Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

24.04.2015.

PREDSJEDAVANjE KOMITETOM VIJEĆA EVROPE NOVI ZAMAH ZA BiH

Predsjedavanje Komitetom Vijeća Evrope novi zamah za BiH


Image result for senad sepic foto
Senad Šepić

//////////////////////////////////////////////////

Završeno je proljetnje zasijedanje Vijeća Evrope. Razgovaralo se prije svega o krizi u Ukrajini i situaciji o Siriji, te odnosu prema ISIL-u. Bilo je riječi i o stanju migracija u Evropi i humanitarnoj katastrofi koja se proteklih dana dešava u Mediteranu. Na zasijedanju je prvi put učestvovala kompletna bosanskohercegovačka delegacija. Bosna i Hercegovina preuzima predsjedavanje Komitetom Vijeća Evrope od maja pa je razgovarano i o tim aktivnostima, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući bh. delegacije Senad Šepić.

RSE: Gospodine Šepiću, šta su osnovni zaključci proljetnog zasjedanja Vijeća Evrope?
 

Šepić: Ono što je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu jeste da smo ovaj put prvi put kompletirani kao delegacija, imamo izabrane članove i stalno rukovodstvo delegacije, a naš kolega, Mladen Bosić, predložen je i prvi dan ovog zasjedanja, ove sedmice, ovdje u Strazburu, izabran je za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope na mandat do kraja ove godine.

S obzirom na to da će Bosna i Hercegovina preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope od maja ove godine, na Birou je razgovarano i o tim aktivnostima. To je najvažnija i, rekao bih, najznačajnija vanjskopolitička aktivnost naše zemlje od Dejtona do danas. Tu ćemo pokazati koliko smo spremni biti pouzdan partner međunarodnoj zajednici i koliko ćemo se moći sutra kredibilno nositi kao partner i kao član Evropske unije. S druge strane, to je jedna dobra prilika za promociju i podršku Bosne i Hercegovine.

Najavljeni su komiteti i sjednice Biroa i stalnog Komiteta, koje će biti održane u Sarajevu 21. i 22. maja, tako da je u tom smislu razgovarano i o agendi koja će biti tokom narednog zasjedanja Vijeća Evrope, ovdje u Strazburu, u junu, gdje će ministar vanjskih poslova BiH tada u svojstvu predsjedavajućeg Komiteta govoriti na plenarnom zasjedanju. Takođe će se i naš predsjedavajući Predsjedništva, Mladen Ivanić obratiti poslanicima u plenarnom dijelu zasjedanja Parlamentarne skupštine. Dakle, u tom smislu je posebno akcentirana Bosna i Hercegovina. Osnovni zaključak je da smo mi s te strane spremni kao država da to uradimo, a u narednom periodu će biti na nama da pokažemo da mi to uistinu i jesmo.

RSE: Rekli ste da je bilo riječi o krizi u Ukrajini. Koliko se to može doticati Bosne i Hercegovine?
 

Šepić: Priča i stanje ove krize koja postoji u Ukrajini, ovdje u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope je aktuelna od samog njenog početka. Svaki put, kad imamo bilo koju vrstu, da li plenarnog zasjedanja ili bilo koju drugu vrstu zasjedanja naših radnih tijela ovdje u Vijeću Evrope, uvijek je ta tema aktuelna i uvijek o njoj imamo izvještaje, na neki način budemo upoznati koje je trenutno stanje u Ukrajini, i damo neke preporuke u kom pravcu možemo kao Vijeće Evrope, ali i pojedinačno, kao zemlje, djelovati u narednom periodu. Ovaj put smo imali samo prezentiranu informaciju u plenarnom dijelu, a generalni sekretar, u odgovorima poslanicima prezentirao je akcioni plan Vijeća Evrope za Ukrajinu, čiji je cilj posebna podrška političkim i ustavnim reformama koje se dešavaju u toj zemlji.

Kad je u pitanju odnos i stanje u Ukrajini prema Bosni i Hercegovini, u jednom globalnom smislu, on je značajan, jer vraća interes i fokus međunarodne zajednice na stanje u Bosni i Hercegovini. To je, vjerujem, bio jedan od razloga zašto smo 'lakše' dobili novi pristup Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

Od neki dan imamo i odluku ministara vanjskih poslova Evropske unije da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Dobijamo jedan novi evropski zamah u Bosni i Hercegovini i vjerujem da ćemo mi to znati iskoristiti na najbolji mogući način, u interesu svih nas.

RSE: Razgovarano je i o opasnostima od ISIL-a. Da li se govorilo o sprečavanju eventualnog odlaska ljudi iz Evrope na strana ratišta, prije svega u Siriju? Znamo da se i Bosna i Hercegovina suočava s tim problemom.
 

Šepić: Jedna od osnovnih stavki usvojene Rezolucije je upravo ta, da se pozivaju sve zemlje da spriječe odlazak na sirijska ratišta i uglavnom na ratišta gdje djeluje Islamska država. Skupština je konstatovala da se stanje, kad je u pitanju djelovanje Islamske države, pogoršava, s obzirom na to da je preko deset miliona ljudi najdirektnije ugroženo tim djelovanjem, bilo da su unutar Sirije raseljeni, bilo da su raseljeni u druge zemlje.

Nije posebno akcentirana nikakva priča u odnosu prema Balkanu. Činjenica da mi u Bosni i Hercegovini – a sve se zemlje suočavaju s ovim problemom, neko manje, neko više – imamo usvojen zakonski okvir koji sprečava odlazak naših državljana na strana ratišta. U tom smislu mogao bih reći da smo otišli korak dalje u odnosu na neke druge zemlje, koje sad nalaze načine kako da zakonski regulišu tu oblast i da spriječe odlazak svojih građana na strana ratišta.

RSE: Da li je eventualno bilo riječi o problemima oko neusvajanja izmjena krivičnog zakona u Bosni i Hercegovini?
 

Šepić: U plenarnim i direktnom dijelu zasjedanja nismo o tome govorili, ali ja sam, prilikom svojih susreta ovdje u Strazburu sa brojnim zvaničnicima Vijeća Evrope, zamoljen da nadležne institucije u BiH još jednom upozorim na teške posljedice koje bi po našu zemlju moglo imati neusvajanje paketa amandmana na Krivični zakon BiH.

Kao što je poznato, ovim bi zakonom Bosna i Hercegovina konačno trebala uskladiti svoj krivični zakon sa međunarodnim kriterijima u domenu sprečavanja finansiranja terorizma.

Moneyval je specijalizirano tijelo Vijeća Evrope za koordinaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, i oni su na svom zadnjem zasjedanju, koje je održano prije petnaestak dana, donijeli odluku o pokretanju procedure protiv Bosne i Hercegovine pred međunarodnim globalnim tijelom za nadgledanje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. I sad, ukoliko naša zemlja do sredine maja, kada je predviđena posjeta relevantnog tijela Moneyvala Bosni i Hercegovini, ne usvoji pomenute amandmane, u tom slučaju bi bile ispunjene sve pretpostavke da se već na narednom zasjedanju koje će ovo globalno tijelo imati u junu, da se otvori procedura za stavljanje naše zemlje na tzv. sivu, a odmah zatim i na crnu listu.

Ono što ovdje želim, kao šef delegacije Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope, posebno akcentirati jeste to da bi posljedice za našu zemlju i za sve naše građane mogle biti zaista veoma teške. U tom slučaju bi sve međunarodne finansijske transakcije koje idu prema BiH bile usporene i bile bi dodatno komplikovane i mnogo skuplje zbog dodatnih sigurnosnih provjera.

Ovo bi praktično pogodilo svakog građanina Bosne i Hercegovine koji ima bilo kakvu vrstu finansijskih transakcija sa građanima koji žive vani. Da pojednostavim, u tom slučaju bi desetine hiljada naših građana, koji svakog mjeseca primaju finansijsku podršku od bilo koga iz inostranstva, mogle doći u direktnu situaciju da se pomenute transakcije više ne mogu realizirati ili da će biti mnogo sporije, a s druge strane puno skuplje nego što je to bio slučaj sada. 

Nema posebne potrebe govoriti koliko bi to moglo pogoditi sve naše građane. To se odnosi na sve ljude koji žive u BiH. Zato je ovo još jedan apel, na naše institucije, koje u ovom momentu imaju obavezu da reaguju, a to je prvenstveno Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, da učine sve da se u narednih sedam do deset dana konačno dogovore ove izmjene koje su potrebne radi usklađivanja s međunarodnim propisima, da ne dovedemo naše građane i cijelu našu zemlju u situaciju koja nam prijeti.

//////////////////////////
////////////////////////////////////////
Senad Šepić

Predsjedavanje Komitetom Vijeća Evrope važno za BiH

Dobijamo jedan novi evropski zamah u Bosni i Hercegovini i vjerujem da ćemo mi to znati iskoristiti na najbolji mogući način, u interesu svih nas, kaže predsjedavajući bh. delegacije Senad Šepić Dalje/More

Samir Hodović

Video Skroman doprinos u borbi protiv slijeganja ramena

Da je nužno suočiti se sa prošlošću i reći primitivizmu NE svjestan je i Samir Hodović, muzičar iz Sarajeva. On je sa prijateljima prekrečio uvredljiv grafit 'Srbe na vrbe' koji je stajao na podzidu iznad saobraćajnice na prostoru sarajevske mjesne zajednice Vraca Dalje/More

Laureat Dževad Karahasan

Nagrada Karahasanu za pjesme o ljubavi u smrti

U Sarajevu je petak svečano uručena nagrada "Kočićevo pero" Zadužbine Petar Kočić Banjaluka - Beograd za proljeće 2015. godine bh. književniku Dževadu Karahasanu za knjigu "Kuća za umorne" Dalje/More

Salmonela, ilustracija

Potvrđeni rezultati: Salmonela uzrok trovanja djece

Kod većine hospitalizirane djece na Klinici za za infektivne bolesti Kliničkog centra u Sarajevu potvrđena je salmonela, potvrdila je Azra Dedajić, šefica press službe sarajevske bolnice Dalje/More

Konvertibilne marke, ilustrativna fotografija

Kamo dalje sa nelegalno stečenom imovinom?

Iako je jedan od uslova za reforme u BiH usvajanje seta antikorupcionih zakona, među kojima je i Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, u BiH ne postoji konsenzus za usvajanje ovog zakona Dalje/More

Karadžić tvrdi da je dobio šećernu bolest

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od svog Raspravnog vijeća zakazivanje statusne konferencije početkom lipnja ove godine kako bi suce izvijestio o svom navodno narušenom zdravstvenom stanju i dobivanju šećerne bolesti (dijabetesa).
Dalje/More

Svjedok poricao zločine svojih snaga u Ključu

Svjedok Borić je inače i sam 2004. godine ispitan od strane haške optužbe u svojstvu osumnjičenika za ratne zločine, a i ovaj put je suočen sa zločinima koji se stavljaju na teret njemu potčinjenim vojnicima.
Dalje/More

Kamo dalje sa nelegalno stečenom imovinom?

Iako je jedan od uslova za reforme u BiH usvajanje seta antikorupcionih zakona, među kojima je i Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, u BiH ne postoji konsenzus za usvajanje ovog zakona
Dalje/More

Hrana sa sevdahom

Na festivalu u Sarajevu od 22. do 25. travnja učestvuje oko pedeset izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja, na čijim štandovima je izložena bogata ponuda različitih proizvoda nastalih po tradicionalnoj domaćoj recepturi
Dalje/More

Sarajevo: U vrtićima 119 djece otrovano hranom

Prema posljednjim informacijama u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu javilo se 119 djece iz vrtića JU "Djeca Sarajeva" sa simptomima povišene tjelesne temperature, proljevom i povraćanjem
Dalje/More

Podrška UN za promociju suživota i različitosti u BiH

U Sarajevu je u srijedu ozvaničen projekat „Dijalog za budućnost“, čiji su kreatori Predsjedništvo BiH i predstavništvo UN u BiH. Dodijeljeno je 700.000 eura za 40 nevladinih organizacija iz oblasti kulture, obrazovanja i mladih
Dalje/More

Video Ratni cilj VRS-a: Obrana ili etničko čišćenje?

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Gruje Borića, ratnog zapovjednika 2. krajiškog korpusa VRS-a
Dalje/More

Hoće li Nikolić otići u Potočare?

Predsjednik Srbije očekuje odgovor od Izetbegovića na poziv da “zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja”. Takvu vrstu uslovljavanja u BiH smatraju pokušajem relativizacije
Dalje/More

Video Srednjoškolci iz Hadžića: Humanost urodila plodom

Vrijedni volonteri Srednjoškolskog centra Hadžići proteklih godinu dana vratili su osmijeh na lica mnogih siromašnih bh. građana. Njihova ideja da prikupljaju odjeću nekima je značila mnogo
Dalje/More

Suđenje Mladiću: Optuženik za Sanski Most poricao odgovornost

Basara je kao svjedok obrane generala Mladića, svjedočeći preko video-linka iz Beograda - skidao zapovjednu odgovornost s VRS-a za počinjene zločine i progon nesrpskog stanovništva, nakon čega ga je haško tužiteljstvo suočilo s optužbama za koje bi i sam trebao odgovarati pred sudom BiH
Dalje/More

Mladi Mostarci izvoze kozmetiku preko okeana

Da mladi ljudi u ogromnoj većini žele napustiti Bosnu i Hercegovinu i priliku za život potražiti negdje drugdje, poznato je već godinama. Međutim, ima i obrnutih primjera. Jedan takav slučaj zabilježili smo u Hercegovini
Dalje/More

Umjetnička galerija BiH: Klasici u "Školskom programu"

U nemogućnosti da izlaže djela iz bogatog fundusa u mjeri u kojoj bi željela, Umjetnička galerija BiH trudi se naći rješenja kako učiniti dostupnijim vrijedna djela iz depoa kroz manje izložbene projekte, a u cilju stavljanja Galerije u funkciju obrazovnog sistema
Dalje/More

Odblokiran sporazum sa EU: Nova šansa za BiH

Skoro sedam godina nakon potpisivanja, Vijeće EU u utorak je odobrilo stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Procjenjuje se da će konačno stupiti na snagu u junu 2015.
Dalje/More

Lažna ljevica odgovornija od desnice

“Mi nemamo ni desnicu - desnicu. To su populističke stranke i ovako su profiteri, stranke su - nacionalne ponajprije - profiteri i žive na lešinarenju ove države BiH”, kazao je Ivan Šarčević, sa Franjevačke teologije u Sarajevu
Dalje/More

Radnici bez prava: Lakoća davanja otkaza u BiH

Radnici u BIH suočavaju se sa brojnim problemima od stalnog straha hoće li zadržati posao, do ugovora koji poslodavcima omogućavaju da u svakom trenutku mogu da ih otpuste
Dalje/More

Ministri vanjskih poslova EU: Bez reformi nema podrške BiH

Implementacija seta reformskih mjera ključna je za napredovanje BiH na putu ka EU, jer bez toga neće biti ni podrške, jasno je stavljeno na znanje bh. čelnicima tokom sastanka sa ministrima vanjskih poslova EU
Dalje/More

Video Ispitano preko polovice svjedoka, Basara poricao što je napisao

Nakon deset dana pauze u Hagu se nastavilo suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, optuženom za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini (1992-1995)
Dalje/More

