Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.07.2011.

PRIJEDOR: LOGORASI TRAZE POMOC U OTKRIVANJU GROBNICA

Prijedor: Logoraši traže pomoć u otkrivanju grobnica

Prijedor - ilustracija

Prijedor - ilustracija

31.07.2011
Ove sedmice obilježena je 19. godišnjica od zločina u logoru Keraterm u Prijedoru. To je bila prilika da članovi udruženja logoraša apeluju na Prijedorčane da pomognu u otkrivanju grobnica ubijenih logoraša.

Kroz logor Keraterm prošlo je 3000 nesrba, a ubijeno je više od 400. Pred Haškim tribunalom osuđeno je pet osoba za ove zločine.

Logor Keraterm nalazio se u krugu Fabrike keramičkih proizvoda smještene na "novoj" cesti Prijedor - Banja Luka, nedaleko od centra Prijedora.
Kroz logor Keraterm prošlo je 3000 nesrba, a ubijeno je više od 400.

Početkom rata 1992. godine hapšeni su Bošnjaci i Hrvati i odvođeni u ovaj logor. Mnogi od njih nikad se nisu vratili. Refika Ališković u Keratermu je izgubila muža. Sjeća se posljednjeg susreta:

„U mene muž odveden je 20. jula 1992., imao je 24 godine. Dao mi je kćerku iz naručja. Nisam ga još pronašla“, prisjeća se ona.

Fikret Alić preživio je strahote logora Keraterm. Bio je zatočen 56 dana. Fotografija na kojoj je imao 40 kila, sa izbačenim rebrima, iza bodljikave žice logora obišla je svijet. Danas samo kaže:

„Ovaj je logor bio strava i užas.“

Batine, mučenje, ubijanje, seksualno zlostavljanje i drugi oblici fizičkog i psihičkog zlostavljanja bili su uobičajena pojava u logoru Keraterm. Stražari u logoru i druga lica koja su dolazila u logor koristili su sve vrste oružja i predmeta za fizičko zlostavljanje zatočenika.

Prozvano Tužilaštvo BiH

Posebno su muslimanski i hrvatski politički i društveni rukovodioci, intelektualci, imućniji građani i nesrbi za koje se smatralo da su pružali otpor bosanskim Srbima, podvrgavani teškim mučenjima ili ubijani. Više od 400 ih je ubijeno, kaže predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor  1992“ Mirsad Duratović.
Mirsad Duratović, foto: Erduan Katana

„Kroz logor Keraterm je, prema našim evidencijama, prošlo nešto preko 3.000 prijedorskih nesrba. Također po evidencijama koja se vode u udruženjima, nešto preko 400 ih je ubijeno ili odvedeno u nepoznatom pravcu iz logora Keraterm. Najveći masakr se desio 24. jula 1992. godine kada su za jednu noć ubijena 204 logoraša“, navodi Duratović.

Duratović kaže da se traga još uvijek za posmrtnim ostacima 120 logoraša. Stoga su i ove, kao i prethodnih godina prilikom obilježavanja godišnjice stradanja apelovali na Prijedorčane koji znaju gdje su ukopani da otkriju mjesta grobnica, kako bi mogli biti dostojanstveno sahranjeni.

„Poruka je poslata svim komšijama okolo da otkriju lokacije grobnica.“

Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija osuđeni su pred Haškim tribunalom za zločine u Keratermu, sa još dvije osobe. No, Edin Ramulić iz udruženja Prijedorčanki „Izvor“ kaže kako su svi već na slobodi.

„Oni su priznali krivicu i svi su dobili tako blage kazne da se sva petorica nalaze već na slobodi“, kaže Ramulić.

Sud BiH izrekao je dugotrajnu zatvorsku kaznu 31 godinu Dušku Kneževiću, koji je bio stražar u logoru. No, predsjednik udruženja logoraša „Prijedor  1992“ Mirsad Duratović kaže da Sud BiH nije podigao dovoljno optužnica.

„Prozvano je Tužilaštvo BiH zbog neprocesuiranje ovih zločina na ovome području, jer ovih šest sela ovdje u kojima je ubijeno skoro oko 1.800 civila. Nijedna optužnica, nijedan proces još! Optužnica nije podignuta još, a da ne govorim da je bilo procesa. Znači taj odjel Tužilaštva BiH i tužiteljica Džemila Begović su direktno prozvani da podnesu ostavke, kao i komplet njihova ekipa koja radi ovdje na terenu - jer nisu se dokazali za ovih 10 godina da su u stanju da riješe problem. Izjave se uzimaju iz dana u dan, ljudi daju po 10 puta izjave, a ništa se ne dešava“, ističe Duratović.
31.07.2011.

ALMASA HADZIC: UBIJANJE DZAMIJA

Ubijanje džamija

  31.07.

 

Vlast koja okreće glavu od napada na vjerske objekte u dosluhu je s napadačima

U Foči je prije tri večeri po sedmi put u proteklih 12 mjeseci, kako javljaju mediji, napadnuta imovina i objekti Islamske zajednice. Prozore na Atik Ali-pašinoj džamiji, jedinoj obnovljenoj džamiji u gradskoj jezgri Foče, razbili su, navodno, „nepoznati počinioci“.

Napad na džamiju uoči početka svetog mjeseca ramazana, naravno, nije slučajan niti su ga izvršili „nepoznati počinioci“, kako to tvrdi fočanska policija.

Izvršili su ga isti oni koji su džamiju gađali i prethodnih 12 mjeseci, odnosno isti oni ili njihovi potomci, svejedno, koji su džamije rušili i muslimane ubijali i 1992. i 1941. godine i...

Izvršili su ga mrzitelji džamije, islama, muslimana, odnosno mrzitelji i progonitelji međuvjerske tolerancije i multikulturalnosti na bosanskom tlu, kojima to, u dva različita perioda prošlog stoljeća, nije pošlo za rukom da urade kamama i mitraljezima. Fočansko skrnavljenje, tačnije, ubijanje džamije, nije jedini udar na vjerske objekte muslimana i Bošnjaka povratnika u RS.

Riječ je o višegodišnjem kontinuiranom iživljavanju nad vjerskim osjećajima, ali i građanskim slobodama ljudi koji su se, nakon progona i strašnih zločina počinjenih nad njima i njihovim familijama u posljednjem ratu, odlučili vratiti u svoje domove i povratkom svjedočiti da je zločinačka ideja doživjela krah i da se njenih protagonista danas više niko (ili malo ko) boji.

Kao i u većini drugih slučajeva kada su napadane i gađane džamije i mesdžidi u RS, saznajemo, i ovog puta predmet istrage policije manjeg bh. entiteta je materijalna šteta pričinjena na džamiji. Baš kao da su „nepoznatim izvršiocima“ meta bila stakla na džamijskim prozorima, a ne džamija kao svjedok postojanja islamskih vjernika u tom gradu.

Vlast koja 16 godina nakon rata okreće glavu od ovakvih napada očito je u dosluhu s napadačima.

Zbog toga oni, svih ovih godina, i ostaju samo „nepoznati izvršioci“.

31.07.2011.

U BUGOJNU OBILJEZENA 18. GODISNJICA STRADANJA BOSNJAKA - OBILJEZENA GODISNJICA STRADANJA GRADJANA U ULICI JUKICEVA

U Bugojnu obilježena 18. godišnjica stradanja Bošnjaka (FOTO)

  31.07.

 

Foto: Kemal Balihodžić

Obilježavanje ove godišnjice upriličeno je pod sloganom "Šehidima dova - živima opomena"

U Bogojnu je danas obilježena 18. godišnjica stradanja 45 bošnjačkih civila iz naselja Vrbanja, Crniče i Vrpeć, koje su u periodu od 17. do 28. jula 1993. godine ubili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), javio je dopisnik Agencije ONASA.

Obilježavanje ove godišnjice upriličeno je pod sloganom "Šehidima dova - živima opomena".

Ispred spomen-obilježja u Vrbanji položeno je cvijeće, nakon čega su se prisutnima obratili predstavnici političkog i vjerskog života sa područja općine Bugojno i Sredenjobosanskog kantona, te članovi udruženja stradalih.

Izraženo je ogorčenje što odgovorni za ovaj zločin još nisu izvedeni pred lice pravde, jer je do sada procesuiran samo jedan od njegovim počinilaca, koji je sa Tužilaštvom BiH postigao dogovor o priznanju krivice.

U lokalnoj džamiji u Vrbanji održan je vjerski dio današnjeg programa, nakon čega je uslijedio obilazak šehitluka na mezarju Vrbanja.

Organizatori obilježavanja 18. godišnjice stradanja bugojanskih Bošnjaka bili su Udruženje porodica stradalih "Vrbanja 1993" i Medžlis Islamske zajednice Bugojno.

............................................................

Obilježena godišnjica stradanja građana u ulici Jukićeva

  31.07.2011
Foto: Arhiva

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. Fikret Grabovica kazao je da su toga dana ubijena četiri člana iz obitelji Kujundžić

Roditelji ubijene djece i građani Sarajeva posjetili su u nedjelju mjesto, u ulici Jukićeva na području općine Centar, na kojem je na današnji dan 1992. godine ubijeno pet osoba od čega dvoje djece, bliskih rođaka.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. Fikret Grabovica kazao je da su toga dana ubijena četiri člana iz obitelji Kujundžić.
 
U znak sjećanja na nevine žrtve postavljena je spomen ploča u ulici Jukićeva br. 69, u blizini mjesta na kojem su stradali, te im je odata počast.
   
- Bio je to izuzetno emotivan i dirljiv skup, a posebno je važno što je mnogo mladih prisustvovalo tom događaju, kazao je Grabovica.
 
Članovi Udruženja i građani Sarajeva u subotu su se okupili na mjestu stradanja Sarajlija u ulici Ilije Engela br. 13 na području općine Novi Grad. 

Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva  1992.- 1995. raspolaže s relevantnom dokumentacijom o 530 djece do 18 godina koji su poginuli u Sarajevu tokom rata. Prikupljanje podataka o ubijenoj djeci bit će nastavljeno, ali navode da iz objektivnih ili subjektivnih razloga neće moći doći do podataka o svoj djeci koja su stradala u tom periodu u Sarajevu.   
 

31.07.2011.

ANDERS BERING BREJVIK POSTAVIO USLOVE POLICIJI: SARADJUJEM UKOLIKO NORVESKA VLADA PODNESE OSTAVKU, KRALJ HARALD V ABDICIRA I STAVITE ME NA CELO VOJSKE

Breivik postavio uslove policiji: Sarađujem ukoliko norveška vlada podnese ostavku, kralj Harald V abdicira i stavite me na čelo vojske

  31.07.

 

Anders Bering Brejvik

Od kada je u zatvoru, Brejvik je odbijao da se fotografiše za dosije

Norvežanin Anders Bering Brejvik, uhapšen zbog ubistva 77 ljudi u dva napada, i dalje veliku pažnju posvećuje svom izgledu, a među njegovim brojnim bizarnim zahtjevima najnoviji je upućen norveškoj vladi, od koje je tražio ostavku, a od kralja da abdicira, kao uslov da nastavi da razgovara sa policijom.

Da bi otkrio više informacija o bombaškom napadu u centru Osla i pucnjavi na ostrvu Utoja, Brejvik je tražio da vlada podnese ostavku, a kralj Harald V abdicira, javio je norveški javni servis NRK.

Brejvik je zahtijevao i ostavku vojnog rukovodstva i da on bude postavljen za šefa vojske, prenio je AFP.

Dva psihijatra će ove sedmice početi procjenu o Brejvikovom mentalnom zdravlju, a njegov advokat je rekao da je njegov klijent vjerovatno lud, ali da je prerano reći da li će to biti njegova odbrana.

Od kada je u zatvoru, Brejvik je odbijao da se fotografiše za dosije, kako bi se pojavljivale samo fotografije koje je on pažljivo pravio, kao što je slika na kojoj je u masonskoj uniformi ili sa uperenoom puškom, piše list "Sanday Telegraph".

Pošto mu je odbijen zahtjev da nosi borbenu unifromu, Brejvik je zahtijevao da u javnosti, prilikom odlaska na sud ili u policijsku stanicu, nosi isključivo creveni "La coste" džemper.

Brejvik je o "dres kodu" detaljno pisao i u svom manifestu na 1.500 strana, objavljenom neposredno pijre napada.

Jedan od njegovih školskih drugova Peter Svar izjavio je da se sve što se desilo poslije eksplozije bombe odvijalo prema njegovom planu.

"Moj najveći strah sada je da se on poigrava sa nama", rekao je Svar.

"Želio je da bude uhvaćen. Sve je priznao. Napisao je (u manifestu) da propagandna faza počinje sa hapšenjem", dodao je Svar.

Drugi školski drug izjavio je za "Sanday Telegraph" da je Brejvikova potreba da privuče pažnju bila očigledna i prije 10 godina.

Bivši prijatelj rekao je da mu je Brejvik priznao da je imao plastičnu operaciju nosa i brade u SAD i da je to bio logičan korak u želji za fizičkim savršenstvom.

Brejvik je u svom manifestu napisao se da se družio sa grupom pakistanskih dječaka, koje je kasnije optužio za pljačkanje i zastrašivanje bijele djece.

Najbolji prijatelj mu je bio dječak Arsalan, ali je prestao da se druži sa njim u 16. godini, kada kaže da se okrenuo protiv multikulturalizma.

"U to vrijeme, nisam mogao da razumijem zašto Arsalan nije baš bio naklonjen Norveškoj i mojoj kulturi. Bio sam tada potpuna neznalica i apolitičan, ali totalan nedostatak njegovog poštovanja prema mojoj kulturi...u stvari je izazvala moje interesovanje i strast za to", napisao je Brejvik.

Arsalanova porodica odbacila je te tvrdnje, navodeći da su se oni družili samo u osnovnoj školi i da je smiješno kriviti Arsalana za bes koji je Brejvik osećao prema multikulturalizmu.

Brejvik neće biti proglašen neuračunljivim

Anders Bering Brejvik, osumnjičen za napade u centru Osla i masakr na ostrvu Utoja, vjerovatno neće biti proglašen neuračunljivim, izjavio je šef komisije koja treba da razmotri psihijatrijsku evaluaciju Brejvika.

Doktor Tarjej Rignejstad, šef Norveškog odbora za sudsku medicinu, izjavio je AP-u da se čini da je osumnjičeni vladao svojim postupcima.    

U Norveškoj pozivanje na neuračunljivost tokom odbrane podrazumijeva da je optuženi bio u stanju psihoze tokom zločina, što znači da je izgubio kontakt sa realnošću do te mjere da nije vladao svojim postupcima. 

"Ne čini se da je bio psihotičan", rekao je dr Rignejstad.

Komisija treba da razmotri i usvoji evaluaciju dvojice psihjatara koje je imenovao sud pre nego što sudija odluči da li Brejvik podleže krivičnoj odgovornosti.

Brejvik se tereti za smrt 77 ljudi.

31.07.2011.

ODRZANE MEDJUNARODNE KONJICKE TRKE U BUTMIRU

Održane međunarodne konjičke utrke u Butmiru

  31.07.

 

Utrke su izazvale oduševljenje brojnih posjetilaca (Foto: S. Jordamović)

Singapur Lok u glavnoj utrci prvi prošao kroz cilj

Na hipodromu u ilidžanskom naselju Butmir jučer je upriličen pravi praznik za ljubitelje konja i konjičkih sportova. Lijepo vrijeme privuklo je više stotina posjetilaca, koji su tokom Međunarodne utrke "Derby BiH 2011" mogli vidjeti najljepša grla iz ergela iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Češke i Crne Gore.

- Za učešće u četiri utrke ove godine prijavila su se 34 vlasnika grla. S obzirom na to da utrke postaju dio tradicije, potrudit ćemo se da u narednom periodu hipodrom pretvorimo u pravi konjički centar i omiljeno okupljalište Sarajlija i njihovih gostiju - kazao nam je Ekrem Lekić, organizator takmičenja i predsjednik Konjičkog kluba "Butmir".

Glavna utrka "Derby BiH" na stazi dužine od 2.400 metara izazvala je najviše oduševljenja među posjetiocima. Konj Singapur Lok (Singapore Lock) osvojio je prvo mjesto, drugi je na cilj stigao Kardiv, a treći Ost Star.

Na ovogodišnje takmičenje Sarajlija Mehmedalija Žmirić prijavio je dva konja, od kojih je jedan u prvoj utrci, na stazi od 1.200 metara, prvi stigao na cilj.

- Pobjeda mog konja dala mi je podstrek da naredne godine za Međunarodne utrke pripremim više grla. Ovo zadovoljstvo ne propuštama nikada, jer je organizacija odlična i staze su dobro pripremljene - rekao je Žmirić.

Konj Indijan Grl slomio nogu

Zbog loma noge tokom glavne utrke "Derby BiH", konj Indijan Grl (Indian Girl) vlasnika Zlatka Jenjića iz Hrvatske jučer nije mogao doći do cilja.

- Tokom utrke došlo je do sudaranja među konjima pa je tom prilikom pao jahač Zlatko Omeragić, a povrijedio se konj Indijan Grl. Zbog ove povrede, za njega su takmičenja zauvijek završena - kazao je Lekić.

Ostali pobjednici

Prije glavne, u prvoj utrci prvo mjesto osvojio je konj Minotaur vlasnika Mehmedalije Žmirića. Drugi je bio Luks (Lux) porodice Gurdić, a treći Kokain de Krotiko (Cocaine de Croatico) Roberta Menala. U drugoj utrci najbolji je bio Ted Pit iz KK "Krajišnik", drugi je Medžik Lajtin (Magic Lightin) Avdije Čenanovića, a treći Kentaki (Centaki) Rifeta Kumalića iz KK "Sana". Blek Lajf (Black Life) iz KK "Vukovića" osvojio je prvo mjesto u trećoj utrci, dok su drugi i treći bili Dr Gile iz KK "Krajišnik" i Vlater Sulje Čenanovića.

Halidova Tera četvrta

Prošlogodišnja pobjednica, kobila Tera našeg popularnog pjevača Halida Bešlića, osvojila je ovog puta četvrto mjesto.

31.07.2011.

ODRZANI 445. SKOKOVI SA STAROG MOSTA: LORENS LISTO OPET NAJBOLJA "LASTA" (FOTO)

Održani 445. skokovi sa Starog mosta: Lorens Listo opet najbolja “lasta” (FOTO)

 
 
Foto: Samir Jordamović

Pred više hiljada gledalaca takmičilo se 45 skakača iz BiH, Srbije, Slovenije i Crne Gore

Lorens Listo, šampion je 445. tradicionalnih visinskih skokova sa Starog mosta, koja je održana danas u Mostaru.
Ovaj višestruki šampion dobio je po pet “desetki” za izvanrednu lastu, i u prvom i drugom krugu. Kao i uobičajeno, Listo je napravio besprijekoran skok. Ovo je njegova peta titula u Mostaru.

Foto: Samir Jordamović

......................................

Najbolji u kategoriji skokova na noge  bio je Mostarac Igor Kazić. I on je od žirija za oba skoka dobio sve “desetke”. Žirije su predvodili skakačke legende Emira Balić i Mirsad Deda Pašić.

Višestruki šampion Listo je za novinare izjavio da se tokom cijele godine pripremao za skokove, koje njemu mnogo znače u životu.

Jučerašnja manifestacija, uprkos kiši, održana je pred oko 10.000 posjetilaca. Bio je ovo veliki događaj za Mostar, o čemu svjedoči i činjenica da se ova manifestacija putem TV signala prenosila u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i BiH.

