske


////////////////////////////////////////


image

Bojan Milanović, pevač: Nekad voleo „Katarinu“, danas Mladića

Pesmom da ti kažem: svanuće ili smaknuće?

////////////////////////////////
arhimandrit rafail & starac tadej

Supružnici, dva vola, upregnuta u isti plug

Kako izabrati životnog saputnika? Kako pronaći svoju drugu polovinu, a ne pogrešiti u životnom izboru? Kako da devojka pravilno izabere ženika? Kako da što pre stupim u brak, i zašto Gospod odlaže ispunjavanje moje dobre ...

/////////////////////////////

Sadomazoslavlje, recept za srećan brak

Sajt Pravoslavnaja porodica ima rešenje za sve probleme svakog pravoslavca, a posebno pravoslavke. U današnje smutno vreme, kad je sve ogrezlo u zapadnjački hedonizam, a pravoslavnoj porodici preti raspad sa ...
////////////////////////////////////

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (8)

"Sveti" Maca Vukojičić Koljač

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (10)

Ležao sam među mrtvima

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (9)

Čekao sam na još jedan metak da me pogodi

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (7)

"Sveti" Joanikije Lipovac (Kvisling)

image

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (8)

Iza mene bager je kopao masovnu grobnicu

image

Feljton: Bizarni sveci Srpske crkve (6)

"Sveti" Despot Stefan, hrišćanoubica i nogosek

25.07.2015.

ŽRIJEB KVALIFIKACIJA ZA MUNDIJAL: BiH U GRUPI SA BELGIJOM, GRČKOM, ESTONIJOM I KIPROM

Subota, 25. Juli 2015.

ŽRIJEB KVALIFIKACIJA ZA MUNDIJAL: BiH u grupi sa Belgijom,Grčkom, Estonijom i Kiprom

Nogometna reprezentacija BiH igrat će u grupi H I kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. zajedno s reprezentacijama Belgije, Grčke, Estonije i Kipra, odlučio je žrijeb u Sankt Petersbourgu.







SP u Rusiji izborit će pobjednici devet kvalifikacijskih grupa, dok će osam najboljih drugoplasiranih put do završnice tražiti kroz dodatne kvalifikacije.

 

Kvalifikacije započinju 4. septembra 2016., a završavaju 14. novembra 2017. godine.

  

Grupa A

Holandija,Francuska,Švedska,Bugarska,Bjelorusija,Luksemburg

 

Grupa B

Portugal,Švicarska,Mađarska,Farski Otoci,Latvija,Andora

 

Grupa C

Njemačka,Češka,Sjeverna Irska,Norveška,Azerbejdžan,San Marino

 

Grupa D

Vels,Austrija,Srbija,Irska,Moldavija,Gruzija

 

Grupa E

Rumunija,Danska,Poljska,Crna Gora,Armenija,Kazahstan

 

Grupa F

Engleska,Slovačka,Škotska,Slovenija,Litvanija,Malta

 

Grupa G

Španija,Italija,Albanija,Izrael,Makedonija,Lihtenštajn

 

Grupa H

Belgija,BiH,Grčka,Estonija,Kipar

 

Grupa I

Hrvatska,Island,Ukrajina,Turska,Finska 

 

DOPUNA VIJESTI 19:45

 

Selektor fudbalske reprezentacije BiH Mehmed Baždarević nakon žrijeba za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2018. godine u Rusiji izjavio je za Anadoliju da je zadovoljan grupom u

 

"Zadovoljan sam grupom u kojoj je BiH, iako sam želio neke nove selekcije. Ali, moramo biti zadovoljni sa ovom grupom. Grupa je dobra. Moramo da tražimo svoju šansu u ovoj grupi. Ako ne možemo pobijediti ove ekipe, onda ne trebamo ni ići na Svjetsko prvenstvo", rekao je Baždarević.

 

Istakao je da je reprezentacija Belgije favorit, ali da se BiH može boriti za direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji.

 

"Belgija je sigurno favorit u našoj grupi jer imaju dobar tim, ali i mi se možemo boriti i za prvo mjesto u ovoj grupi. Ne bi trebali biti nezadovoljni, nikako", rekao je selektor.







24.07.2015.

PROF. DR. ESAD BAJTAL: "NA SCENI JE DESNA LjEVICA"!

Prof. dr. Esad Bajtal: „Na sceni je desna ljevica“!

Goran Saric

Autor
22.7.2015. 