Kultura nikoga ne ograničava, njoj postavljaju granice

Mi to ne volimo isticati. Kultura nikome nije pravila granice, samo su se njoj pravile granice. Kultura je ona koja je ograničavana - i teritorijalno i nacionalno, a zadnjih godina pogotovo financijski, kaže za RSE Dragan Marjanović, organizator festivala Mostarsko proljeće
Dalje/More

Sjećanje na masakr u Trusini: Godine prolaze, tuga ostaje

I dvadeset druga. godišnjica zločina u selu Trusina u općini Konjic, protekla je uz tugu i bol porodica ubijenih civila hrvatske nacionalnosti i četiri pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali
Dalje/More

Spašavanje platana u Trebinju

Šesnaest platana, simbol Trebinja, imaju određenih zdravstvenih problema. Prema riječima stručnjaka, platane je napala gljiva koja izaziva truljenje ovog drveća. Pozvani su i njemački stručnjaci da utvrde stanje prije konačne odluke
Dalje/More

Kako su političke odluke blokirale izvoz mlijeka iz BiH u EU

BiH je na vrijeme uputila odgovor na koji način misli riješiti preostale neispunjene zahtjeve potrebne za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. Krajnji rok bio je 12. april. Proizvođači mlijeka u BiH nezadovoljni su, jer i dalje smatraju da politika ne radi dovoljno da bi se omogućio izvoz mlijeka
Dalje/More

Jozo Radoš: Nefunkcionalna BiH teško može očekivati napredak

Mislim da se naglasak mora stavljati paralelno, na manjinska prava i generalno prava građana, ali da se mora na neki način zagristi u taj kompleks međunacionalnih i međuentitetskih odnosa koji onemogućavaju funkcionalnost BiH hrvatski polsanik u EP Jozo Radoš
Dalje/More

Uličarski žargon zagadio prostor javne komunikacije

U bosanskohercegovačkom bermudskom trouglu politika-mediji-javnost, isparavaju čak i pojmovi tipa kultura i komunikacija, a kamoli još njihovo davno zaboravljeno pristajanje jednog uz drugi
Dalje/More

Smiraj za pet vlaseničkih žrtava

Na mezarju Rakita u Vlasenici ukopano je pet žrtava stradalih u ovom gradu 1992. godine. Najmlađa ukopana žrtva je sedmogodišnji Edis Hajdarević koji je stradao zajedno s ocem, bratom i sestrom dok su pokušavali pobjeći. Do sada je u mezarju Rakita ukopano 337 žrtava, a tijekom okupacije Vlasenice ubijeno je 2.643 Bošnjaka
Dalje/More

Nepoštivanje Ustavnog suda BiH nepoštivanje države

Deklaracija Skupštine RS kojom se unaprijed odbacuje odluka Ustavnog suda o Danu RS ima dalekosežni politički učinak, kaže u intevjuu za RSE profesor ustavnog prava Kasim Trnka
Dalje/More
Više tekstova

24.04.2015.

PONAVLJAČI ISTORIJE

Kurspahić: Ponavljači istorije


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
/////////////////////////////////

Čitajući ovih dana sa koliko se pomiješanih osjećanja na Balkanu gleda na simbolične korake u pravcu "istine i pomirenja", od uvažavanja do sumnjičenja, od pohvala za hrabrost do optužbi za izdaju, od poštovanja za makar i zakasnjelo poklonjenje žrtvama ratnih zlodjela do olakog zaključivanja kako je sve to sračunata politizacija i ubiranje jeftinih političkih poena, s novim uvažavanjem prisjećam se Napoleonove izreke kako je "istorija ona verzija prošlosti o kojoj su ljudi odlučili da se slažu". Sve ostalo je stvar vječnog sporenja i osporavanja sve do tragičnog ponavljanja istorije.

Brojni su povodi za ova razmišljanja u proteklih nedjelju-dvije.

Jedan je, posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Memorijalnom centru u Potočarima, gdje su pokopane žrtve genocida u Srebrenici od prije 20 godina: položio je vijenac i poklonio se ubijenima rekavši, prema medijskim izvještajima, kako "treba poštovati sve žrtve ali istinu o Srebrenici treba ispitati i detaljno istražiti".

Drugi: posjeta istaknutih srpskih zvaničnika, uključujući premijera Srbije Aleksandra Vučića i Dodika, spomen-obilježju žrtvama ustaških zlodjela u Jasenovcu u kojoj su pored opšteljudske poruke kako "žrtve u Jasenovcu ne smeju da razdvajaju buduće generacije", ipak, izbijale i sjenke politizacije u vidu zagovaranja verzije po kojoj to što se dešavalo u Jasenovcu na neki način objašnjava, ako ne i opravdava, ono što se događalo devedesetih, potcrtane poklikom "Živela Srpska! Živela Srbija! Živela sloboda!" kao da su žrtve Jasenovca na neki način pale i za Srpsku.

Samo koji dan nakon srpskih zvaničnika, Spomen-obilježje u Jasenovcu posjetila je i predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar - Kitarović koja je u knjigu utisaka napisala kako je ideologija koja je izazvala zločine mučenja i ubijanja u Jasenovcu moralno i pravno osuđena i kako je "ta politika bila volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", što na neki način daje nekakav "istorijski kontekst" koji bi trebalo da objasni - ako ne i relativizira - zlodjela u Jasenovcu koja su neodvojivi dio najmračnijeg poglavlja u istoriji čovječanstva: Holokausta.

Treći: Dodikove nevolje s pokušajem da u entitetskom parlamentu usvoji rezoluciju o genocidu nad Armenima prije sto godina prije nego što taj parlament usvoji takvu rezoluciju o genocidu u Srebrenici od prije 20 godina, nakon čega je Turska navodno uskratila dozvolu za prelijetanje aviona Republike Srpske kojim je Dodik želio da odleti na komemoraciju u Armeniji.

Detalj sa jednog nišana, PotočariDetalj sa jednog nišana, Potočari

Povodom Dodikove posjete Srebrenici, čak i bez obzira na moguće političke motive, skloniji sam poštovanju tog makar i samo početnog koraka nego njegovom automatskom osporavanju ili insistiranju da on okarakteriše zlodjela u Srebrenici kao genocid. Razlog?

To što je zločin u Srebrenici u više međunarodno pravosnažnih presuda temeljito dokumentovan i presuđen kao genocid i njegova istorijska kvalifikacija više ne zavisi od toga šta će o njemu izjavljivati Dodik ili pisati ovaj ili neki drugi autor. Pitanje je samo kada ćemo, kao ličnosti i kao društvo, dorasti istorijskoj odgovornosti prema vlastitoj djeci da ih podižemo u razumijevanju i uvažavanju kompleksne, i nipošto jednoznačne, istorije naših podneblja.

Iz te perspektive skloniji sam da pozdravim profesionalno gostoprimstvo koje je Dodiku ukazao srebrenički načelnik Ćamil Duraković nego da prihvatim kletve za izdaju koje mu upućuju iz ultrabošnjačkih krugova.

Put zasluženog univerzalnog poštovanja žrtava put je simboličnih malih koraka na koje niko nikoga ne treba prisiljavati i koji su dobrodošli samo kad su iskreni.

To je civilizacijski standard i okvir u kojem je jedino moguće promišljati i Jasenovac. Njegove žrtve zaslužuju samo bespogovorno poštovanje i poklonjenje, bez uvećavanja ili umanjivanja njihovog broja i bez traženja "razloga" njihovog progona i ubijanja.

Iz sasvim ličnog iskustva, ne mogu da razumijem ni prihvatim ni tvrdnje današnjih političkih vlasnika i tumača istorije koji ponavljaju kako je za "bivšeg režima" sistematski potiskivana ili čak zabranjivana "istina o Jasenovcu".

Ne znam u koje su škole oni išli, ali ja sam u toku osmogodišnjeg i gimnazijskog školovanja - od prvih pet razreda u Rovinju u partizanskoj Istri preko Ljubije i Sanskog Mosta - išao na ekskurzije i u Jasenovac, i slušao sjećanja rijetkih preživjelih; i u Kragujevac gdje su nacisti 1941. izveli masovno pogubljenje gotovo 2.800 muškaraca i dječaka - i gdje je "umrla mučeničkom smrću četa đaka u jednom danu" - i poprišta neprijateljskih ofanziva na Kozari, Sutjesci i Neretvi; rođen sam tamo gdje i savremena Bosna i Hercegovine, u Mrkonjić-Gradu, i živio u avnojskom Jajcu; i ništa od toga što sam naučio nije mi ostavilo osjećaj mržnje prema bilo kome ni opravdanja za bilo kakva buduća zlodjela kao ona iz devedesetih.

/////////////////////
///////////////////////////////
///////////////////////////////////
//////////////////////////////

Video Zabranjuje se

Prošlogodišnje poplave na područiju Banjaluke aktivirale su brojna klizišta, a mnoga domaćinstva i dalje su ugrožena. Jedanaest porodica dobilo je nalog da se iseli iz svojih domova, ali do danas ih nisu napustili, jer nemaju kuda.

//////////////////////////////////////

 

Video "Perspektiva": Treća epizoda - Sarajevo i Istočno Sarajevo

RSE u saradnji sa National Endowment for Democracy emituje TV serijal o omladini i najosjetljivijim društvenim temama na Balkanu
24.04.2015.

EVROPA OBEĆALA NOVAC; BiH KANDIDIRALA PET PROJEKATA

EVROPA OBEĆALA NOVAC: BiH kandidirala pet projekata od regionalnog značaja

Na samitu „zapadnobalkanske šestorke“, koji je održan u utorak u Briselu, Bosna i Hercegovina kandidovala je pet saobraćajnih projekata koji su prihvaćeni od strane EU, a među njima je i autoput od Gradiške preko Banjaluke do Travnika, pišu banjaaličke Nezavisne novine.


Image result for eu foto

To praktično znači da bi Banjaluka bila povezana sa Sarajevom s obzirom na to da bi se ovaj put naslanjao na autoput koji prolazi u neposrednoj blizini.

 

Pored toga, od strane EU, koja se obavezala da će dati tehničku i stručnu pomoć i obezbijediti oko milijardu evra za izradu projektne dokumentacije u svih šest zapadnobalkanskih zemlja, od strane BiH prihvaćeni su i projekti na koridoru 5c, zatim željeznička pruga Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina. EU je spremna i da pomogne u sanaciji plovnog puta rijeke Save, odnosno proširivanje luka u Brčkom i Šamcu, a kada je riječ o vazdušnom saobraćaju od strane BiH je prihvaćen projekat sanacije i modernizacije Aerodroma Sarajevo.

 

Inače, sastanak premijera Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Srbije i Kosova nastavak je konferencije o zapadnom Balkanu, održane u ljeto prošle godine u Berlinu. Premijeri su u utorak postigli punu saglasnost u vezi sa saobraćajnom mrežom zapadnog Balkana, koja bi do 2030. godine trebalo u potpunosti da bude integrisana sa saobraćajnom mrežom EU.

 

„Kriterijumi koji važe za sve zemlje zapadnog Balkana su da saobraćajnice, putne, željezničke, plovne ili vazdušne, moraju povezivati glavne gradove, glavne ekonomske centre i glavne luke u zemljama zapadnog Balkana i u tom smislu naši projekti su potpuno zadovoljili“, rekao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

 

On je rekao da se EU obavezala da će obezbijediti oko milijardu evra za finansiranje projekata, uglavnom projektne dokumentacije, dok će od strane drugih investitora, uključujući i zapadnobalkanske zemlje, biti potrebno još oko deset milijardi evra.

 

„Osnovni kriterijum je da svi projekti moraju biti završeni do 2030. godine. Prvi presjek stanja će biti 2023. godine, kada će se znati u kojoj su fazi projekti i da li u potpunosti ispunjavaju kireterijume za nastavak finansiranja“, rekao je juče Zvizdić, dodajući da će se veoma brzo krenuti u realizaciju tih projekata.

 

Sljedeći samit „zapadnobalkanske šestorke“ biće održan 27. avgusta u Beču, gdje će biti riječi o konkretnim analizama pojedinačnih investicionih projekata koji su usvojeni u utorak. Takođe, u Beču bi se mogla otvoriti priča o energetskom povezivanju zemalja zapadnog Balkana i integrisanju te mreže u EU.

 

Preduslov da se BiH ozbiljnije uključi u ovaj proces jeste da, prije svega, usvoji sektorske strategije, u konkretnom slučaju strategiju transporta s akcionim planovima, a sve s ciljem da pristupi pojedinim IPA fondovima.

 

Predstavnici vlasti BiH juče su istakli da je na sastanku u Briselu postignut još jedan značajan uspjeh bh. delegacije, a to je da u širu mrežu autoputeva uđe i jadransko-jonski autoput tj. trasa koja bi od Podgorice, preko Hercegovine prolazila kroz BiH u dužini od oko 110 kilometara.

 

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH juče je rekao da tek slijede razgovori s Hrvatskom o toj dionici s obzirom na to da je planirano da ona ide duž cijele jadranske obale.

„Trasa kroz BiH je mnogo prihvatljivija i to smo obrazložili s veoma detaljnim ekonomskim i prostornim dokumentima. Vjerujemo da će Hrvatska imati razumijevanje“, rekao je juče Zvizdić.

 

Projekti

 

Putevi

Šamac – Doboj – Sarajevo – Mostar – Bijača

Gradiška – Banjaluka – Lašva – Travnik

Tirana – Elabasen – Struga – Tetovo – Skoplje – Deve Bair (Bugarska)

Batrovci – Beograd – Niš – Skoplje – Bogorodica (Grčka)

Subotica – Novi Sad – Beograd

Niš – Gradina (Bugarska)

Debeli Brijeg (Hrvatska) – Bar

Podgorica – Drač – Fier – Tepelena – Cafe Bote (Grčka)

Vršac – Beograd – Podgorica – Bar

Priština – Skoplje

Lješ – Priština

 

Pruga

Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina

Skoplje – Deva Bair (Bugarska)

Šid – Beograd – Niš – Skoplje – Đevđelija (Grčka)

Kelebija (Mađarska) – Novi Sad – Beograd

Niš – Dimitrovgrad (Bugarska)

Podgorica – Drač/Tirana

Vršac – Beograd – Podgorica – Bar

Kruševac – Kraljevo – Priština – Skoplje

 

Vodeni putevi (rekonstrukcija luka)

Šamac

Brčko

Novi Sad

Beograd

Morske luke

Drač

Bar

 

Unutrašnji putevi

Dunav: Bačka Palanka – Ram (rijeka Nerar) – rijeka Timok

Sava: Sisak – Beograd

Tisa: granica Mađarske – Dunav

 

Aerodromi (rekonstrukcija i modernizacija)

Sarajevo, Tirana, Priština, Podgorica, Skoplje, Beograd

/////////////////////////////
////////////////////////////

Intervjui

Dino Šaran : “Mi smo ovdje samo jedna mala i sasvim nebitna vukojebina

Igor Štiks: Partije lenjinskog tipa nam više ne trebaju



///////////////////////////////

Otac Milorad, majka Željka i njihova djeca

Sa Miloradom Dodikom smo, ima već decenija i po, dobili pravoga pravcatoga oca nacije i velikoga staratelja srpskoga roda - s lijevu stranu Drine. Sa Željkom Cvijanović koja ...
//////////////////////////////

Srećan Dan planete: Čovek koji je sadio drveće

U januaru 1970. američki senator i ekološki aktivista Gaylord Nelson odlučuje da se nacionalna obuka o životnoj sredini zove Dan Zemlje ..