U kategoriji skakača na nogu nastupilo je 22, a na glavu 23 učesnika.

Prošlogodišnji šampion Arman Puzić, ove godine se nije natjecao, kao ni Haris Džemat, najbolja “lasta” 2009. godine.

 

 

31.07.2011.

"LASTAVICA 2011": ZUKORLIC I DAUTOVIC UPUTILI RAMAZANSKE PORUKE (FOTO)

"Lastavica 2011": Zukorlić i Dautović uputili ramazanske poruke (FOTO)

  31.07.

 

Na početku svog obraćanja muftija Zukorlić je pozvao Bošnjake BiH, ali i regiona da prestanu sa podjelama

Nekoliko hiljada ljudi iz srednje Bosne okupilo se danas na vjersko - kulturnoj manifestaciji " Lastavica 2011", na tromeđi općina Zenica, Kakanj i Zavidovići.

Vjerski program je započeo još sinoć, a danas su, o značaju Lastavice, vjere, predstojećeg Ramazana, položaju vjernika muslimana i Bošnjaka uopće govorili glavni imam MIZ Zenica Jakub Salkica, dekan islamskog pedagoškog fakulteta Zenica Zuhdija Adilović, muftija zenički Ejub Dautović i gost manifestacije, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.

Muftija Dautović istakao je značaj Lastavice kao dovišta, koja je u skladu sa obližnjim Vrandukom kao utvrdom i potvrdom državnosti, te Musalom u Zenici, gdje svake godine počinje program "Lastavice".

Na početku svog obraćanja muftija Zukorlić je pozvao Bošnjake BiH, ali i regiona da prestanu sa podjelama na nacionalni i islamski identitet, na regionalne podjele, na podjele po gradovima, pa i mahalama...

- Mi imamo izbor da nastavimo biti naivni ili da opstanemo. Zajedno te dvije stvari ne idu, jer prva vodi kao uništenju druge. Islam nije nikada bio niti jeste vjera nasilja, jer selam znači mir, te da oni koji čine teror i zlo nisu ni predstavnici, ni podanici vjere mira, kazao je Zukorlić.

Lastavička priznanja

Muftija zenički Ejub Dautović ustanovio je četiri priznanja, koja se dodjeljuju jednom godišnje na Lastavici.

Priznanje "Sultan Mehmed Fatih" za doprinos odbrani BiH u vrijeme agresije 1992-1995. godine, dobio je Džemal Najetović, priznanje "Kulin ban" za doprinos društvenom radu dobio je Edin Beganović, "Lastavičku plaketu" za doprinosrazvoju i organizaciji manifestacije "Lastavica" dobio je zamjenik reisu-l-uleme Ismetu Spahiću, dok je "Lastavičku povelju" za doprinos afirmaciji vjere, kulture i običaja muslimana je dobio glavni muftija IZ Srbije Muamer Zukorlić.

31.07.2011.

VALENTIN INZKO: BiH NIJE "DRZAVNA ZAJEDNICA" ENTITETA VEC SAMOSTALNA DRZAVA NASTALA PRIJE DEJTONA

Inzko: BiH nije “državna zajednica” entiteta već samostalna država nastala prije Dejtona

  31.07.

 

Foto: Arhiva

U Dejtonskom mirovnom sporazumu nećete naći frazu “državna zajednica”...

Izjave predsjednika republike Srpske Milorada Dodika kojima se negira državnost Bosne i Hercegovine i ova zemlja netačno karakterizira kao državna zajednica, te se navodi da BiH svoj suverenitet izvodi iz entiteta i sugerira mogućnost “državne integracije” sa Srbijom oprečne su samom utemeljenju Bosne i Hercegovine, izjavio je u intervjuu za Fenu Visoki predstavnik Valentin Inzko.

- Činjenica je da je Ustav BiH, koji je i sam sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, veoma jasan u pogledu ovakvih navoda. U članu I Ustava, BiH kao “država” pominje se dva puta. U njemu se navodi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina” nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Dejtonski Ustav također precizira da je “Bosna i Hercegovina demokratska država” i “sastoji se od dva entiteta”.

S druge strane, i to zbog vrlo dobrog razloga, nigdje u Dejtonskom mirovnom sporazumu nećete naći frazu “državna zajednica”. BiH nije “državna zajednica”, što je veoma različita ustavna struktura od one koja je dogovorena za BiH u Daytonu.

Ovo nije samo moje mišljenje. Kada kažem da je BiH država, da je BiH suverena i da BiH nije “državna zajednica”, ja ne dajem pravno tumačenje Mirovnog sporazuma. Samo ga čitam. Ne može se promijeniti ono što je napisano u Ustavu samo tako što će se tvrditi pred medijima da u njemu ima nešto čega nema. Ja bih, inače, takve pokušaje pravnog revizionizma smatrao nerelevantnim, budući da nisu zasnovani na zakonu. Međutim, kada jedan politički lider promovira ovakve ideje onda je to potencijalno opasno i destabilizirajuće.

Predsjednik Dodik također tvrdi da entiteti daju državnost BiH i da BiH potiče od entiteta. Možete li potvrditi ili negirati ovu za nas pogrešnu interpretaciju?

- Ovo nije pitanje interpretacije. Kao što sam rekao ranije, ovo pitanje je kristalno jasno. Tekst člana I Ustava jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina nastavila svoje postojanje po međunarodnom pravu kao država. Podsjećam da je Generalna skupština UN-a već 22 maja 1992 priznala BiH, Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne i suverene države. S druge strane, entiteti su pravno uspostavljeni samo Ustavom Bosne i Hercegovine tj. kao dijelovi već postojeće države BiH.

Također želim podsjetiti na stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu konstitutivnih naroda, kada je ovaj Sud morao da razmatra slične navode Republike Srpske. Sud je odredio da entiteti potpadaju pod suverenitet Bosne i Hercegovine i da Ustav BiH ne poznaje Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine kao “države” nego ih naziva “entitetima”. Sud ja zaključio da Ustav BiH ne ostavlja prostora ni za kakav “suverenitet” entiteta i da entitetske nadležnosti ni na koji način ne predstavljaju izraz njihove državnosti nego su izvedene iz Ustava BiH.

Koristeći termin “državna zajednica”, čini se da predsjednik Dodik vrši pripreme za neke buduće aktivnosti, jer ovaj termin se koristio za odnos i državnu zajednicu između Srbije i Crne Gore.

- Koncept “državne zajednice” nema nikakve veze sa ustavnom strukturom BiH, a tvrditi nešto takvo je i pogrešno i neodgovorno. Kao što sam pomenuo ranije, BiH je država, i Dejtonski mirovni sporazum garantira teritorijalni integritet BiH. Vrijedi se podsjetiti da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u mnogo navrata već razmatrao ovo pitanje. Na primjer, u Deklaraciji iz 2008. godine, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je podvukao da je BiH priznata suverena država, čiji teritorijalni integritet je zagarantiran Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stav međunarodne zajednice je eksplicitno jasan po ovom pitanju.

Put raspada Bosne i Hercegovine je isključen, i oko toga ne treba biti nikakvih dilema. Bosna i Hercegovina postoji i postojat će. Umjesto ovoga, pravi izazov sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava jeste da li je ova generacija političkih lidera sposobna da implementira reforme koje su potrebne kako bi ova zemlja mogla rješavati prave probleme, da samo nabrojim neke, rastuća nezaposlenost, niske penzije, loša infrastruktura i korupcija, a da ne spominjem formiranje vlasti na državnom nivou. Suočavajući se sa ovim problemima direktno i ispunjavajući uslove za članstvo u EU i NATO-u, političari će demonstrirati da imaju kapacitet da urade posao za koji su izabrani. Građani ove zemlje traže manje beskorisne retorike, a više pomaka prema evropskoj budućnosti. Nažalost, izjave kao što su ove što potiču iz RS-a dovode u pitanje uspjeh ove zemlje na njenom putu od Daytona do Brisela.

U sedmici kada je potvrđeno da je broj nezaposlenih građana u Bosni i Hercegovini i dalje veći od pola miliona, politički lideri treba da se usredsrede na vraćanje ljudi na posao, a ne na zagovaranje imaginarnih pravnih teorija.

Šta planirate uraditi da zaustavite ovakve aktivnosti?

- Moja uloga, u stvari moja obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazumu je da postavim stvari na svoje mjesto. Ja ću u tome i dalje surađivati sa cijelom međunarodnom zajednicom u BiH. Ovo pitanje je u petak razmotreno i sa Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira i sa Odborom šefova vodećih međunarodnih organizacija u BiH, i uvjeravam vas da postoji velika doza zabrinutosti u vezi sa ovim izjavama iz RS. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira zaista smatra da su ove izjave ozbiljne, zabrinjavajuće i da zahtijevaju objašnjenje.

Na kraju krajeva, bez obzira koliko puta neko ponovi pogrešnu informaciju, ona i dalje ostaje upravo to - pogrešna informacija. Moj mandat je da podržavam Mirovni sporazum i to je upravo ono što ću i nastaviti raditi koliko god to bude potrebno, izjavio je za Fenu Valentin Inzko.

31.07.2011.

EKSPANZIJA RADIKALNIH STRANAKA STVORILA I BREIVIKA: EKSTREMNI DESNICARI SU OBJAVILI RAT MUSLIMANIMA!

Ekspanzija radikalnih stranaka stvorila i Breivika: Ekstremni desničari su objavili rat muslimanima!

  31.07.

 

Radikalizam može izazvati teške posljedice po samu Evropu, kaže profesor Cvrtila

Ne osjećam se krivim! Učinio sam to da bih spasio Norvešku i čitavu zapadnu civilizaciju od islama i „kulturalnog marksizma“ - kazao je pred sudom hladnokrvni ubica Anders Bering Brejvik (Anders Behring Breivik), odgovoran za napad u Oslu i ubistvo 76 ljudi.

Crne prognoze

Bez obzira na činjenicu što su Norveška i cijela Evropa u šoku zbog napada očitog luđaka, posve je logično upitati se je li Brejvik produkt ekspanzije ekstremne desnice i sve većih simpatija Evropljana prema njoj. Simpatije su toliko narasle da su stranke ekstremne desnice danas posve relevantne i u parlamentima većine zemalja Evropske unije (EU), pa čak i u samoj Uniji, a najavljuju i skoro udruživanje radi ovladavanja Starim kontinentom.

Ekspanzija radikalnih stranaka stvorila i Breivika: Ekstremni desničari su objavili rat muslimanima!

....................................................

I dok se Evropljani danas zgražavaju nad gestom „norveškog viteza“, nisu li do jučer mnogi od njih na raznim forumima i referendumima sa simpatijama gledali na ideje o kršćanskoj Evropi, Starom kontinentu bez muslimana, na zabrane nikaba ili burke, tražili radikalniju politiku prema imigrantima, aplaudirali istjerivanju Roma iz Francuske, koracima ka ukidanju Šengenskog sporazuma... Nije li skoro 60 posto Švicaraca (u nekim njenim kantonima više od 70 posto) glasalo protiv gradnje munara u toj zemlji?

Pa i danas poslanik u italijanskom parlamentu iz redova ultradesničarske Sjeverne lige Mario Borgecio tvrdi da su „ideje norveškog masovnog ubice Andersa Brejvika veoma dobre, a u nekim slučajevima sjajne“. On se složio s Brejvikovim stavovima protiv islama i konkretnom optužbom da se „Evropa predala prije nego što se upustila u borbu protiv islamizacije“. Inače, Sjeverna liga je partner italijanskog premijera Silvija Berluskonija (Berlusconi)!

Neosporno je da konzervativne nacionalističke partije širom Evrope posljednjih godina bilježe porast glasača na izborima. Ekstremna desnica postoji svuda u Evropi. Od Italije, preko Austrije i Mađarske do Skandinavije. U prethodnim godinama ekspanziju je doživjela na talasu problema s nezaposlenošću i prilivom imigranata.

Desničarske partije protive se slobodama kretanja u EU, traže strožije zakone za imigrante, posebno su osjetljivi na muslimane i često to pokazuju traženjem zabrane nošenja nikaba i podizanja munara! Mnoge sve to ne čudi, jer desnica, pogotovo ekstremna, tradicionalno jača u teškim vremenima. No, Evropa je sada počela plaćati ekstremizam.

Iako su osudile masakr u Norveškoj i tvrde da se bore legalnim sredstvima, stranke evropske krajnje desnice su, neosporno je, stvorile atmosferu koja je inspirirala zločinca Brejvika, koji je krenuo u krvave „krstaške pohode“.
Da se crni oblak ponovo nadvija nad Evropom, upozorava činjenica da ultradesničari imaju plan o osvajanju primata na panevropskoj i nacionalnoj političkoj sceni.

Naime, pod dirigentskom palicom vođe austrijskih slobodara, ultradesničara Hajnca Kristijana Štrahea (Heniz Christian Strache), političkom Evropom (unutar i izvan granica EU) upravljali bi slobodari stranke ekstremno desničarskog opredjeljenja, okupljene oko novoosnovanog „Slobodarskog pokreta Evrope“.

 Oko njih bi se trebale okupiti sve značajnije parlamentarne stranke koje u svojim statutima zastupaju „stavove o suverenosti nacionalnih država u okvirnoj evropskoj zajednici otadžbina“. Pristanak su, u načelu, već dali italijanska Liga za sjever, francuski Nacionalni front Marine le Pen, kćerke francuskog desničara ŽanMarija le Pena, belgijski Falms belang (Flamanska stvar), mađarski vladajući Fides... Kako je objavila beogradska „Politika“, medijski analitičari i komentatori u odjeljenjima za praćenje javnih događanja u tajnim policijama srednje Evrope učestalo su proteklih mjeseci upozoravali na ovakav razvoj prilika.

- Moramo (op)stati kao motor obnove otadžbinskih i evropskih shvatanja - kazao je ultradesničar Štrahe u završnom govoru pred delegatima stranačkog kongresa i najavio bitku za zauzimanje čelnih pozicija na evropskoj političkoj sceni.
Njemačka akademija umjetnosti još je u maju ove godine upozorila da se Evropom širi „zabrinjavajući rast desničarskog populizma“.

- Desničarski populizam sve jače prodire u središte samog društva. Rasističke i krajnje desničarske ideje i akcije prestale su biti na marginama društva... Veliki umjetnici i turbointelektualci ne ponašaju se ništa drugačije od mase: svijetom vlada atmosfera duhovne rasprodaje - kazali su njemački akademici.

I slavni slovenski filozof Slavoj Žižek također je upozorio da je za Evropu jedina prava opasnost ekstremna, seljačka desnica. Po njemu, Evropa ima budućnost samo ako je zasnovana na antirasizmu i socijalnoj pravdi, pri tome ukazajući na „mlitavost evropske ljevice“. Zasigurno naš najbolji poznavalac EU, ekspert za evropske integracije i dugogodišnji dopisnik iz Brisela Zekerijah Smajić ističe da je neosporno kako je ekstremna desnica u ekspanziji na Starom kontinentu.

- Treba samo pogledati strukturu Evropskog parlamenta. Od više od 700 zastupnika više od jedne trećine pripada toj vrsti političke orijentacije i ideologije. Šta je uzrok tome? Uzrok su sigurno globalna kriza, recesija, nepovjerenje građanstva u svoje političke lidere koji su iznevjerili njihova očekivanja. Treći razlog su migracije. Načinom proširivanja EU je sama sebe dovela u neku vrstu ćorsokaka iz kojeg teško izlazi. Vidite, proširivanjem 2004. godine na novih deset članica i 2007. godine na još dvije, EU je nadrasla svoje potencijale, organizacionu i institucionalnu potenciju. Sada ne može da savlada probleme koji se dnevno produciraju na raznim frontovima - govori Smajić.

EU su, kako kaže, sustigli globalna kriza i finansijski poremećaji koji su neminovno utjecali i na euro, koji je trenutno u najvećoj krizi.

- To su sve problemi kojim se ona bavi, zapostavljajući neka ideološka gibanja,
koja su, također, dio tih globalnih pomjerana. Iz svega toga produciraju se pojedinci koji iz različitih razloga, neko iz liderskih, a neko iz psihosomatskih ili finansijskih, dolaze na naslovnice po svojim nedjelima, kao što je sada slučaj u Norveškoj.

Stres i napetosti

Tek će se utvrditi koliko je norveški slučaj bio dio jedne ideologije, a koliko je dio jednog individualnog fanatizma. Ja sam uvjeren da se ne radi o individualnom fanatizmu nego o ideologiji čiji je izvršilac, zapravo, reprezent - izričit je Smajić.

Jačanje desnice, prema Smajiću, može samo jačati nestabilnost Evrope, strah, zebnju i nepovjerenje. To je, upozorava on, opasnost za Evropu i međunarodnu zajednicu ako se ne poduzmu protumjere, odnosno ako se ne poradi na ječanju istinske, a ne demokratije s prizvukom anarhije.

Profesor Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da Evropa u posljednjih desetak godina ima problem s radikalnim ekstremnim grupama, koje se vežu uz radikalnu desnu ideologiju. One su, nastavlja, prisutne u nekim državama i vezuju se uz propale nacističke ideologije.

Iako ne očekuje nasilje, boji se da bi radikalna retorika mogla potaknuti vladajuće strukture da poduzmu korake koji bi se „mogli označiti kao nepravilan odnos prema drugim kulturama“.

 - Sve to skupa nekako navodi na zaključak da se evropsko društvo radikalno mijenja i da ono ima dosta različitih elemenata koji su protivni vrijednostima samog evropskog društva. Kroz politički i ekstremni prostor moglo bi se stvoriti dosta napetosti između različitih kultura upravo na evropskom prostoru. To se suprotstavlja ideji Evrope i ravnopravnosti. Potrebnoje tražiti neke paradigme koje će, ipak, održati tu jednu ravnotežu i ravnopravnost u evropskom prostoru, jer drugog izbora nema. Radikalizam može izazvati teške posljedice po samu Evropu - upozorava Cvrtila. 

On nadalje ističe da definitivno postoje grupe koje izražavaju netrpeljivost prema drugim kulturama i imigrantima. Te su se grupe, vjeruje naš sagovornik, razvile upravo na netrpeljivosti prema došljacima u njihovoj kulturi.

-  To je jedna politička platforma koja u određenom trenutku donosi političke glasove na izborima - zaključuje Cvrtila.

Islamofobija je opasna kao i antisemitizam

Profesor na katedri religija i međunarodni odnosi i direktor Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje pri Univerzitetu „Georgetonjn“ Džon L. Esposito (John) napisao je da islamofobija, koja postaje društvena rak-rana, mora biti priznata i jednako neprihvatljiva kao i antisemitizam.

- Zapadni političari i vjerski lideri, kreatori javnog mnijenja i mediji trebaju odlučno govoriti o opasnosti islamofobije podjednako napadno kao što govore o ostalim formama riječi i djela koji su ispunjeni mržnjom, počevši od rasne diskriminacije pa sve do antisemitizma. Oni rade u korist promotora mržnje (kako muslimanskih, tako i nemuslimanskih) vjerskih i političkih lidera i političkih analitičara čija retorika potiče, demonizira, otuđuje i marginalizira... - konstatirao je Esposito.

Internet za samodestrukciju

- U posljednje tri godine desilo se nekoliko velikih zločina čiji su izvršioci priznali da su educirani putem interneta i da su iz njega izvlačili svoje lekcije. Kada pogledate videoigre, ponudu društvenih mreža i sadržaj interneta uopće, doista vas mora uhvatiti panika gdje i s kim živite i da li planeta srlja u jedan nepovrat ukoliko se ovakvo bezakonje i nekontrola interneta bude nastavila. Ja razmišljam o tome je li internet globalni projekt koji će dekadenciju postaviti na pijedestal čovječanstva, iz kojeg će se čovjek samouništavati. Prilično strahujem nad tom globalnom pojavom kao što je internet, koji je preuzeo primat i nad politikom, pa i ovom ekstremnom smatra Smajić

31.07.2011.

