Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.09.2016.

TIHOMIR GLIGORIĆ: MILORAD DODIK JE VAN SEBE

GLIGORIĆ PORUČIO: "Dodik je toliko van sebe od straha da je natjerao saradnike da se samoprijave Tužilaštvu BiH"


-Nije moralno, ni jednog Predsjednika dostojno da se krije iza drugih. Pogotovo je degutantno da sada uvlačiš svih 677.721 ljudi koji su glasali na referendumu u svoj lični problem. Iz prostog razloga što ti oni, Mile, nisu trebali kada si sa svojim tajkunima krčmio budžet i resurse RS. kaže Gligorić.


Tihomir Gligorić's Profile Photo

Tihomir Gligorić, bivši direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, tvrdi da je Milorad Dodik kukavica i da se krije iza drugih kako bi pobjegao od vlastite odgovornosti za nedavno održani referendum u Republici Srpskoj.

 

Gligorić je na svom blogu objavio blanko dokument koji se juče pojavio na sjednicama Predsjedništva i Glavnog odbora SNSD, a kojim se članstvo te stranke "solidariše" sa predsjednikom Miloradom Dodikom zbog poziva na saslušanje u Tužilaštvu BiH zbog nedavno održanog referenduma o Danu RS.

-Stvarno mislim da niže ne može. Dodik je toliko van sebe od straha (kolika je kukavica imao sam priliku da se lično uvjerim), da ne preže ni od toga da natjera ljude oko sebe da se samoprijave Tužilaštvu BiH - samo da tamo ne ode sam. Eh, Mile, Mile, šta bi od onakvog Baje!-pita se Gligorić.

 

On poziva Dodika da se sabere i sačuva dostojanstvo.

 

-Nije moralno, ni jednog Predsjednika dostojno da se krije iza drugih. Pogotovo je degutantno da sada uvlačiš svih 677.721 ljudi koji su glasali na referendumu u svoj lični problem. Iz prostog razloga što ti oni, Mile, nisu trebali kada si sa svojim tajkunima krčmio budžet i resurse RS. Nisu ti oni Mile krivi što si sada tu gdje jesi. Oni su te, čovječe, podržali! Imaj bar toliko obraza -poručio je Gligorić Dodiku.

 

Kaže da ga neće iznenaditi da Dodik ucjenama natjera svoje saradnike i članstvo da potpisuju "sramotan list papira".

 

Tihomir Gligorić je nedavno u Okružnom sudu u Banjaluci osuđen na godinu dana zatvora zbog zloupotreba službenog položaja, odnosno za nesavjestan rad u službi, jer je kako se navodi u presudi, oštetio RUGIP za 264.000 KM iznajmljivanjem stanova, na koje radnici nisu imali pravo.

//////////////////////////////////

Основни подаци о мени

Моја слика



//////////////////
////////////////////////
/////////////////////

DODIK 'REGRUTOVAO' I VETERANE RS-a: 'Podnijećemo prijave protiv sebe!' - 2

DODIK 'REGRUTOVAO' I VETERANE RS-a: 'Podnijećemo prijave ...

////////////////////////////////////////

"MALO JE RATKO POBIO": RTV Vojvodina negira genocid u Srebrenici!

“Ne može biti genocid, kada sad čak i u Haškom tribunalu kažu da to nije…”, kazala je ona a emitovala RTV Vojvodina.

'MALO JE RATKO POBIO': RTV Vojvodina negira genocid u Srebrenici! - 3

Radio-televizija Vojvodine vratila se svojim fašističkim korijenima iz ratnih devedesetih godina prošlog vijeka, a još jedna potvrda stigla nam je sinoć, kada je ova javna kuća emitovala prilog sa promocije knjige “Srebrenica: Laž i podvala srpskom narodu”.

 

Autorka Ljiljana Bulatović Medić, lična spisateljica zločinca Ratka Mladića koja je o ovom haškom optuženiku napisala gomilu sentimentalnog štiva, kazala je da je njena želja da „okupi one koji znaju istinu, da je poštuju i da je ističu”.

 

“Ne može biti genocid, kada sad čak i u Haškom tribunalu kažu da to nije…”, kazala je ona a emitovala RTV Vojvodina.

 

Odabranom društvu ljubitelja genocida pridružio se očekivano i od ranije poznati Momir Lazić, koji je rekao da mu je “ovo delo jedno od dražih, jer brani istinu o srpskom narodu”.

 

O najnovijem nedjelu Ljiljane Bulatović govorili su i saučesnici Drago Njegovan i Mladen Grujičić, kao i Žarko Dimić, direktor Arhiva SANU u Sremskim Karlovcima.

 

S.B./Autonomija





30.09.2016.

U POKOLjU BOŠNjAKA U MALEŠIĆI KOD ZVORNIKA 1992. GODINE, JEDINI PREŽIVJELI IZ DESETEROČLANE PORODICE RIBIĆ

Jedini preživjeli iz deseteročlane porodice Ribić : Zijad Identifikovao 2-godišnjeg brata i 3-godišnju sestru


Septembar 30. 2016.

ribic7

Zijad Ribić (32) danas je u Tuzli potpisao dokumentaciju o identifikaciji dvogodišnjeg brata Sabrije i trogodišnje sestre Ismete, koji su zajedno sa roditeljima i sestrama ubijeni u mjestu Malešići kod Zvornika u junu 1992. godine

Posmrtni ostaci sestre Zlate još uvijek nisu pronađeni, a Zijad, jedini preživjeli iz deseteročlane porodice Ribić, prethodnih je godina u rodnom mjestu Skočič, na području zvorničke općine, ukopao oca Ismeta, majku Šefku, te sestre Zlatiju, Suvadu, Almasu i Zijadu.