//////////////////////////

Vojislav Despotov

Kraj srpskog carstva

///////////////////////////////

Pisati je teže nego orati
/////////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

Jacques Biederer: Prađedovi erotske scene

Seks prodaje. Obnaženi ženski i muški modeli pozivaju nas da kupimo i posedujemo još od daleke 1800. godine. Čini se da su dedovi i pradedovi bili daleko slobodniji po pitanju ...

//////////////////////////////

Zvala se sasvim obično: Kama Sutra

Kama Sutra je indijski tekst o pravilima seksualnosti, odnosno užitka (kama znači seksualni ili emotivni užitak, a sutra jesu pravila ili zakoni), a sastavio ga je, u četvrtom veku pre nove ere, indijski ...
///////////////////////////

Vijetnam: Ruke u ratu
/////////////////////////////////

svetislav basara: Pohvala knjazu Milošu

Knjaz Miloš je imao dosta mana, ali ni u vrlinama, naročito državotvoračkim, nije oskudevao, a glavna mu je vrlina bila realističnost u procenjivanju "svetske politike" i nesklonost ...

///////////////////////////////////

Pavle Pavlović: Sredozemno groblje ljudskosti

Prije dvadesetak godina bio bi to sukob Bosanca s Bosancem, a danas okršaj s Makedoncem. Sudario bih se s istim čovjekom što je davno pokazao svoje pravo lice. Onda kada ...
/////////////////////////////////

dragoljub stanković

Ne ništa nas neće spasiti

Filmovi prodati u sapunici

Dramatična licitacija kulturnog blaga

////////////////////////

Kad se pobune divlje zvijeri iz Pionirske doline
///////////////////////////

Šumski plan razvoja: Kako se bogate tajkuni

Sve studije govore da, osim poreskog sistema, postojeći sistem izdavanja dozvola i odobrenja za stambenu izgradnju predstavlja najveću kočnicu stranim investicijama. Zbog komplikovanih procedura, stranih ulaganja nema ili ih je ...

///////////////////////////////////

Dežulović: Kad bi u BiH trebao biti Dan državnosti?

Nije riječ ni o osposobljenosti medicinskih stručnjaka, jer u Bosni i Hercegovini ima doktora koji to rade jednako dobro kao u Nici ili Zagrebu: ovdje je, naime, riječ o najjednostavnijoj dobroj volji, istoj onoj dobroj volji kojom ćete, ubacujući cenera ...
////////////////////////////////
Evropa je na Hitlerovoj strani

Milorad Vučelić

Evropa je na Hitlerovoj strani

Današnja državna vođstva zapadnog sveta pokazala su se kao nedostojna i nezahvalna kupljevina potpuno zaslepljena svim onim što je svet i uvelo u Drugi svetski rat. Svojim postupcima, oni su ...

Marko Tanasković

Vodič za homofobni život

Slučaj Dolčea i Gabane odličan je primer selektivne medijske odbrane prava na slobodno mišljenje i izražavanje, ali i dobar pokazatelj licemerja navodno progresivnnih boraca za ljudska i gej prava kojima ...

Stanija Dobrojević

Poklanjala si, al' si krala

Moja mladost ne dozvoljava da pamet dođe u prvi plan. Sada dominira fizički izgled i to je tako…

Slobodan Reljić

Papa hoće da nas unijati

Lično papa nas je pozvao u Uniju. Papska se ne odbija. E, za to vredi ući i u jedan sveti rat. I da se ispravi ona fatalna greška Svetog Save. ...

Nikita Mihalkov

Ja sećanje sejem, Mekdonalds mi niče

Radio sam dva filma o propadanju sela, napuštenim njivama, a seljaci su se javljali i pitali kako da ih obnove kada ne mogu da prodaju svoje proizvode. Tako je moj ...

Nenad Kecmanović

Srećom, imali smo haubice

Iako su građanski rat u BiH, Srbima nametnuli što Muslimani (majorizacijom), što Hrvati (dvostrukom igrom), što međunarodna zajednica (ignorisanjem njihovih prava i interesa), rasprostranjeno je mišljenje da je srpska strana ...

Rajko Vasić

Nož, žica, Real Madrid

Fudbaler Atletiko Madrida, na čijem sam stadionu postigao svoj jedini gol u zemljama Lige Petice, rekao je novinarima, poslije utakmice protiv Real Madrida, da ovakvu utakmicu ne može da sudi ...
/////////////////////////////////

Braća Karamazovi: Krupne greške u krimiću
/////////////////////////////

Samiti doprinose povezivanju i pomirenju

Evropski komesar za proširenje Johanes Han ocenio je da susreti "zapadnobalkanske šestorke" doprinose boljem međusobnom povezivanju, a time i integraciji pojedinačnih zemalja ..

///////////////////////////
gonoreja naše duhovnosti

Blagodatni oganj stigao na mokru goru

Kad je nedavno, baš na Uskrs, u Srbiju iz dalekog ali prijateljskog Jerusalima stigao famozni blagodatni oganj, ovdašnja klerikalizovana javnost se živo uprepodobila kao da se bezmalo svetsko čudo sručilo ...

/////////////////////////////////////

nenad živanović: navijači, plamen pravoslavlja

Pre samo dve sedmice na ovim smo e-stranicama medicinski obrađivali izvesnog Nenada Živanovića, inače profesora Univerziteta u Nišu(!), kao najnoviju zvezdu Krigerovog štampanog đubreta, Večernjih ...
//////////////////////

Dragoljub Mićunović

Zloupotreba dosijea

čedomir petrović

Ponovno ubijanje radnika RTS

///////////////////////////////

R. P. Nogo i drugi vejači ovejane suštine

e-novine.com - R. P. Nogo i drugi vejači ovejane suštine


///////////////////////////////////////////

image

Sjećanja na pisce: Bora Stanković (6)

Pisati je teže nego orati

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (11)

Demontiranje srpske književne laži

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (10)

Kako prepoznati pisca

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (9)

Sve je tako pusto, samo revolucije nema

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (8)

Čovek koji je ubio materiju

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (7)

Laža socijalizma i Paralaža nacionalizma

////////////////////////////////////

image

Epitaf životu kakav bi triba bit, i kakav je jedan put i bija

Smij kao fetiš i oda jubavi

image

Esej o Fjodoru Mihajloviču Dostojevskom (6)

Braća Karamazovi: Krupne greške u krimiću

image

Iz novog rukopisa

Ne ništa nas neće spasiti

image

Obećao sam narodu Veliku Srbiju

Osvajačev nokturno

image

Knjiga je pala uspravno na koren mog nosa

Kraj srpskog carstva

image

Esej o Fjodoru Mihajloviču Dostojevskom (5)

Veličanstvena glupost sa bljescima genijalnosti

22.04.2015.

HOĆE LI TOMISLAV NIKOLIĆ OTIĆI U POTOČARE?

Hoće li Nikolić otići u Potočare?



Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić

///////////////////////////////////////////////////

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić najavio je kako će prihvatiti poziv člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i doći u zvaničnu posjetu BiH.

Ipak, Nikolić se nije izjasnio hoće li doći u Srebrenicu na obilježavanje godišnjice genocida. Umjesto toga, bar kako je za jedan beogradski list naveo njegov savjetnik, predsjednik Srbije očekuje odgovor od Izetbegovića na poziv da “zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja”.

Takvu vrstu uslovljavanja Nikolića, koji dolazi samo dva mjeseca prije obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, u BiH smatraju pokušajem relativizacije, tim prije što je spreman odati počast Jermenima, a ne žrtvama koje su stradale velikim dijelom i zbog politike koju je provodila Srbija u to doba.

Otići u grad Jemen, a ne doći u Srebrenicu koja je oko 150 km daleko od Beograda, vrhunac je političke nezrelosti, smatra profesor Esad Bajtal, autor knjige “Zločini i laži Miloševićeve kriptopolitike".

“To što on relativizira i još uvijek se premišlja da li da ode ili ne ode na najveće stratište nakon drugog svjetskog rata u Evropi samo po sebi govori.” , navodi Bajtal. Pri tome, kaže, treba razlučiti srpsku i srbijansku politiku, tim prije što se sada one razlikuju. Nikolić je, podsjeća Bajtal, svojevremeno govorio kako “Bosnu i Hercegovinu ne diramo, Srpsku ne damo”, što pokazuje da on sebi daje isuviše prava da zadire u tuđu državu. 

Treba, dodaje Bajtal, presjeći jednom petljanje u unutrašnje stvari BiH, ali i unutar zemlje sve izvesti na čistac.

Esad BajtalEsad Bajtal

“Ne možete vi sa etnopolitikama uraditi nešto dobro u ovakvoj zemlji kakva je BiH. A s druge strane da bi to prestalo neko bi zaista od tih koji nam se stalno petljaju u unutrašnje odnose morao steći dovoljno građanske i političke hrabrosti, obrnuti ćurak i početi se ponašati brantovski. Također, ako govorimo iznutra, zašto Izetbegović ne bi otišao na svako moguće stratište koje je počinjeno u moje ili vaše ime? Ja nisam nikome dao dozvolu da čini zločine.“, kaže Bajtal uz napomenu da ako BiH hoće da živi normalno onda se sve političke elite moraju postaviti tako da vlastitim primjerom pozovu građane da se uzajamno počnu drugačije gledati i ophoditi.

Odnos uslovljavanja predstavlja banalizaciju zločina, jer genocid u Srebrenici je potvrđen, pred najvišom instancom međunarodnog prava, kao i uloga Srbije koja je „prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila masakr u Srebrenici“, smatra predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević. U priznavanju zločina, kaže, nema ali.

“Pravo suočavanje je ono kada oni u čije ime je počinjen zločin kažu jeste, to je bio genocid, u naše ime je to počinjeno i mi to više nećemo raditi. Niko nikoga ne treba uslovljavati. “ 

Za čovjeka koji se, mada nije priznao genocid, ipak javno izvinio za zločin koji je počinjen u ime Srbije ili srpskog naroda, Nikolić uslovljavanjem pokušava relativizirati zločine, bez istinske namjere za pomirenje, kaže direktor Istraživačko dokumentacionog centra Mirsad Tokača.

Mirsad TokačaMirsad Tokača

“Sve što se događalo na prostoru entitea Republika Srpska je rezultat jednog plana koji je bjelodano dokazan na Tribunalu i Međunarodnom sudu pravde. Svi ti pokušaji da se pod firmom pomirenja zaboravi šta se desilo ili da se mi odreknemo kolektivnog sjećanja u interesu nekog lažnog pomirenja nisu dobrodošli. Takvu vrstu pomirenja ja nikada neću prihvatiti. Naravno, priznaću svaki zločin koji se desio na području RBiH, ali bilo koju vrstu relativizacije, izjednačavanja, a pogotovo kada dolaze ljudi koji su svojevremeno čak i negirali zločine i genocid je posebno interesantan i posebno težak. Ja očekujem prije svega da oni kažu da, to se desilo, tu odgovornost prihvatamo i hajdemo onda dalje”, smatra Tokača.

Zaštitnici ljudskih prava, oni koji istražuju i dokumentuju zločine, te oni koji analiziraju politiku devedesetih koja je dovela do najkjrvavijih zločina, u uslovaljavanju ne vide istinsku želju za katarzom. Obići mjesta stradanja je jedno, dok je drugo zaista i prihvatiti šta se, u čije ime, s kojim planom i pod kakvom političkom palicom dogodilo. 

////////////////////////
////////////////////////////////
Tomislav Nikolić

Hoće li Nikolić otići u Potočare?

Predsjednik Srbije očekuje odgovor od Izetbegovića na poziv da “zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja”. Takvu vrstu uslovljavanja u BiH smatraju pokušajem relativizacije Dalje/More


Komesar za proširenje EU Johannes Hahn (L) i Denis Zvizdić (D), predsjedavajući Vijeća ministara BiH nakon razgovora u Briselu 21. aprila 2015.

Odblokiran sporazum sa EU: Nova šansa za BiH

Skoro sedam godina nakon potpisivanja, Vijeće EU u utorak je odobrilo stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Procjenjuje se da će konačno stupiti na snagu u junu 2015. Dalje/More

Video Srednjoškolci iz Hadžića: Humanost urodila plodom

Vrijedni volonteri Srednjoškolskog centra Hadžići proteklih godinu dana vratili su osmijeh na lica mnogih siromašnih bh. građana. Njihova ideja da prikupljaju odjeću nekima je značila mnogo Dalje/More

Djela Mice Todorović

Umjetnička galerija BiH: Klasici u "Školskom programu"

U nemogućnosti da izlaže djela iz bogatog fundusa u mjeri u kojoj bi željela, Umjetnička galerija BiH trudi se naći rješenja kako učiniti dostupnijim vrijedna djela iz depoa kroz manje izložbene projekte, a u cilju stavljanja Galerije u funkciju obrazovnog sistema Dalje/More

Ogledna farma udruženja "nešto više"

Mladi Mostarci izvoze kozmetiku preko okeana

Da mladi ljudi u ogromnoj većini žele napustiti Bosnu i Hercegovinu i priliku za život potražiti negdje drugdje, poznato je već godinama. Međutim, ima i obrnutih primjera. Jedan takav slučaj zabilježili smo u Hercegovini Dalje/More

Odblokiran sporazum sa EU: Nova šansa za BiH

Skoro sedam godina nakon potpisivanja, Vijeće EU u utorak je odobrilo stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Procjenjuje se da će konačno stupiti na snagu u junu 2015.
Dalje/More

Lažna ljevica odgovornija od desnice

“Mi nemamo ni desnicu - desnicu. To su populističke stranke i ovako su profiteri, stranke su - nacionalne ponajprije - profiteri i žive na lešinarenju ove države BiH”, kazao je Ivan Šarčević, sa Franjevačke teologije u Sarajevu
Dalje/More

Radnici bez prava: Lakoća davanja otkaza u BiH

Radnici u BIH suočavaju se sa brojnim problemima od stalnog straha hoće li zadržati posao, do ugovora koji poslodavcima omogućavaju da u svakom trenutku mogu da ih otpuste
Dalje/More

Ministri vanjskih poslova EU: Bez reformi nema podrške BiH

Implementacija seta reformskih mjera ključna je za napredovanje BiH na putu ka EU, jer bez toga neće biti ni podrške, jasno je stavljeno na znanje bh. čelnicima tokom sastanka sa ministrima vanjskih poslova EU
Dalje/More

Video Ispitano preko polovice svjedoka, Basara poricao što je napisao

Nakon deset dana pauze u Hagu se nastavilo suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, optuženom za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini (1992-1995)
Dalje/More

Kultura nikoga ne ograničava, njoj postavljaju granice

Mi to ne volimo isticati. Kultura nikome nije pravila granice, samo su se njoj pravile granice. Kultura je ona koja je ograničavana - i teritorijalno i nacionalno, a zadnjih godina pogotovo financijski, kaže za RSE Dragan Marjanović, organizator festivala Mostarsko proljeće
Dalje/More

Sjećanje na masakr u Trusini: Godine prolaze, tuga ostaje

I dvadeset druga. godišnjica zločina u selu Trusina u općini Konjic, protekla je uz tugu i bol porodica ubijenih civila hrvatske nacionalnosti i četiri pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali
Dalje/More