RAMAZANSKA CESTITKA REISU-L-ULEME MUSTAFE EF. CERICA: ISKORISTIMO OVAJ MUBAREK MJESEC ZA LIJECENJE DUSE I BOLESTI U NASEM DRUSTVU

Ramazanska čestitka reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića: Iskoristimo ovaj mubarek mjesec za liječenje duše i bolesti u našem društvu

 31.07.

 

Foto: Arhiva

Ramazan je vrijeme da liječimo dušu od mržnje i srce od pakosti...

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Mustafa ef. Cerić uputio je danas svim muslimanima i muslimankama u BiH i dijaspori čestiku povodom nastupajućeg mjeseca Ramazana, uz poruku da ovaj mjesec iskoriste za "liječenje duše" kao najbolji način za "izlječenje bolesti u našem društvu".

Ovom prilikom prenosimo u cjelosti čestitku reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića:

Draga braćo i sestre,

Sa današnjim zalaskom sunca nastupa mjesec ramazan u 1432, odnosno 2011. godini. Dakle, sutra, ponedjeljak 1. avgust, 2011. godine po Miladu je prvi dan ramazanskog posta.

Ovo je 1430. ramazan od kako je Uzvišeni Allah objavio Muhammedu, a.s., ove ajete: - Vi koji vjerujete neka znate da vam se propisuje post kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili pobožni (Bakare, 179).   

Braćo i sestre, mubarek mjesec nam dolazi kao najbolja škola za dušu u kojoj je učitelj Kur'an Časni i Pejgamber Odabrani, u kojoj je post terapija za bolesti duše, posebno za bolesti ljubomore, licemjerja i samozaljubljenosti.

Stoga, iskoristimo ramazan za liječenje naše duše kao najbolji način da izliječimo bolesti u našem društvu, u našoj zajednici u kojoj svaki pojedinac može postići uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu.    

Ramazan je vrijeme a post ibadeta na način da liječimo dušu od mržnje, da liječimo srce od pakosti, da liječimo jezik od ružna govora, da liječimo oči od ružnog pogleda, da liječimo ruke od nevaljala posla, da liječimo sebe, svoju porodicu, svoju zajednicu i svoje društvo od poroka koji nam život čini teškim i neizvjesnim.

Ramazan je škola u kojoj se čovjek uči da voli Boga i čovjeka; ramazan je milost Božija koja čovjeka uči kako da očisti svoje srce od pakosti; ramazan je blagost koja čovjeku donosi lijepe misli i uči ga da govori lijepe riječi; ramazan je sreća i spas čovjeku koji ima ruku da usreći i spasi čovjeka koji zaslužuje ljubav i pažnju, jer onaj koji usreći i spasi čovjeka Allah će njega usrećiti na ovome svijetu i spasiti ga na drugome svijetu.

Zato dok postimo u ramazanu, okrenimo se oko sebe i ne zatvarajmo oči pred potrebama siromašnih i onih koji ne mogu živjeti od svoga rada ili uopće nemaju priliku da rade i da zarade za sebe i svoju porodicu.

Budimo solidarni i suosjećajni jedni prema drugima, jer to je najviši stupanj pobožnosti zbog koje je Uzvišeni Allah propisao post da bi se sit čovjek sjetio gladnih i da bi se imućni ljudi brinuli o siromašnim i nemoćnim. 

Učim dovu Allahu Uzvišenom da nam ramazan protekne u miru i bereketu, da nam se srca zbliže u vjeri i ljubavi, da nam Allah ukabuli ibadet posta i usliša naše dove za zdravlje i sreću svakog pojedinaca, cijelog našeg naroda i cijeloga svijeta.

Sa uvjerenjem da će nam mjesec ramzan donijeti Allahovu milost i oprost, od srca svim muslimanima i muslimankama u domovini i dijaspori želim sretne i berićetne mubarek dane ramazana!

Ramazan šerif mubarek olsun!

31.07.2011.

JOVON DIVJAK, DAN POSLIJE OSLOBADJANJA: ZASTO NIKO NE PITA KOLIKO SAM SPASIO VOJNIKA U "DOBROVOLJACKOJ"?1

Jovan Divjak, dan poslije oslobađanja: Zašto niko ne pita koliko sam spasio vojnika u "Dobrovoljačkoj"?! 

 31/07/2011.
• Političari i politika me ne zanimaju. Vi, moji prijatelji, bili ste snaga koja me je u životu držala proteklih pet mjeseci. Moja ste snaga i danas - govori im Divjak ..

Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ jučer je bila prva adresa koju je, dan nakon povratka iz Beča, posjetio Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH. Umora na njegovom licu nema. Sretnim ga, govori nam, čine njegovi prijatelji koji su u Dobojsku 4 u sarajevskom naselju Vraca jučer pristizali od ranih jutarnjih sati.
Pozivi iz inozemstva              - Političari i politika me ne zanimaju. Vi, moji prijatelji, bili ste snaga koja me je u životu držala proteklih pet mjeseci. Moja ste snaga i danas - govori im Divjak uz jutarnju kafu.Političara među njima jučer nije bilo. Uz Divjaka su Vojo, Ibro, Mehmed, Darija, Mersiha, Aleks... Njegov telefon neprestano zvoni. Na liniji je i Florens Hartman (Florence Hartmann). Generalu čestita pravnu pobjedu i poručuje da će uskoro uslijediti i poziv francuskog senatora Žaka Ralita (Jack Ralite). Ralit i drugi francuski političari, ali i umjetnici, bili su uključeni u cijeli slučaj.
Davali su mi podršku, pisali pisma i austrijskoj vladi i Evropskom parlamentu. U junu su u Beču organizirali i konferenciju za štampu objašnjava Divjak. Tokom brojnih telefonskih poziva Divjak s bosanskog vješto prelazi na francuski jezik.- Sinoć sam legao u krevet tek u tri ujutro, ali nisam umoran. Konačno sam u svom Sarajevu - govori.Prisjeća se i 3. marta, kada je prema srbijanskoj potjernici za slučaj „Dobrovoljačka“ uhapšen u Austriji, ali i svih pet mjeseci provedenih u Beču.- Nisam razmišljao o tome koliko mi je teško, iako je bilo dana kada me hvatala kriza i kada iz kreveta nisam mogao ustati. Nisam želio. U život su me vraćali moji prijatelji koji su dolazili u Austriju s ćevapima i pitama, poklonima, ljudi koje i ne znam - govori Divjak.Jedan od prijatelja se pita šta bi se desilo da Divjak 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj nije izgovorio rečenicu: „Ne pucaj!“- Ovdje nije stvar političkog pristupa, već moralnog. Zašto niko nije postavio pitanje: A koliko je Jovo, izgovorivši tu rečenicu, tog dana spasio vojnika - govori jedan od njih i podsjeća da je malo generala koji u penziji vraćaju dug državi.
Politički vrh                                              - Divjak to radi na najljepši način, kroz Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ i pomoć djeci i omladini - dodaje.General Divjak, odnosno čika Jovo, ni jučer nije želio prozivati politički vrh BiH niti komentirati nepotreban bh. zahtjev austrijskom pravosuđu za njegovo izručenje Sarajevu, u vrijeme kada je i Srbija zahtijevala njegov dolazak u Beograd.- U slučaju „Ganić“ bila je druga politička situacija. Stranke koje su bile na vlasti su sarađivale, danas te stranke ne sarađuju. U njegovom slučaju, zahtjev nije poslat pravosuđu Velike Britanije, tako da je Ganić, odnosno tamošnji sud, mogao da dokaže da zahtjev Srbije nije legitiman. Ovo je politička priča, međutim, ukoliko bih sada imenom i prezimenom govorio ko je kriv, samo bi ta osoba bila u centru pažnje. Ne želim to, jer moje ignorisanje tih ljudi njima je, zapravo, kazna - poručuje Divjak.
Troškovi advokata 43.000 eura           Budući da je oslobođen optužbi, Divjaka smo pitali ko će mu nadoknaditi troškove.- Materijalno ne može niko, a ako govorimo o moralu, nisam se uopće promijenio od 3. marta. Stalno ponavljam da u mom životu postoje tri kamena temeljca: rođenje moje djece, 1992., kada sam ušao u Teritorijalnu odbranu, i danas. Kad je riječ o troškovima mog boravka u Beču, smještaj i povratak u Sarajevo su plaćeni privatnim donacijama, troškovi advokata iznosili su 43.000 eura, jedan dio je platio Grad, a jedan dio su donacije naših ljudi Australiji i Švedskoj.
Francusko vino i pismo                            Divjaka je jučer u društvu supruge Darije i šestomjesečnog sina Jegora posjetio i Aleks Bortolan iz Francuske ambasade u našoj zemlji. Penzionisanom generalu Armije RBiH poklonili su francusko vino s njihovog vjenčanja, ali i pismo u kojem objašnjavaju koliko su sretni što je i njihov sin konačno upoznao čovjeka koji je simbol odbrane Sarajeva i BiH.
Sarajevski HVO: Časno je branio BiH!       Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo oglasila se priopćenjem za javnost u kojem pozdravlja odluku austrijskog suda da odbaci zahtjev Srbije za izručenje generala Jovana Divjaka.- On je časno branio BiH i izuzetno se radujemo zbog njegovog povratka u Sarajevo. Jovan Divjak je kao general, ali i kao čovjek i sugrađanin, za Sarajlije bio simbol otpora, zajedništva, nade i domoljublja - istakao je predsjednik ove udruge Marinko Pejić, prenosi Fena.
Obrad Kesić: Novi neuspjeh srpske države
 Analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić izjavio je da je oslobađanje penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka još jedna kombinacija u nizu neuspjeha srbijanskih državnih institucija.- Pravosuđe u Srbiji izgubilo je legitimitet kroz odnos s međunarodnom zajednicom jer su dopustili da sami sebi urušavaju ugled. U međunarodnoj zajednici nema poštovanja prema Srbiji kao državi, a onda ni prema državnim institucijama Srbije - rekao je Kesić za „Fokus“. (Kliker.info-DA)


31.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

31.07.2011.

Izgradnja državnog zatvora

Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Kosovu

Srbija u deklaraciji osuđuje svako nasilje, poziva na mirno rešenje krize i na nastavak dijaloga Dalje

RS zbog cijene odustaje od državnog zatvora?

Kada se nakon sedam godina čekanja izgradnja zatvora činila izvjesnom do kraja 2013. godine, iz RS je najavljeno da će se povući iz projekta Dalje

Tanović: Film „Prtljag“ o ljudskosti bez boje i nacije Video

Najnovije ostvarenje bh. oskarovca pripovijeda o ljudima koji 16 godina nakon rata još tragaju za posmrtnim ostacima članova svojih porodica Dalje

31.07.2011.

PRIZNANJE KOSOVA - USLOV ZA PRIJEM SRBIJE U EU?

Priznanje Kosova - uslov za prijem Srbije u EU?

Predrag Simić (foto: Medija centar Beograd) i Aleksandra Joksimović (foto: Danas)

Predrag Simić (foto: Medija centar Beograd) i Aleksandra Joksimović (foto: Danas)

31.07.2011
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa  razgovaralo se o tome da li će normalizacija odnosa sa Kosovom biti uslov za prijem Srbije u Evropsku uniju. Sagovornici su bili Aleksanadra Joksimović, članica Foruma za međunarodne odnose Srbije, i Predrag Simić, profesor Fakuleta političkih nauka u Beogradu.

Bilo je reči o tome zašto evropski zvaničnici u poslednje vreme sve više šalju poruke o neophodnosti da Srbija normalizuje svoje odnose sa Kosovom, zašto Evropska unija više ne želi da prima kandidate koji nisu rešili svoje teritorijalne probleme, da li će Brisel tražiti od Beograda da prestane da blokira prijem Kosova u međunarodne organizacije, da li bi Srbija mogla pristati da njeni predstavnici na regionalnim skupovima sede za istim stolom sa predstavnicima kosovske države, može li se desiti da priznanje Kosova postane uslov za prijem Srbije u Evropsku uniju i da li bi Srbija u tom slučaju odustala od Evropske unije, kao i o tome da li će posle najnovijih konflikata na severu Kosova biti nastavljen dijalog između Beograda i Prištine.

Omer Karabeg: U poslednje vreme evropski zvaničnici sve više govore o tome da će Srbija morati da razreši svoje odnose sa Kosovom ako želi da uđe u Evropsku uniju. O tome su govorili Štefan File, komesar za proširenje Evropske unije, nemački parlamantarci prilikom posete Beogradu, kao i Doris Pak, članica Evropskog parlamenta. Da li ove izjave znače da Brisel Srbiji pooštrava uslove za prijem kad je u pitanju Kosovo?

Aleksandra Joksimović: Mislim da izjave ovog tipa nisu nikakva novost. Za poznavaoce procesa evropskih integracija stavljanje kosovskog pitanja u prvi plan ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje. Naime, u procesu integracije jedne države u Evropsku uniju pitanja se rešavaju korak po korak. U slučaju Srbije, nakon što je rešeno pitanje njene saradnje sa Haškim tribunalom, odnos prema
U slučaju Srbije, nakon što je rešeno pitanje njene saradnje sa Haškim tribunalom, odnos prema Kosovu automatski se pomerio na lestvici prioriteta i došao je u prvi plan.

Kosovu automatski se pomerio na lestvici prioriteta i došao je u prvi plan Evropska unija je do sada pokazivala značajno razumevanje za teškoće sa kojima se, kad je reč o Kosovu, vlast u Srbiji suočava na unutrašnjem planu. Beograd bi, međutim, trebalo da zna da tu postoji granica popustljivosti i ne bi nikako valjalo da je testira. Način na koji Brisel reaguje kada se ta granica pređe - veoma jasno se video kada je Srbija pokušala da predloži Ujedinjenim nacijama rezoluciju kojom bi se osporilo mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova. U tom trenutku Evropska unija je veoma oštro reagovala i Beograd je bio prinuđen da se povuče. Beograd mora voditi računa da mu se može desiti, ukoliko jednog dana tu granicu pređe, da priznanje Kosova postane uslov za ulazak u Evropsku uniju.

Predrag Simić:  Tačno je ovo što kaže gospođa Joksimović - kosovsko pitanje se neobično brzo i dramatično nametnulo gotovo istog dana kada je u Hag izručen Goran Hadžić, poslednji haški optuženik. A onda je došla vest da su briselski pregovori između Beograda i Prištine odloženi za septembar, zatim je Priština uvela embargo na uvoz robe iz Srbije, pa smo imali nekoliko kritičnih dana na severu Kosova s akcijama kosovskih specijalnih policijskih snaga na graničnim prelazima i paljenjem objekata i - sve je onda dobilo dramatične razmere. Bojim se da će početkom jeseni, kada počinje predizborna kampanja u Srbiji, biti novih incidenata koji su vrlo pogodno sredstvo da se vrši pritisak na Beograd u onom pravcu  u kome to vlasti na Kosovu hoće.

Aleksandra Joksimović: U ovim sadašnjim pregovorima sa Prištinom pozicija Beograda je slabija. Pre svega zbog toga što je sadašnjoj vladajućoj
U ovim sadašnjim pregovorima sa Prištinom pozicija Beograda je slabija. Pre svega zbog toga što je sadašnjoj vladajućoj garnituri u Srbiji mnogo više stalo da se održi pregovarački proces, jer je to uslov za dobijanje kandidature za EU.

garnituri u Srbiji mnogo više stalo da se održi pregovarački proces, jer je to uslov za dobijanje kandidature za Evropsku uniju, a bez te kandidature vladajuće partije će teško dobiti predstojeće izbore. Poslednji potezi Prištine pokazuje da je ona svesna te slabosti Beograda i da želi da je iskoristi. Beograd greši što u ovim pregovorima pokušava da se nametne kao dominantni partner često uz neku vrstu slavodobitnih izjava. Beograd greši i u tome što zahtev Brisela za postizanjem rezultata u pregovaračkom procesu tumači kao pojačavanje pritiska, pa se onda reaguje izjavama o podeli Kosova i potrebi da Srbija bude spremna za različite scenarije, poput one ministra unutrašnjih poslova Dačića.

Predrag Simić: Igranje na kartu podele Kosova i lobiranje naše diplomatije u Vašingtonu za tu opciju doživeli su neuspeh. Pokazalo se da to
Igranje na kartu podele Kosova i lobiranje naše diplomatije u Vašingtonu za tu opciju doživeli su neuspeh. Pokazalo se da to ne prihvataju ni Brisel, ni Vašington.

ne prihvataju ni Brisel, ni Vašington. I Evropska unija i Sjedinjene Američke države traže rešenja do kojih će se doći kroz pregovore. Negativna stvar za Srbiju je što sada ulazi u predizborni period i što vlada, koja je na kraju svog mandata, zbog pritiska opozicije nije u stanju da u tim pregovorima pravi ustupke i prihvata kompromise. Nema sumnje da je za Srbiju u ovom trenutku ulog mnogo veći, jer je u pitanju kandidatura. Za Prištinu takođe postoji ulog, a to je vizna liberalizacija. I to su, čini mi se, dva instrumenta kojima Brisel raspolaže da bi vršio pritisak na obe strane.

Omer Karabeg: Nakon lošeg iskuštva sa prijemom Kipra, zvaničnici Evropske unije su često ponavljali da neće više primati u Uniju zemlje koje nisu rešile svoje teritorijalne probleme. Pa ipak, neki u Beogradu se nadaju da bi Brisel mogao napraviti izuzetak kad je u pitanju Srbija. Da li su ta nadanja opravdana?

Aleksandra Joksimović: Mislim da je apsolutno neopravdano razmišljati o bilo kakvim izuzecima, jer Brisel na to nije spreman - iz dva razloga: prvi je veoma negativno iskustvo sa Kiprom, a drugi je činjenica da situacija u Evropskoj uniji postaje sve složenija, kako zbog ekonomske krize, tako i zbog unutrašnjih problema. Proces proširenja Evropske unije ulazi u novu fazu u kojoj će uslovi za prijem biti značajno pooštreni.
Srbija nema u Evropskoj uniju snažnog lobistu, koji bi pogurao njenu kandidaturu, kao što je to bila Grčka u slučaju Kipra.

Predrag Simić: Brisel nije u situaciji da pravi izuzetke. U ovom trenutku zaljuljani su osnovni stubovi na kojima počiva Evropska unija - od šengena do evrozone. Osim toga, Srbija nema u Evropskoj uniju snažnog lobistu, koji bi pogurao njenu kandidaturu, kao što je to bila Grčka u slučaju Kipra.

Model dve Nemačke ne nudi krajnje rešenje

Omer Karabeg: Članica Evropskog parlamenta Doris Pak rekla je da će se od Srbije tražiti da ne pravi probleme Kosovu na njegovom putu ka Evropskoj uniji. Može li se očekivati od vlasti u Srbiji da prihvati takav zahtev?