Prof. dr. Esad Bajtal: „Na sceni je desna ljevica“!Prof. dr. Esad Bajtal


/////////////////////////////////////////
Razgovarao: Goran Sarić

Esade, Vi ste zacijelo jedan od naših najznačajnijih filozofa, pisac skoro cijelog tuceta knjiga i profesor-doktor u toj oblasti. Prava osoba, dakle, a odgovor na moje prvo pitanje. Čitajući, naime, tekstove nekih Vaših kolega – a nije ih malo! – nerijetko sam zapanjen njihovom elementarnom nepismenošću. Pitam se, a sada i Vas, kako li su ti ljudi dobili ta visokouvažena zvanja i uz njih, često, lukrativne poslove? Je li na djelu “partijska procedura”,  korupcija ili nešto treće? I uopšte, kakvo je, po Vama, stvarno stanje naše “univerzitetske pameti”?

Teško je dati “tačan” i sveobuhvatan odgovor. Ali brojne mito-korupcijske i seksualne afere, uz nepotizam, kao put načina dolaska do titula i katedri, o čemu se javno govorilo i pisalo, daju nam dio odgovora. O partijsko-stranačkoj dimenziji, tog problema da ne govorimo. Stranački monopol na ukupni društveni i javni život stavlja pod svoju kontrolu sve, pa i način dobijanja tih, kako Vi kažete, “visokouvaženih zvanja”, i posljedično tome, automatsko dobijanje “lukrativnih poslova”.

Što se univerzitetske pameti tiče o njoj najbolji govori onaj primjer iz Brčkog o jednom profesoru koji drži 70 predmeta, a drugi 56. http://mondo.rs/a656435/Info/Ex-Yu/Profesor-u-Brckom-predaje-70-predmeta.html.

To je najbolja slika tog stanja.

Da ne govorimo o onima koji drže 5,7, ili 12 predmeta. To, siguran sam, čak ni Einstein, ne bi mogao raditi na iole solidan način. Međutim, poslije te dvojice iz Brčkog (čija imena nikad nismo saznali, jer ih neko štiti), ovi drugi (sa 5,7,12 predmeta) su oličenje puke intelektualne skromnosti. U isto vrijeme na zavodima za zapošljavanje čekaju brojni „regularni“ (nazovimo ih tako), magistri i doktori znanosti za koje nema mjesta na univerzitetu.

Jedna od Vaših recentnijih knjiga nosi naslov ‘Neofašizam u etno-fraku’. Možete li posjetiocima kulturnog ljeta u Herzegovina lodges pojasniti o čemu ste pisali u toj knjizi?

Riječ je o prozirno maskiranim pojavama neo-fašizma, o kojima Umberto Eco, govori ovako:

Ur-fašizam je još uvijek oko nas, ponekad u civilnom odijelu. Bilo bi nam znatno lakše, kad bi se na javnoj sceni pojavio neko i rekao: “Želim ponovo da otvorim Aschwitz, želim da crnokošuljaši ponovo paradiraju na italijanskim trgovima”. Život nije tako jednostavan. Ur-fašizam se može vratiti pod najnevinijim maskama. Naša je dužnost da ga otkrijemo i pokažemo prstom na svaki njegov novi primjer – svaki dan i u svakom dijelu svijeta.

Na brojnim i živim primjerima naše svakodnevnice pokušao sam, nekim komparativnim uvidima i paralelama, pokazati lice tog našminkanog neofašizma kojeg njegovi akteri i nosioci ne moraju uvijek biti svjesni. Naravno, neki od njih to i jesu, ali u svom licemjerju, nisu spremni da to otvoreno kažu. Ali, činjenica da sa svojih visokih društveno-političkih pozicija ne poduzimaju ništa protiv otvorenog uličnog, stadionskog, koncertantnog fašizma, i javnih okupljanja pod simbolima i obilježjima klasičnog fašizma, odaje ih u njhovoj moralnoj pritvornosti i idejnoj mimikriji.

Uostalom, već sistematsko negiranje genocida je neofašističko etno-politikanstvo koje, u svojoj fašističkoj osiljenosti, nema potrebe ni da se maskira. Da paradoks bude kompletan, oni koji to neskriveno, javno i sa dozom prkosa, kontinuirano rade, sjede u vrhu entiteta ili države koja ih debelo plaća.

Otkud toliki (neo)fašisti svuda oko nas? Jesu li oni doista, kako misli prof. dr. Enver Kazaz, dijelom i proizvod bivšeg sistema?