Ne mogu razumjeti ljude koji iz bijesa i mržnje mogu ubiti životinju, a kamoli čovjeka ili dijete. Meni su ubijeni otac, majka, šest sestara i brat. Ne mogu shvatiti šta je bilo u glavama pripadnika paravojne formacije Simini četnici, koji su upali u naše selo te junske noći, pokupili nas, pljačkali, razdvojili muškarce od žena i djece, silovali… Odvezli su nas u selo Malešići, gdje je unaprijed bila iskopana jedna jama. Jedno po jedno, izvodili su nas iz kamiona, strijeljali i bacali u tu jamu“, priča Zijad, dodajući da ni sam ne zna kako je jedini on od cijele porodice uspio preživjeti.

Bio je, priča, ranjen u lijevu ruku i nožem uboden u vrat, a kada su zločinci završili svoj krvavi pir i napustili mjesto zločina, on je krenuo po pomoć i putem je sreo muškarce odjevene u uniforme bivše Jugoslovenske narodne armije, koji su ga zaštitili od ubica koje ubrzo ponovo susreo u kozlučkoj ambulanti.

Pravda još uvijek nije zadovoljena u slučaju moje porodice, te prijatelja i komšija iz Skočića i okoline. Svjedočio sam u Beogradu, a svjedočile su i tri djevojke, koje su zaštićene svjedokinje, a koje su Simini četnici zarobili i držali od 1992. do 1995. godine. Sedam pripadnika Siminih četnika prvobitno je osuđeno na zatvorsku kaznu od 70 godina, no žalili su se i Apelacioni sud u Beogradu ih je oslobodio. I ja sam se žalio na tu presudu, pa početkom novembra ponovo idem na sud“, izjavio je Zijad, pojašnjavajući da je tokom suđenja u Beogradu prepoznao Simu četnika, koji je umro u pritvoru prije nego što je dočekao prvostepenu presudu, a drugostepenom presudom svi su oslobođeni jer je ocijenjeno da se Zijad, koji je u trenutku izvršenja zločina bio osmogodišnjak, ne može sjećati detalja ubistava i ne može prepoznati izvršitelje.

Nakon svega što je preživio, Zijad ističe da nikoga ne može mrziti.

“Šta bi mi donijelo to da nekog mrzim? Da li bi mi to vratilo oca, majku, sestre, mog Sabriju? Ne bi. Pričajmo o boljem životu. Nikada nikog neću i ne mogu mrziti isključivo iz razloga jer se zove Dragan ili Mujo”, zaključuje Zijad.

(Kliker.info-AA)













30.09.2016.

USTAVNI SUD BiH: DEVETI JANUAR KAO DAN ENTITETA RS-a ZAKONSKI PRESTAJE VAŽITI !!!

USTAVNI SUD BiH: Deveti januar kao Dan RS-a zakonski prestaje važiti!


Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima apelacija u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.



USTAVNI SUD BiH: Deveti januar kao Dan RS-a zakonski prestaje važiti!

Ustavni sud BiH je na današnjoj sjednici utvrdio da Narodna skupština RS nije izvršila Odluku Ustavnog suda BiH broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine.

 

Shodno tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da odredba člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) prestaje važiti narednog dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

 

U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, rješenje će se dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i „Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine“.

 

Naime, između ostalog, Ustavni sud je konstatirao da je rok za izvršenje Odluke broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine Narodnoj skupštini Republike Srpske istekao 25. juna 2016. godine.

 

Ustavni sud je konstatirao da Narodna skupština Republike Srpske nije preduzela konkretne mjere u cilju izvršenja Odluke o dopustivosti i meritumu broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, odnosno da aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske, nisu rezultirale mjerama koje bi u konačnici dovele do usaglašavanja člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je to naloženo u predmetnoj odluci Ustavnog suda.

 

Osim toga, Ustavni sud zapaža da je Narodna skupština Republike Srpske 17. juna 2016. godine podnijela zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, o kojem je Ustavni sud odlučio na Plenarnoj sjednici održanoj 17. septembra 2016. godine.

 

Ustavni sud je zaključio da Narodna skupština Republike Srpske u svom zahtjevu za preispitivanje nije, u smislu člana 68. stav 1. Pravila Ustavnog suda, prezentirala nikakve nove činjenice koje bi mogle utjecati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u predmetnom slučaju. Zbog toga je Ustavni sud zaključio da ne postoje opravdani razlozi za usvajanje zahtjeva za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, te je taj zahtjev odbijen.

 

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, kao i na osnovu uvida u odluke Narodne skupštine Republike Srpske objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“, Ustavni sud je zaključio da Narodna skupština Republike Srpske nije u ostavljenom roku usaglasila član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

 

Ustavni sud podsjeća da je svojom Odlukom broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine odredio način i rok za izvršenje odluke. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

 

Također, prema članu 72. stav (1) Pravila Ustavnog suda, svako fizičko i pravno lice dužno je poštovati konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, a prema stavu (2) istog člana, svi organi vlasti su dužni u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Ustavnog suda.

 

Također, Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa članom 61. st. 4–6. Pravila Ustavnog suda, odlukom kojom utvrđuje nesaglasnost odredbi zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud može donosiocu zakona odrediti rok za usaglašavanje koji ne može biti duži od šest mjeseci, te će, ako se u ostavljenom roku ne otkloni utvrđena nesaglasnost, svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe zakona prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja te odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

 

S obzirom da Narodna skupština Republike Srpske nije izvršila konačnu i obavezujuću Odluku Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine u ostavljenom roku, Ustavni sud je na osnovu člana 57. stav (3), člana 61. st. (5) i (6) i člana 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda odlučio kako je navedeno.

 

Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima apelacija u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

/////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////


I SLUŽBENO POTVRĐENO: RS više nego dvostruko zaduženija od Federacije BiH!