Aleksandra Joksimović: Regionalna saradnja je jedan od ključnih uslova za prijem u Evropsku uniju. Pri tome ne smemo zaboraviti da je i Kosovo deo regiona, pa regionalna saradnja podrazumeva i normalizaciju odnosa sa Kosovom. Doris Pak je osoba koja veoma dobro poznaje prilike na Balkanu, jer je u vreme krize i konflikata bila izvestilac Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu. S druge strane, ona je i poslanica nemačkog parlamenta, a uvek treba veoma pažljivo osluškivati razmišljanja koja stižu iz Nemačke, s obzirom da je ta zemlja upravo u vreme krize na Balkanu imala jednu od najaktivnijih uloga i bila jedan od kreatora politike prema regionu. Za očekivati je da će i u narednom periodu Nemačka zadržati tu ulogu, pa ne treba zanemarivati nijedan glas koji odatle dolazi.
    
Omer Karabeg: Može li Srbija prihvatiti da njeni predstavnici sede za istim stolom sa predstavnicima države Kosovo, dakle da prestane da bojkotuje međunarodne skupove na koje je pozvano Kosovo?

Predrag Simić: To je problem koji smo videli u poslednjih pola godine u više navrata: recimo, prilikom konferencije u Varšavi kada je predsednik Tadić propustio priliku da se možda sretne sa američkim predsednikom Obamom, što Beograd već dugo očekuje i priželjkuje, kao i prilikom proslave godišnjice proglašenja
To odsustovanje sa medjunarodnih skupova na koje je pozvano Kosovo dosta smeta Srbiji, ali mislim da u dogledno vreme na domaćoj političkoj sceni nema prostora da se prihvati bilo kakvo drugo rešenje.
 Italije. To odsustovanje sa međunarodnih konferencija dosta smeta Srbiji, ali mislim da u dogledno vreme na domaćoj političkoj sceni nema prostora da se prihvati bilo kakvo drugo rešenje. Za drugačiji stav Beograda moraćemo da sačekamo izbore i novu vladu. Postoji jedna američka poslovica koja kaže: Where is the will, there is a way (tamo gde postoji želja, tu postoji i način). Videli smo da je Evropska unija, istina u situacijama ne baš previše sličnim kosovskoj, predlagala različita originalna rešenja. Videli smo da je svojevremno u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore postojao paralelni put obe njene članice ka Evropskoj uniji, a imamo primer i Severne Irske gde je evropska administracija takođe umela da nađe odgovarajuće diplomatsko rešenja. U slučaju Kosova, to će svakako biti mnogo, mnogo teže, ali mislim da ne bi trebalo biti potpuni pesimista i tvrditi da rešenja nema. Ne bih isključio mogućnost da se u nekoj situaciji, koja bi se bitno razlikovala od ove sadašnje, pronađe prostor za neko rešenje.

Omer Karabeg: Da li bi se odnosi između Kosova i Srbije mogli regulisati po modelu dve Nemačke u doba Hladnog rata? Zapadna Nemačka nije priznavala Istočnu, ali su bilateralni odnosi dobro funkcionisali.

Aleksandra Joksimović: Čini mi se da modeli koji su primenjivani u hladnoratovskim okolnostima teško mogu dati rezultate u današnjoj potpuno izmenjenoj situaciji. Zato je nerealno očekivati da bi model dve
Mislim da bi pre svega Beograd trebalo da traga za modelom koji će mu omogućiti da normalno komunicira sa Prištinom, jer mu inače preti samoizolacija zbog neučestvovanja na regionalnim skupovima na kojima se pojavljuju predstavnici Kosova.

Nemačke mogao biti primenjen na prostorima Balkana. Čini mi se da će Evropska unija tražiti drugačije modele u pokušaju da reši odnose između Beograda i Prištine. Pri tome mislim da bi pre svega Beograd trebalo da traga za modelom koji će mu omogućiti da normalno komunicira sa Prištinom, jer mu inače preti samoizolacija zbog neučestvovanja na regionalnim skupovima na kojima se pojavljuju predstavnici Kosova. To bi omogućilo Srbiji da se oslobodi teškog bremena koji je nasledila od Miloševića i koji nas još i danas pritiska, jer nijedna demokratska vlada ne može u potpunosti anulirati sve posledice onoga što je Milošević učinio. Ne smemo zaboraviti da je u Miloševićevo vreme Srbija bombardovana upravo zbog Kosova i da su današnji odnosi sa Kosovom proizvod te politike.  

Predrag Simić: Ne treba zaboraviti ni da nemački model, kao i svi drugi modeli, ima svoju ograničenu upotrebnu vrednost. Model dve Nemačke je u vreme Hladnog rata nastao kao rezultat istočne politike kancelara Branta i mislim da njegove ambicije nisu išle dalje od otvaranja dijaloga i uspostavljanja podnošljivog suživota. Dakle, to je model koji služi za otvaranje dijaloga i koji sam po sebi ne može da ponudi krajnje rešenje. Mislim, međutim, da bi bilo dobro da obe strane, i beogradska i prištinska, malo bolje prouče kako su se razvijali odnosi između dve Nemačke jer bi tu, možda, našli rešenja za pitanja kao što su, recimo - pečati, trgovina, carina, koja su bila povod najnovijeg zaoštravanja.

Uslov ili zahtev za normalizaciju odnosa

Omer Karabeg: Može li se desiti da Brisel, kao uslov za prijem Srbije u Evropsku uniju, ipak postavi priznanje Kosova?

Aleksandra Joksimović: Mislim da u ovom trenutku još uvek nije na stolu pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju, dosta smo daleko od tog dana, pa je
Ja se iskreno nadam da Evropska unija nikada neće priznanje nezavisnosti Kosova postaviti kao eksplicitan uslov.

veoma nezahvalno praviti takvu vrstu prognoze. Sasvim je sigurno da će u svim sledećim koracima Srbije ka Evropskoj uniji Kosovo biti jedna od važnijih tema. Sigurno je, takođe, da će Evropska unija i dalje pokazivati razumevanje za unutrašnje probleme u Srbiji vezane za ovu temu, ali da će istovremeno inistirati da se rešavaju konkretna pitanja. U tom smislu biće i pritisaka.  Ja se iskreno nadam da Evropska unija nikada neće priznanje nezavisnosti Kosova postaviti kao eksplicitan uslov.

Predrag Simić: Sama Evropska unija neće. Sve dok pet njenih članica ne priznaje Kosovo, neće biti konsenzusa oko toga. Znači, taj uslov neće biti formalno postavljen. Međutim, faktički verovatno hoće. Jer, ukoliko to kao uslov ne postavi Brisel, postaviće ga pojedine članice u procesu ratifikacije, bez koje nema
Priznanje Kosova neće biti formalno postavljeno kao uslov. Međutim, faktički verovatno hoće. Jer, ukoliko to kao uslov ne postavi Brisel, postaviće ga pojedine članice u procesu ratifikacije, bez koje nema prijema.
 prijema. Ali to se može dogoditi samo u slučaju ukoliko svi pregovori dožive neuspeh i ukoliko Srbija, sama ili u saradnji sa spoljnim faktorima, ne ponudi rešenje. Ono što je, međutim, imperativ trenutka - to je da se zaustavi eskalacija konflikta i da se Beograd i Priština vrate za pregovarački sto. Ova eskalacija je veoma je opasna. Ona odgovara nacionalistima, i na jednoj i na drugoj strani, koji su od samog početka protiv pregovora. Ako bi pregovori propali, stvari bi se rešavale ili silom ili nekom vrstom međunarodnog diktata, koji bi mogao podrazumevati i uslovljavanje ulaska Srbije u Evropsku uniju njenim eksplicitnim priznanjem Kosova.

Omer Karabeg: Verujete li da bi Srbija odustala od Evropske unije ako priznanje Kosova bude uslov za ulazak u Uniju? Podsetio bih da je ministar unutrašnjih poslova Srbije, Dačić, ovih dana rekao: “Ako nam priznanje Kosova postave kao uslov, onda je bolje da se na vreme rastanemo“.

Aleksandra Joksimović: Nije samo ministar Dačić davao takve izjave. I ministar spoljnih poslova Jeremić je više puta izlazio sa takvim stavovima.
Kada bi se danas pred građane Srbije postavilo pitanje - EU ili Kosovo, ja nisam sigurna da EU ne bi izvojevala pobedu, s obzirom da su sve izbore od 2000. godine do danas dobile proevropske snage.

Bojim se da nas takvi tvrdokorni stavovi mogu dovesti u šah- mat poziciju. Uostalom, i kada bi došao trenutak da se takvo pitanje postavi - konačnu reč bi trebalo da daju građani na referendumu. Kada bi se danas pred građane Srbije postavilo pitanje - Evropska unija ili Kosovo, ja nisam sigurna da Evropska unija ne bi izvojevala pobedu, s obzirom da su sve izbore od 2000. godine do danas dobile proevropske snage.

Omer Karabeg:   I na kraju, da se vratimo pitanju iz naslova ovog dijaloga - da li će normalizacija odnosa sa Prištinom biti uslov Srbiji za pristupanje Evropskoj uniji?

Predrag Simić: Verovato hoće. Biće ili formalni, a - ako ne formalni - onda faktički uslov, jer znamo da prijem u Evropsku uniju ne zavisi samo od ispunjavanja formalnih kriterijuma, nego i od političkih odluka. Inače, ja bih izrazio malo veću zabrinutost od gospođe Joksimović u pogledu raspoloženja biračkog
Mislim da nit evropske perspektive ne smemo ni po koju cenu izgubiti, ali mislim da i Evropa ne sme izgubiti Srbiju, jer, ako bi izgubila Srbiju, bojim se da se situacija na celom Zapadnom Balkanu ne bi mogla staviti pod kontrolu.
 tela u Srbiji. Plašim se da su očekivanja od onog iskoraka, koji je Srbija učinila 5. oktobra 2000. godine, dosta potrošena. Dosta je razočarenja. Teška ekonomska situacija utiče na raspoloženje birača, pogotovo onih koji su žrtve tranzicije. Osim toga, ovi dramatični događaji u Norveškoj pokazuju nešto na što nismo dovoljno obratili pažnju - da ekstremna desnica u Evropi sve više jača, čak i tamo gde uopšte ne bismo očekivali - u obrazovanim, višim slojevima. Bojim se da bi se takav trend mogao nastaviti, a Srbija se već suočavala sa slučajevima rasizma i desnog radikalizma. Da zaključim. Mislim da nit evropske perspektive ne smemo ni po koju cenu izgubiti, ali mislim da i Evropa ne sme izgubiti Srbiju, jer, ako bi izgubila Srbiju, bojim se da se situacija na celom Zapadnom Balkanu ne bi mogla staviti pod kontrolu.

Aleksandra Joksimović: Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine biće van svake sumnje uslov za dalju evropsku integraciju Srbije, ali ne i priznanje Kosova. Ono što se u ovom trenutku očekuje je da se dijalog nastavi, ali na način koji će dovesti do konkretnih rezultata, što znači da će obe strane morati da prihvate određene kompromise, kako bi se došlo do rešenja.
31.07.2011.

ITALIJA PRVAK SVIJETA U VATERPOLU

Poraz Srbije: Italija prvak svijeta u vaterpolu, bronza Hrvatskoj

24sata.info PHOTO
image Slavlje igrača Italije / reuters

 

24SI - Vaterpolo reprezentacija Srbije poražena je u finalu prvenstva svijeta u kineskom Šangaju od selekcije Italije rezultatom 8:7 (1:0, 0:2, 4:1, 1:3, 2:1, 0:0) nakon produžetaka.

 

Nakon regularnog toka utakmice rezultat je bio 6:6. Selekciji Italije to je treća titula prvaka svijeta, a prva od 1994. godine.

Bronzanu medalju osvojila je reprezentacije Hrvatske, koja je danas u meču za treće mjesto pobijedila Mađarsku sa 12:11.

(24sata.info)

31.07.2011.

SKUPSTINA SRBIJE NA VANREDNOJ SJEDNICI O KOSOVU

Skupština Srbije na vanrednoj sednici o Kosovu

Borislav Stefanović tokom rasprave o Kosovu, Skupština Srbije, 30. juli 2011

Borislav Stefanović tokom rasprave o Kosovu, Skupština Srbije, 30. juli 2011

30.07.2011
U subotu je počela vanredna sednica Skupštine Srbije o Kosovu, koju je tražila Vlada, a uoči sednice predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je na jedinstvo među parlamentarnim strankama o pitanju Kosova.

Vlada je predložila Skupštini da usvoji deklaraciji o stanju na Kosovu, u kojoj se izražava spremnost da i 'u postojećoj situaciji, u kojoj se ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet države, Srbija doprinese mirnom i sporazumnom rešavanju tog pitanja na osnovu načela i normi međunarodnog prava i Ustava Srbije'. 

Kako stoji u tekstu, Vlada se obavezuje da donese konkretan i sveobuhvatan plan mera koje će biti preduzete u slučaj pogoršanja stanja na Kosovu.

Premijer Kosova Hašim Tači izjavio je u subotu da su aktivnosti Vlade Kosova na severu zemlje bile u interesu svih građana jer su imale za cilj da uspostave zakon na celoj teritoriji Kosova i dodao da od 25. jula, kada je akcija sprovedena, nema povratka nazad.

Dva Kforova transportera obišla su u subotu barikade u Rudaru na kojima se nalazi oko 300 ljudi, među kojima su i čelnici opština sa severa i državni sekretar Oliver Ivanović.

Sekretar Ivanović je za RSE izjavio kako Srbi neće odustati od barikada:



Komandant Kfora Erhard Biler u petak je, nakon višesatnih razgovora sa predstavnicima Vlade Srbije, odlučio da odustane od uklanjanja barikada.

Srbi ne odustaju od barikade

Bez obzira na pretnje KFOR-a da će upotrebiti silu i probiti barikade, Srbi sa severa neće odustati od blokade puteva i neće dozvoliti Kforu da se kreće ka prelazima Jarinje i Brnjak, izjavio je načelnik kosovskomitrovačkog okruga. Radenko Nedeljković.

"Nećemo dozvoliti da ni jedan deo Kforovih jedinica prođe kroz barikade. Obzirom da imaju helikoptere kojim prevoze Albance - cairnike i policiju, helikopterima mogu i da dostavljaju hranu svojim vojnicima", kazao je Nedeljković.

Komandant Kfora Erhard Biler izjavio je u petak uveče u Mitrovici da je ovo poslednji put da je odlučio da povuče pirpadnike Kfora i da ne upotrebi silu za koju ima ovlašćenje.

Krizni štab četiri opštine severnog dela Kosova održao je sastanak na kome je upozoreno da zatvaranje prelaza Branjak i Jarinje može ozbiljno da ugrozi snabdevanje severa Kosova namirnicama i lekovima.

Kfor je u petak zatvorio ta dva prelaza na administrativnoj liniji sa Srbijom.

U međuvremenu, potpredsednica Vlade Kosova Mimoza Kusari Ljilja izjavila je da kosovska vlada nije glasala za akciju specijalnih jedinica na severu Kosova, već je tu odluku sa još nekoliko ministara doneo premijer Hašim Tači.

Kusari-Ljilja je u intervjuu za "Glas Amerike" precizirala da su o toj akciji bili upoznati predstavnici i Evropske unije i Kfora, ali da je Euleks odbio da pruži podršku.

"Bili su upoznati specijalni predstavnik EU na Kosovu Fernando Đentilini, Euleks, Kfor, ali nismo pričali sa njima o specijalnim jedinicama".

Priština u dilemi oko Stefanovića

Šefica kosovske delegacije u razgovorima sa Srbijom Edita Tahiri izjavila je da će Vlada Kosova razmotriti da li će prihvatiti da u pregovorima u Briselu Beograd i
dalje predstavlja šef tima Borislav Stefanović.

Borislav Stefanović u Prištini, maj 2011
Tahiri je za list Koha ditore rekla da ima dilemu da li će tokom nastavka razgovora prihvatiti da sedne za isti sto sa Stefanovićem, jer je njegov kredibilitet "teško narušen".

Ona je optužila "predstavnike Srbije za destruktivno delovanje na severu Kosova", tvrdeći da je deo takve politike bio i šef beogradskog tima u dijalogu sa Prištinom. 

Šef pregovaračkog tima Srbije Stefanović je, međutim, kazao da još uvek veruje u rešenje putem pregovora. 

"Problem je da je neko u Prištini izgubio svoje strpljenje. I gde ima akcija, uvek ima reakcija. Međutim moramo da prevaziđemo tu situaciju, i konačno ponovo da razgovaramo", naglasio je on.

Stefanović je ustvrdio da sada Priština igra ulogu Srbije tokom 90-tih, te da je Beograd spreman da nastavi dijalog.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio da su UN spremne da učine sve što je moguće da bi se održao mir i obezbedilo mirno rešenje pitanja na Kosovu u skladu s Rezolucijom 1244.

On je saopštenju izrazio zabrinutost zbog neočekivanih akcija, koje su dovele do pogoršanja situacije na severu Kosova, te ozvao na uzdržanost i mir, kao i nalaženje rešenja putem dijaloga Beograda i Prištine.
31.07.2011.

CENTRALNA PROSLAVA POVODOM 70. GODINA OD USTANKA NARODA BiH

Centralna proslava povodom 70. godina od ustanka naroda BiH

  30.07.

 

Foto: Ilustracija

Bila je to prilika za još jedno podsjećanje na značaj njegovanja antifašističkih i civilizacijskih vrijednosti

U sklopu obilježavanja 70. godišnjice ustanka naroda Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, danas je na Ivan-planini upriličena centralna proslava, čiji su sudionici još jednom istaknuli značaj njegovanja antifašističkih tekovina za izgradnju prosperitetnije budućnosti  države Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda i građana. 

Sudionicima manifestacije obratili su se nosilac Partizanske spomenice 1941. Ferid Buturović i ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) Nedžad Ajnadžić, kao i predstavnici saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a (SABNOR-a) KS-a i HNK-a Ibrahim Durmo i Muris Alikadić, te predstavnici općinskih vlasti Konjica i Hadžića.

Njihova zajednička poruka je da djelovanje s pozicija antifašizma podrazumijeva stalni angažman na suzbijanju retrogradnih pojava koje i danas opterećuju društvenu stvarnost u Bosni i Hercegovini, ali i odnose na globalnom planu.

Kako je Feni kazao predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Hadžići Fadil Šehić, manifestacija je započela polaganjem cvijeća ispred spomenika i spomen-česme na Ivan-sedlu te intoniranjem državne himne i odavanjem počasti borcima antifašistima i svim žrtvama fašizma.

Manifestacija u povodu obilježavanja Dana ustanka naroda BiH - 27. jula 1941. godine, okupila je brojne predstavnike boračkih udruženja koja baštine tradicije odbrambeno-oslobodilačkih ratova 1941-1945. i 1992-1995., kao i predstavnike vlasti u BiH, te više hiljada bh. građana i gostiju.

Bila je to prilika za još jedno podsjećanje na značaj njegovanja antifašističkih i civilizacijskih vrijednosti - čovjekoljublja, slobode i zajedništva, te evociranje sjećanja na jedan od najznačajnijih datuma u historiji bh. naroda i građana.   

U sklopu manifestacije upriličeno je i takmičenje u streljaštvu te bogat kulturno-umjetnički program uz sudjelovanje kulturno-umjetničkih društava - "Ivan-planina" iz Tarčina, "Mladi metalac" iz Hadžića i "Preporod" iz Konjica.

Nositelji aktivnosti na organiziranju proslave u povodu obilježavanja 70 godina od ustanka naroda BiH su UABNOR-i općina Hadžići i Konjic i kantonalni SABNOR-i Sarajevo i Mostar.

31.07.2011.