Spašavanje platana u Trebinju

Šesnaest platana, simbol Trebinja, imaju određenih zdravstvenih problema. Prema riječima stručnjaka, platane je napala gljiva koja izaziva truljenje ovog drveća. Pozvani su i njemački stručnjaci da utvrde stanje prije konačne odluke
Dalje/More

Kako su političke odluke blokirale izvoz mlijeka iz BiH u EU

BiH je na vrijeme uputila odgovor na koji način misli riješiti preostale neispunjene zahtjeve potrebne za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. Krajnji rok bio je 12. april. Proizvođači mlijeka u BiH nezadovoljni su, jer i dalje smatraju da politika ne radi dovoljno da bi se omogućio izvoz mlijeka
Dalje/More

Jozo Radoš: Nefunkcionalna BiH teško može očekivati napredak

Mislim da se naglasak mora stavljati paralelno, na manjinska prava i generalno prava građana, ali da se mora na neki način zagristi u taj kompleks međunacionalnih i međuentitetskih odnosa koji onemogućavaju funkcionalnost BiH hrvatski polsanik u EP Jozo Radoš
Dalje/More

Uličarski žargon zagadio prostor javne komunikacije

U bosanskohercegovačkom bermudskom trouglu politika-mediji-javnost, isparavaju čak i pojmovi tipa kultura i komunikacija, a kamoli još njihovo davno zaboravljeno pristajanje jednog uz drugi
Dalje/More

Smiraj za pet vlaseničkih žrtava

Na mezarju Rakita u Vlasenici ukopano je pet žrtava stradalih u ovom gradu 1992. godine. Najmlađa ukopana žrtva je sedmogodišnji Edis Hajdarević koji je stradao zajedno s ocem, bratom i sestrom dok su pokušavali pobjeći. Do sada je u mezarju Rakita ukopano 337 žrtava, a tijekom okupacije Vlasenice ubijeno je 2.643 Bošnjaka
Dalje/More

Nepoštivanje Ustavnog suda BiH nepoštivanje države

Deklaracija Skupštine RS kojom se unaprijed odbacuje odluka Ustavnog suda o Danu RS ima dalekosežni politički učinak, kaže u intevjuu za RSE profesor ustavnog prava Kasim Trnka
Dalje/More

Niko ne brine što medicinski otpad završava na deponijama

U posljednjih nekoliko godina pojedine zdravstvene ustanove odvajaju otpad od komunalnog, ali građani u svojim domovima i ako to učine ne znaju šta će sa lijekovima kojima je istekao rok trajanja
Dalje/More

Lov u mutnom u vazduhu: Gdje odoše milioni?

Javno saslušanje čelnih ljudi agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja u BiH i nadležnog državnog ministarstva otvorilo je Pandorinu kutiju u ovoj oblasti. Od zapošljavanja po rođačkoj liniji do političkih opstrukcija
Dalje/More

Video Oboren svjetski rekord: Begova čorba za Guinnessa

Pobijedila je begova čorba, bosanski inat i gurmani, rekao je predsjednik Udruženja kuhara Bosne i Hercegovine Nermin Hodžić koji je ozvaničio obaranje Guinnessovog rekorda u pravljenju najvećeg jela od piletine.
Dalje/More

Kurspahić: 'Elita' na domaćem terenu

Žestoka debata povodom naizgled nepolitičkog prvog koraka prema povratku na evopski put pokazuje koliki je tek potencijal da se taj put uspori, ili blokira, na temama budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih entiteta.
Dalje/More

Objedinjavanje institucija nastavak sistematskog urušavanja kulture?

Spajanjem institucija postigao bi se "produktivniji zajednički rad, te riješili kadrovski kapaciteti". Međutim, ova inicijativa naišla je na podijeljena mišljenja, prije svega likovnih umjetnika koji tvrde da se ovim potezom sistematski urušavaju institucije kulture.
Dalje/More

Studenti u BiH: Niko ne pita za znanje, nego za diplomu

Maturanti u BiH ovih dana uglavnom razbijaju glavu pitanjem gdje i što upisati. No, mnogi se pitaju čemu uopće diploma kada nakon završenog studija bez obzira na znanje, posao će dobiti prvo oni koji imaju dobru stranačku i rodbinsku pozadinu
Dalje/More

Porodice žrtava iz Ahmića: Pomozite nam da ih pronađemo

Haški sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) obilježio je ratni zločin u Ahmićima, kada je na današnji dan prije 22 godine preko 100 bošnjačkih civila ubijeno je u spomenutom selu u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine
Dalje/More

Potvrđena najveća presuda za organizovani kriminal u BiH

Sud BiH je konačnom presudom na 40 godina zatvora osudio Zijada Turkovića, vođu zločinačke organizacije, a njegovog glavnog egzekutora Milenka Lakića zvanog Laki na 35 godina zatvora
Dalje/More

Umjetnici tvrde: BiH najzaostalija muzička sredina u regiji

Muzičari i pedagozi umjetničke muzike u BiH Deklaracijom ukazali na "zabrinjavajuće niski nivo ove grane umjetnosti", te pokušali podstaći vlast na hitno mijenjanje dugogodišnje loše prakse
Dalje/More

Poslanici upozorili: Nema ukidanja Dana RS kako god odlučio Ustavni sud

U Narodnoj skupštini RS nije bilo puno osvrta na tvrdnje OHR-a i Delegacije EU da se deklaracijom vezanom za zahtjev Bakira Izetbegovića o ustavnosti Dana RS vrši pritisak na Ustavni sud BiH
Dalje/More

Iskustva Hrvatske kao vodilja na putu BiH ka EU

Na inicijativu Hrvatske u ponedjeljak će u Luksemburgu biti održan doručak prijatelja BiH, na koji se već odazvalo 20 ministara zemalje EU, najavili su šefovi diplomatija BiH i Hrvatske Vesna Pusić i Igor Crnadak
Dalje/More

Muzički pedagozi FBiH: Ako biste ugasili Sarajevsku filharmoniju niko ne bi trepnuo

Nezadovoljni višegodišnjim lošim odnosom prema institucijama muzike u BiH, Udruženje muzičkih/glazbenih i baletnih pedagoga FBiH organizovalo je plenum u Bošnjačkom institutu u Sarajevu
Dalje/More
Više tekstova
22.04.2015.

HUMANOST URODILA PLODOM

Srednjoškolci iz Hadžića: Humanost urodila plodom



Humani kontejneri
///////////////////////////////

TV Liberty, televizijski magazin RSE, još u decembru 2013. je posjetio Srednjoškolski centar Hadžići (SŠC) da bi zabilježio humanu priču učenika koji su inicirali odlaganje nosive odjeće u kontejnere školskog dvorišta da bi pomogli prijateljima i ljudima lokalne zajednice nižeg socijalnog statusa.

Više od godinu dana kasnije, njihova akcija je urodila plodom. Odjeća, koja se odvozila šleperima, došla je čak do Zenice.

Vrijedni volonteri Srednjoškolskog centra Hadžići vratili su osmijeh na lica siromašnih bh. građana.

"Moje mišljenje je da bi se ovakve akcije trebale proširiti. Ako kući imamo garderobu koju ne koristimo - nekome bi puno značilo da je poklonimo, nekome bi time uljepšali život", navodi Vildan Fazlibašić, učenik SŠC-a.

Humanitarni rad oplemenjuje dušu onih koji se time bave.

Dženana MusićDženana Musić

"Prije godinu dana učlanila sam se u školsku sekciju Klub humanitaraca. Naš zadatak je da iz humanitarnih kontejnera prenosimo stvari u prostorije naše škole. U toj prostoriji razvrstavamo mušku i žensku, te dječiju garderobu, igračke... Pozivamo osobe koje su učlanjene u neke druge organizacije da dođu i zajedno sa nama odnesu te stvari, te da ugledamo osmijehe i sreću na licima ljudi kojima je pomoć potrebna", kaže Dženana Musić, učenica SŠC-a.

U školskom dvorištu su kontejneri u koje građani donose ono što im je viška u ormarima. Potom, učenici odjeću odnose u posebnu prostoriju, razvrstavaju i pakuju, te šalju budućim korisnicima. Koliko je akcija bila uspješna svjedoči i podatak da su u nekoliko navrata organizovali kombi-prevoz za distribuciju.

Misim GegićMisim Gegić

"Mislim da je sistem obrazovanja, osim ovog formalnog kojeg imamo, dobro organizovan i neformalno, odnosno kroz projekte. Jedan od projekata bio je i projekat humanitarni kontejneri koji je izazvao veliku pažnju medija. Mnoge ustanove su dolazile ovdje i uzimale izjave naših učenika i nastavnika, te se na taj način čulo o školi možda više nego što kroz neke druge projekte za koje mislim da su dali izuzetno dobre rezultate", ističe za RSE Misim Gegić, direktor Srednjoškolskog centra Hadžići.

Lokalna zajednica, prema riječima naših sagovornika, izvrsno reaguje na ovu akciju koja istovremeno razvija humanost i empatiju kod omladine.

"Imamo veliki odaziv građana na ovaj projekat. Svakodnevno se donosi roba u humanitarne kontejnere koji naši učenici zajedno sa profesorima sortiraju i šalju dalje. Današnji mladi se, uglavnom, bave tehnologijom a vrlo je bitna i socijalizacija, tako da oni u kontaktu sa sugrađanima kojima je potrebna ova pomoć vide kakvi su to uslovi života i u čemu oni mogu da pomognu sa ovom garderobom, sa svojom ljubaznošću i suosjećanjem", kaže Alma Omerović, socijalna radnica.

Ovo je jedan od rijetkih humanih projekata koji je opstao i kada su se prve kamere ugasile.

"U ovom uzrastu jako je bitno biti humano osvješten, a to nam upravo pruža sekcija Klub humanitaraca. Ovom prilikom bih se zahvalila što imamo priliku da budemo humano osvješteni i da pomažemo ljudima", poručuje Ajla Nizić, učenica SŠC-a.

////////////////////////////////////
/////////////////////////////////

//////////////////////////

////////////////////////////////////
22.04.2015.

BALKAN; KAKO JE GOVOR MRŽNjE PREGAZIO KULTURU KOMUNIKACIJE

Balkan: Kako je govor mržnje pregazio kulturu komunikacije


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

////////////////////////////////////////

O kulturi komunikacije u trouglu mediji-javnost-političari govorimo u temi sedmice. Ko je na Balkanu najodgovorniji za primitivizam u javnom obraćanju?

Iako je govor mržnje u Srbiji svoje "zlatne doba" imao tokom Miloševićevog režima, kada su mediji u tri smjene štancali tekstove i priloge protiv Hrvata, Bosanaca, Albanaca i "domicilnih ništarija", tamošnji javni prostor i dalje je zagađen verbalnim nasiljem, ali i tabloidnim žutilom, koje opstaje, bez obzira na to koja stranka ima skupštinsku većinu. Umjesto tolerancije prema drugima i drugačijima, njeguju se nasilje i uvrede. Detalje ima Dušan Komarčević u tekstu (Ne)kultura komuniciranja u javnom prostoru.

Komunikacija na relaciji politika-mediji-javnost u Crnoj Gori u potpunosti odgovara opštem stanju društva i države gdje dominira odsustvo odgovornosti. No, stručnjaci nisu saglasni oko toga koliko je primitivizam zaista prisutan. Više pojedinosti u priči Esada Krcića Kultura komunikacije i 'slučajni' ekscesi.

Da u hrvatskom Saboru nema zastupnika stranke osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša, koji nastavljaju sa govorom mržnje, pretežni dio primitivizma bile bi jeftine dosjetke i grube uvrede. U Hrvatskom novinarskom društvu kažu kako bi se efikasnije borili protiv primitivizma i neprofesionalnosti u medijima, da se u toj borbi novinarima pridruže i - izdavači. Pročitajte tekst Enisa Zebića Stručnjaci upozoravaju: Neprihvatljivo izražavanje u javnom prostoru.

Govor mržnje na Kosovu najprisutniji je na Internetu i u medijima. Tome je razlog nebriga državnih organa prema zaštiti slobode govora - navode sagovornici Amre Zejneli u tekstu Jezik mržnje i arogancije u javnom prostoru.

I na kraju Bosna i Hercegovina, čiji je Bermudski nacionalni trougao mediji-politika-javnost pojeo čak i pojmove kultura i komunikacija, do te mjere, da našeg novinara Budu Vukobrata bez ostatka podsjeća na sintagmu - nastavak rata drugim sredstvima. Detaljnije u priči Uličarski žargon zagadio prostor javne komunikacije.

/////////////////////////////////
//////////////////////////////////

////////////////////////////////

  • Tomislav Nikolić

    Hoće li Nikolić otići u Potočare?

    Predsjednik Srbije očekuje odgovor od Izetbegovića na poziv da “zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja”. Takvu vrstu uslovljavanja u BiH smatraju pokušajem relativizacije

///////////////////////////////////////

Video "Perspektiva": Treća epizoda - Sarajevo i Istočno Sarajevo

RSE u saradnji sa National Endowment for Democracy emituje TV serijal o omladini i najosjetljivijim društvenim temama na Balkanu. Ovo je treća epizoda trećeg ciklusa koja govori o mladima iz Istočnog Sarajeva i Ilidže. Voditelj i moderator je Brano Jakubović. Producent je Mebius film iz Sarajeva.

Stranica Prespektive

/////////////////////////////////
22.04.2015.

FINALIZIRAN DOGOVOR U BRISELU: MILIJARDU EURA ZA TRANSPORTNO POVEZIVANjE REGIJE

Finaliziran dogovor u Briselu: Milijardu eura za transportno povezivanje regije

April 21. 2015.

cesta2

Premijeri država Zapadnog Balkana su u utorak u Bruxellesu s povjerenicima EU postigli dogovor o investicijama u ključnu prometnu infrastrukturu koja treba povezati cijelu regiju. Unija je potvrdila da će za te projekte u konačnici izdvojiti milijardu eura.

„Poboljšanje regionalne suradnje i ekonomske stabilnosti je način poštovanja evropskih standarda i ispunjavanje kriterija za pristupanje EU. Taj proces bi našim građanima trebao donijeti boljitak i prije pristupanja u Uniju”, stoji izmedju ostaloga u dogovoru postignutom u Bruxellesu. Premijeri država Zapadnog Balkana složili su se da su bolja povezanost u samoj regiji, i sa EU, ključni faktor za rast i otvaranje novih radna mjesta u regiji.

Riječ je o cestovnim i željezničkim vezama, koje bi vremenom trebalo da budu potpuno uklopljene u transportnu mrežu unutar EU, a povezivanje je planirano i riječnim i zračnim prometom.

Evropski povjerenik Johannes Hahn sa zadovoljstvom je ustvrdio da će EU kao prvi korak investirati 130 miljuna eura u projekt za koji će u konačnici tokom idućih nekoliko godina izdvojiti milijardu eura, kao što je to obećano prije nekoliko mjeseci na sastanku u Prištini.

“No ne treba zaboraviti da je promet tek jedan dio infrastrukture povezan s eneregetskim i drugim pitanjima. Postignuti dogovor je vrlo važan za mrežu koja će u konačnici povezivati cijeli Balkan.”

Hahn je takodjer istaknuo da je ovaj dogovor rezultat sastanka u Berlinu od prošle godine, te je najavio još jedan radni dogovor premijera Zapadnog Balkana u Beču 27. augusta.

Povjerenica EU za transport Violeta Bulc kazala je da dijeli stavove kolege Hahna zbog onoga što je postignuto.