I SLUŽBENO POTVRĐENO: RS više nego dvostruko zaduženija od ...


////////////////////////////////////
30.09.2016.

SVE DODIKOVE POLITIČKE TRANSFORMACIJE: OSAM GODINA ISKLjUČIVOST

Sve Dodikove političke transformacije: Osam godina isključivost



Image result for milorad dodik

Promjene ideološko-političkog identiteta možda su se još više očitovale u RS-u. U tome je prednjačio i prednjači SNSD Milorada Dodika: Miodrag Živanović

///////////////////////////////

Piše: Miodrag Živanović

U ovoj našoj maloj zemlji na kraju svijeta, decenijama se već politički odlučuje isključivo na etničkoj matrici. Dakako, na toj istoj matrici se i rađa, živi, pa i umire. Drugim riječima, taoci smo tog ekstremno suženog življenja samo na etnos, njegove mitove, simbole, raznorodne, manje ili više brutalne konstrukcije...

Pa, šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?

Politika je kratkog pamćenja, tako da vrijedi podsjetiti na nekoliko, po mom sudu bitnih, činjenica. Naravno, ovo podsjećanje će biti sasvim pojednostavljeno. Dakle, ponajprije, neposredno nakon ovdašnjeg rata (ili ratova) politički milje je bio profiliran tako što smo imali preko 100 (slovima: stotinu) političkih partija, ali su iza njih stajale svega dvije i po ideologije.

Prva je bila ideologija nacionalizma, a druga se očitovala kao jedna balkanska varijanta socijal-demokratije. Ono pola ideologije, pripadalo je bivšim komunistima.

Uz dominantnu opciju koju su tada nudile Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i SDS (Srpska demokratska stranka) kao i njihovi sateliti, postojale su i političke stranke drugačije ideološko-političke provenijencije: Socijaldemokratska partija (SDP), socijalisti, liberali iz Republike Srpske (RS) i Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nekoliko manjih političkih partija iz hrvatskog nacionalnog korpusa itd.

'Šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?': Miodrag Živanović

'Šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?': Miodrag Živanović


Pored toga, dosta snažan je bio i uticaj različitih oblika i institucija demokratske alternative, poput Foruma građana Tuzla, Helsinškog parlamenta građana iz Banjaluke, Igmanske inicijative, Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kao i Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine...

Postojao je i Građanski alternativni parlament BiH, te Alternativno ministarsko vijeće BiH (AMV). Ova potonja institucija, okupljala je predstavnike nekoliko političkih stranaka iz oba entiteta (SDP, SNSD, SLS RS i dr) kao i istaknute pojedince iz različitih područja društvenog rada i stvaranja.

Sa i bez etno prefiksa

Postojala je, dakle, ipak jedna šarolikost ideološko-političkih identiteta na javnoj sceni naše zemlje.

Ali, višegodišnje pogubno djelovanje dominacije isključivo etničke matrice, zasnovano na samozatvaranju u "svoje" etničke prostore, patološkom na strahu Jednih od Drugih, Drugih od Trećih, te na upravo palanačkom strahu od svega što je udaljeno i nepoznato - nagrizalo je i na kraju je potpuno razorilo kakvu takvu različitost, kako u politici tako i u društvu uopšte.

Političke partije su, unazad najmanje deset godina, podijeljene samo po pukom načelu etničke pripadnosti. One postoje i djeluju tek kao bošnjačke, srpske i hrvatske. Sve je apsolutno nivelirano, danas više nema ni nacionalista (jer, nacionalizam je postao prirodno stanje političke i ukupne društvene svijesti), ali nema ni socijal-demokrata, ni liberala, kao što nemamo ni rasista i fašista. Kao da nismo atraktivni čak ni za ove posljednje.

Riječ je o temeljnoj promjeni političkih identiteta u Bosni i Hercegovini. To se vidjelo, ponajprije, na političkim partijama i njihovim liderima. Neki su se personalno priključivali vodećim nacionalnim partijama, a ako su bili na čelu manjih stranaka, kolektivno su im prilazili.

Drugi su, pod okriljem svojih partija, u nazivu obično bez etno-prefiksa, vodili i vode uske nacionalne politike brutalnije i žešće nego oni kojima su te politike doista "izvorne".

Vrijedi pomenuti neke primjere. Recimo, neposredno prije prethodnih opštih izbora, tadašnji šef SDP BiH, drug Zlatko Lagumdžija, obznanio je da je njegova partija bošnjačka (!?).

Fahrudin Radončić i njegov Savez za bolju budućnost (SBB), mada često drugačije govore, suštinski je temeljna bošnjačka partija, koja nerijetko djeluje i kao desno krilo SDA.

Dvije vodeće partije u hrvatskom nacionalnom korpusu (HDZ i HDZ 1990) postoje i djeluju na istom fonu. Demokratska fronta (DF) Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima – uglavnom zahvaljujući dignitetu svog lidera – ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju. Da li je riječ o tome da ova partija pokušava djelovati koliko toliko povrh etničke matrice ili se radi o nečemu drugom, o tome se može tek nagađati.

Demokratska fronta Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima, ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju: Živanović

Demokratska fronta Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima, ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju: Živanović


Pragmatična transformacija Milorada Dodika

Promjene ideološko-političkog identiteta možda su se još više očitovale u Republici Srpskoj. U tome je prednjačio i prednjači Savez nezavisnih socijaldemkrata Milorada Dodika. Oni već osam godina vode jednu politiku isključivosti i na izbornim kampanjama i u medijima zastupaju tvrde nacionalističke teze.

Otkuda taj i takav zaokret? Otkuda to da se Dodik, od svojevremenog angažmana u demokratskoj alternativi BiH (on je, recimo, bio i jedan od ministara u ovdje pominjanom AMV BiH), od angažmana na povezivanju, ratom i drugim razlozima, pokidanih niti ovdašjeg života, transformisao u nešto sasvim drugo?