ANGELINI JOLIE UZ NEVIDJENE OVACIJE URUCENO SRCE SARAJEVA: U SVOJOJ KARIJERI NISAM VIDJELA TALENTOVANIJE I DISCIPLINOVANIJE LJUDE (FOTO)

Angelini Jolie uz neviđene ovacije uručeno Srce Sarajeva: U svojoj karijeri nisam vidjela talentovanije i disciplinovanije ljude (FOTO)

30.07.

 

Foto: Samir Saletović/Samir Jordamović

Ceremoniju zatvaranja SFF-a uveličao je najslavniji svjetski par Brad Pitt i Angelina Jolie

21:10 Dobitnici nagrada

Pobjednik 17. Sarajevo Film Festivala (SFF) je film "Disati" austrijskog režisera Karla Markovicsa, u kojem glumi i jedna od najboljih mladih bh. glumica Luna Mijović-Zimić.

Večeras je u Narodnom pozorištu održana svečana ceremonija dodjele oficijelnih nagrada "Srce Sarajeva", a nagrade su podijeljene u više kategorija.
"Srce Sarajeva" za najbolju glumicu pripalo je Adi Condescoj iz Rumunije za ulogu u filmu "Loverboy", a najboljim glumcem proglašen je Thomas Schubert za ulogu u austrijskom filmu "Disati".

Specijalna nagrada žirija dodijeljena je bugarskom filmu "Ave", režisera Konstantina Bojanova.

Predsjednik žirija Takmičarskog programa za igrani film bio je izraelski reditelj Ari Folman, a članovi žirija su bili direktor Nacionalnog muzeja filma iz Italije Alberto Barbera, bh. glumica Zana Marjanović, producentica iz SAD-a Michele Ohayon i Razvan Radulescu, rumunski scenarist i reditelj.

Za najbolji kratki film SFF-a proglašen je "Mezanin", hrvatskog reditelja Dalibora Matanića.

Specijalne plakete žirija u ovom takmičarskom programu dodijeljene su filmovima "Dove sei, amor mio" (Hrvatska) i "Drugi dubl" (Bugarska/Njemačka).

Žiri su činili predsjednik Milcho Manchevski, te Jean-Christophe Berjon, umjetnički direktor Semaine de la Critique i Erzen Shkololli.

"Srce Sarajeva" za najbolji dokumentarac dodijeljeno je bh. režiseru Nedžadu Begoviću za film "Mobitel", dok je Nagrada za ljudska prava pripala Imre Azemu za film "Ekumenopolis: grad bez granica" (Turska/Njemačka).

Predsjednik žirija u ovoj kategoriji bio je Luciano Barisone, direktor Visions du Reel festivala iz Švicarske, a članovi Biljana Garvanlieva, rediteljica iz Makedonije i David Rieff, novinar i pisac iz SAD-a.

Svečanom ceremonijom dodjele nagrada u Narodnom pozorištu završilo je ovogodišnje izdanje SFF-a.(kraj)

20:37 Angelini Jolie uručeno Srce Sarajeva

Direktor SFF Festivala Mirsad Purivatra uručio je nagradu počasno Srce Sarajeva glumici Angelini Jolie.

- Nagrada nije samo zbog glumačkog umijeća, nego i zbog izvanfilmskog angažmana Angeline Jolie, rekao je Purivatra.

Prilikom primanja priznanja Angelina Jolie doživjela je najveće ovacije u dosadašnjoj historiji SFF-a.

- Molim Vas nemojte, počet ću plakati, rekla je ipak kroz suze velika glumica. Drago mi je što sam tu, u ovom prelijepom gradu u ovoj prelijepoj zemlji. Ono što me osim vaše topline dirnulo, to je i vaš talenat. Nikada u svojoj karijeri nisam radila sa takvim talentovanim i dsciplinovanim ljudima kao što ste vi. Ovaj festival, koji je nastao u ratu, svake godine je sve veći i to ovaj grad zaslužuje, rekla je nakon uručenja nagrade Angelina Jolie.

20:30 Angelina Jolie dodijelila nagradu

- Ovdje je prelijepo. Čast mi je biti ovdje, rekla je Angelina koja je Tomasu Šubertu dodijelila nagradu za najboljeg glumca.

20:11 Započela dodjela priznanja

U Narodnom pozorištu, gdje se održava svečana ceremonija zatvaranja SFF-a, započela je dodjela priznanja.

Ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala donijelo je 220 filmova iz 44 zemlje.

20:04 Angelini Jolie bit će dodijeljeno Srce Sarajeva

U okviru ceremonije zatvaranja slavnoj glumici bit će uručeno Srce Sarajeva.

Jolie je u Sarajevu kazala da će njen film "Zemlja krvi i meda" koji donosi priču o ljubavi između Bošnjakinje i Srbina krenuti u distribuciju prije sljedećeg SFF-a, ali je obećala da će ga "dovesti ovdje bez obzira na festival".

Sarajevo Film Festival je ugostio brojne filmaše iz cijelog svijeta poput glumaca Michaela Fassbendera, Charlotte Rampling i Andrea Wilmsa, te reditelja Bele Tarra, Caryja Fukunage, Joshue Marstona... 

19: 56 Angelina i Brad na crvenom tepihu

Angelina i Brad pojavili su se na crvenom tepihu nešto prije 20:00 sati. Veoma raspoloženi pozdravljali su publiku među kojima su neki i dobili i autograme od slavnog para.

- Drago nam je pšto smo u ovom prelijepom gradu i velikom festivalu. Ovo nije posljednji put da smo u Sarajevu, doći ćemo ponovo, rekao je slavni par.

- Nama je velika čast što smo pozvani na ovaj festival. Publika je ovdje divna i upoznali smo dosta dobrih ljudi", izjavili su glumci i dodali da iz Sarajeva odlaze večeras.

19: 23 Ivo Josipović gost festivala

Predsjednik Republike Hrvatske specijalni je gost ovogodišnjeg SFF-a. Hrvatski predsjednik je pršetao crvenim tepihom te izjavio kako ovaj festival pokazuje kako se veliki događaji mogu sjajno organizovati i u zemljama regiona.

19:00 Počinje ceremonija zatvaranja

18:12 Angelina Jolie i Brad Pitt  stigli u Sarajevo

Slavni holivudski par Angelina Jolie i Brad Pitt u popodnevnim satima su stigli u Sarajevo!

Poznata holivudska  glumica Angelina Jolie večeras će se u pratnji supruga glumca Brada Pitta pojaviti na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta na ceromoniji zatvaranja 17. Sarajevo film festivala.

Ta informacija upravo je potvrđena iz Organizacijskog odbora SFF-a, a najavljeno je i da će Angelini Jolie na svečanosti zatvaranja biti uručeno počasno Srce Sarajeva.

Angelina i Brad na Međunarodni aerodrom Sarajevo stigli su  manjim avionom oko 17.30 sati.

"Možemo potvrditi da je avion sletio u 17.30 sati. Ne radi se o redovnoj liniji", rečeno je u Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Angelina Jolie je autorica filma "Zemlja krvi i meda" koji donosi priču o ljubavi između Bošnjakinje i Srbina.

Podsjećamo da film govori o odnosima mladog Srbina (glumi ga Goran Kostić) i Bošnjakinje (Zana Marjanović), koji su bili zajedno prije početka rata 1992. godine, te njihovim odnosima nakon početka agresije na BiH.

 

 

 

 

 

31.07.2011.

NOGOMETNO SVJETSKO PRVENSTVO 2014: ZMAJEVI PROTIV GRCKE, SLOVACKE, LITVANIJE, LATVIJE I LIHTENSTAJNA

SP 2014 : Zmajevi protiv Grčke, Slovačke, Litvanije, Latvije i Lihtenštajna

30/07/2011.
• Nogometna reprezentacija BiH nastupit će u G-grupi kvalifkacija za svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu zajedno sa selekcijama Grčke, Slovačke, Litvanije, Latvije i Lihtenštajna,..

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine nastupit će u G-grupi kvalifkacija za svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu zajedno sa selekcijama Grčke, Slovačke, Litvanije, Latvije i Lihtenštajna, odlučeno je večeras žrijebom u Rio de Janeiru .Kvalifikacije počinju u oktobru sljedeće godine, a bit će završene u novembru 2013.

 

Pregled kvalifikacijskih grupa evropske zone:

A-grupa: Hrvatska, Srbija, Belgija, Škotska, Makedonija, Vels
B-grupa: Italija, Danska, Češka Republika, Bugarska, Armenija, Malta
C-grupa: Njemačka, Švedska, Irska, Austrija, Farska Ostrva, Kazahstan
D-grupa: Holandija, Turska, Mađarska, Rumunija, Estonija, Andora
E-grupa: Norveška, Slovenija, Švicarska, Albanija, Kipar, Island
F-grupa: Portugal, Rusija, Izrael, Sjeverna Irska, Azerbejdžan, Luksemburg
G-grupa: Grčka, Slovačka, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Latvija, Lihtenštajn
H-grupa: Engleska, Crna Gora, Ukrajina, Poljska, Moldavija, San Marino
I-grupa: Španija, Francuska, Bjelorusija, Gruzija, Finska

Na SP će se plasirati pobjednici devet kvalifikacijskih grupa, dok će osam drugoplasiranih ekipa igrati baraž za preostala četiri mjesta. (Kliker.info-Fena)

30.07.2011.

KVALIFIKACIJE SP 2014.: BOSNA I HERCEGOVINA U GRUPI SA GRCKOM, SLOVACKOM, LITVANIJOM, LATVIJOM I LIHTENSTAJNOM

30.07.2011.

Kvalifikacije SP 2014.

BiH u grupi sa Grčkom, Slovačkom, Litvanijom...

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu igrat će u grupi G sa Grčkom, Slovačkom, Litvanijom, Latvijom i Lihtenštajnom.
Odličeno je to žrijebom u subotu uvečer u Rio de Janeiru, gradu domaćinu Ssvjetskog prvenstva. Nekada najbolji igrač svijeta Brazilac Ronaldo donio je reprezentaciji BiH povoljan žrijeb.

Sve grupe evropske zone:

Grupa A
Wales
Makedonija
Škotska
Belgija
Srbija
Hrvatska

Grupa B
Malta
Armenija
Bugarska
Češka Republika
Danska
Italija

Grupa C
Kazakhstan
Farski Otoci
Austrija
Irska
Švedska
Njemačka

Grupa D
Andora
Estonija
Rumunija
Mađarska
Turska
Holandija

Grupa E
Island
Kipar
Albanija
Švicarska
Slovenija
Norveška

Grupa F
Luxembourg
Azerbejdžan
Sjeverna Irska
Izrael
Rusija
Portugal

Grupa G
Lihtenstajn
Latvia
Litvanija
Bosna i Hercegovina
Slovačka
Grčka

Grupa H
San Marino
Moldavija
Poljska
Ukrajina
Crna Gora
Engleska

Grupa I
Finska
Gruzija
Francuska
Bjelorusija
Spanija
30.07.2011.

PRVI DIO: UVJEREN U ISTINU I PRAVDU

Prvi deo: Uveren u istinu i pravdu

Jovan Divjak u Beču, mart 2011, foto: Gordana Knežević

Jovan Divjak u Beču, mart 2011, foto: Gordana Knežević

30.07.2011
Dan je treći, mesec mart/ožujak, po horoskopu znak ribe, što je i moj znak. Sedim u prostorijama Granične policije na bečkom aerodromu! U 16:20 policajac je, proveravajući moj pasoš, na monitoru pronašao ONO! Poternica Republike Srbije za Dobrovoljačku, za koju su naši tvrdili da ju je Interpol u Lyonu stornirao. O tome nisam razmišljao u momentu kada me je policajac doveo u ove prostorije. To sam shvatio dok pratim kretnje dvojice policajaca od jednog do drugog monitora, kako pretražuju podatke i značajno se gledaju. Na početku, činilo mi se da će sve biti u redu, kao što je to bilo u novembru 2010. na aerodromu u Minhenu na mom putovanju za Berlin, na sahranu nemačke humanistice Bärbel Bohley - Lukić. Međutim, kada je kazaljka pokazala da je 17:00 sati, vreme ukrcavanja za Bolonju, shvatio sam da se radi o ozbiljnijoj stvari...

Ovde sedim već 2 sata. Miran sam, iako svestan da sam ostao nejasan Edi, tehničkom sekretaru u Udruženju „Obrazovanje gradi BiH“. Naime, Edo me nazvao oko 16:45 da proveri gde sam, zabrinut da se ne desi ono što mi se desilo. Uspeo sam mu samo reći „Javiću ti se kasnije!“. A, onda su mi oduzeli mobilni. Za ovih dva sata zvonio je najmanje 15 puta i svaki put sam znao da je kod Ede sve veći strah i neizvesnost - Što se ne javljam kada sam obećao?; Zašto ne odgovaram na pozive?... Situacija je za mene neizvesna. Ovi se ovde i dalje nešto dogovaraju, došaptavaju, mršte, caruju, nije mi teško da zaključim da misle da imaju posla sa ratnim zločincem! U više navrata tražim da mi uspostave kontakt sa Ambasadom BiH u Beču. Na kraju, policajac poziva, ali se niko ne javlja. Tražim da pozovem Edu – ne može! Mrda glavom, ne može dok ne dobije odobrenje od nekog (to razumem kroz njegovu mimiku) ...

U 19:50 uručen mi je papir na bosanskom jeziku u kome su napisana opšta uputstva o mojim pravima. Odmah sam uočio – mogu pozvati prijatelja, blisku osobu, te sam to zahtevao. Posle tridesetak minuta došla je službenica Austrian airlinesa – koja mi je pomogla da uspostavim kontakt sa Edom.

„Edo, molim te obavesti Alkalaja i Ahmetovića! Veri (ženi) kaži da smo se čuli, da je nisam mogao dobiti. Javi Ajni da obavesti one u Bolonji. Molim te nemoj širiti ovo.“ Edo prekida: „Ma Medaga već zna, javio mi se (Medaga živi u Pjaćenci, prijatelj Udruženja koji je trebao da me vidi u Bolonji) i još dvoje troje!“. Jedan kamen mi pada sa srca. Imam desnu ruku koja će sve učiniti da se u Sarajevu nešto preduzme.

A onda je počela policijska „obrada“. Fotografija en face, pa levo, te desno. Onda vožnja do policijske „laboratorije“ u krugu aerodroma, pa tu još jedno fotografisanje, kao u poslednjem broju „Gracije“ – baš sam lepo ispao na fotografiji! Pa, merenje visine, gledanje boje očiju, uzimanje otisaka prstiju na desetak načina, uzimanje brisa iz usta s leve, pa s desne strane i ponovo ... policijskim kolima do granične policije.

Četrdesetak minuta potom pojavi se Neven Kulenović, savetnik u Ambasadi BiH u Austriji koji odmah ratoborno nastupi da me treba bespogovorno pustiti. To kao da je otišlo u vetar i skoro da ga isteraše iz prostorije. „Ovo je građanin moje zemlje i ja ga moram zaštititi“, replicirao je. Neven je izvestio ministra Alkalaja da je sa mnom uspostavio kontakt.

Ubrzo zatim, evo ambasadora Harisa Hrlea. Bukvalno je uleteo u prostoriju taj borac ARBiH na početku u organu veze GŠOS (Glavni štab odbrane Sarajeva), a posle u prvim borbenim linijama na Igmanu i drugde. Veoma je uzbuđen, deluje depresivno, potišten. „Generale, šta nam to rade?“ Molim ga, bukvalno molim, da nema potrebe za takvom zabrinutošću – „Ja se osećam fantastično, hvala Vam što ste ste uključili u rešavanje ovog slučaja“. Haris me upoznaje sa merama koje je poduzeo, o ostvarenim kontaktima, o tome da je ministar Alkalaj već razgovarao sa austrijskim ministrom vanjskih poslova, koji je čak napustio prijem. O pokazanom interesu članova Predsedništva Komšića i Izetbegovića...

Klappe 423

Dolaze dvojica novih likova, kasnije sam shvatio, iz zatvorske policije. Topli, prijateljski rastanak sa ambasadorom i Nevenom „do sutra ujutru“ . Zahvaljujem na njihovoj brizi i bez srkleta idem do policijskih kola. Put na novu destinaciju traje oko pola sata. Predat sam u ruke oniskog policajca, (a bilo je poslije ponoći), koji pravi more fotografija, daje mi da popunim upitnik, na našem jeziku gde je desetak pitanja o tome da li sam suicidan, jesam li pokušavao samoubistvo ili da li sam tome naklonjen, zadržava mi tašnu i kofer i daje mi platnenu kesu sa stvarima. Kroz bezbroj hodnika, niz pedesetak stepenika dovodi me do sobe broj 423. Klappe 423!

Soba je veličine oko 15m2, 6 kreveta na sprat, jedan slobodan, a na ostalim znatiželjna probuđena lica. Iz platnene kese vadim posteljinu, razmeštam je po krevetu, penjem se na jedini slobodan, ušuškavam se i pokrivam po glavi, pozivajući san u pomoć.

Noć sam proveo u relativno mirnom snu, bolje nego mnogih noći u Sarajevu. Ne znam zašto, ali uopšte nisam razmišljao o tome šta će se dešavati narednih dana. Držim se činjenice da će istina i pravda biti te koje će odlučiti o mojoj sudbini...

Oko sedam sati, 04. marta budi me oštar zvuk metalnih vrata, a policajac zove na kupanje. U kupatilu su već njih sedmorica, goli kao od majke rođeni. Naravno moj pimpek je najmanji, posebno otkako mi je oktobra 2009. dr. Aganović operisao prostatu! Sam se sebi smejem .... Razumeo sam policajca kada mi je rekao - doktor! Detaljan pregled - pritisak 160/80, šećer 14,1 (nikada ovako visok), težina 90 kg; daje mi Lopril za pritisak i kaže: “Dijeta!“ U sobi gde su i dalje veoma znatiželjni čeka me pola okrajka crnog hleba (nikada crnjeg nisam video!) . To je verovatno način da smanjim šećer u krvi! Baš sam zločest...

Vode me u prizemlje gde me ponovno slikaju kao što me je slikao Irfan Redžović za Graciju! Dozvoljavaju mi da iz kofera i tašne uzmem ono što mi je neophodno, daju mi potvrdu za ostavljene stvari (ne daju mi mobitel!). Jedan mladi čovek, kaže da je Beograđanin, radi u magacinu, daje mi, (shvatam da nije obavezan), čarape, donji veš, „Da li Vam treba džemper?“ (Nisam ga uzeo) i eto me ponovno u zatvorskoj sobi gde sam smešten.

... Brijem se, kad na vratima policajka strogog pogleda i stava. Rukom me poziva da je sledim. Prolazimo hodnicima između kojih su željezne rešetke, silazimo stepenicama ni broja im nisam zapamtio. „Gde me vodiš“, mislim se, ali sam potpuno miran. Smešta me u manju prostoriju (1,5m x1,5 m) sa tri fotelje. Čekam, a ne znam ni šta ni koga! Kad eto ti gospodina ambasadora, sa još trojicom saradnika: Asim Penava, Ante Zubac, Mithad Durak.

„Kako ste spavali?“; „Kako se osećate?“; „Da li ste sami u sobi?“; „Da li vam treba nešto?“ - pljušte pitanja. Naravno, pozitivno odgovaram jer zaista mi ništa ne treba. Šalim se, pričam viceve, pa i onaj – Kaže Mujo Sulji: Znaš li da sutra Dodik dolazi u Sarajevo? Pa šta, nisam ti ja Gavrilo Princip!