Nizom logičkih implikacija, moglo bi se teorijski razmišljati i na taj, Kazazov način, za vrijeme i u mjeri u kojoj je staljinizam diktirao određene tokove stvari. Tek činjenica je da je bivši sistem i svojom antifašističkom borbom, i svojim svjesnim ideološkim konceptom, bio izrazito antifašistički.

Druga činjenica je, da su mnogi od nosilaca bivšeg sistema (Milošević nije u tome usamljen), kasnije nekritički i sasvim dobrovoljno, pristali uz neofašističke etno-koncepte i zločinačka ratna orgijanja sa svim pratećim obilježjima njemačkog nacional-socijalizma kao što su: konc-logori, organizovani zločini i istrebljenja, masovne grobnice, i konačno, analogno nirnberškom procesu, tipično nacističko poricanje svega toga na kasnijem suđenju u Haagu.

Kako biste ocijenili stanje ljevice u ex-Jugoslaviji? Ima li je uopšte, one organizirane, danas i ovdje i, ako nema, šta mislite, hoće li se u dogledno vrijeme probuditi iz, čini mi se, višedecenijskog sna?

Na sceni je, ako tako mogu da kažem, neka desna ljevica, koja se krije pod imenom socijaldemokratije, kaljajući ideale te političke opcije do te mjere da su evropski socijaldemokrati, neke od ovdašnjih desnih „demokrata“ morali izbaciti iz svojih redova.

Oni drugi, koji nisu baš toliko zagrdili, svojim pragmatskim ustupcima i interesnom praksom na kraju su se praktično, na djelu, stopili sa etno-demokratima, do te mjere da njihove retoričke razlike nisu imale više nikakvog smisla. Naravno, to je logikom neslaganja proizvelo unutarstranačka gibanja, cijepanja i odvajanja u nove partije, na koje možemo gledati kao na neki oblik idejnog buđenja o kome govorite.

Iako je kritika neoliberalizma sve jača, dokazi o njegovim slabostima više nego očigledni, on se čini veoma žilavim, nije ga lako slomiti. Grčku, čini mi se, slama diktat države-Velike Kompanije, na čelu s Njemačkom i Holandijom – ne mareći za to što je ta zemlja već dobrano prešla granicu siromaštva. Da malo trčimo pred rudu: šta mislite kako će se ta priča sa kolijevkom evropske civilizacije završiti?

Teško je, i nezahvalno, u ljudskim i društvenim stvarima biti prognozer. Tim više, što kako vidimo, svaki dan Grčka je sve dalje od referendumske odluke građana, ma kako mi tu odluku doživljavali i interpretirali. Režim polako prihvata sve ono što je referendumskim štitom htio da odbije. Kao da se stvar svodi na onu našu narodnu: „Para vrti gdje burgija neće“. O tome se radi.

Kako sve to praktično i na terenu teče, najbolje će razumjeti oni koji se imali priliku da, pročitaju knjigu „Ispovesti ubice ekonomija“, autora Džon Perkins-a (izd. 2004). Žilavost neoliberalizma i njegova snaga leže u praktično-teorijskoj dominaciji velikih ekonomija koje su nametnule planetarna pravila igre. Ako igrate po tim pravilima, činite to na svoju štetu. Ako se branite poraz vam ne gine. Dakle, svi mi, mali, nemoćni i nejaki, na udaru smo prevarantske logike okruglog kvadrata, s kojom ne umijemo, niti je, za sada znanim putevima, s njom moguće  izaći nakraj.

Prava priča o modernoj imperiji, kaže Perkins, priča je o korporokratiji koja bezdušno eksploatiše očajne ljude i otima resurse na najbrutalniji, najsebičniji i krajnje samodestruktivan način. Priča o globalnoj imperiji, priča je o dugovima, sofisticiranim prevarama, porobljavanju i nemilosrdnoj eksploataciji…

Nedavno sam pročitao obimnu knjigu Thomasa Pikettyja ‘Kapital’. Vrlo mračno štivo. On tu predviđa još veći jaz između bogatih i siromašnih, skoro povratak u feudalno društvo. Danas se opet mnogo više isplati rentirati, nego vrijedno studirati i raditi, živjeti od vlastitog rada. A, kaže Piketty, biće još i gore. Slažete li se u tome s njim?