Ovo je gotovo povijesni trenutak, i možemo se nadati da će i ostale teme vezane uz Zapadni Balkan rješavati na ovako otvoren i konstruktivan način. Ovo nije samo značaj moment za transport na Balkanu, već i za cijelu evropsku prometnu mrežu. Očekujemo da do 2030 imamo jedinstvenu, funkcionalnu i široku razgranatu prometnu mrežu.“

Na sastanku je prvi put bio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Nakon razgovora s povjerenikom za susjedsku politiku i proširenje, kao i kolegama iz drugih država Zapadnog Balkana izrazio je zadovoljstvo što će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu 1. juna. O budućoj suradnji u regiji, Zvizdić je istaknuo:

“Fokus će biti na daljnjem povezivanju BiH sa susjedima i sa EU, uključujući i transportnu mrežu, s akcenton na naš ključni prioritet, a to je autoput Vc , dalji razvoj energetske mreže i stavljanje svih drugih prirodnih resursa sa kojima raspolažemo u funkciju našeg ekonomskog razvoja, i naravno našeg etabliranja kao bitne i atraktive destinacije za strana ulaganja.”

(Kliker.info-RSE)

/////////////////////////////////////
////////////////////////

Denis Zvizdić potvrdio : BiH želi Jadransko-jonsku cestu preko svog teritorija

April 22. 2015.

denis-zvizdic4

Bosna i Hercegovina želi i očekuje da dio trase Jadransko-jonske autoceste prolazi kroz njen teritorij i očekuje da će Hrvatska to uvažiti jer je riječ o projektu koji je od zajedničkog interesa, kazao je u srijedu u Sarajevu novi predsjedavajuči  Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Nakon povratka iz Bruxellesa, gdje je u utorak održan sastanak premijera država regije posvećen infranstrukturnim projektima, Zvizdić je novinarima kazao kako je tom prigodom iznio prijedlog da se 110 kilometara Jadransko-jonske autoceste gradi kroz BiH, umjesto kroz dubrovačko zaleđe.

“Čini se da bi takva autocesta mogla biti realizirana u razmjerno kratkom vremenu”, kazao je Zvizdić.Odgovarajući na pitanje Hine, Zvizdić je potvrdio kako o tome nema konačnog dogovora s Hrvatskom, no kako očekuje da hrvatska vlada uvaži argumente koji idu u prilog takvom prijedlogu.

“Slijede nam pregovori i razgovori s Hrvatskom”, kazao je Zvizdić ističući kako Jadransko-jonsku autocestu treba promatrati kao logičnu sastavnicu šire regionalne i europske mreže cestovnih koridora odnosno kao nastavak već izgrađene “Dalmatine”.

“Smatram da je trasa kroz BiH jednostavnija i kvalitetnija za gradnju, a ujedno značajno poboljšava ekonomsku isplativost koridora V c”, kazao je Zvizdić.

Prijedlozi poput ovoga i ranije su se mogli čuti iz BiH, no do sada su nailazili na odlučno protivljenje tijela vlasti Dubrovačko-neretvanske županije.

Vlasti u BiH uz to žele od EU dobiti potporu za cestovnu komunikaciju pravcem od Bosanske Gradiške preko Banje Luke i Travnika ka Sarajevu, kao i za rekonstrukciju i poboljšanje postojeće željezničke mreže te za moderniziranje i proširenje zračne luke u Sarajevu, kao i za obnovu plovnog pravca na rijeci Savi uz obnovu luka u Bosanskom Šamcu i Brčkom. Dio je to strategije čiji je cilj infrastrukturno povezivanje svih država regije. “Kriterij je da sve mreže moraju povezivati glavne gradove, gospodarska središta i luke na zapadnom Balkanu”, pojasnio je Zvizdić. U pogledu financiranja očekuje se podrška  EU u izradi studija te milijarda eura za same projekte, dok se očekuje da bi od drugih investitora moglo biti prikupljeno do 10 milijardi eura.

(Kliker.info-Hina)

///////////////////////////////////////////
 

Denis Zvizdić potvrdio : BiH želi Jadransko-jonsku cestu preko svog teritorija

////////////////////////////////////////////////////

Loša vest sa Antarktika

Iz arhive, Dan Zemlje: Vesti sa Antarktika pokazuju da je zaustavljanje globalnog zagrevanja nemoguće. Ovaj spori kolaps je nezaustavljiv, kažu naučnici; stvar je prešla tačku posle koje nema povratka.

22.04.2015.

O OPSADI SARAJEVA; FAŠISTI SVIH BOJA SU BILI ZA PODJELE PO SVAKU CIJENU

O opsadi Sarajeva

Fašisti svih boja su bili za podjele po svaku cijenu



Photo: wikimedia.org

Američki časopis The Nation prije nekoliko je dana iz arhive izvukao tekst Christophera Hitchensa, čuvenog intelektualca, novinara i pisca koji je preminuo 2011. godine. Tekst je na stranicama ovog uglednog lista objavljen 5. travnja, na obljetnicu početka opsade Sarajeva 1992. godine. Opsežni reportažni esej s egidom "Zašto je Bosna bitna", kroz koji prolaze Milošević, Tuđman, Izetbegović, Jasenovac, Omarska, ustaše, četnici, partizani i mnoga druga poznata lica i pojave, Hitchens je objavio u rujnu 1992. godine, nakon što je u tome gradu boravio za vrijeme najžešćih bombardiranja, gdje je umalo i sam stradao od srpske granate.

Svakodnevica u Sarajevu je izbjegavanje snajpera, potraga za hranom i vodom, prikupljanje glasina, posjeta mrtvačnicama i bankama krvi, uz zbijanje šala oko toga koga je metak umalo pogodio. Zajedničko iskustvo mrtvaca na dopustu, koje smo dijelili sa stanovnicima, činilo je situaciju znatno veselijom i demokratskijom, čak i ako su se inozemni novinari od ostatka razlikovali po oklopnim prslucima, ali i zbog mogućnosti da se za razliku od drugih upute prema Zračnoj luci opasnom cestom kad god su to, više-manje, željeli.

Prijateljstvo i solidarnost ljudi u Sarajevu ostat će nam u sjećanju do kraja naših života i, doista, zbog trenutne razine gubitaka, to je nešto što samo može preživjeti u sjećanju. Kombinacija neprestanog bombardiranja i početak balkanske zime mogla bi izbrisati sve što sam vidio.

Na asfaltiranoj ulici u centru grada, u blizini Vječnoga Plamena (već je ugašen zbog nedostatka goriva) posvećenog partizanskom otporu u Drugom svjetskom ratu, nalazi se pekarna. Na mjestu gdje je prije nekoliko tjedana osamnaest ljudi stradalo od granate čekajući u redu za kruh, ostavljena je gomila cvijeća. Nedugo nakon što sam posjetio lokaciju, druga je granata pala na isto mjesto, uzrokujući pet amputacija kod djece, kojih je u skupini bilo desetak ili više. Jedno od njih nedavno je bilo pušteno iz bolnice nakon ranjavanja u prvom "incidentu". Nekoliko stotina metara dalje, dok sam polagano prilazio impozantnoj zgradi u kojoj se nalazi Nacionalna knjižnica, pored nje je eksplodirala minobacačka granata, zbog čega sam odgodio svoje istraživanje. Sve mi je to skupa postalo još šokantnije kad su me bosanski vojnici odveli na vrh Huma, jedine uzvisine koja je i dalje u rukama branitelja Sarajeva. 

Zapanjujuće je bilo nakon toliko dugo vremena provedenog u podnožju tanjurastog oblika vidjeti grad raširen poput žrtve silovanja. Rečeni je osjećaj ubrzo istisnut bijesom. Iz ove perspektive postalo mi je kristalno jasno da srpski topnici mogu točno vidjeti što rade.

Ulazeći u lijepu staru austrougarsku građevinu u kojoj se nalazi predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koja je pogođena nekoliko puta toga dana, u predvorju sam vidio upečatljiv plakat. Obojen u žutu i crnu, plakat je imao kombinirani logo Davidove zvijezde, islamske zvijezde i polumjeseca, rimokatoličkog križa i specifičnog križa Pravoslavne crkve. Gens Una Summus, pisalo je na njemu. "Jedan smo rod". Premda prenesen u ikonografske termine, ovo je bio prkosni ostatak "jugoslavenske ideje". (Slike Tita, usput rečeno, još su uvijek čest prizor u javnom i privatnom ambijentu). I ovo je isto bilo sve što je ostalo od "internacionalizma". Prizor je imao snagu ne samo zato jer je bio potpuna opreka primitivnom kaosu u neposrednoj blizini. Diljem bivše Jugoslavije odvija se nekakva vrsta masovne predaje nerazumu, uz isticanje amblema znatno drugačijih od sarajevskog. 

Preko ceste zagrebačkog kafića gdje pišem ovaj tekst, izložena je memorabilija koja podsjeća na vladavinu Ante Pavelića i njegovih bestijalnih ustaša, koja je je od 1941. do 1945. bila uspostavljena kao nacistički i vatikanski protektorat. Mladi ljudi u crnim majicama i deformirani stariji muškarci koji su nostalgični prema fašizmu više ne trebaju potiskivati potrebu da dignu desnicu visoko u zrak.

Njihova "milicija", koja je dugo vremena korištena za maltretiranje hrvatskih Srba, sada je dosta angažirana u "čišćenju" zapadne Hercegovine, u evidentnom dosluhu sa srpskim četnicima na istoku i jugu.  

Čudotvorne Djevice obilježavaju njihove nastupe. Jezivi plakati pokazuju zrake sunca koje dodiruju drške misterioznih mačeva ili bacaju svjetlo na pandže apsurdnog, ali zloslutnog dvoglavog orla. Više od milijun Srba došlo je na raspomamljeni skup na poprište kosovske bitke, gdje su njihovi preci poniženi 1389. godine, kako bi čuli bivše komuniste koji buncaju jezikom ranjenog plemena. Drevne insignije, totemi, feudalno grbovlje, talismani, zakletve, rituali, ikone i kraljevsko znakovlje "laktare" se u naumu da zauzmu polje. Društvo koje je dugo bilo utonulo u političku stagnaciju, ali debelo iznad praga suvremenosti, danas je zgrčeno: povraća velike pokvarene komade neprobavljivog barbarizma. 

U atmosferi 1930-ih godina s crnim košuljama, čudnim pozdravima i odobravajućim sadizmom, čovjek se prisjeti Audena, najrazumnijeg tadašnjeg glasa:

Otjerana prosvijećenost sva

Bol koja naviku stvara

Uprava loša i jad

Sve njih nam opet valja snosit sad

Sve njih nam opet valja snosit sad. Ali Bosna, pogotovo Sarajevo, nije najintenzivnija verzija šireg sukoba koliko je njegova herojska iznimka. Tijekom prekida pucnjave, imao sam priliku razgovarati s dijelom bosanskih dobrovoljaca. Svaki put bi se s ponosom i veseljem busali u svoja i tuđa prsa, naglašavajući: "On je Musliman, on je Srbin, on je Hrvat". Bio je to njihov oblik propagande, ali i istina. Sreo sam lokalnog zapovjednika, Aliju Srneta, koji je branio rastureni dom za umirovljenike sedamdeset metara od prve srpske linije. Alija je prebjeg iz JNA i Albanac iz Kosova. Uz kopače rovova na Humu bio je pukovnik Jovan Divjak, zamjenik zapovjednika bosanske armije, Srbin po nacionalnosti. Rukovali smo se dok je hodao sa zamjenikom, čovjekom srpsko-hrvatskih korijena Srđanom Obradovićem ("Obradović je multinacionalno ime). Hodali smo u podne između nervoznih pješaka na rubu Staroga Grada, za vrijeme isprekidane vatre. Bio je nenaoružan i popularan.

Photo: Stock

U Starom Gradu možete pronaći džamiju, sinagogu te katoličku i pravoslavnu crkvu u razmaku od samo nekoliko metara. Gotovo su sve brutalno gađane iz okolnih brda, iako su topnici često precizni do te razine da poštede pravoslavnu crkvu. ("Spali sve", rekao je general Ratko Mladić, zapovjednik JNA čiji je autentični razgovor radiovezom nedavno presreten i snimljen. "Bolje je bombardirati naselje Pofalići... tamo nema Srba", odgovorio mu je njegov "umjereniji" zamjenik, zapovjednik Tomislav Šipičić).  Židovski muzej teško je oštećen i zatvoren, dok je valjda trećina Židova pobjegla iz grada. Drevnoj zajednici, koja je 1492. godine značajno povećana izbjeglicama iz Španjolske i koja je bila toliko otporna da  preživi ustašku verziju Konačnog rješenja, sada prijeti rasap. Unatoč tome, reporter izraelskog vojnog radija, koji je tu došao pokriti evakuaciju Židova, rekao mi je da je bio impresioniran činjenicom koliko ih je htjelo ostati i boriti se. 

Minaret izuzetne Gazi Husrev-begove džamije, smještene u ljupkoj, ali ranjivoj muslimanskoj četvrti prepunoj drvenih kuća i dućana, izbušen je granatama, a vrt u dvorištu zapušteno raste.  Čak su i stare kamene cisterne u džamijama, koje su bile izuzetno važne za vrijeme opsade, a u normalnim okolnostima služe za ritualno pranje prije molitve, ostale bez vode. 

A žeđ je gori neprijatelj čak i od gladi. Kad govorim o četvrtima ne mislim na geta, ili barem ne još. Prema vjerodostojnijim procjenama i anegdotama, ovdje je svaki treći brak miješani. Pokušavati uniformirati Bosnu po pitanju vjerske ili "etničke pripadnosti" ne znači njezino ujedinjenje već trganje. Nazvati ovaj pokvareni plan "čišćenjem" znači činiti groteskno nasilje prema jeziku i društvu. Ako se nakratko vratimo razdoblju tadašnjeg najvećeg svjetskog pjesnika, saznat ćemo da je 1933. najveći tadašnji esejist Lav Trocki napisao u magazinu Harper's:

"Hitlerova ideja o nužnosti novog prilagođavanja europskih državnih granica njihovim rasama jedna je od onih reakcionarnih utopija kojom je program nacional-socijalista pretrpan. Pomjeranje unutrašnjih granica za nekoliko desetaka ili stotina milja u jednom ili drugom smjeru bi, osim nepromjenjivog stanja, podrazumijevala veliki broj ljudskih žrtava koje bi nadišle broj stanovnika na prijepornim područjima."

2,4 milijuna izbjeglica i nebrojene žrtve već su nadišle populaciju iz različitih koridora kroz koje srpski i hrvatski nacionalisti žele pročistiti vlastite države i rasturiti Bosnu. Kao i u prijašnjim slučajevima, njihovi "nacionalizmi" imaju dvojnike u pojedinim neutralnim "državnicima". Kad je lord Carrington, posrednik u pregovorima i čovjek koji je očigledno zasićen cjelokupnom pričom, predložio "kantonizaciju", za srpsku marionetu u Bosni Radovana Karadžića, i hrvatskog klijenta Matu Bobana to je bio praznik u srcima.

Omiljeni fetiš britanske diplomacije još je jednom trijumfirao. Nakon Irske, Indije, Palestine, Sudeta i Cipra, podjela ili getoizacija prestaje biti puka slučajnost. "Kantoni po svaku cijenu!", poručili su fašisti svih boja. "Neće nam trebati puno da ih očistimo!"