Jak kao zemljica Bosna

Grad je u groznici – zaključujem iz onoga što se moji gosti utrkuju da ispucaju. Na Sarajevo-x.com tri hiljade javljanja; ljudi pred Austrijskom ambasadom! Naviru emocije, unutrašnje suze; ne dopuštam im da izadju vani. Kažem da to nije način rešenja problema – postoje državni organi da reše ovaj slučaj. Kažu da Ganić zamera što nisu preduzete mere posle njegovog iskustva. Arnaut Damir iz Australije nudi pomoć, engleski sudija koji je vodio proces za Dobrovoljačku nudi pomoć. Gospodinu ambasadoru preporučujem da razgovara sa tužiocem Barašinom ...

Opet uzimam „stvar“ u svoje ruke, pričam viceve, šalim se, želim da ih uverim da sam jak kao zemljica Bosna. „Svaka vam čast generale!“ – reče Ante. Odoše uveravajući me da će sve biti u redu. Idu do tužioca da mu uruče neki dokazni materijal. Poželih im sreću (!) a ja se ponovno nađoh u sobi ...

Na obližnjoj katedrali otkucalo je tri četvrti, znači sada je 09:45. Juče u ovo vreme nas petero u Udruženju „Obrazovanje gradi BiH“ analizirali smo mesečni plan rada i utvrđivali zadatke za mart 2011. Safija, Mersiha, Meho, Edo i ja radimo to svakog meseca. Sada, ubeđen sam, zabrinuti za moju sudbinu, kuju plan kako da mi se pomogne. Govorili su mi mnogo puta da ne izazivam sudbinu. Ne mislim da je tvrdoglavost kvalitet, ali to ne mogu kontrolisati.

Pomalo se upoznajem sa starosediocima. Jedan je Slovak, drugi Rumun, dvojica Bugara, jedan crnac, ne znam odakle je. Komentarišu kako je veoma loše stanje u Sofiji, jedan od Rumuna tvrdi da je još gore u Bukureštu. Interesuje ih ko sam? Penzioner, uzvraćam. A što ste ovde (to se razumem sa Slovakom)? „Ne znam, putovao za Bolonju, pa me „zadržali“... Pred jedanaest sati pojavila se na vratima policajka koja mi je na francuskom rekla da pokupim sve svoje stvari i posle ručka idem – negde. Gde, zbog čega – ne mogu da nagađam! Za ručak nam dele raviole i čorbu od sočiva. Sedim za stolom sa petoricom, a crnac jede za stolicom. Njega nisu primili za sto! Ne verujem u rasizam, a tu je preda mnom u najružnijem obliku... Ko to i gde govori o ljudskim pravima? To je samo obična floskula i ništa više. Kakva osećanja to u sebi nose ovaj Slovak, Rumun i Bugarin, a države su im u Evropskoj uniji...

Pobediće istina i pravda

Negde je oko podneva, preseljen sam u novu prostoriju. Pitam se - zbog čega? Ali i ne pitam se – svejedno mi je. U ovoj prostoriji sa oko 10 m2 sada smo nas trojica – Poljak i jedan Nigerijac. Eno ga nešto pevuši. Uključen je TV, ima, mislim 8 kanala, naravno samo na nemačkom jeziku. Raspremio sam stvari, prilegao da se odmorim ...
Opet bučno otvaranje vrata. Vode me do sutkinje Istražnog suda. Istražni razgovor. Tražim advokata, branioca. Prevodilica je Milica Stojanović, - „majke mu odakle Srba na sve strane Planete?“, pitam se. Dobio sam zapisnik iz koga saznajem da ću biti u istražnom pritvoru do 14. marta do kada će tužilac donijeti odluku – oslobađajuća presuda ili sudski postupak po zahtevu tužilaštva Republike Srbije. Nadam se da će moji, naši, imati dovoljno dokumenata da ospore zahtev srpskog tužilaštva. InšAllah, kako se to često upotrebljava u dnevnom rečniku Bošnjaka... Nosim potpisani zapisnik razgovora sa austrijskom sutkinjom u kome piše da sam je zamolio da pogleda peti ili šesti nastavak BBC serije „Raspad Jugoslavije“. Možda će joj to dati ideju za pozitivnu odluku! Nadati se. Svi oko mene u životu govore – nada umire poslednja!

Potpuno smiren posle tridesetominutnog razgovora sa sutkinjom, družim se sa DANI-ma. I, gle čuda, uz mnoge tekstove nailazim i na onaj „Šta ako Berlin ne uspije“, kojeg potpisuje ambasador Haris Hrle. Zanimljiv je jedan od njegovih zaključaka: „Oni koji namjeravaju naškoditi BiH, iznutra ili izvana, teže uništavanju univerzalnih načela koja su se u BiH realizirala u neponovljivom susretu različitih religija, susretu iz kojega je rođena jedinstvena kultura, bosanskohercegovačka suština i njen duh“.

Evo još jednog poziva (oko 15:00) za hod kroz hodnike i penjanje uz stepenice. Ali, prostoriju već poznajem, napamet. Evo, meni drage osobe, Harisa ambasadora, (1963.), vršnjak mojih Želimira i Vladimira. I dalje je veoma napet i zabrinut. Prva rečenica mu bi – „Grad i Kanton Sarajevo su doneli odluku da plate najboljeg advokata da Vas brani! Sve naslovnice u novinama su posvećene vama“!
„A Dodik?“, pitam šeretski. „Trebalo je da davno bude uhapšen!", prenosi mi Dodikovu izjavu. Gle, seljaka, mislim, kakav je to papak, a nosi Karadžićev orden za odbranu RS!

Haris u jednom dahu prepričava šta se dešava u Sarajevu – od prezagrejanih internet linija do protesta pred Austrijskom ambasadom u gradu. Komentarišem da je to nepotrebno, da Vlada Austrije ništa sa tim nema. Rade po međunarodnim zakonima – to što se naše institucije nisu pobrinule da se poternice Republike Srbije neutrališu u Interpolu u Lyonu zaista nije problem Austrije. Pokazuje mi ambasador pismo iz Haga iz 2003. gde se navodi „da za Divjaka nema odgovornosti za Dobrovoljačku ulicu“.

Hrle i dalje veoma napeto, uzbuđeno priča šta je sve do sada uradio – poslali smo na stotine dokumenata tužilaštvu Austrije. Naravno, prenosi mi ljutnju Komšić Željka što sam ovo uradio „Stalno sam mu govorio da nikuda ne ide!“

Ambasador i ja dogovorili smo se da posredstvom medija prenesu moju poruku građanima: „Izvinjavam se što sam prijatelje, porodicu i građane doveo u stanje straha i neizvesnosti za moju budućnost. Organi Austrije rade svoj posao na profesionalan način. Istina i pravda pobediće i u ovom slučaju...“

Šahovski meč

Popričali smo i o drugim stvarima – onim koje su prošle, ovim sadašnjim i onim budućim. U mnogim stvarima smo saglasni pa i u činjenici da Dodikov arogantan stav prema BiH nema adekvatnog partnera i odgovor. Ono što se Dodiku snilo to se i obistinilo. Zamolio sam Harisa Hrlea da mi pozdravi suprugu Veru i sestru Nadu i prenese im da budu mirne i da će sve biti u najboljem redu.

Prijatno me je iznenadio što mi je uručio špil karata „Kolibri –PATIENCE“ od austrijske novinarke Livie Klingl. Ovu energičnu, kuražnu, inteligentnu, i Bosni posvećenu Austrijanku, upoznao sam još pre 19 godina, kada je redovno izveštavala o ratnim zbivanjima, posebno u Sarajevu. U četiri godine rata, preko 15 puta izveštavala je sa najopasnijih položaja u gradu. Izveštavanje za Der Standard, a posle za Kurier nastavila je i posle Dejtona. Pre tri godine zvala me je telefonom kada je uhvaćen Karadžić, pitajući me za mišljenje o tom događaju! Eto, šale radi, sada može intervjuisati Dodika i (srbijanskog) ministra (Ivicu) Dačića šta misle o mom pritvaranju!? Inače, prema Harisovim rečima, Livia se, preko svojih prijatelja, uključila u akciju da se što pre reši „moj slučaj“! Hvala joj ... Haris mi preporučuje „da se bavim gimnastikom i da u dobroj formi dođem u Sarajevo.“ „ Ja ću Vas, kad Vas puste, kolima ambasade lično odvesti u Sarajevo“, obećao je mlađahni Hrle.

Evo me ponovno među dvojicom dobro isfrustriranih četrdesetogodišnjaka Poljakom i Nigerijcem. Poljak je počesto u posebnom raspoloženju (lupa, viče, mumlja). Razumeo sam ga da je uhvaćen sa kokainom koji je progutao (verovatno u nekoj zaštitnoj kesici) i da su ga otkrili na rentgenu! To isto kaže za Nigerijca. Baš imam dobro društvo.

... Za večeru (17:30) dobijamo kolut krvavice i okrajak crnog hleba. Poljak mi nudi puter, zahvaljujem, pokazujem na napuhani stomak, grimasom objašnjavam da hoću da oslabim! ... Njih dvojica netremice prate TV program, ja dovršavam čitanje DANA, to sam već uradio sa Slobodnom Bosnom i vodim ovaj zatvorski dnevnik ...
Evo mi, u 19:30 pismo koje mi je uruči policajac uz potpis, od istražne sutkinje, koja me je kontaktirala prepodne! Na nemačkom je. Ipak, po ciframa (arapskim, a ne nemačkim, hahaha!), shvatio sam da me Srbija optužuje za 11 osoba ubijenih, 2. i 3. maja 1992. godine i da će me pod istragom držati do 18.marta. U dopisu sam uočio da se pominje i potvrda iz Haga iz 2003. da za mene nema odgovornosti. Eto, sledi šahovski meč između tužioca austrijske Republike i mog branioca (ne znam još ko je), ko će kojom varijantom doći u matnu poziciju! Uveren sam u istinu i pravdu. Ne da snosim bilo kakvu odgovornost za listu u Dobrovoljačkoj, već da sam situaciju smirivao. To zna celo pučanstvo, osim Dodikovog, u Bosni i Hercegovini i Evropi, i to zahvaljujući između ostalog i BBC seriji „Propast Jugoslavije“ i istorijskom „Ne pucaj!“

*U 2. nastavku Dnevnika Jovana Divjaka možete pročitati koliko komada kruha dobijaju zatvorenici u bečkom zatvoru, šta čita penzionisani general Armije RBiH, na koga misli dok otvara pasijans, zašto je život lijep, kako planira do prvog dana proljeća već biti u Sarajevu, te kakve veze s tim imaju sapuni u plastičnoj kutiji.
30.07.2011.

TRIPOLI: TROJE MRTVIH, 15 RANJENIH U NAPADU NA SJEDISTE TELEVIZIJE

Tripoli : Troje mrtvih, 15 ranjenih u napadu na sjedište televizije 

 30/07/2011.
• "Troje naših kolega je poginulo, a 15 povrijeđeno dok su obavljali profesionalni posao libijskih novinara", rekao je direktor kanala Al-Jamahiriya na engleskom jeziku Khaled Bazilia,..

Tri osobe su poginule, a 15 je povrijeđeno u NATO-ovim zračnim napadima na sjedište libijske televizije u Tripoliju, saopćili su službenici televizije."Troje naših kolega je poginulo, a 15 povrijeđeno dok su obavljali profesionalni posao libijskih novinara", rekao je direktor kanala Al-Jamahiriya na engleskom jeziku Khaled Bazilia, koji je pročitao saopćenje.Bazilia je NATO-ove zračne napade nazvao "činom međunarodnog terorizma" u kršenju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.Nešto ranije, NATO je saopćio da je izveo niz zračnih napada na tri libijska televizijska odašiljača kako bi "ušutio pukovnika Gaddafija". "Mi smo zaposlenici libijske državne televizije. Nismo vojna meta, nismo zapovjednici vojske i ne predstavljamo prijetnju za civile", rekao je Bazilia."Imamao pravo raditi u sigurnom okruženju zaštićenom prema nacionalnom i međunarodnom pravu", dodao je on, pozivajući na "potpunu zaštitu od međunarodne zajednice".  (Kliker.info-Fena)


30.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

30.07.2011.

Doček Jovana Divjaka u Sarajevu, 29. juli 2011, foto: Zvjezdan Živković

Skupština Srbije na vanrednoj sednici o Kosovu Multimedija

Dok Beograd usvaja deklaraciju, stanje na Kosovu relativno je mirno, Tači poručuje da nema nazad, a Srbi ne odustaju od barikade Dalje

Čika Jova se vratio kući Multimedija

Sarajevo me je sve vrijeme podržavalo kazao je penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak nakon povratka iz Austrije čije je pravosuđe odbilo zahtjev Srbije za izručenje Dalje

Divjakovi bečki dani: Uveren u istinu i pravdu  Multimedija

U dnevniku koji je vodio penzionisani general Armije BiH piše kako je doživio hapšenje, odnos političara i podršku građana Dalje

30.07.2011.

UDRUGA DEMOBILIZIRANIH BRANITELJA HVO-A: "DOLAZAK JOVANA DIVJAKA U SARAJEVO JE JOS JEDNA POBJEDA BiH"

Udruga demobiliziranih branitelja HVO-a: "Dolazak Divjaka u Sarajevo je još jedna pobjeda BiH"

24sata.info PHOTO
image Jovan Divjak / rse

 

24SI - U povodu puštanja na slobodu penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka, Udruga organizatora otpora, penzionisanih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo oglasila se saopštenjem za javnost u kojem pozdravlja odluku austrijskog suda da odbaci zahtjev Srbije za izručenje generala Jovana Divjaka.

 

"On je časno branio Bosnu i Hercegovinu i izuzetno se radujemo zbog njegovog povratka u Sarajevo. Jovan Divjak je kao general, ali i kao čovjek i sagrađanin, za Sarajlije bio simbol otpora, zajedništva,  nade i domoljublja. Dolazak generala Divjaka u Sarajevo još je jedna pobjeda Sarajeva i Bosne i Hercegovine", istakao je predsjednik Udruge organizatora otpora, penzionisanih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo Marinko Pejić.

(fena)

30.07.2011.

NOVA POBJEDA JOVANA DIVJAKA

Divjakova nova pobjeda

  30.07.

 

Oslobađanje generala u Beču još je jedan težak šamar srbijanskom pravosuđu i srbijanskoj agresivnoj politici

Penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak izašao je iz još jedne teške bitke kao pobjednik. Austrijsko pravosuđe, nakon pet mjeseci pravne procedure, jučer je odbacilo zahtjev Srbije za Divjakovo izručenje zbog slučaja "Dobrovoljačka".

Ova, najnovija bitka generala Divjaka nije ništa manje značajna od svih ostalih njegovih bitaka u odbrani BiH i Sarajeva od agresije koju je počinila upravo zemlja zbog koje je on zadržan u Beču.

Divjakova pravna pobjeda u Austriji, naime, još je jedan težak šamar pravosuđu i agresivnoj politici Srbije, koja pokušava svoje zločine minimizirati i s njih skrenuti pažnju fabriciranjem slučajeva poput "Dobrovoljačke" i "Tuzlanske kolone" i pokazati kako su sve tri strane u BiH jednako činile zločine.

Austrijsko "ne" Srbiji, koja je prije toga obrukana i pred britanskim pravosuđem u slučaju akademika Ejupa Ganića, trebalo bi biti jasna poruka toj zemlji da odustane od inkvizitorske politike "progona vještica" i da građane BiH konačno ostavi na miru.

Presudom Divjaku, koji je paradigma odbrane BiH od agresije, ponovo je bačeno svjetlo na laži Srbije i njene grčevite pokušaje da, radi promjene imidža agresora i balkanskog kabadahije, progura svoju istinu, igrajući na faktor vremena i devizu da stalno ponavljana laž na kraju postaje istina.

No, previše je tragova u ovoj zemlji, oličenih u stotinama masovnih grobnica, stotinama hiljada unesrećenih ljudi i porodica, uništenih gradova, koji su neprobojan zid za pokušaj falsificiranja historije iz susjedne nam zemlje.

Upravo zato je i oslobađanje Jovana Divjaka pobjeda BiH, pobjeda pravde i istine, koja je ostala živjeti i u Divjakovoj naredbi: "Ne pucaj!"        

S druge strane, žalosna je činjenica što je Divjak ovog puta pobjedu izvojevao skoro sam, bez podrške zvaničnika ove zemlje koja je pretrpjela agresiju i koju je Divjak odbranio, a koji će se ovih dana utrkivati da sebi pripišu zasluge za njegovo puštanje na slobodu. Već viđeno!

30.07.2011.

EJUP GANIC: SRBIJA I U MIRU VRSI AGRESIJU NA BOSNU I HERCEGOVINU

Ejup Ganić : Srbija i u miru vrši agresiju na Bosnu i Hercegovinu 

 30/07/2011.
• Tačno je da smo Divjak i ja oslobođeni, ali svi ostali koji su na srbijanskoj listi i dalje mogu biti hapšeni po svijetu - upozorava naš sagovornik. Stoga prof. Ganić još jednom apelira na nadležne institucije BiH da se konačno obrate zemljama članicama EU, ali traži i reakciju visokog predstavnika u BiH.- On se treba umiješati, ne da zaštiti nekoga ko je počinio zločin, nego da spriječi agresiju koju Srbija i dalje vrši u miru ..

 Konstatirajući da je oslobađanje generala Jovana Divjaka radosna vijest za sve one koji su branili BiH, akademik prof. dr. Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva RBiH, u izjavi za "Dnevni avaz" podsjetio je da je Divjak uhapšen na osnovu difuzne potjernice iz Srbije.
- Na njoj je nas 19 ljudi optuženih za 2. i 3. maj 1992. godine. Interpol je odbio te potjernice objaviti kao crvene. Međutim, Beograd koristi difuzne za koje ne treba saglasnost Interpola. Naša država, ono što imamo od države, odnosno Predsjedništvo BiH, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti trebaju sjesti s komesarom Evropske unije za sigurnost i predstavnicima Interpola te im jednostavno obrazložiti da je za Srbiju svako ko je branio BiH zločinac - kaže prof. Ganić.

Potcrtava da što hitnije treba alarmirati Evropsku komisiju i upoznati zemlje članice EU s time da se radi o potjernicama koje "služe za destabilizaciju države BiH i koje su namijenjene teroriziranju naših građana". Cilj je, prema ocjeni prof. Ganića, i da građani BiH potpuno izgube povjerenje u svoju državu i njenu mogućnost da ih zaštiti.- Dakle, ovo je specijalni metod rata, koji Srbija koristi u miru. BiH priznaje sve sudove, i međunarodne, i Haški tribunal. Pa, zar sama činjenica da su sudovi u Londonu i Beču utvrdili da se radi o falsifikatima Beograda ne govori dovoljno međunarodnoj zajednici da zaustavi Beograd?
Tačno je da smo Divjak i ja oslobođeni, ali svi ostali koji su na srbijanskoj listi i dalje mogu biti hapšeni po svijetu - upozorava naš sagovornik.  Stoga prof. Ganić još jednom apelira na nadležne institucije BiH da se konačno obrate zemljama članicama EU, ali traži i reakciju visokog predstavnika u BiH.- On se treba umiješati, ne da zaštiti nekoga ko je počinio zločin, nego da spriječi agresiju koju Srbija i dalje vrši u miru - zaključuje prof. Ganić.Prof. Ganić podsjeća i da su neki bh. građani predlagali reciprocitet, odnosno da i BiH uzvrati istom mjerom Srbiji i tako, naprimjer, raspiše potjernicu za Dobricom Ćosićem.- Od toga se odustalo i ja mislim da svakodnevno našu vladu treba pitati zašto ništa ne čini, hoće li i kada će nešto učiniti da država BiH zaštiti svoje građane - poručuje Ganić. (Kliker.info-Dnevni avay)


30.07.2011.