Naravno, teško je jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje. No, koliko znam, vjerovatno postoje najmanje dvije grupe razloga. Prvo, čini mi se da je Dodik – daleko prije drugih političara – nekim svojim posebnim čulom – uvidio da etničke politike postaju i da će postajati ovdje jedini produktivni vid političkog praxisa. I onda je počeo, sa svom svojom enormnom energijom, graditi upravo takvu praksu.

Dodik – daleko prije drugih političara – uvidio etničke politike kao jedini produktivni vid političkog praxisa

Dodik – daleko prije drugih političara – uvidio etničke politike kao jedini produktivni vid političkog praxisa


Vjerovatno na tragu sopstvene spoznaje da je politički prostor u ovdašnjem društvu apsolutno popunjen i da jednostavno nema prostora za one prethodne, pa ni za neke nove politike. Pored toga, jedan od bitnih spoljašnjih poticaja tome bile su i svojevremene rasprave o "aprilskom paketu", kada je Haris Silajdžić tražio praktično ukidanje Republike Srpske.

Znamo, kako se to sve skupa završilo. A takođe znamo i da Dodik – kada govorimo o ideološko-političkom identitetu – nije nacionalista, ali nije ni socijaldemokrata, nije ni liberal, nije ni staljinista... On nije ništa od toga. On je, zapravo, tehnolog vlasti.

Protokom vremena, ali i uistinu predanim radom, Dodik i njegovi saborci su skoro dovršili nivelaciju političkih snaga u Republici Srpskoj. U političkoj utakmici i pozicija i opozicija u ovom entitetu igraju samo ne jednu kartu: da pokažu ko je veći Srbin i ko je veći čuvar RS-a.

Pošto su i SDS, pa i Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, te Narodni demokratski savez Dragana Čavića, progutali taj mamac, moram korigovati nešto šta sam izrekao mnogo ranije: tada sam, naime, tvrdio da je SNSD ništa drugo do desno krilo SDS-a. Danas, vjerovatno, stvari stoje sasvim obrnuto: izgleda da je SDS i koalicija koju on predvodi – ništa drugo do desno krilo SNSD-a.

Kada se tome doda i skoro već završen proces nivelacije političkih identiteta i u Federaciji BiH, sa nešto drugačijim predznacima, čini mi se da ovoj našoj maloj zemlji na kraju svijeta, nije potrebna nikakva politika.

Jer, apsolutna nivelacija nekada različitih političkih identiteta, sve je moguće. Pa, čak i to da ćemo, naprimjer, u Parlamentarnoj skupštini BiH imati dva Doma naroda. Prvi će biti onaj koji će samo formalno biti predstavnički, a suštinski će imati bošnjačke, srpske i hrvatske klubove poslanika, dok će se drugi zvati Dom naroda – sa identičnom strukturom kao i prvi dom.

A onda nam, dakako, izbori i ne trebaju.

*** Miodrag Živanović je profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci

//////////////////////
////////////////////////////
30.09.2016.

ILEGALNI REFERENDUM U ENTITETU RS-a: MILORAD DODIK ANGAŽIRAO ADVOKATSKI TIM, TRAŽE ODGODU SASLUŠANjA

SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja!

Tužilaštvo BiH uputilo je Miloradu Dodiku poziv na saslušanje 3. oktobra u Sarajevu u svojstvu osumnjičenog u predmetu u vezi s referendumom u RS.


SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 1

SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 2
SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 3


U pozivu je navedeno da on treba da se javi u Sarajevo 3. oktobra u 11 sati, no Dodik je u više navrata  poručio da se ne osjeća odgovornim i krivim, ali da je spreman dati izjavu Tužilaštvu BiH u vezi s provođenjem referenduma u RS-u videolinkom ili u nekoj od pravosudnih institucija u RS-u, jer se u Sarajevu ne osjeća sigurnim.

 

U međuvremenu, Dodik je angažirao advokatski tim a prvi korak tog tima bio je zahtjev upućen Tužilaštvu BiH za odgodu saslušanja.

 

Nakon odluke Ustavnog suda BiH o zabrani referenduma, koja je konačna i obvezujuća, održani referendum u RS-u prestao je biti isključivo političko a postao je eminentno pravno pitanje.

 

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ranije je kazao da nakon odluke Ustavnog suda  Republika Srpska više nema pravnih lijekova kojima bi mogla pobijati odluku Ustavnog suda. Drugim riječima, odluka je konačna i obvezujuća i ni na koji način se ne može dovesti u pitanje.

 

A to, po prirodi stvari, znači da svako kršenje odluke Ustavnog suda BiH, povlači za sobom primjenu krivičnih sankcija.

 

Situacija je precizno opisana u 239. članu Krivičnog zakona BiH koji doslovno glasi:

 

„Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“

 

Pod udar propisanog člana Krivičnog zakona mogu doći svi koji prekrše odluku Ustavnog suda BiH, no prije svih to se odnosi na neposredne organizatore referenduma, među kojima su predsjednik RS-a, predsjednika Skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović te predsjednika Komisije za provođenje referenduma Siniša Karan.

 

Prema saznanjima Slobodne Bosne, Dodik je krajnje ozbiljno shvatio istragu Tužilaštva BiH pa svoju odbranu razvija u dva smjera - uz angažman advokatskog tima koji će se baviti pravnim aspektom referenduma, naložio je stranačkim kolegama da pokrenu potpisivanje peticije kojom se traži obustava postupka.

 

Tako su članovi SNSD-a jučer počeli potpisivati prijavu kojom će sami sebe prijaviti za učešće u organizaciji i provođenju referenduma o Danu Republike.