Neskromno, ali je istinito pa ću Vam reći: već nepunih dvadesetak godina, odmah po rasprskavanju poratnih iluzija i nadanja da ćemo krenuti u izgradnju bolje budućnosti,  na uobičajeno ulično pitanje – „Kako je“?, odgovarao bih „Dobro je, biće i – gore“! Do prije par godina, ta verbalna dosjetka bila je dočekivana s indignacijom, nekom vrstom pobune, pa čak i prigovora sagovornika optužbom za neutemeljeni pesimizam. Više nije tako. Sada to isto, nekada uzbuđujuće: „dobro je biće  i – gore“, dočekuju s rezignacijom i šutnjom koja boli.

Dakle, ne želim time aludirati ni na kakvu vlastitu pamet. Tim prije što to nije bio nikakav analitički, racionalni odgovor. Radilo se o intuitivnoj dosjetki koja me tada zabavljala, a danas me plaši, baš kao i sasvim realna mogućnost da je Piketty u svom stavu, u realnom dosluhu sa golom istinom. Istinom koja boli, i kojoj lijeka još uvijek – nema!

U tom smislu, bojim se godoovski beskonačnog čekanja bolje budućnosti.

Pa, ima li nade za našu vrstu, za mlade generacije, ili smo pak nepopravljivo loša, sebična i gramziva bića?

Uprkos svemu – nade ima. Jer, život nezaustavljivo teče dalje. Panta rei, kako to rekoše stari Grci. Taj neumitni tok života govori nam dvije sljedeće stvari: Ma šta mi činili, ništa se preko noći neće promijeniti. I, ma koliko se oni trudili da spriječe svaku promjenu, ništa neće moći ostati isto. Očito, treba vremena za sve.

Koliko?

To zaista ne znam.

Znam samo da ga istorija ima napretek.

Mi, nedovoljno da bi ispunjenje svojih nada i dočekali.

I na kraju, standardno pitanje za goste Herzegovina lodges: šta sanjate, a šta Vam se na javi zbiva?

Sanjao bih ja mnogo toga da nije ove vraške jave, koja me opsjeda kao – ružan san. San u kome se dave i tragično nestaju svi moji – budni sni.

////////////////////////

//////////////////
///////////////////////

AMERIČKA ČIZMA NA HRVATSKOM TLU?

AMERIČKA ČIZMA NA HRVATSKOM TLU? | Tacno.net

/////////////////////////

Yanis Varoufakis: Evropski plan kaznene privatizacije za Grčku

Yanis Varoufakis: Evropski plan kaznene privatizacije za Grčku

  24.Jul 2015

Na skupu održanom 12. jula, lideri evrozone su izdiktirali grčkom premijeru Ciprasu uslove kapitulacije. Užasnut alternativama, on ih je prihvatio. Jedan od postavljenih uslova ticao se raspolaganja preostalom grčkom imovinom

////////////////////////////////////


rad5 Zanimljivih činjenica o Mezopotamiji, kolijevki zapadne civilizacije


///////////////////////////////////////////

//////////////////////////////////
Benicio Del Toro dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 21. Sarajevo Film Festivala

Benicio Del Toro dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 21. Sarajevo Film Festivala

  24.Jul 2015

Del Toro će predstaviti dramu Fernanda Leóna de Aranoe “Savršen dan” u okviru festivalskog programa Open Air  Oscarom nagrađenom glumcu Beniciu Del Toru biće uručeno Počasno Srce Sarajeva za izvanredan


24.07.2015.

OMER KARABEG; DANAS TEŽE ORGANIZOVATI DIJALOGE NEGO U RATU



///////////////////////////////////////////

////////////////////////////

///////////////////////////////

Video Zbog nemara vlasti, BiH ostala bez Olimpijskog festivala mladih

O tome ko je kriv, te šta će to značiti za obnavljanje olimpijskog duha u nekada jedinstvenom gradu, govori Samir Avdić, direktor organizacionog odbara za održavanje EYOF 2017. Dalje/More

Sa jednog od sajmova zapošljavanja u BiH

Rad na crno podstiču visoki nameti i porezni nemoral

Neimaština i potreba za pukim preživljavanjem, razlozi su zbog kojih građani ne biraju poslove, dok, poslodavci među brojnim nezaposlenim mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena Dalje/More

Obilježavanje godišnjice 2014. godine

Godišnjica Keraterma: Nada u zakon o žrtvama torture

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Regionalni savez logoraša Banja Luka obilježili su godišnjicu zločina nad logorašima logora Keraterm u Prijedoru. Samo u noći sa 23 na 24. juli u ovom logoru strijeljano je 200 logoraša. Dalje/More