PHOTO: Stock

Nedaleko od Novske, na hrvatsko-bosanskoj granici, naišao sam na scenu koja je bila minijaturna ilustracija cjelokupnog procesa. Besprijekorni kontingent jordanski vojnika pri UN-u pristojno je prikrivao šok nad plemenskom i atavističkom brutalnošću rata između bijelaca. Odradili su zadaću podjele i razoružavanja vojnika na ovom području. No, tu je došlo šest autobusa pretrpanih muslimanskim izbjeglicama, od kojih su mnogi bili ozlijeđeni. Ljudi koji su na vlastitoj koži osjetili najgore što im je kršćanska Europa mogla dati, bili su zbunjeni činjenicom da ih pazi savjesna skupina hašemitskih kavalira.

Bili su prisiljeni doći u Hrvatsku, ali Hrvatska ne želi imati veze sa žrtvama "srpskog terora", koji se proglašava terorom jedino ako je usmjeren prema katolicima. Ovdje bih dao jednu digresiju glede podrijetla pojma "etničko čišćenje". Nekoliko novinara koji koriste izraz kažu da znaju etimologiju kovanice čija učestala i jednostrana uporaba izluđuje ionako paranoične Srbe. Jose-Maria Mendiluce, sjajan Bask koji je došao u Zagreb iz Kurdistana kao specijalni poslanik UN-ove Visoke komisije za izbjeglice, rekao mi je da je on možda smislio pojam  (premda se ne može sjetiti je li koristio riječ "čišćenje")

No, naravno, ne postoji "etnička" razlika među Slavenima, ništa veća nego što je ona Swiftova razlika u Guliverovim putovanjima između onih koji su razbijali jaja sa šire strane i onih koji su to radili na drugom, tanjem kraju. Nema tu ni jezičnih razlika. Nakon čestih neuspjeha, religija, pak, još nije uspjela biti definirana nacionalnošću. "Kulturno čišćenje" moglo bi, stoga, opisati ovu priču, samo da ne zvuči smiješno, jer je u stvarnosti smrtonosno.

Reporter beogradske televizije opisao je izgorjeli i osvojeni grad Zvornik jednom jedinom riječju: "čist", nakon što je pao u travnju. Nehigijenska srpska milicija koja je obavila posao, samoprozvani četnici Vojislava Šešelja, također su koristili ovu veselu kovanicu. "Logori", koji su bili mali reprezenti cjelokupnog procesa, barem su služili kao podsjećanje titrajućim europskim i američkim umovima na izblijedjele ali snažne uspomene, premda usporedba s Auschwitzom i Belsenom ne pokazuje da su ljudi išta naučili iz povijesti, nego da su to rezolutno odbili učiniti. 

Tko, ako se ikome može dodijeliti ta uloga, predstavlja Rajh u ovoj noćnoj mori? "Smrt fašizmu, sloboda narodu!", stoji na zidnom posteru sarajevske komune. U većini zapadnih medija uloga fašista bez ikakvog oklijevanja dodijeljena je srpskoj strani. Kako bi pokušao shvatiti srpsku političku psihu, morao sam posjetiti i neizravno "opljačkati" dva poprilično značajna muzeja. 

Prvi je Muzej Gavrila Principa u Sarajevu. Zgrada koja je smještena pored istoimenog mosta na rijeci Miljacki više je puta pokošena srpskom vatrom. No, narušeni izgled muzeja je varljiv. Iako je doživio nekoliko rundi srpskog granatiranja, za pravo uništenje zaslužni su gnjevni građani Sarajeva. Gavrilo Princip, koji je 28. lipnja 1914. na uglu čekao da ispali metak u debelu metu, austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, bio je član organizacije Mlada Bosna, koja je čeznula za spajanjem Bosne i Srbije.  

Niti jedna ideja ne može u današnjem Sarajevu biti manje popularna od ove, pa je masa čak iskopala otiske stopala na pločniku, gdje je Princip navodno stajao. Sve donedavno, to je bio muzej nacionalnog heroja, svjedočeći o tome da su Srbi, u savezništvu s Rusima, bili povijesni jamac svih Slavena.

Photo: direct-croatia.com

Princip je odabrao datum za atentat koji je koincidirao s obljetnicom srpskog poraza od muslimanskih Turaka na Kosovu 1389. godine, što svjedoči o moći patničke memorije i srpskog uvjerenja da su oni žrtve regionalne povijesti i da ih ne cijene oni zbog kojih su se žrtvovali. 

Drugi muzej koji sam posjetio bio je koncentracioni logor Jasenovac, ovaj puta pravi logor. Tamo su hrvatske ustaše Ante Pavelića za vrijeme nacista pobile veliki broj Srba i Židova, kao i Roma te hrvatskih komunista. Nijemci čak nisu ni nadzirali njihovo "čišćenje", jer su entuzijastični domaćini uložili volonterske napore kako bi postali rivali sličnim masakrima u Latviji i Ukrajini. Ovo je srpski Babin Jar, teška rana u srcu. Nalazi se na širokom i lijepom polju gdje se spajaju rijeke Sava i Una.

Tijekom prošlogodišnjeg užasnog srpsko-hrvatskog sukoba, jedno je vrijeme bio u rukama hrvatske vojske. Muzej i izlošci bili su razbijeni. Ogromni zloslutni humak obilježavao je masovne grobnice. Baš kao i u Sarajevu, uspio sam spasiti nekoliko jezivih suvenira iz ruševina. Moj srpski vodič, prijateljski raspoložen metalski radnik Mile Trkulja, rekao mi je: "Svijet krivi Srbe za sve, ali nitko ne piše o Jasenovcu".

Drugim riječima, nije bilo toliko teško Srbima da postanu samosažaljevajuća većina. (Čovjek koji je zapovijedao danas zloglasnim kampom u Omarskoj, otkrivenim prošlog mjeseca, rođen je u Jasenovcu. "Onaj kome je zlo počinjeno..."). Suočeni s masovnim izbacivanjem Srba iz "nove" Hrvatske i natovareni gnjevom što proizlazi iz povijesnih događaja, mnogi od njih odlučuju se na najgoru moguću opciju, koja se može opisati značenjem četiri slova S na srpskog grbu. "Samo sloga Srbina spašava". Bio je to mentalitet iz Versaillesa, prepun poraza i straha na jačoj strani.

U zapanjujućem govoru pred posljednjim sarajevskim kongresom srpskih intelektualaca, srpski akademik Milorad Ekmečić odvažio se izreći ovu misao:

"Srpski narod ne želi državu koja je određena interesima velikih sila i europskog katoličkog klerikalizma, već državu koja će proizaći iz etničkog i historijskog prava na koje ima svaki narod u svijetu. U povijesti svijeta, samo su Židovi platili veću cijenu za svoju slobodu od Srba. Zbog njihovih gubitaka u ratu, i masakra počinjenog nad njima, Srbi su kao najbrojniji narod u Jugoslaviji  pali u Bosni i Hercegovini na drugo mjesto, i danas naša politika i općenito ponašanje u sebi nose neizbrisivi pečat borbe za biološko preživljavanje. Strah upravlja s nama. Zbog toga je unutarnja podjela BiH u tri nacionalna dijela  minimalni jamac Srbima i Hrvatima za održavanje djelomičnog jedinstva s njihovim nacionalnim domovima." 

Pod blagoslovom srpskog lidera Slobodana Miloševića, nacionalnog nasljednika rudimentarne Socijalističke partije, ova kombinirana patologija superiornosti/inferiornosti postala je ekvivalent državne dogme. Zastrašujućom brzinom i jezivom metamorfozom, partizanski slogan iz Drugog svjetskog rata o jednog Jugoslaviji mutirao je u povike o Velikoj Srbiji, dok je vojska kojom se Tito branio od stranih intervencija sada puštena na civile i gradove, zajedno s brojnim paramilitarnim postrojbama. Čovjek bi mogao, bez dužeg objašnjavanja, nazvati ovo "nacional-socijalizmom".

Photo: Stock

Istina je, također, da u hrvatskoj postoji fašistička ideologija i prijezir prema pravima Srba. Predsjednik Franjo Tuđman nije baš usvojio ustašku tradiciju, te nema problema sa spuštenom desnicom, ali je prihvatio sličnu repliku Pavelićevog simbola na nacionalnoj zastavi te je, također, pisao glupe revizionističke knjige. Napisao je, primjerice, da je u logoru u Jasenovcu zapravo ubijeno samo nekoliko Srba i da su, u svakom slučaju, logorom upravljali Židovi!

Pokazao je svoje lice vodeći kampanju protiv Srba u Hrvatskoj, od kojih je posljedično "relocirano" njih 200 tisuća. Njegovom egoističnom unilateralizmu potporu su dale Njemačka, Austrija i Italija, čime je materijaliziran geopolitički savez od kojeg svaki Srbin, poučen poviješću, strahuje.

Srbi, međutim, nikad nisu progonjeni u Bosni, baš kao ni Hrvati. Sada su, međutim, srpski i hrvatski iredentisti okupljeni u neku vrstu Pakta Ribbentrop-Molotov protiv bespomoćnog susjeda. (Ekmetić je bio u krivu. Postojat će, po svemu sudeći, dvije Bosne, i on to zna). 

Svaka strana iskorištava svoje sudetske manjine da bi uspostavili "čiste" minidržave. Naknadno će tražiti njihovo pripajanje matičnim državama. Srbi su proglasili "republike" u hrvatskoj Krajini i u Bosni. Kosovo i Makedonija vjerojatno nisu daleko od toga. 

U međuvremenu, Hrvati su započeli s aneksacijom zapadne Hercegovine koja se nalazi na bosanskom tlu. Ne postoji jamstvo da se ove narcisoidne podjele neće replicirati na drugim granicama (Grčka i Bugarska u slučaju Makedonije, Albanija u slučaju Kosova) i privući "zaštitne" interese vanjskih sila, poput Turske, koja je naoružana oružjem NATO-a. 

To bi, međutim, trebalo biti značenje pojma "balkanizacija".

Nema potrebe za romantiziranjem muslimanske većine u Bosni. No, oni su razvili kulturu koja izražava pluralnu i tolerantnu stranu otomanske tradicije. Dio tog suptilnog i raznolikog karaktera koji nema potrebu za tuđim teritorijem i identitetom može se pronaći u pričama Ive Andrića, jugoslavenskog dobitnika Nobelove nagrade. Predsjednik BiH Alija Izetbegović je praktični musliman, što ga čini izuzetkom među njegovim sugrađanima. Pročitao sam njegovu knjigu Islam između Istoka i Zapada, pomalo ekscentrični rad koji pokazuje gotovo sitničavu vjernost idejama simbioze "tri monoteizma" i humanističke tradicije socijalne reforme.

U nadrealnoj atmosferi konferencije za medije, održane tijekom granatiranja, pitao sam Izetbegovića, kojeg dvije strane optužuju da želi stvoriti fundamentalističku republiku, što  misli o fetvi koja je izrečena protiv Salmana Rushdieja. On je dao odgovor koji definira "umjerenog" muslimana, ističući kako mu se nije svidjela knjiga, ali da se ne može složiti s nasiljem protiv autora.

Moguće je pronaći pokojeg muslimanskog fanatika u Bosni. Istina je i da su neki od njih pokušali izolirati dio  sarajevskih Srba na nogometnom stadionu. No, ta je akcija brzo zaustavljena i jednoglasno osuđena u Oslobođenju. Nitko se od bosanskih Srba koje sam sreo nije žalio na okrutnosti ili diskriminacije, a u kontekstu onih izoliranih incidenata o kojima su čuli podsjetili su me da su srpske snage bile te koje su upale preko rijeke Drine, kršeći stoljećima staro priznanje cjelovitosti bosanske tapiserije. Kad bi se, međutim, taj vez isparao i zamijenio apartheidom vjerskih Batustana, onima koji vole zlokobno govoriti o muslimanskom fundamentalizmu mogla bi se ostvariti želja. Ili opravdanje.

Za vrijeme Tita i poslije njegove smrti, o situaciji u Jugoslaviji moglo  se čitati u Praxisu, časopisu sekularnih intelektualaca.  Nakon što ih je partija zabranila 1975. godine, izlazio je časopis Praxis International, uz podršku Jurgena Habermasa i drugih europskih i američkih simpatizera. 

Photo: Stock

Otkad je forsiranje ideje Velike Srbije potpalilo sve druge mikronacionalizme u regiji, nisam čuo glas Praxisa o režanjima i detonacijama. No, zato sam u Zagrebu pronašao najstarijeg i najmlađeg člana ovog naizgled irelevantnog kolektiva.

Profesor Rudi Supek veteran je po svakoj definiciji. Zbog svojih doprinosa u organiziranju otpora jugoslavenskih radnika u neokupiranoj Francuskoj, poslan je u Buchenwald i sada je posljednji preživjeli član uspješnog "oslobodilačkog komiteta" koji je djelovao unutar kampa.

Napustio je Komunističku partiju kad je Tito raskrstio sa Staljinom 1948. godine, a sada nastoji na životu održati ideje sekularizma i internacionalizma u Hrvatskoj koja je opet ispunjena antagonizmima. "Dolazim iz stare hrvatske obitelji, ali nemam izbora nego reći da sam i dalje Jugoslaven. U Buchenwaldu sam bio predstavnik Srba, Bosanaca i Hrvata. Oni su bili Jugoslaveni na način koji sada ne mogu izdati".

Supek sa žaljenjem govori o neki uvaženim prebjezima, nekadašnjim članovima Praxisa iz Srbije.  Profesor Mihajlo Marković, zbog koga sam svojevremeno potpisao peticiju ili dvije, trenutno je zamjenik predsjednik Miloševićeve Socijalističke partije i srpski ideolog. Svetozar Stojanović je također postao osobni tajnik omanjeg "jugoslavenskog" predsjednika Dobrice Ćosića, čije su priče o partizanskim mučenicima sada poprimile izrazito četnički prizvuk.

Žarko Puhovski, mlađi Praxisov sljedbenik, predaje političku filozofiju na zagrebačkom fakultetu i stoički podnosi antisemitske opaske, kao sin Židovkinje i hrvatskog komunista koji je prošao teško razdoblje u Jasenovcu. "Ako kažeš da si hrvatski ateist, s obzirom da ne postoje etničke ili jezične razlike", rekao mi je, "sljedeće pitanje je: Kako znaš da nisi Srbin?". Puhovski i Supek kažu kako je ključna borba s "vlastitim" šovinizmom.

Obrana multinacionalne Bosne za oboje je također od suštinske važnosti. "Četnici i ustaše trebali bi se držati van Bosne", kaže Supek. "Fašisti s obje strane moraju biti poraženi i razoružani. Ako je za to potreban međunarodni protektorat, onda ga treba osigurati".

"Embargo na oružje objema stranama je čisto licemjerje", ističe Puhovski. "U Bosni trebaju oružje za obranu, dok je JNA sebi prisvojila oružje koje je pripadalo svima". Takvo razmišljanje često se može čuti u Sarajevu, gdje se žestoko protive ideji da strane vojske vode njihove bitke. S ogorčenjem se prisjećaju da je bogato opremljena narodna armija plaćena iz poreznih nameta Hrvatima, Bosancima i Makedoncima, preneraženo kritizirajući moralnu ravnodušnost koju velike sile koriste za pranje ruku.