 

U prijavi piše da su kao saučesnici i saradnici predsjednika RS Milorada Dodika učestvovali u organizaciji i provođenju referenduma o Danu RS. U SNSD-u su kazali da će prijave, koje ispunjava i narod, biti poslate poštom Tužilaštvu BiH.

 

S.B.

////////////////////////////////

/////////////////////////

IVICA DAČIĆ: 'Referendum u Vojvodini je 'neozbiljna' stvar'

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for dacic i dodik na svadbi

IVICA DAČIĆ: "Referendum u Vojvodini je 'neozbiljna' stvar"

/////////////////////////

/////////////////////////

VinkoP12

Kardinal Puljić preporučuje Bosancima i Hercegovcima : U nedjelju ne glasajte za one kojima je koristoljublje važnije od čovjeka !

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić kazao je u Sarajevu da su svaki izbori, opći ili lokalni, šansa građanima da uzmu odgovornost u svoje ruke te izaberu odgovorne ljude. Dodao je


///////////////////////////
30.09.2016.

NENAD ČANAK: U KOLIKO JE REFERENDUM U ENTITETU RS-a LEGALAN ZA SRBIJU, HAJDE DA GA PROVEDEMO U VOJVODINI

ČANAK ODBRUSIO NIKOLIĆU: "Ukoliko je referendum u RS-u legalan, hajde da ga provedemo u Vojvodini"

Ako se takva praksa primjenjuje i hvali u susjednoj državi, LSV predlaže da ona bude uvedena i u Srbiji, rekao je Čanak i dodao da vjeruje da će Nikolić "s radošću dočekati" taj prijedlog.



Nenad Canak crop.jpg
/////////////////////////////




"Tvrdnjom da je referendum pokazao volju građana i da ne bi trebalo da ostane mrtvo slovo na papiru, Nikolić je još jednom Srbiju i njene građane osramotio i izložio ih riziku, pridružujući se svojim stavom najekstremnijim delovima našeg društva", ocijenio je Čanak u pisanoj izjavi.

 

On je poručio Nikoliću da, ako je legalne odluke najviših pravosudnih institucija jedne suverene države moguće rušiti na referendumima organizovanim na dijelu državne teritorije, onda LSV predlaže da slična praksa bude uvedena i u Srbiji.

 

"Predlažemo da se u Vojvodini raspiše referendum o tome da li građani prihvataju sramotnu odluku Ustavnog suda Srbije od pre dve godine, o ukidanju Statuta Vojvodine i o tome da Novi Sad ne može da bude naš glavni grad", kazao je Čanak.

 

Ako se takva praksa primjenjuje i hvali u susjednoj državi, LSV predlaže da ona bude uvedena i u Srbiji, rekao je Čanak i dodao da vjeruje da će Nikolić "s radošću dočekati" taj prijedlog.

 

On je dodao da LSV oštro osuđuje "ratnohuškačku retoriku Tomislava Nikolića", zbog toga što je susjedne i suverene države nazvao "srpskim zemljama".

 

"Naši susedi imaju svoja međunarodno priznata imena, a retorika o srpskim zemljama je bila deo ratne politike koju je Nikolić podržavao, u kojoj je učestvovao i koju ovakvim svojim izjavama ponovo priziva", rekao je Čanak.

 

S.B.

////////////////////////




29.09.2016.

VRIJEME JE ZA GRAĐANSKU BOSNU I HERCEGOVINU

IBRAHIM SPAHIĆ SA SEBILJA PORUČUJE: „Vrijeme je za građansku Bosnu i Hercegovinu“ (FOTO)

Predsjednik Građanske demokratske stranke (GDS) BiH Ibrahim Spahić pozvao je sve koji imaju pravo glasa da izađu na oktobarske izbore


IBRAHIM SPAHIĆ SA SEBILJA PORUČUJE: 'Vrijeme je za građansku Bosnu i Hercegovinu' (FOTO)

Novinarima je danas u Sarajevu kazao da svi građani trebaju izaći na izbore i da je njihov glas bitan te da ne smiju biti promatrači sa strane.

 

- Budite građanke i građani koji podržavaju izlazak na izbore svih stranaka i nezavisnih lista koje su spremne na suštinske promjene u politici razvoja u BiH - naveo je Spahić.

 

Poručio je da je vrijeme za građansku BiH, za izgradnju nove politike i novih odnosa na njenom putu u evroatlantske integracije.

 

- Vrijeme je za posao, snažne domaće i međunarodne investicije u privredu i poljoprivredu i IT tehnologije, obrazovanje koje je inovativno i kreativno i besplatno na svim nivoima, da bi bilo dostupno svima i pod jednakim uslovima - naglasio je Spahić.

 

Istakao je da će se GDS zalagati za siguran život i razvoj svih generacija u socijalnoj i pravednoj državi te ambijent u kojem će se moći ostvariti prava i slobode svakog državljanina BiH.

 

Osim toga, cilj će im biti općine koje će biti organizirane u skladu s najboljim standardima lokalne samouprave, središte ostvarivanja interesa civilnog društva i prvo mjesto za zaštitu zdravlja, svih društvenih, kulturnih, sportskih i drugih potreba stanovništva.

 

(Fena/SB)













29.09.2016.

IZBORI U BiH: ZA JEDNE 'BITI ILI NE BITI' ZA DRUGE 'GORE BITI NEĆE'

Izbori u BiH: Za jedne 'biti ili ne biti' za druge 'gore biti neće'


Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika BiH svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka.
Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika BiH svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka.
///////////////////////////////////

Na lokalnim izborima koji će u BiH biti održani u nedjelju učestvovaće 102 političke partije, 103 koalicije, preko 300 nezavisnih kandidata (pojedinačnih ili na zajedničkim listama). Povjerenje birača ukupno će tražiti 30.445 osoba, za funkcije načelnika i gradonačelnika, za opštinska i gradska vijeća (u Federaciji) za skupštine gradova i opština (Republika Srpska) te za Skupštinu Brčko Distrikta.

Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika Bosnu i Hercegovinu svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka. Da li je to odraz stvarnog pluralizma? Politički analitičar Adnan Huskić izdvaja ključni motiv za osvajanje glasova birača:

"Ulaskom u politiku ustvari se, manje-više, rješavaju određena egzistencijalna pitanja. Kroz politiku se može ostvariti onaj uticaj koji je nužan da bi sebi i onima oko sebe, recimo, moglo pomoći u finansijskom i svakom drugom smislu. Ustvari, više je razloga koji u principu omogućavaju ovakvu situaciju, ali definitivno nije odraz opšteg pluralizma u politici u Bosni i Hercegovini, tačnije – refleksija raznih uticaja koji postoje na tom nivou, a koji se onda poslije reflektuju u tome kako izgledaju općinska vijeća, ko su načelnici", navodi Huskić.

Nažalost, kaže, "mi uglavnom još uvijek imamo dominaciju onih standardnih političkih stranaka, standardnih političkih opcija i ovo što se dešava na lokalnom nivou su gotovo po pravilu samo vrlo interesantni incidenti, ali još uvijek samo incidenti".

Na bh. političkom nebu pojavile su se nove partije, nezavisni kandidati, zajedničke liste, s ambicioznim programima i originalnim nazivima.

Članovi koji su napustili Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Laktašima su osnovali novu stranku pod nazivom "Povratak otpisanih".

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće". Pripremili su i predstavili program za razliku od ostalih koji su sastavili plan želja, kaže Aleksandar Vidojević, nosilac liste za Skupštinu opštine.

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće"

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće"

"Mi smo odlučili da se suprotstavimo političkim partijama, da iznesemo neke svoje ideje, da pokušamo na neki nov način doći do birača. Nadamo se da smo u ovom periodu izborne kampanje u tome uspjeli. Rezultati izbora će pokazati koliko su se ljudima dopale naše ideje i koliko je uopšte društvo spremno za građanske inicijative i slično", kaže Vidojević.

"Nama je", dodaje, "važno da se 'prebrojimo', da vidimo koliko je ljudi spremno da podrži mlade, nezavisne ljude, u odnosu na one koji su poslušnici stranaka".

"Osmog augusta prvi smo predstavili program. Danas, dan - dva prije izbora, jedini smo koji su to uradili. Ostali su predstavljali neke liste želja i obećanja. Naš program ima 30 tačaka iz tri oblasti: ekonomskog razvoja, društvenih djelatnosti i zaštite životne sredine, koju mi smatramo podjednako važnom", navodi Vidojević.

"Sve je laž i prevara"

Predizborna kampanja je bila nezanimljiva, blaga pa i dosadna. Razlog je što vladajuće partije u Federaciji BiH i nemaju jaku opoziciju. Najbolji primjer je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, bez pravog oponenta, jer izgleda kao da je HDZ 1990 nestao sa političke scene.

U Republici Srpskoj situacija je drugačija. Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti". Brojni analitičari ocjenjuju da je organizovanje referenduma najjača karika kampanje stranke Milorada Dodika.

Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti".

Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti".

Propagandni materijali, slogani, poruke, uz nekoliko izuzetaka su - već viđeno.

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je svakako profesor Halid Hundur, koji pretenduje na mjesto načelnika Opštine Tešanj. On već treći put učestvuje na izborima, mijenjajući pristup biračima.

"U prošlim izborima predstavio sam se i plakatima i poklonima, kao što su sijalice na kojima je pisalo 'Neka bude svjetlo', pa onda šibice, na kojima je pisalo 'Kresni za Halida'. Pokazao sam jednoj konzervativnoj sredini kako se mogu izbori gledati na drugi način, pa možda i praviti parodija. Ove godine sam 9. septembra napravio roštilj za svoj grad. Tu noć sam, otprilike od devet do pola dva, radio za roštiljem i ko god je naišao imao je pravo da se počasti. Svaki puta ja osvojim otprilike oko 1.500 glasova, pored uništenih, pokradenih, nevažećih itd. Sada je moj slogan - Sve je laž i prevara, samo je Halid žito", ističe Hundur.

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je profesor Halid Hundur

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je profesor Halid Hundur

Na listama se nalaze i brojni umjetnici, glumci, pjevači, zabavljači… Političke partije koje su ih kandidovale računaju da će njihova popularnost donijeti glasove birača.

Analitičar Almir Terzić navodi kako je, analizom izbornih rezultata u prethodnim ciklusima, očigledno da javne ličnosti, pogotovo ako se radi o lokalnim zajednicama, utiču na dodjelu mandata.

"Međutim, njihovo kasnije učešće u političkom životu nije donijelo bilo kakva poboljšanja u segmentima iz kojih dolaze. I sada imate glumce i sportiste u parlamentima, ali je kultura u katastrofalnom stanju, a sportisti ne mogu otići na važna takmičenja, jer nema novca. To je još jedan apsurd u BiH - učešće takvih ljudi u političkom životu, ni profesiji ni građanima ništa ne donosi", ističe Terzić.

Građani Mostara, koji su posljednji put izašli na izbore 2008. godine ni u nedjelju neće imati priliku da iskažu svoju biračku volju.

Ustavni sud BiH je 2010. godine proglasio neustavnim pojedine članove Izbornog zakona, koje ni do danas nisu izmjenjene. Tako predsjednik državne komisije za izbore Ahmet Šantić, kao i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, neće imati priliku da u nedjelju iskažu svoju biračku volju.

///////////////////////////
/////////////////
29.09.2016.