GENERAL JOVAN DIVJAK KONACNO U SARAJEVU: NISAM URADIO NISTA DA BIH SE PLASIO DA SE NECU VRATITI SVOJIM LJUDIMA (VIDEO)

General Divjak konačno u Sarajevu : Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima (Video) 

 29/07/2011.
• Penzionisanog generala Jovana Divjaka dočekali su, u sarajevskom Domu mladih, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, njegovi prijatelji i članovi Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" putem kojeg Divjak godinama pomaže mlade u njihovom obrazovanju. Divjak je izašao na binu u Domu mladih praćen ovacijama "Ovo je Bosna" ..

 

Penzionisanog generala Jovana Divjaka dočekali su, u sarajevskom Domu mladih, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, njegovi prijatelji i članovi Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" putem kojeg Divjak godinama pomaže mlade u njihovom  obrazovanju. Divjak je izašao na binu u Domu mladih praćen ovacijama "Ovo je Bosna" te okupljenima poručio da je njegovo oslobađanje poraz onih koji su željeli da izjednače one koji su se branili s onima koji su izvršili agresiju.- Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima, kazao je Divjak.- Ovo je dokaz da u Dobrovoljačkoj nije počinjen ni zločin ni genocid. Pobijedili smo mi koji smo sve vrijeme govorili "Ne pucajte", kazao je Divjak. Divjak je poručio da je 2. maja 1992. godine Armija BiH zaustavila četvrtu armiju svijeta, a da se 3. maja desio incident za koji neko treba da odgovara.

 - Ako ja treba da odgovaram, onda evo me, ali da odgovaram pred onima koji su nadležni. Ovo je davno trebalo biti završeno, ali nekome to očito nije odgovaralo. Odbranili ste me vi koji ste ovdje, rekao je Divjak. Nije želio spominjati one koji su mu, kako je rekao, "mogli više pomoći, ali nisu", te istakao da su ga odbranili oni koji večeras slave s njim. U ovim trenucima, u Domu mladih traje proslava u povodu Divjakovog povratka, a prva je na scenu izašla Hanka Paldum koja je pjesmom "Bosno moja divna, mila" zvanično otvorila proslavu. Austrijski sud u Korneuburgu donio je danas odluku kojom se odbija zahtjev Republike Srbije za izručenje Jovana Divjaka, čime je on postao slobodan čovjeka.Jovan Divjak je uhapšen je 3. marta na Aerodromu u Beču po potjernici iz Srbi= je zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.    Nakon kraćeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, penzionisani general Arm= ije BiH je uz kauciju pušten na slobodu i od tad se nalazio u Beču čekajući na oslobađajuću odluku austrijskog suda.  (Kliker.info-Onasa)

 




30.07.2011.

BAKIR IZETBEGOVIC: JOS JEDNA PORUKA SVIMA KOJI NASTOJE DA PREINACE ISTINU O AGRESIJU NA BiH - ZIVKO BUDIMIR: JOS JEDNA MEDJUNARODNA POTVRDA DA SU OPTUZNICE SRBIJANSKOG TUZILASTVA POLITICKI MOTIVISANE

Izetbegović: Još jedna poruka svima koji nastoje da preinače istinu o agresiji na BiH

24sata.info PHOTO
image Bakir Izetbegović / 24sata.info

 

24SI - Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozdravio je današnju odluku austrijskog suda da odbaci zahtjev Srbije za izručenje penzionisanog generala Jovana Divjaka.

 

Izetbegović je, u saopštenju za javnost, istakao da je Divjak časno branio Bosnu i Hercegovinu te da se raduje njegovom povratku u Sarajevo.

"Ovo je još jedna poruka svima koji nastoje da izjednače krivicu i preinače istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, da će svi njihovi pokušaji uvijek završiti porazom", rekao je Izetbegović, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

(fena)

Budimir: Još jedna međunarodna potvrda da su optužnice srbijanskog tužilaštva politički motivisane

24sata.info PHOTO
image Živko Budimir / 24sata.info

 

24SI - Odluka austrijskog pravosuđa da odbaci zahtjev Srbije za izručenje Jovana Divjaka je još jedna međunarodna potvrda da su optužnice srbijanskog tužilaštva politički motivisane i neutemeljene, stav je predsjednika FBiH Živka Budimira.

 

U saopštenju za javnost pristiglom iz Ureda za odnose s javnošću predsjednika FBiH Budimir je istakao da je ova odluka austrijskog suda potvrda onome što su mnogi u Bosni i Hercegovini vjerovali i na temelju ratnog puta Jovana Divjaka očekivali, "a to je da on, kao i svaki častan vojnik, zaslužuje da u vremenu nakon rata uživa u miru i slobodi".

Želim vjerovati da će institucije BiH, zajedno sa susjednim državama, u skorije vrijeme pronaći način da se pred lice pravde dovode ratni zločinci, a ne oni koji su se časno borili za svoju domovinu ili narod, kazao je Budimir.

Predsjednik FBiH čestitao je Jovanu Divjaku, njegovom advokatskom timu, ali i Veleposlanstvu BiH u Austriji na izborenoj slobodi.

Uvjeren sam kako će odluka austrijskog pravosuđa dodatno osnažiti odnos Bosne i Hercegovine i Austrije, rekao je Budimir, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću predsjednika FBiH.

(fena)


29.07.2011.

PATRICK MOON: VLASTI AUSTRIJE DONIJELE SU SVOJU ODLUKU I MI TU ODLUKU POSTUJEMO

Moon: Vlasti Austrije donijele su svoju odluku i mi tu odluku poštujemo

  29.07.

 

General Jovan Divjak uhapšen je 3. marta u Beču po potjernici Srbije

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Patrick Moon, na molbu novinara u Sarajevu da prokomentira puštanje na slobodu generala Armije RBiH Jovana Divjaka, izjavio je: "Rečiću samo ovo: Vlasti Austrije donijele su svoju odluku i mi tu odluku poštujemo".

General Jovan Divjak uhapšen je 3. marta u Beču po potjernici Srbije za događaje s početka 90-tih godina u ratnom Sarajevu u Dobrovoljačkoj ulici.

Nakon  zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, pušten je uz kauciju, ali do danas nije mogao napuštati Austriju.

Danas je objavljeno da je sudskom odlukom u Beču odbijen srbijanski zahtjev za izručenje generala Divjaka.

Moon: Budućnost BiH zavisi od mladih (FOTO)

  29.07.
 
S konferencije: Projekt okupio 140 mladih (Foto: M. Kadrić)

U Sarajevu održana konferencija

Američka ambasada u BiH i Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava (CIVITAS) jučer su u sarajevskom Studentskom domu Nedžarići održali petu po redu konferenciju projekta "Mlade snage". Riječ je o projektu koji podstiče povezivanje mladih bez obzira na njihov nacionalni, vjerski, kulturni ili drugi identitet.

U grupe za obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i socijalnu politiku organizirano je 140 mladih ljudi.

- Prioritet nam je da okupimo mlade u zajedničkim projektima i drago mi je što su oni iz cijele BiH, jer budućnost zavisi od njih. Oni su ti koji imaju energiju, koji žele da zemlja napreduje i koji će uspješno voditi državu - rekao je američki ambasador u BiH Patrik Mun (Patrick Moon).

 

29.07.2011.

JOVAN DIVJAK STIGAO U DOM MLADIH: NISAM URADIO NISTA DA BIH SE PLASIO DA SE NECU VRATITI SVOJIM LJUDIMA (FOTO)

Divjak stigao u Dom mladih: Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima (FOTO)

  29.07.

 

Brojni građani Sarajeva poželjeli su dobrodošlicu generalu Divjaku

Penzionisanog generala Jovana Divjaka dočekali su, u sarajevskom Domu mladih, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, njegovi prijatelji i članovi Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" putem kojeg Divjak godinama pomaže mlade u njihovom obrazovanju.

Divjak je izašao na binu u Domu mladih praćen ovacijama "Ovo je Bosna" te okupljenima poručio da je njegovo oslobađanje poraz onih koji su željeli da izjednače one koji su se branili s onima koji su izvršili agresiju.

- Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima, kazao je Divjak.

- Ovo je dokaz da u Dobrovoljačkoj nije počinjen ni zločin ni genocid. Pobijedili smo mi koji smo sve vrijeme govorili "Ne pucajte", kazao je Divjak.

Divjak je poručio da je 2. maja 1992. godine Armija BiH zaustavila četvrtu armiju svijeta, a da se 3. maja desio incident za koji neko treba da odgovara.

- Ako ja treba da odgovaram, onda evo me, ali da odgovaram pred onima koji su nadležni. Ovo je davno trebalo biti završeno, ali nekome to očito nije odgovaralo. Odbranili ste me vi koji ste ovdje, rekao je Divjak.

Nije želio spominjati one koji su mu, kako je rekao, "mogli više pomoći, ali nisu", te istakao da su ga odbranili oni koji večeras slave s njim.

U ovim trenucima, u Domu mladih traje proslava u povodu Divjakovog povratka, a prva je na scenu izašla Hanka Paldum koja je pjesmom "Bosno moja divna, mila" zvanično otvorila proslavu.
       
Austrijski sud u Korneuburgu donio je danas odluku kojom se odbija zahtjev Republike Srbije za izručenje Jovana Divjaka, čime je on postao slobodan čovjek= ..
       
Jovan Divjak je uhapšen je 3. marta na Aerodromu u Beču po potjernici iz Srbi= je zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.
       
Nakon kraćeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, penzionisani general Arm= ije BiH je uz kauciju pušten na slobodu i od tad se nalazio u Beču čekaju= ći na oslobađajuću odluku austrijskog suda.

 

29.07.2011.

GENERAL ARBiH JOVAN DIVJAK KONACNO U SARAJEVU: JOVAN DIVJAK STIGAO U DOM MLADIH: NISAM URADIO NISTA DA BIH SE PLASIO DA SE NECU VRATITI SVOJIM LJUDIMA (VIDEO)

General Divjak konačno u Sarajewvu : Divjak stigao u Dom mladih: Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima (Video)

29/07/2011.
• Penzionisanog generala Jovana Divjaka dočekali su, u sarajevskom Domu mladih, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, njegovi prijatelji i članovi Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" putem kojeg Divjak godinama pomaže mlade u njihovom obrazovanju. Divjak je izašao na binu u Domu mladih praćen ovacijama "Ovo je Bosna" ..

 

Penzionisanog generala Jovana Divjaka dočekali su, u sarajevskom Domu mladih, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, njegovi prijatelji i članovi Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" putem kojeg Divjak godinama pomaže mlade u njihovom  obrazovanju. Divjak je izašao na binu u Domu mladih praćen ovacijama "Ovo je Bosna" te okupljenima poručio da je njegovo oslobađanje poraz onih koji su željeli da izjednače one koji su se branili s onima koji su izvršili agresiju.- Nisam uradio ništa da bih se plašio da se neću vratiti svojim ljudima, kazao je Divjak.- Ovo je dokaz da u Dobrovoljačkoj nije počinjen ni zločin ni genocid. Pobijedili smo mi koji smo sve vrijeme govorili "Ne pucajte", kazao je Divjak. Divjak je poručio da je 2. maja 1992. godine Armija BiH zaustavila četvrtu armiju svijeta, a da se 3. maja desio incident za koji neko treba da odgovara.

 - Ako ja treba da odgovaram, onda evo me, ali da odgovaram pred onima koji su nadležni. Ovo je davno trebalo biti završeno, ali nekome to očito nije odgovaralo. Odbranili ste me vi koji ste ovdje, rekao je Divjak. Nije želio spominjati one koji su mu, kako je rekao, "mogli više pomoći, ali nisu", te istakao da su ga odbranili oni koji večeras slave s njim. U ovim trenucima, u Domu mladih traje proslava u povodu Divjakovog povratka, a prva je na scenu izašla Hanka Paldum koja je pjesmom "Bosno moja divna, mila" zvanično otvorila proslavu. Austrijski sud u Korneuburgu donio je danas odluku kojom se odbija zahtjev Republike Srbije za izručenje Jovana Divjaka, čime je on postao slobodan čovjeka.Jovan Divjak je uhapšen je 3. marta na Aerodromu u Beču po potjernici iz Srbi= je zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.    Nakon kraćeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, penzionisani general Arm= ije BiH je uz kauciju pušten na slobodu i od tad se nalazio u Beču čekajući na oslobađajuću odluku austrijskog suda.  (Kliker.info-Onasa)

 



29.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

 29.07.2011.

Hashim Thaçi

Divjak stigao u Sarajevo Audio

Sarajevo me je sve vrijeme podržavalo kazao je penzionisani general Armije BiH nakon povratka iz Austrije čije je pravosuđe odbilo zahtjev Srbije za izručenje Dalje

Thaçi: Srpski zvaničnici ilegalno na Kosovu

Kosovski premijer skrenuo pažnju međunarodnim misijama da mandat za pregovore imaju samo kosovske institucije Dalje

Ima li Beograd izlaznu strategiju za tenzije na Kosovu

Nesumnjivo je da Beograd i u ovom trenutku može da igra samo na kartu “konstruktivnosti” na čemu insistira i predsednik Tadić Dalje

29.07.2011.

JOVAN DIVJAK PO DOLASKU NA SARAJEVSKI AERODRUM: OVAKAV DOCEK NISAM IMAO NI KAD SAM SE ZENIO (FOTO)

Jovan Divjak po dolasku na Sarajevski aerodrom: Ovakav doček nisam imao ni kad sam se ženio (FOTO)

29.07.

 

Pravosuđe Austrije odbacilo je danas zahtjev Srbije da izruči generala Jovana Divjaka

Avion sa penzionisanim generom Armije RBiH sletio je danas oko 16,45 sati na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Povratku u svoj grad prethodila je odluka pravosudnih organa Austrije da se odbacuje zahtjev Srbije za izručenje Divjaka Beogradu.

Uz oduševljenje velikog broja Sarajlija koje su ga dočekale na aerodromu, Divjak je sa suzama u očima uspio izgovoriti:

"Osjećam se fenomenalno. Ovakav doček nisam imao ni kad sam se ženio", rekao je potreseni Divjak te dodao:

"Svo vrijeme sam živio sa Sarajevom. Znao sam da nisam uradio ništa zbog čega bih se plašio da neću opet biti s vama".

Za večeras u 18,30 sati planiran je svečani doček u Domu mladih u Sarajevu.

Podsjetimo, Divjak je uhapšen 3. marta na aerodromu u Beču, na osnovu potjernice iz Srbije kojom se tereti za navodne zločine nad pripadnicima JNA iz 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

 

29.07.2011.

DRAMA U BANJOJ LUCI: ZBOG DELOZACIJE VOJIN GALIC BACIO TRI BOMBE NA POLICIJU (FOTO)

Drama u Banjoj Luci: Zbog deložacije Vojin Galić bacio tri bombe na policiju (FOTO)

  29.07.

 

(Foto: B. Spasenić)

Galići su svoju imovinu u Sarajevu 1994. godine, navodno, zamijenili za kuću u Banjoj Luci

Iz kuće porodice Galić u banjalučkom naselju Mejdan, u kojoj je danas trebala biti obavljena deložacija, bačene su tri eksplozivne naprava na sudske izvršioce i pripadnike policije.

Vojin Galić, koji je najvjreovatnije bacio tri bombe, nakon kraćeg pokušaja bjekstva od policije, predao se, nakon čega je prevezen vozilom Službe hitne pomoći.

Prema prvim nezvaničnim informacijama, dvije osobe su lakše povrijeđene u ovom incidentu i prebačene su u banjalučki Klinički centar, ali povrede nisu ozbiljne.

Do incidenta je došlo oko 10.45 sati.

- On je sa sprata kuće u pravcu sudskihi zvršitelja i policijskih službenika aktivirao i  bacio ekpslozivnu naparavu, ručnu bombu koja se tom prilikom nije aktivirala, a potom nakon pet minuta i drugu, a zatim i treću koje su ekslpodirale. Jedinica za podršku i specijalna policija MUP-a RS su odmah izašli na ice mejsta, gdje su ubrzo lišili  slobode lice V.G. i isti je trenutno u KC Banja Luka radi ljekarskog pregleda – potvrđeno je “Avazu” u banjalučkoj policiji.

Porodica Galić svoju imovinu u Sarajevu 1994. godine zamijenila je za kuću u Banjoj Luci sa porodicom Maglajlija iz ovog grada.

Vojin Galić je prilikom najave deložacije prijetio da neće dozvoliti da bude deložiran i da je u stanju da se zapali benzinom, zbog čega je veliki broj policajaca došao da prisustvuje današnjoj deložaciji.

Vojin Galić, koji je bacio bombe, uhapšen je nedugo nakon ovog tragičnog događaja, ali je zbog zadobijenih povreda i sam morao biti prevezen vozilom hitne pomoći.

Treba još dodati da su Galići svoju imovinu u Sarajevu 1994. godine, navodno, zamijenili za kuću u kojoj se danas dogodila tragedija.

Povrijeđeni policajci

Pripadnici sudske policije S.Đ. i P.S. koji su jutros povrijeđeni u eksploziji bombi tokom pokušaja deložacije Vojina Galića otpušteni su iz Kliničkog centra Banjaluka, gdje su im konstatovane lakše povrede.

Portparol Kliničkog centra Nada Jokanović rekla je da su policajci primljeni u 11.15 časova i da ih je pregledao dežurni ljekar na hirurgiji.

29.07.2011.

BENGAZI: UBIJEN KOMANDANT LIBIJSKIH POBUNJENIKA GENERAL ABDEL FATAJ JUNIS

Bengazi : Ubijen komandant libijskih pobunjenika general Abdel Fataj Junis 

 29/07/2011.
• Komandant snaga libijskih pobunjenika general Abdel Fatah Junis, koji je prije pobune pobune bio ministar unutrašnji poslova u Gadafijevom režimu, ubijen u četvrtak. ..

Komandant snaga libijskih pobunjenika general Abdel Fatah Junis, koji je prije pobune pobune bio ministar unutrašnji poslova u Gadafijevom režimu, ubijen u četvrtak. Kako javljaju svjetske agencije sa  Junisom su ubijena  i dvojica njegovih bliskih saradnika. Vijest o ubistvu generala Junisa potvrdio  je sinoć na konferenciji za novinare u BengazijuVest o smrti Junisa objavio je večeras na konferenciji za novinare u Bengaziju, i  vođa pobunjeničkog Nacionalnog prelaznog savjeta Mustafa Abdul Džalil. Džalil je rekao i da je uhapšen vođa grupe koja stoji iza ubistva Junisa.

Radi se o šefu obezbjeđenja pobunjenika koji je u četvrtak priveo Junisa i dvojicu njegovih saradnika pod izgovorom da treba da ispita veze Junisove porodice sa režimom Moamera Gadafija. Junis je prije nego što se priključio pobunjenicima bio libijski ministar unutrašnjih poslova, ali je već početkom pobune protiv Gadafija u februaru prešao na pobunjeničku stranu. Džalil je rekao da je Junis sa dvojicom svojih saradnika ubijen prije nego što je stigao na ispitivanje. Iako je optužio Gadafija da pokušava da unese razdor među pobunjenike, Džalil nije optužio direktno Junisove ubice da su povezani sa Gadafijevim režimom. (Kliker.info-Beta)


29.07.2011.