Dino Mustafić

Mustafić pred premijeru u Budvi: Svijet bez nade je svijet pakla

vu predstavu JU Grad teatar izvodi u saradnji sa Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banje Luke i Narodnim pozorištem iz Tuzle. U autorskom timu predstave okupljeni su umjetnici iz BIH, Hrvatske i CG, kao i glumci koji osim iz Tuzle i Banje Luke dolaze iz Podgorice i Splita Dalje/More

Omer Karabeg

Omer Karabeg: Danas teže organizovati dijaloge nego u ratu

U ratu sam uspijevao da povežem u dijalogu i najgore nacionaliste i sa jedne i sa druge strane. Danas ih teško dobijam, kaže novinar RSE Omer Karabeg, nakon prijema nagrade za mir u Mostaru Dalje/More

Kurspahić: Otopljavanje na balkanski način

Što je Dodik uporniji u omalovažavanju međunarodnih partnera i inicijativa, to će više otežavati međunarodni položaj Srbije i pojačavati očekivanja – pa i zahtjeve – za njen pozitivan uticaj kao što je bio slučaj u vezi s referendumom
Dalje/More

Nagrada za mir Predsjedništvu BiH, među nagrađenima i novinar RSE

Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara dodijelio je Predsjedništvu BiH nagradu Mostar Peace Connection, dok je za nagradu „Mimar mira“ bilo 20 laureata, među kojima je i novinar RSE Omer Karabeg
Dalje/More

RS ulaže žalbu zbog knjiženja vojne imovine na državu

Iz Republici Srpskoj negoduju zbog odluke Suda BiH da se pravo vlasništva nad nekretninama i zemljištem koje koristi Ministarstvo odbrane BiH u Han Pijesku uknjiži na državu
Dalje/More

Stojanović: Neizvjestan odlazak selekcije BiH na Eurobasket

Osim izostanka najboljih bh. igrača, reprezentacija još uvijek nije dobila niti marku od federalnih i državnih vlasti, tako da je upitan nastup ove bh. selekcije na Evropskom prvenstvu
Dalje/More

Multimedija RSE sa Izetbegovićem i Vučićem na kafi: Ide na bolje

Članovi Predsedništva BiH Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović prošetali su sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem Knez Mihailovom ulicom u Beogradu, te svratili na piće u jedan od restorana
Dalje/More

Audio Bez pasoša do Neuma: Svitavom preče, ali ne i bliže

Jedini put do izlaza BiH na more, Neuma, više liči na koziju stazu nego na cestu. Budući da za domaće političare Neum nije atraktivna destinacija ni cesta do ovog gradića nije prioritet uprkos apelima koji stižu od mještana već godinama
Dalje/More

Parlament BiH podijeljen: Osuda napada, ali ne i izvinjenje Vučiću

Čekajući zvaničan izvještaj nadležnih institucija BiH o tome ko je napao premijera Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH raspravljao je o tome
Dalje/More

Multimedija Doljani: Satima u koloni na 40 stepeni

Neki od putnika koje smo sreli na Doljanima kažu da putuju sa sjevera Evrope, ali da nigdje nema čekanja na granici kao u Doljanima, na 40 stepeni Celzijusa, uz sporo kretanje automobila, u kojima ima i djece i starijih
Dalje/More

Šest debitanata u takmičarskom programu SFF-a

Objavljen je takmičarski program ovogodišnjeg SFF-a, u okviru kojeg će, uz još devet filmova, svjetsku premijeru imat film „Naša svakodnevna priča“ bosanskohercegovačke redateljice Ines Tanović
Dalje/More

Bh. analitičari: Vučić vodi dvostruku politiku prema BiH

Brojna su otvorena pitanja između Srbije i BiH - od granica, problema koji se tiču procesuiranja ratnih zločina, statusa izbjeglica, ali i onih koji se odnose na imovinsko-pravne odnose
Dalje/More

Karahasan: Na svim planovima okruženi smo fundamentalistima

Akademik Dževad Karahasan, otkrivajući motive svog novog romana "Što pepeo priča", inspirisanog djelom perzijskog mistika Omara Hajjama, za RSE govori koliko je naša epoha slična Hajjamovom vremenu
Dalje/More

Brisel jasno upozorio: Reforme, a ne referendum

BiH se nakon odluke Skupštine RS o raspisivanju referenduma našla na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove EU. Poručeno je da je referendum neprihvatljiv pravno, politički i moralno
Dalje/More
///////////////////////////////////////
//////////////////////

//////////////////////////////


Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 07/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
21757951

Powered by Blogger.ba