MUHAREM BAZDULj: RAT I HIR

Muharem Bazdulj : Rat i hir

Septembar 29. 2016.

Bazdulj72

Poslije najmanje petnaestak godina u bh. javnom prostoru ponovo se priča o mogućnosti rata. To je novost koju vrijedi pokušati analizirati.Rat je svemu otac i svemu kralj, držao je onaj antički filozof koga su zvali Mračni, dok je nekih dvije hiljade godina kasnije stanoviti njemački vojni teoretičar poslovično ustvrdio da je rat nastavak politike drugim sredstvima.

Piše : Muharem Bazdulj (Oslobođenje)

Humanisti i pacifisti svih fela i dezena slažu se da je rat najveće zlo (uz muzičku podlogu Đorđa Balaševića “Samo da rata ne bude/ ludila među ljudima…”), a Jacques Prevert je, obraćajući se izvjesnoj Barbari glasom Radeta Šerbedžije, primijetio da je rat velika svinjarija.

Na Prevertovom tragu su posljednjih dana ispisani brojni društvenomrežasti lirski solilokviji u kojima su proklinjani neodgovorni političari i huškači, uz dirljiva podsjećanja da u ratu ginu sirotinja i sirotinjska djeca, dok se guzonje na vrijeme povuku na rezervne položaje duboko u (zapadno)evropskoj pozadini.

Sve je to divno i krasno, ali da vidimo najprije otkud odjednom ta priča o ratu.

Nije, naravno, samo rat nastavak politike drugim sredstvima, često je i politika nastavak rata drugim sredstvima. To je naročito tako ako se neki rat percipira kao nezavršen. Rat u Bosni i Hercegovini koji je na izvjestan način započeo još 1991. godine (slučaj sela Ravno), a rasplamsao se s proljeća 1992, okončan je, poznato je, Dejtonskim mirovnim sporazumom iz novembra 1995. Nijedna od “zaraćenih strana” nije ovim sporazumom ostvarila potpunu pobjedu niti je doživjela kompletan poraz.

Politika za koju se borila Armija RBiH težila je nezavisnoj i međunarodno priznatoj cjelovitoj Republici Bosni i Hercegovini po mjeri Bošnjaka i “bh. patriota” bez unutrašnjih podjela po etničkim linijama; prvi dio je ostvaren, drugi ne. Politika za koju se borila Vojska Republike Srpske težila je ili nezavisnosti etnički očišćene Republike Srpske ili ujedinjavanju “srpskih zemalja”. To se nije ostvarilo, ali je ovjerena široka formalna autonomija unutar BiH, čak sa elementima kvazidržavnosti. Politika za koju se borio HVO težila je ili “hrvatskom entitetu” ili pripajanju teritorija koje su smatrane hrvatskim Republici Hrvatskoj, a dobijena je “utješna nagrada” u vidu nekoliko hrvatskih kantona u entitetu kojim dominiraju Bošnjaci.

Mir u Bosni i Hercegovini posljedica je te krhke ravnoteže koja čini sve bivše zaraćene strane istovremeno zadovoljnim i nezadovoljnim. Mir, međutim, kao i rat ima svoju logiku. Ima mir i svoju inerciju i neće se dokinuti ako ravnoteža ne bude poništena. A ravnoteža može biti poništena samo ako bila koja od strana krene potpuno otvoreno i beskrupulozno u konačno ostvarivanje svojih ratnih ciljeva. Sve što se dešava posljednjih mjeseci, sve akcije koje su poduzeli Izetbegović, Dodik i Čović odigrane su s figom u džepu. Nijedan od njih nije spreman da započne rat. U tom smislu, oni komentatori koji govore o pukoj huškačkoj retorici imaju pravo. Međutim, to ne znači da situaciju treba shvatiti olako.

Prelaz na logiku rata nije uvijek posljedica racionalne odluke. Kao što u pjesmi “1000 godina” od Partibrejkersa “jedan poziv menja sve”, tako u logici rata i mira jedan incident mijenja sve. A za incident je dovoljan hir jedne budale, posebno ako je atmosfera ovako nezdrava. Nije da je u Bosni i Hercegovini proteklih godina manjkalo incidenata: od skrnavljenja grobalja i vjerskih objekata do ubistava vojnika, policajaca i povratnika. Zemlja je puna oružja i očajnika. Jedan incident može biti šibica koja će da zapali lomaču. Tu onda više nema racionalnosti. Umire logika mira i započinje logika rata.

S druge strane, širi okvir je ipak mnogo drugačiji nego početkom devedesetih. Hrvatska je članica NATO-a, a bilo kakav pravi rat u BiH bez upliva Hrvatske i Srbije je nezamisliv. U tom smislu, ovaj put bi rat u BiH bio mnogo veća prijetnja globalnom miru nego onaj od prije dvadeset i kusur godina. To je razlog zbog kojeg bi poslije eventualnog neželjenog incidenta takozvana međunarodna zajednica vjerovatno učinila sve da sukob ne eskalira.

No nije ni međunarodna zajednica što je nekad bila. Nova neuralgična tačka poslije Ukrajine i Sirije mogla bi da potpali i mnogo veću lomaču. Ne pominjem slučajno Ukrajinu i Siriju. Ima komentatora koji tamošnje sukobe nazivaju “proksi ratovima” između Amerike i Rusije. Uz očito oslanjanje Dodika na Putina te pomenuto hrvatsko članstvo u NATO-u, svaki ovdašnji rat pretvorio bi se i u proksi rat.