Supek i Puhovski trude se ostati u kontaktu sa svojim kolegama iz Srbije, unatoč uzajamnom podbadanju o "izdaji" i usprkos problemima sa sredstvima za komunikaciju. Supek mi je dao pisanu izjavu srpskih demokrata, koji ukazuju na propast koju je njihovoj zemlji donijelo Miloševićevo carstvo iluzija. Puhovski mi je pričao o hrabroj Mirjani Miočinović, udovici velikog pisca Danila Kiša, koja se u pismu Miloševiću odrekla svojih akademskih privilegija, odbijajući pokroviteljstvo osvajača i okupatora.

Photo: Stock

Za sada, sve ovo nije više od pokušaja da se "zasjaji potvrdan plamen".  Ali možda nije u potpunosti uzaludan. Postkomunistička Europa oklijeva na pragu vlastite verzije balkanizacije, a Jugoslavija nudi nagovještaj onoga što bi se moglo dogoditi ne samo jednoj regiji, da ne govorim o samo jednoj kulturi. Bosna je bitna zato jer je odabrala braniti ne samo vlastito samoopredjeljenje, nego i vrijednosti multikulturalizma, te dugotrajnog i međusobno obogaćenog suživota. Još od Andaluzije Europa nije toliko dugovala sintezi koja je i savršen prijekor ciničnom dosluhu navodno "zaraćenih" fanatika. Ako padne Sarajevo, svi oni kojima je stalo do takvih stvari izgubit će nešto dragocjeno, te će proklinjati sebe jer nisu znali o kojoj se zapravo vrijednosti radi, sve dok je nisu izgubili.

Svakodnevica u Sarajevu je izbjegavanje snajpera, potraga za hranom i vodom, prikupljanje glasina, posjeta mrtvačnicama i bankama krvi, uz zbijanje šala oko toga koga je metak umalo pogodio. Zajedničko iskustvo mrtvaca na dopustu, koje smo dijelili sa stanovnicima, činilo je situaciju znatno veselijom i demokratskijom, čak i ako su se inozemni novinari od ostatka razlikovali po oklopnim prslucima, ali i zbog mogućnosti da se za razliku od drugih upute prema Zračnoj luci opasnom cestom kad god su to, više-manje, željeli.

Prijateljstvo i solidarnost ljudi u Sarajevu ostat će nam u sjećanju do kraja naših života i, doista, zbog trenutne razine gubitaka, to je nešto što samo može preživjeti u sjećanju. Kombinacija neprestanog bombardiranja i početak balkanske zime mogla bi izbrisati sve što sam vidio.

*Prenosimo sa portala Lupiga; preveo Hrvoje Šimičević





















22.04.2015.

DODIKOV POSLjEDNjI STARLETANSKI LET

Bajino konvertitstvo

Dodikov posljednji starletanski let



Milorad Dodik, šumska starleta bez pažnje
Milorad Dodik, šumska starleta bez pažnje
PHOTOMONTAGE: E Che

///////////////////////////

Čudo međunarodne zajednice, koga su prvi visoki predstavnici zvali i "čedom i projektom", sve više je osuđen da samog sebe gleda samo na svom RTRS-u. Najjednostavnije rečeno, ispucao je sve svoje adute, prijemčive homo balkanikusu, od sexizma, bahatosti do nekulture i nadobudnosti. Bilo je tu svega-i šatora i psovanja u prajm tajmu. Eh kad se čovjek sjeti svih tih prijetnji, dijaloških monologa u okruženju medijskih klimoglavaca...

U sinoćnjoj emisiji "Pošteno", kao gost Duške Jurišić, pojavio se Milorad Dodik. Čitav koncept od preko sat vremena sveo se na nekoliko tema.

 

Sve je stalo u dosadu

 

Milorad Dodik je pojasnio kako se u Jasenovcu desio genocid, kako se u Srebrenici desio zločin i kako je njegovo priznavanje srebreničkog genocida 2007. zapravo stvar promjene mišljenja. Nacionalista, a postmodernista, naivni bi pomislili. Tek, realnost huda je jednostavnija. Dodik po ko zna koji put demonstrira malograđansko pragmatično konvertitstvo. Zapravo, Predsjednik Republike Srpske je ultimativni konvertit. Nije njemu teško bilo biti predsjednik socijalističke omladine, reformista Ante Markovića, samostalni poslanik, mali od palube Biljane Plavšić, ljubimac međunarodne zajednice, pa na posljetku ultimativni nacionalista sa pratećom, kobiva, socijaldemokratskom agendom. Natrpalo bi se tu još toga, samo da su okolnosti i vrijeme zahtijevali.

 

Promijenio je Milorad više političkih opcija nego osrednji nigerijski fudbaler istočnoevropskih klubova. Ali jedna je opcija konstantna.

 

Dodik u Potočarima: Stara mahinacija novog Baje
Izvor: Al Jazeera

Dodik uvijek i stalno za sebe govori da je "bio uspješan privrednik" i da je "odvajkada bogat čovjek". Ovo je zapravo pleonazam, pošto Dodiku ne možemo pripisati neku duhovnu dubinu niti intelektualno bogatstvo, pa ovo "privrednik" ostaje jednako "bogat čovjek". To što je realnost da Predsjednik RS-a NIJE oduvijek bio bogat, parali čovjek, a čujte - Tim gore po realnost, što bi pokoji preživjeli hegelijanac zaključio. Jedino za promjenu, nije Predsjednik RS-a pominjao sinoć svoje bogatstvo. Takva vremena došla.

Uopšte uzev, osim bukačkog stava čiji je osnovni, a i da se ne lažemo, jedini narativ - Mi smo dobri, vi ništa ne valjate - u sedamdesetak minuta i nije se moglo čuti bogznašta pametno. Verbalna parada inata i doza bezobrazluka na fonu panslavenskog sveruskog prijateljstva, sa miksom partijske monolitnosti po kojoj će Dodik biti opet i opet prvi i jedini stranački lider, tek je puki već viđeni galimatijas retoričkih ćoraka. Dakle dobar rijaliti sa olinjalim starletanom.

 

Treba imati i želudac i živce za sve Dodikove vratolomije. Doduše, želudac prosječnog stanovnika Republike Srpske, odavno je prevario Miloradove eskapade. Gladnom i praznom, ostaje mu jedino da vari Dodika. Samo treba  se impuls iz praznog trbuha preseliti do iznervirane glave i lokalni izbori 2016. će pokazati koliko je teška Dodikova priča o dobrom, ali totalitarnom autarhu. Paradoksalno, jedini saveznik mu je sedativizirana opozicija u Republici Srpskoj, koja da se više trudi pomoći Dodiku, ne bi uspjela, kao što sada uspijeva svojom inertnošću.

 

Usamljeni starletan

 

Nego, sinoćnja emisija je pokazala jednu Dodikovu slabost. Da ne kažem manu. Filozofi su to egzistencijalno zvali "Bolest na smrt", a sociolozi alijenacija ili otuđenje.

 

Boli, naime, Predsjednika Republike Srpske donji dio leđa i za Radojičićeve tvitove i za Vasićeve blogove. Boli njega briga i za kreditne aranžmane od nula bambija sa Rusijom i za prošnju dolara, dva od MMF-a. Ne svrbi Milu što je Republika Srpska kao narkoman u zadnjem stadijumu navučena na..., pa bilo šta.

 

Usamljen je Milorad! To ga užasava! Zaobilaze Banjaluku i kurta i murta, a i kad dođe pokoji diplomata, više čavrlja sa hudim opozicionarem mimo Palate predsjednika.

 

Osta nam prva politička starleta bez pažnje!

 

Photo: Stock

E, to je problem. Čudo međunarodne zajednice, koga su prvi visoki predstavnici zvali i "čedom i projektom", sve više je osuđen da samog sebe gleda samo na svom RTRS-u. Zato je valjda i izmislio RTRS 2, da se češće vidi. Zato je valjda i došao na "mrsku, teheransku" Federalnu televiziju. Daj, šta daš. Tipičan pad i sunovrat jednog starletana.

Najjednostavnije rečeno, ispucao je sve svoje adute, prijemčive homo balkanikusu, od sexizma, bahatosti do nekulture i nadobudnosti. Bilo je tu svega-i šatora i psovanja u prajm tajmu. Eh kad se čovjek sjeti svih tih prijetnji, dijaloških monologa u okruženju medijskih klimoglavaca...

 

A, sada?

 

Ponedjeljak naveče, ništa sa ničim, raja gleda "Parove", Zmaja i Macu, a Dodik usamljen na FTV-u.

 

Poput bivše rijaliti zvijezde, na koga je produkcija prestala bacati novce, iznova i iznova  Milorad Dodik se prijavljuje na nove rijalitije. Nije bitno kada i gdje. 

 

Indikativno je kako ga ni voditelji više ne doživljavaju kao zvijezdu. A, za starletana je to pogubno.

Zmaj od Republike Šumske uskoro ulazi u Parove
Photomontage: E Che

Znao je Predsjednik Republike Srpske i prije u gostima da se dernja i u 70 minuta ne kaže ništa. Ali sinoć mu je voditeljka osim postavljenih pitanja ostavila samo korektnu i hladnu pustopoljinu nezainteresovanosti. "Mile, samo si dosadan", odjekivala je tišina eterom.

A, to prvi u zapadnih Srba ne podnosi. On i dalje gleda best off sebe iz 2006. Samo vrijeme ga gazi. Ni rezolucije o tzv. nezavisnosti Srpske, ni zaklinjanje u braću Ruse, ni epopeične sage o velikom projektu izmaštanog naftovoda-jednostavno verbalno ne funkcionišu.

 

Ova starleta je završila svoj pleonastički put ka zvjezdicama i zaista se gasi. Polako pada u carstvo osrednjosti i anonimnosti.

 

A, koliko će neko podgrijavati političkog mrca, isključivo je stvar opozicije i na kraju krajeva naroda, koji već na obzorju traži svog novog Zmaja od Republike Srpske. Hoće li to biti Mladen Bosić, koji se preko noći prometnuo u potpredsjednika PS Vijeća Evrope ili neko drugi, vidjećemo?

 

Tek sinoć smo vidjeli kako jedan rijaliti politički sistem jede svoju starletu. Upravo onu starletu koja je od lokalne politike napravila zvjezdano nebo i smisao života u našeg puka.

 

Ostalo je od Dodika samo dosadno neprijatno stanje koje vas goni da prebacite kanal.

*Tekst preuzet sa prijateljskog portala Buka

/////////////////////////////////
/////////////////////////////////////

svetislav basara: Putinova baba-Kurana

Pročuo se Panarin, tumači "Politika" još davne 2006. najavom famoznog Evroazijskog saveza, i to je tada - objašnjava "Politikin" novindžija - bilo naučna fantastika. A šta je sada? To je sada takoreći realnost. I tek će biti realnost, skorih dana, čim ..

///////////////////////////

Šta sve vojska nije radila u Sanskom Mostu

Penzionisani pukovnik Branko Basara svedoči o razoružavanja Muslimana i Hrvata u opštini Sanski Most, napadima VRS na "muslimanske ekstremiste" i "nedostatku nadležnosti" vojske i ...
//////////////////////////////////////

//////////////////////////////
Svet plus

Težak proces "dekomunizacije" Ukrajine

Očekuje se da će ukrajinski predsednik Petro Porošenka uskoro potpisati zakonski paket o "dekomunizaciji" nacije kojeg je nedavno usvojio parlament i koji podrazumeva ponovno ispisivanje ukrajinske istorije u 20. veku, ...

/////////////////////////////////////

Muhamed Morsi osuđen na 20 godina zatvora

Vođa Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi osuđen je u utorak na 20 godina zatvora bez prava žalbe, gotovo tri godine pošto je bio izabran za predsednika Egipta na prvim demokratskim izborima
///////////////////////////////////////

Uništenje "Avala filma"

Kako pokloniti narod na licitaciji

/////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

Toshio Saeki: Uspavanka za 18+

Ono što stvara Toshio Saeki nije za decu ili osetljive. Ovog japanskog umetnika često zovu i kumom japanske erotike, a prvi pogled na njegove ilustracije čini da nam bude jasno zašto je to tako. Saeki pomera granice sopstvene mašte i ...

////////////////////////////////////

Na našem groblju se sahranjuju automobili

Duboko u zaboravljenim prostorima kriju se groblja napuštenih automobila. Danas i auto-industrija ima posebno rešenje za automobile koje ne uspeju da prodaju. Ako ste pomislili da ih nude tržištu po ...
////////////////////
//////////////////////////////////////


image

Tužilaštvo BiH progoni otmičare i ubice

Korak ka rešenju zločina u Štrpcima

image

Godišnjica početka opsade Sarajeva

Divljačko ubijanje civilizacije

///////////////////////////////

Teže je zadržati posao, nego pobijediti rak

Stvarnosti nema mjesta na naslovnim stranama, sve dok se posljedice smrti dostojanstvenog rada ne oglase iz vatrenog oružja. Nauka je, naime, dokazala usku, jako usku ...

////////////////////////////////////////

Dežulović: Što će Jerolimovu fakultetska diploma?

Prije godinu dana imunitet mu je tako ukinut zbog optužbe da je kao načelnik općine Preko za potrebe tuđeg privatnog biznisa bespravno nasuo i unakazio petstotinjak ...
////////////////////////////////////////

Vijetnam: Gubici i povlačenje
/////////////////////////

Voulez vous coucher avec la Normandie?
////////////////////////

Vojislav Despotov

Kraj srpskog carstva


///////////////////////

Razvojni put Scarlett Johansson

e-novine.com - Razvojni put Scarlett Johansson


/////////////////////////////

Detektivi, anđeli, superheroji

e-novine.com - Detektivi, anđeli, superheroji


////////////////////////////////

Demontiranje srpske književne laži

e-novine.com - Demontiranje srpske književne laži


///////////////////////////////////////

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (10)

Kako prepoznati pisca

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (9)

Sve je tako pusto, samo revolucije nema

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (8)

Čovek koji je ubio materiju

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (7)

Laža socijalizma i Paralaža nacionalizma

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (6)

Kako ni iz čeg postane kuče?

image

Feljton: Vodič kroz delo Predraga Čudića (5)

Prosvećeni učitelj lova u mutnom

21.04.2015.

ODBLOKIRAN SPORAZUM SA EU: NOVA ŠANSA ZA BiH

Odblokiran sporazum sa EU: Nova šansa za BiH


Komesar za proširenje EU Johannes Hahn (L) i Denis Zvizdić (D), predsjedavajući Vijeća ministara BiH nakon razgovora u Briselu 21. aprila 2015.
Komesar za proširenje EU Johannes Hahn (L) i Denis Zvizdić (D), predsjedavajući Vijeća ministara BiH nakon razgovora u Briselu 21. aprila 2015.

///////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////////////////

Vijeće EU za opšte poslove, u Luksembugu je u utorak usvojilo Odluku o aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom, koji je potpisan prije sedam godina. Nakon objave u službenom glasniku, očekuje se da će Sporazum stupiti na snagu 1. juna  Konačno, BiH je pokrenuta s mrtve tačke u procesu integrisanja, na kojoj se nalazi od 2003, kada je dobila status potencijalnog kandidata za članstvo.

BiH je dobila novu šansu da se vrati na put evropskih integracija, sa kojeg je samu sebe, davno isključila. Stoga je vijest dočekana kao prva pozitivna u dugom nizu tapkanja u mjestu, stagnacije, i preuzetih, a neispunjenih obaveza.