Zvanična bošnjačka politika je izrazito pronatovska, no u kontekstu Sirije ne bi se smjeli zaboraviti ni bošnjački elementi nadahnuti Islamskom državom Iraka i Levanta poznatijom kao ISIL. Bućkuriš je, dakle, dosta zapaljiv. Zbog svega toga mi se čini da prave frke ovdje neće biti bez eventualne globalne frke. Ishod predsjedničkih izbora u SAD-u i budući američki odnosi s Rusijom, odnosi Zapada sa Turskom, odnos snaga na “velikoj šahovskoj tabli” u bliskoj budućnosti će igrati veću ulogu u ključnim pitanjima rata i mira kod nas nego bilo koji potez lokalnih aktera.

U kontekstu globalne relaksacije, nema te budale koja će ovdje uspješno započeti pravi rat. Međutim, u kontekstu eventualnog rasta globalne napetosti, potrebni su lideri koji će spriječiti ponavljanje toliko puta viđenog scenarija da se naš svijet spremno uživi u ulogu jeftinijih pijuna revnih da ginu, jal za crne, jal za bijele, svejedno, samo ako je komšija za one druge

///////////////////////////////////

ADVOKAT DUŠKO TOMIĆ: Dodiku prijeti "crvena potjernica"

ADVOKAT DUŠKO TOMIĆ: Dodiku prijeti 'crvena potjernica'

 

Advokat Dušan Tomić kazao je za BN televiziju da je prvi ukazivao da će Goran Salihović otići sa mjesta glavnog tužioca Tužilaštva BiH, smatrajući da je kočio značajne predmete u toj bh. instituciji, "što se i dogodilo".

/////////////////////////////////////

Tomić tvrdi da u Tužilaštvu BiH postoji namjera da se nagode sa Salihovićem, tako što bi se, poslije disciplinskog postupka, na miru povukao, "kako ne bi bio krivično procesuiran".

 

"Za sada, Salihović, takvu varijantu ne prihvata, a šta će dalje da bude, vidjećemo", ističe Tomić.

Tomić uvjerava da u Tužilaštvu BiH neće patiti, ako se Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ne odazove pozivu za saslušanje, u svojstvu osumnjičenog, koji je dobio za 3. oktobar, jer bi, u tom slučaju, bila raspisana "crvena" međunarodna potjernica, koja bi sve zemlje članice Interpola obavezala da ga uhapse čim se pojavi na njihovoj teritoriji, uključujući i Srbiju.

 

"Nikome u Tužilaštvu BiH, siguran sam, ne pada na pamet da ide po Dodika i da se suočava sa dugim cijevima ispred mjesta gde boravi, kao da je vanredno stanje, a nije "de jure", ali je "de fakto" tako nešto na sceni u Banjaluci, naravno pod drugim izgovorom", ističe Tomić.

 

"Čudno je ljudima iz Tužilaštva što "prvi čovjek Republike Srpske poručuje da je "spreman na saradnju", ali da traži da bude saslušan samo u Republici Srpskoj. Od tog saslušanja u Republici Srpskoj nema ništa, jer su pred tim institucijama imali predmete i izašli kao slobodni ljudi, na kraju, i bivši premijeri Republike Srpske mr Gojko Kličković i dr Mladen Ivanić, bivši predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović, kao i Živko Budimir, predsjednik FBiH i drugi visoki funkcioneri entiteta i BiH. Nema razloga, ocjena je, da Dodik bude izuzet.

 

Tomić kaže da su "neki ozbiljni ljudi", boraveći u Banjaluci, kao i on, "vidjeli da su na sceni duge cijevi ispred prostora u kojima boravi Dodik, ocjenjujući da nema razloga ni za kakvu ni odbranu ni napad, već da, ako predsjednik Republike Srpske ne dođe u ponedjeljak u Tužilaštvo BiH, slijedi potjernica.

 

"Čak i ako ima državljanstvo Srbije, za Tužilaštvo BiH, ne bi bio problem, jer imaju dokumentaciju i mogli bi da insistiraju da taj predmet preuzme pravosuđe Srbije sa kojim pravosuđe BiH ima sasvim dobru saradnju", napominje Tomić.


///////////////////////////////////////////
28.09.2016.

GORAN SALIHOVIĆ NAKON SUSPENZIJE: "URADIĆU SVE DA SE SAZNA ISTINA"

SALIHOVIĆ NAKON SUSPENZIJE: "Uradiću sve da se sazna istina"

-U ovome svemu, nisam bitan ja kao Goran Salihović ili glavni tužitelj, radi se o zaštiti vladavine prava i sprječavanju pravosudno-državnog udara'', zaključio je suspendovani Salihović.



Image result for goran salihovic

Nakon odluke disciplinske komisije, koja u odluci navodi da nije cijenila dokaze niti bilo kakve relavantne činjenice, želim poručiti da ću uložiti žalbu na odluku, poručio je danas Goran Salihović komentirajući vijest o njegovoj suspenziji.

 

Građanima i javnosti poručujem da sam spreman na bilo kakav postupak pri UDT-u, jer sam siguran u ispravnost i zakonitost svojih odluka i tražim da se postupak vodi potpuno javno, kako bi se vidjela cijela montaža i konstrukcija, kazao je on.

 

''Važno je istaći da meni nije data mogućnost da se očitujem o navodima iz prijedloga za udaljenje, niti mi je to pravo omogućeno, kao ni uvid u dokaze, koje očigledno nije ni cijenila disciplinska komisija, kako to i navodi u svojoj odluci.Želim istaći da ću koristiti sva raspoloživa pravna sredstva da se sazna istina.

 

U ovome svemu, nisam bitan ja kao Goran Salihović ili glavni tužitelj, radi se o zaštiti vladavine prava i sprječavanju pravosudno-državnog udara'', zaključio je suspendovani Salihović.

 

Nešto ranije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je na vanrednoj, telefonskoj sjednici koja je održana 28. septembra 2016. godine donijelo odluku da će dužnost glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti glavnog tužioca Gorana Salihovića da obavlja tu funkciju.
















Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
33971103

Powered by Blogger.ba