Mladen Ivanić, predsjedavajući bh. Predsjedništva: „Ovo je prvi pozitivni iskorak i to je politički jako bitno“.

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH: „Ja sam uvjeren da su nam ponovno otvorena vrata Evropske unije i da  dalje isključivo od nas ovisi kako ćemo  tu poruku deblokade Sporazuma  shvatiti.“

Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije: „Sporazum i njegovo stupanje na snagu će značiti mnogo u popravljanju imidža zemlje.“

Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH: „Od danas Bosna i Hercegovina praktično ima status pridruženog člana Evropske unije i status potencijalnog kandidata. Ali,to znači da je  najveći posao pred nama.“

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, postepeno se uspostavlja slobodna trgovina između EU i  BiH. Takođe se  utvrđuju zajednički politički i ekonomski ciljevi te podstiče regionalna saradnja. Jamila Milović - Halilović iz Ureda specijalnog predstavnika EU i  Delegacije EU  u BiH, posebno naglašava:

„Obim obaveza će se značajno povećati. Dok je Privremeni sporazum bio usmjeren na omogućavanje slobodnog protoka roba, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će zahtjevati prijenos i provedbu cjelokupne pravne stečevine EU, koja je nastajala tokom proteklih više od šest decenija. Ovaj slobodan protok roba između  Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji SSP uspostavlja, podrazumijeva pristup unutarnjem tržištu Evropske unije sa oko 500 miliona potrošača, kao i učešće na tenderima kod procedura javnih nabavki.

Tokom zajedničkog sastanka predsjednika vlada šest zemalja Zapadnog Balkana u utorak u Briselu, o unapređenju regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i evropskih integracija, komesar za susjedstvo i proširenje EU, Johannes Hahn je čestitao BiH na deblokadi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naglašavajući posebno značaj ekonomskih reformi, koje je zemlja dužna provesti. On je takođe naglasio da aktiviranje Sporazuma, odnosno njegovo stupanje na snagu znači nove daleko kvalitetnije odnose između BiH i EU. Istakao je da, u odnosu na prethodni period, iz BiH konačno stižu pozitivne vijesti.

Predsjedavajući Vijeća miinstara BiH, Denis Zvizdić, kao jedan od učesnika ovog skupa je rekao da pred BiH stoje značajni poslovi na stabilizaciji prilika u zemlji i vladavini prava te da Vijeće ministara ima razrađen dinamički plan kako bi se došlo do nacionalnog programa ekonomskih reformi koji će se raditi sa svim nivoima vlasti u BiH. “Posebno sam zadovoljan odlukom Vijeća za opšte poslove EU koje je aktiviralo SSP a to znači nove odnose između BiH i EU i veći stepen regionalne saradnje sa susjedima ali i sa EU. Cilj je povezivanje BiH, uključujući transportnu mrežu, a naš ključni prioritet je auto put 5C”, rekao je Zvizdić

Predsjednici vlada šest zemalja Zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku izjavu koja ozvaničava napore za transportnim i drugim povezivanjem u regiji.

U tesktu se naglašava potreba poboljšanja regionalne saradnje i ekonomske stabilnosti, što je jedan od instrumenata za usaglašavanje sa evropskim standardima i ispunjavanje kriterija za pristup u EU.

Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije pojašnjava:

„Što se tiče proceduralnih uslova, to znamo kako bi trebalo biti. Kad Sporazum stupi na snagu potrebno je definisati i provesti  ekonomske reforme, što je najvećim dijelom sadržano u  Sporazumu za rast i zapošljavanje. Zatim, kada BiH pokaže napore i posvećenost u ispunjavanju ekonomskih reformi – ta se definicija koristi - i kad se dogovori mehanizam koordinacije, onda ćemo dobiti zeleno svjetlo da podnesemo aplikaciju za članstvo.“

Na to upozorava i Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta: „Poruka za BiH je da treba prionuti gospodarskim i socijalnim reformam, kao i utvrđivanju učinkovitog mehanizma koordinacije eurposkih poslova među različiim razinama vlasti. To je za nas najvažnije.“ 

Igor Gaon, ambasador BiH pri Vijeću Evrope kada je ona 2002. primljena u članstvo ove institucije kaže, da su tada otvorene mogućnosti koje nisu iskorištene. To bi trebao biti nauk i kod aktiviranja SSP-a.

„Aktiviranje SSP-a  je veliki korak, koji moramo iskoristiti. Vijest je odlična, jer se BiH vraća na evropski put. Ali, sada je najvažnije da imamo  snage da se zadržimo na tom putu i  da konačno iskoristimo priliku koja nam je data. Mi smo ušli u Vijeće Evrope, i to je bila prilika koja nam je data. Djelimično smo je iskoristili, djelimično nismo, ali sad, ako opet ne zasučemo rukave, mi ćemo biti na stand-by. Da skratim, sve je do nas. Do nas je bilo i ono da li ćemo ući u Vijeće Evrope ili ne. I ne zaboravite: Bosna i Hercegovina je jedva izbjegla situaciju da bude prva zemlja koja će biti isključena iz Vijeća Evrope,“ kaže Gaon.

Razlog zbog kojeg je članstvo u Vijeću Evrope bilo upitno za BiH je neispunjavanje presude Sejdić - Finci. Ovaj uslov ostaje i dalje aktuelan, samo je promijenjen red prioriteta. Prvo ekonomske i socijalne reforme, pa zatim političke, odnosno izmjene Ustava.


/////////////////////////////////////////////

////////////////////////////
//////////////////////////////////

Ogledna farma udruženja "nešto više"

Mladi Mostarci izvoze kozmetiku preko okeana

Da mladi ljudi u ogromnoj većini žele napustiti Bosnu i Hercegovinu i priliku za život potražiti negdje drugdje, poznato je već godinama. Međutim, ima i obrnutih primjera. Jedan takav slučaj zabilježili smo u Hercegovini Dalje/More

Branko Basara

Suđenje Mladiću: Optuženik za Sanski Most poricao odgovornost

Basara je kao svjedok obrane generala Mladića, svjedočeći preko video-linka iz Beograda - skidao zapovjednu odgovornost s VRS-a za počinjene zločine i progon nesrpskog stanovništva, nakon čega ga je haško tužiteljstvo suočilo s optužbama za koje bi i sam trebao odgovarati pred sudom BiH Dalje/More

Djela Mice Todorović

Umjetnička galerija BiH: Klasici u "Školskom programu"

U nemogućnosti da izlaže djela iz bogatog fundusa u mjeri u kojoj bi željela, Umjetnička galerija BiH trudi se naći rješenja kako učiniti dostupnijim vrijedna djela iz depoa kroz manje izložbene projekte, a u cilju stavljanja Galerije u funkciju obrazovnog sistema Dalje/More

Jedan u nizu protesta radnika u Tuzli, ilustrativna fotografija

Radnici bez prava: Lakoća davanja otkaza u BiH

Radnici u BIH suočavaju se sa brojnim problemima od stalnog straha hoće li zadržati posao, do ugovora koji poslodavcima omogućavaju da u svakom trenutku mogu da ih otpuste Dalje/More

Radnici bez prava: Lakoća davanja otkaza u BiH

Radnici u BIH suočavaju se sa brojnim problemima od stalnog straha hoće li zadržati posao, do ugovora koji poslodavcima omogućavaju da u svakom trenutku mogu da ih otpuste
Dalje/More

Ministri vanjskih poslova EU: Bez reformi nema podrške BiH

Implementacija seta reformskih mjera ključna je za napredovanje BiH na putu ka EU, jer bez toga neće biti ni podrške, jasno je stavljeno na znanje bh. čelnicima tokom sastanka sa ministrima vanjskih poslova EU
Dalje/More

Video Ispitano preko polovice svjedoka, Basara poricao što je napisao

Nakon deset dana pauze u Hagu se nastavilo suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, optuženom za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini (1992-1995)
Dalje/More

Kultura nikoga ne ograničava, njoj postavljaju granice

Mi to ne volimo isticati. Kultura nikome nije pravila granice, samo su se njoj pravile granice. Kultura je ona koja je ograničavana - i teritorijalno i nacionalno, a zadnjih godina pogotovo financijski, kaže za RSE Dragan Marjanović, organizator festivala Mostarsko proljeće
Dalje/More

Sjećanje na masakr u Trusini: Godine prolaze, tuga ostaje

I dvadeset druga. godišnjica zločina u selu Trusina u općini Konjic, protekla je uz tugu i bol porodica ubijenih civila hrvatske nacionalnosti i četiri pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali
Dalje/More

Spašavanje platana u Trebinju

Šesnaest platana, simbol Trebinja, imaju određenih zdravstvenih problema. Prema riječima stručnjaka, platane je napala gljiva koja izaziva truljenje ovog drveća. Pozvani su i njemački stručnjaci da utvrde stanje prije konačne odluke
Dalje/More

Kako su političke odluke blokirale izvoz mlijeka iz BiH u EU

BiH je na vrijeme uputila odgovor na koji način misli riješiti preostale neispunjene zahtjeve potrebne za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. Krajnji rok bio je 12. april. Proizvođači mlijeka u BiH nezadovoljni su, jer i dalje smatraju da politika ne radi dovoljno da bi se omogućio izvoz mlijeka
Dalje/More

Jozo Radoš: Nefunkcionalna BiH teško može očekivati napredak

Mislim da se naglasak mora stavljati paralelno, na manjinska prava i generalno prava građana, ali da se mora na neki način zagristi u taj kompleks međunacionalnih i međuentitetskih odnosa koji onemogućavaju funkcionalnost BiH hrvatski polsanik u EP Jozo Radoš
Dalje/More

Uličarski žargon zagadio prostor javne komunikacije

U bosanskohercegovačkom bermudskom trouglu politika-mediji-javnost, isparavaju čak i pojmovi tipa kultura i komunikacija, a kamoli još njihovo davno zaboravljeno pristajanje jednog uz drugi
Dalje/More

Smiraj za pet vlaseničkih žrtava

Na mezarju Rakita u Vlasenici ukopano je pet žrtava stradalih u ovom gradu 1992. godine. Najmlađa ukopana žrtva je sedmogodišnji Edis Hajdarević koji je stradao zajedno s ocem, bratom i sestrom dok su pokušavali pobjeći. Do sada je u mezarju Rakita ukopano 337 žrtava, a tijekom okupacije Vlasenice ubijeno je 2.643 Bošnjaka
Dalje/More

Nepoštivanje Ustavnog suda BiH nepoštivanje države

Deklaracija Skupštine RS kojom se unaprijed odbacuje odluka Ustavnog suda o Danu RS ima dalekosežni politički učinak, kaže u intevjuu za RSE profesor ustavnog prava Kasim Trnka
Dalje/More

Niko ne brine što medicinski otpad završava na deponijama

U posljednjih nekoliko godina pojedine zdravstvene ustanove odvajaju otpad od komunalnog, ali građani u svojim domovima i ako to učine ne znaju šta će sa lijekovima kojima je istekao rok trajanja
Dalje/More

Lov u mutnom u vazduhu: Gdje odoše milioni?

Javno saslušanje čelnih ljudi agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja u BiH i nadležnog državnog ministarstva otvorilo je Pandorinu kutiju u ovoj oblasti. Od zapošljavanja po rođačkoj liniji do političkih opstrukcija
Dalje/More

Video Oboren svjetski rekord: Begova čorba za Guinnessa

Pobijedila je begova čorba, bosanski inat i gurmani, rekao je predsjednik Udruženja kuhara Bosne i Hercegovine Nermin Hodžić koji je ozvaničio obaranje Guinnessovog rekorda u pravljenju najvećeg jela od piletine.
Dalje/More

Kurspahić: 'Elita' na domaćem terenu

Žestoka debata povodom naizgled nepolitičkog prvog koraka prema povratku na evopski put pokazuje koliki je tek potencijal da se taj put uspori, ili blokira, na temama budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih entiteta.
Dalje/More

Objedinjavanje institucija nastavak sistematskog urušavanja kulture?

Spajanjem institucija postigao bi se "produktivniji zajednički rad, te riješili kadrovski kapaciteti". Međutim, ova inicijativa naišla je na podijeljena mišljenja, prije svega likovnih umjetnika koji tvrde da se ovim potezom sistematski urušavaju institucije kulture.
Dalje/More

Studenti u BiH: Niko ne pita za znanje, nego za diplomu

Maturanti u BiH ovih dana uglavnom razbijaju glavu pitanjem gdje i što upisati. No, mnogi se pitaju čemu uopće diploma kada nakon završenog studija bez obzira na znanje, posao će dobiti prvo oni koji imaju dobru stranačku i rodbinsku pozadinu
Dalje/More

Porodice žrtava iz Ahmića: Pomozite nam da ih pronađemo

Haški sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) obilježio je ratni zločin u Ahmićima, kada je na današnji dan prije 22 godine preko 100 bošnjačkih civila ubijeno je u spomenutom selu u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine
Dalje/More

Potvrđena najveća presuda za organizovani kriminal u BiH

Sud BiH je konačnom presudom na 40 godina zatvora osudio Zijada Turkovića, vođu zločinačke organizacije, a njegovog glavnog egzekutora Milenka Lakića zvanog Laki na 35 godina zatvora
Dalje/More

Umjetnici tvrde: BiH najzaostalija muzička sredina u regiji

Muzičari i pedagozi umjetničke muzike u BiH Deklaracijom ukazali na "zabrinjavajuće niski nivo ove grane umjetnosti", te pokušali podstaći vlast na hitno mijenjanje dugogodišnje loše prakse
Dalje/More

Poslanici upozorili: Nema ukidanja Dana RS kako god odlučio Ustavni sud

U Narodnoj skupštini RS nije bilo puno osvrta na tvrdnje OHR-a i Delegacije EU da se deklaracijom vezanom za zahtjev Bakira Izetbegovića o ustavnosti Dana RS vrši pritisak na Ustavni sud BiH
Dalje/More

Iskustva Hrvatske kao vodilja na putu BiH ka EU

Na inicijativu Hrvatske u ponedjeljak će u Luksemburgu biti održan doručak prijatelja BiH, na koji se već odazvalo 20 ministara zemalje EU, najavili su šefovi diplomatija BiH i Hrvatske Vesna Pusić i Igor Crnadak
Dalje/More

Muzički pedagozi FBiH: Ako biste ugasili Sarajevsku filharmoniju niko ne bi trepnuo

Nezadovoljni višegodišnjim lošim odnosom prema institucijama muzike u BiH, Udruženje muzičkih/glazbenih i baletnih pedagoga FBiH organizovalo je plenum u Bošnjačkom institutu u Sarajevu
Dalje/More

Objavljen program posjete pape Franje Sarajevu

Centralni događaj posjete bit će sveta misa koja će biti održana na Olimpijskom stadionu Koševo, gdje se prema procjenama organizatora očekuje oko 150.000 hodočasnika. Planirana su još četiri susreta, sa svećenicima, predstavnicima Međureligijskog vijeća, bh. dužnosnicima i mladima.
Dalje/More

Mostar: Otvoren 18. Sajam gospodarstva / privrede

Zemlja partner ovogodišnjeg mostarskog Sajma gospodarstva je Tajvan, koja je – kako je istaknuto – uprkos nedostatku prirodnih resursa, uspjela da se probije u sami vrh svjetske ekonomije
Dalje/More
Više tekstova

Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 04/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
20153121

Powered by Blogger.ba