POBIJEDIO JE TIM ZA BiH, JA SAM SAMO DIO TOG TIMA

Pobijedio je tim za BiH, ja sam samo dio tog tima

Nakon nesebičnog angažmana u slučaju Ejupa Ganića, Bosanka Sanela Jenkins još jednom je pokazala kako se bori za svoju zemlju i njene poštene građane.
Sanela Jenkins
..................................
Napori koji je zajedno sa drugim domoljubima uložila da Jovan Divjak iz Austrije bude pušten kući urodili su plodom i ovaj anđeo spasitelj iz BiH, kako je nazivaju, sretna je što može najaviti da će njenim avionom penzionisani general već danas u popodnevnim satima stići u svoje Sarajevo.

Iako je danima lobirala i alarmirala svjetsku javnost da skrene pažnju na ovaj slučaj, skromno ističe da ovo nije samo njena pobjeda.

"Pobijedio je tim za BiH. Pobijedila je pravda. Drago mi je što sam dio tog tima koji se uvijek bori za sve građane BiH i sve dobre ljude na području Balkana", izjavila je Jenkins za Sarajevo-x.com.

"Ovakve bitke se ne mogu dobiti ako se igra pojedinačno", dodaje Sanela. "I ovaj put velike zasluge pripadaju Damiru Arnautu, Svenu Alkalaju, Harisu Hrli, Adnanu Kapi, braći Adnanu i Admiru Pašiću i, naravno, Harisu Silajdžiću, koji je koordinirao njihovim radom. Također, tu je i mnogo drugih ljudi kojih se u ovom momentu ne mogu sjetiti."

Ambasador BiH u Austriji Haris Hrle potvrdio je da je proces pred sudom u Austriji okončan i da Divjak ima pravo da odmah napusti tu zemlju.

Trenutno pakuje svoje stvari i nestrpljivo čeka polazak u Sarajevo.

Iz Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" organizuju mu svečani doček u Domu mladih u 18:30 sati, te pozivaju sve da dođu i dokažu "vjernost zajedničkim idealima kolektivne i lične slobode, demokratije i ujedno pošalju jasnu poruku antibosanskim snagama i tendencijama", navodi se u pozivu.
29.07.2011.

EJUP GANIC: HAPSENJA SU TERORIZAM SRBIJE PREMA GRADJANIMA BiH

Ganić: Hapšenja su terorizam Srbije prema građanima BiH

Bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić ocijenio je u petak u izjavi Feni, nakon vijesti o oslobađanju generala Armije BiH Jovana Divjaka u Beču, da pokušaji hapšenja građana BiH na osnovu potjernica iz Srbije predstavljaju jednu vrstu terorizma.
Ejup Ganic
...............................
"Srbija smatra svakog ko je branio BiH zločincem. Ona zloupotrebljava nesposobnost naših vlasti da štite svoje građane i stalno raspisuje potjernice, kazao je Ganić, koji je, slično kao Divjak, prošle godine bio uhapšen u Londonu na osnovu potjernice za navodne ratne zločine počinjene u Sarajevu u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici. Ganićev slučaj završio je identično kao i Divjakov", odbacivanjem zahtjeva Srbije za izručenje.

On smatra da je sada prilika da bh. vlast sjedne s Interpolom i Evropskom unijom i dogovori princip po kojem niko nema pravo da proganja građane BiH koji su je branili.

"Postoje za to sudovi i legalne institucije, a ovi pokušaji hapšenja po svijetu su jedna vrsta terorizma koji Srbija provodi prema građanima BiH", naglasio je.

Po Ganiću je cilj ove kampanje iz Srbije destabilizacija BiH.

"Oni hoće da izlude naše građane, da kažu da nemamo državu, da naša vlast ne vodi računa o građanima, a kada vodi, da nije dovoljno sposobna da ih zaštiti. To je jedno teroriziranje", rekao je on, naglašavajući da je zato potrebno otići u Brisel i dogovoriti da ta kampanja Srbije prestane.

Ganić kaže da je "ovaj terorizam po aerodromima sport koji je Beograd izmislio".

"Oni koriste iskustvo iz bivše Jugoslavije, jer su naslijedili te institucije i koriste zbunjenost naših vlasti kada je u pitanju međunarodni skup pravila. Jednostavno, izluđuju Bosance i Hercegovce", ocijenio je.

Ganić smatra da će, uprkos pravnim porazima u njegovom i Divjakovom slučaju, Srbija vjerovatno nastaviti s praksom uznemiravanja građana BiH.

"Strategija je destabilizacija BiH sve dok naša vlada ne ode u Brisel, sjedne s Interpolom i Evropskom policijom i raspravi o tome zašto se ovo radi", kazao je Feni bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić.
29.07.2011.

JOVAN DIVJAK:: DANAS SE VRACAM U SARAJEVO

Divjak: Danas se vraćam u Sarajevo

Jovan Divjak u Beču, mart 2011. godine

Jovan Divjak u Beču, mart 2011. godine

29.07.2011
Austrijsko pravosuđe odbacilo je zahtjev Srbije da im bude isporučen penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak, koga je tamošnje pravosuđe teretilo za slučaj Dobrovoljačke ulice u Sarajevu.

U izjavi za naš radio Divjak kaže kako mu je rečeno da je zahtjev odbijen i da je on od danas slobodan čovjek:

„Znate šta, čovek u momentu kada zna da je pobedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari, ima vremena da misli o dobrima, oni su to uvek bili. Oni koji nisu, oni će se pitati zašto je to sve dugo trajalo. Međutim, činjenica da je odbijen zahtev Tužilaštva Srbije je znak da u njihovim optužbama nema elemenata protiv bilo kakvih konotacija koje se odnose na moju krivicu za Dobrovoljačku.“
 
Zahtjev za izručenje Divjaka Bosni i Hercegovini, autrijskom pravosuđu je uputilo Ministarstvo pravde BiH, a na zahtjev bh. Tužilaštva.

Divjak navodi kako o tome danas nije bilo riječi. Na naše pitanje kako komentariše ponašanje vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno pravosudnih institucija prema njemu tokom proteklih nekoliko mjeseci, Divjak odgovara:

„Ako je ta vlast ambasador, onda mi je bilo na pomoći. Pretpostavimo da je to to – da je vlast pomogla preko ambasadora.“

RSE: A predstavnici Tužilaštva i Ministarstva pravde - vaš komentar na njihova ponašanja?

DIVJAK: To ćemo ostaviti za drugi put. Rekao sam - sad je trenutak da se radujem.

Divjak bi u Sarajevo trebao doputovati u petak u poslijepodnevnim satima, a za 18 sati u sarajevskom Domu mladih zakazana je konferencija za novinare i druženje sa mladim Sarajlijama.
29.07.2011.

ZELJKO KOMSIC: OSLOBADJANJE JOVANA DIVJAKA, CASNOG BRANIOCA BiH, JE JEDINO ISPRAVNO RJESENJE

Komšić: Oslobađanje Jovana Divjaka, časnog branioca BiH, je jedino ispravno rješenje

24sata.info PHOTO
image Željko Komšić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izuzetno je obradovan viješću da je austrijsko pravosuđe odbacilo neosnovani zahtjev Republike Srbije za izručenje generala Jovana Divjaka Srbiji.

 

"To je bilo jedino ispravno rješenje, koje će dovesti do još boljih odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Austrije, jer su ove dvije zemlje uvijek njegovale prijateljske odnose", kaže se u saopštenju iz Kabineta predsjedavajućeg.

Povratkom generala Divjaka u našu domovinu Bosnu i Hercegovinu bit će vraćena i nada da će se prestati sa maltretiranjem državljana Bosne i Hercegovine koji su časno branili svoju zemlju.

"Krajnje je vrijeme da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine okonča slučaj "Dobrovoljačka", kako se ovakve stvari ne bi više događale niti generalu Divjaku, niti drugim časnim braniocima Bosne i Hercegovine", naglašava predsjedavajući Komšić.

Divjak bi u Sarajevo trebao doputovati u petak u poslijepodnevnim satima privatnim avionom Sanele Jenkins, a za 18 sati u sarajevskom Domu mladih zakazana je konferencija za novinare i druženje sa mladim Sarajlijama.

(fena)

VIDEO / Alkalaj: "General Jovan Divjak je slobodan čovjek i odmah može napustiti Austriju!"

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Jovan Divjak / 24sata.info

 

24SI - Srbijanski zahtjev za izručenje generala Armije RBiH Jovana Divjaka je odbijen i general Divjak je slobodan čovjek, potvrdio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj.

 

Prema informacijama kojima ministar Alkalaj raspolaže, general Divjak ima pravo odmah napustiti Austriju, a kaucija koja je data radi njegovog puštanja iz ekstradicijskog pritvora bit će vraćena, prenosi "Fena".

Suština je to odluke koju je sutkinja nadležnog autrijskog suda objavila i trenutno su u MVP-u BiH angažovani su na prijevodu kompletne presude.

Divjak je uhapšen 3. marta na Aerodromu u Beču po potjernici iz Srbije zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.

Nakon kraćeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, general Divjak je uz kauciju pušten na slobodu i još se nalazi u Beču.

Divjak bi u Sarajevo trebao doputovati u petak u poslijepodnevnim satima privatnim avionom Sanele Jenkins, a za 18 sati u sarajevskom Domu mladih zakazana je konferencija za novinare i druženje sa mladim Sarajlijama.

(24sata.info)

Divjak: "Čovjek u momentu kada zna da je pobijedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari"

24sata.info PHOTO
image Jovan Divjak / 24sata.info

 

24SI - Austrijsko pravosuđe odbacilo je zahtjev Srbije da im bude isporučen penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak, koga je tamošnje pravosuđe teretilo za slučaj Dobrovoljačke ulice u Sarajevu.

 

U izjavi "Radio Slobodna Evropa" (RSE) Divjak kaže kako mu je rečeno da je zahtjev odbijen i da je on od danas slobodan čovjek.

"Znate šta, čovjek u momentu kada zna da je pobijedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari, ima vremena da misli o dobrima, oni su to uvijek bili. Oni koji nisu, oni će se pitati zašto je to sve dugo trajalo. Međutim, činjenica da je odbijen zahtjev Tužilaštva Srbije je znak da u njihovim optužbama nema elemenata protiv bilo kakvih konotacija koje se odnose na moju krivicu za Dobrovoljačku", kazao je Divjak.

Zahtjev za izručenje Divjaka Bosni i Hercegovini, autrijskom pravosuđu je uputilo Ministarstvo pravde BiH, a na zahtjev bh. Tužilaštva.

Divjak navodi kako o tome danas nije bilo riječi. Na pitanje kako komentariše ponašanje vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno pravosudnih institucija prema njemu tokom proteklih nekoliko mjeseci, Divjak odgovara:

"Ako je ta vlast ambasador, onda mi je bilo na pomoći. Pretpostavimo da je to to - da je vlast pomogla preko ambasadora".

A na pitanje o ponašanju predstavnika Tužilaštva i Ministarstva pravde, Divjak je za "RSE" kazao da "to želi ostaviti za drugi put, te da je sada trenutak da se raduje".

Divjak bi u Sarajevo trebao doputovati u petak u poslijepodnevnim satima privatnim avionom Sanele Jenkins, a za 18 sati u sarajevskom Domu mladih zakazana je konferencija za novinare i druženje sa mladim Sarajlijama.

(24sata.info)

Ambasador Hrle: "Jovan Divjak će krenuti poslijepodne privatnim letom u Sarajevo"

24sata.info PHOTO
image Jovan Divjak / 24sata.info

 

24SI - General Armije RBiH Jovan Divjak trenutno je još u Beču i krenut će poslijepodne privatnim letom u Sarajevo, izjavio je bh. ambasador u Austriji Haris Hrle.

 

Ambasador, koji je u momentu izjave za "Fenu" bio u društvu sa Divjakom i naglasio da general ne može dati izjavu prije dolaska u BiH, nije želio špekulisati o preciznom terminu generalovog dolaska u Sarajevo, s obzirom na to da je u pitanju privatni let.

Samo je potvrdio današnje već poznate vijesti da je u Beču sudski odbačen srbijanski zahtjev za izručenje Divjaka i da je on od danas slobodan čovjek.

Zamoljen da prokomentariše cijeli slučaj, Hrle je između ostalog kazao da je bosanskohercegovačka ambasada sve vrijeme štitila prava generala Divjaka kao bh. državljanina i uspjela u tome.

"Pravno gledajući, zbog bosanskohercegovačkog zahtjeva za izručenje, Divjakov slučaj bio je puno teži od slučaja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koji je uhapšen u Velikoj Britaniji", kazao je Hrle za "Fenu".

General Jovan Divjak uhapšen je 3. marta na aerodromu u Beču po potjernici Srbije koja ga je teretila za događaje sa početka proteklog rata u Dobrovoljačakoj ulici u Sarajevu.

Nakon kraćeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, Divjak je pušten da se brani sa slobode uz kauciju, ali do sada nije mogao napuštati Austriju.

Divjak bi u Sarajevo trebao doputovati u petak u poslijepodnevnim satima privatnim avionom Sanele Jenkins, a za 18 sati u sarajevskom Domu mladih zakazana je konferencija za novinare i druženje sa mladim Sarajlijama.

(24sata.info)

29.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

 29.07.2011.

Divjak: Danas se vraćam u Sarajevo

U ekskluzivnoj izjavi za RSE, Jovan Divjak kaže da je nakon austrijskog odbacivanja zahtjeva za njegovo izručenje ponovo slobodan čovjek Dalje

UN: Probleme na Kosovu rešavati dijalogom Fotogalerija

Savet bezbednosti je na konsultativnom sastanku poručio da problem graničnih prelaza treba da bude rešavan uz pomoć EU Dalje

Altman: Zbivanja na severu Kosova nisu logična

Potez kosovskih vlasti i reakcija Srba ugrožavaju nastavak dijaloga, a u interesu je svih da se postigne sporazum, kaže ekspert za Balkan Dalje

29.07.2011.

GENERAL ARBiH JOVAN DIVJAK: VRACAM SE KUCI, SLOBODAN SAM COVJEK

General ARBiH Jovan Divjak: Vraćam se kući, slobodan sam čovjek

 29.07.

 

Jovan divjak

Večeras u 18,30 sati planiran je svečani doček za generala u Domu mladih u Sarajevu

Austrijsko pravosuđe odbacilo je zahtjev Srbije za izručenje Jovana Divjaka čime su se stekli uslovi da se on vrati u Sarajevo.

U izjavi za "Dnevni avaz" nakon oslobađajuće presude Divjak je rekao:

"Vraćam se kući, slobodan sam čovjek. Već danas sam u Sarajevu".

Divjak je za "Avaz" potvrdio da su mu vraćeni lični dokumenti te da će privatnim avionom danas poslijepodne sletjeti na Međunarodni aerodorom u Sarajevu. Za večeras u 18,30 sati planiran je svečani doček u Domu mladih u Sarajevu.

Podsjetimo, Divjak je uhapšen 3. marta na aerodromu u Beču, na osnovu potjernice iz Srbije kojom se tereti za navodne zločine nad pripadnicima JNA iz 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

 

29.07.2011.

DOGOVOR O BH. VLADI NECE PRIJE SEPTEMBRA

Dogovor o bh. vladi neće prije septembra

Zgrada institucije BiH, foto: Saša Ruvić

Zgrada institucije BiH, foto: Saša Ruvić

28.07.2011
BiH će bez izvršne vlasti na državnom nivou najvjerovatnije dočekati i godišnjicu izbora. Sastanci stranaka nisu donijeli nikakav pomak, a zbog sezone godišnjih odmora prije jeseni poručuju ne treba ni očekivati rješenje. Do tada je vlada u tehničkom mandatu, koji je, pokazuju istraživanja, potpuno neefikasan.

Da će BiH i godinu nakon općih izbora imati vladu u tehničkom mandatu već je sasvim jasno. Prije septembra se ne može očekivati nikakav dogovor.

Uz insistiranje da se najprije riješi problem vlada u SBK i HNK, HDZ BiH od mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara ne odustaje.

„Ja sam siguran da će HDZ BiH imati predsjedatelja Vijeća ministara jer to po svakom, džentlmenskom i nedžentlmenskom, pristupu rasprava u BiH pripada ovom mandatu.A kad se sve dogovorimo, tada ćemo tek govoriti o imenu“, kaže predsjednik stranke Dragan Čović.

Ipak stranke potpisnice Platforme bi da se ova pitanja riješe u paketu, navodi predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija.

„Nema smisla vaditi jedno po jedno, nego kad se napravi jedna cjelina - u ovom trenutku Vijeće ministara i dva kantona, onda možemo razgovarati o tome. Dakle, nismo dogovorili paket“, rekao je Lagumdžija.

Pomaka u pregovorima nema. U nove, za koje se još ne zna kada će se dogoditi zbog sezone godišnjih odmora, bi trebalo uključiti i predstavnike SNSD-a, smatra predsjednik SDA Sulejman Tihić.

„Zaključili smo da moramo uključiti i gospodina Dodika jer nema Vijeća ministara bez njegove suglasnosti, odnosno bez predstavnika RS. Taj sastanak se može održati i u avgustu mjesecu. Ovdje ću biti u BiH ili eventualno u Hrvatskoj na moru, tako da mogu uvijek doći“, navodi Tihić.

Odugovlačenje

Priča o Vijeću ministara i mandataru nije za SNSD, kategorična je članica Izvršnog odbora stranke Dušanka Majkić.

„Rekli smo da na bazi rotacije to mjesto pripada HDZ-u, dakle se vodi između HDZ-a i unutar stranaka u Federaciji - i mi čekamo da se taj dio završi. Mi ćemo znati unaprijed hoćemo li podržati ili nećemo. To svako danas već zna - hoće li SNSD podržati nešto ili ne. Dakle, aposolutno nas niko ne treba da poziva dok se ne završe razgovori u Federaciji“, kaže Majkić. 

Mladen Ivanić
Da stvari ne idu u dobrom pravcu pokazuje i podrška stranaka Platforme Mladenu Ivankoviću Lijanoviću za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji se, kaže, sprema obezbijediti podršku.

„Što se tiče Federacije, stvar je završena. Još u RS treba to da vidim. I sad ću u narednom periodu ozbiljnije prsitupiti tom problemu, da vidim hoće li se to moći“, kazao je on. 

Već je izvjesno da će Lijanovićevi pregovori biti gubljenje vremena.

„Taj čovjek nema šanse da prođe. Ali to igranje sa zemljom je nevjerovatno“, ocjenjuje Majkić.

Da se radi o odugovlačenju vjeruje i Mladen Ivanić, lider PDP-a, jer svima, kaže, odgovara ova pozicija tehničkog mandata, te pojašnjava:

„SNSD ima tri ministra i predsjedavajućeg. Što bi birao novi Savjet ministara u kome će imati samo dva, jer jedan će morati ići SDS-u. Dva HDZ-a imaju već svoje ministre tu i veliko je pitanje mogu li imati toliko sad imaju. SDP nije previše zainteresovan jer u novom Savjetu ministara ne može biti dominantan. U suštini, dvije grupacije se drže svojih pozicija, a svima odgovara da ovakvo stanje ostane. I zato nisam optimista i mislim da je ovo sve samo jedna prazna priča.“   

Tehnički mandat koji bi trebao funkcionisati potpuno normalno, prema nalazima CCI koje je prezentirao Denis Talić, jedva da radi.

„U prvih šest mjeseci 2011. godine Vijeće ministara je utvrdilo 12 različitih zakona, od kojih niti jedan nije prošao paralamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije utvrdila je 62 zakona, a Vlada Hrvatske čak 184 zakona“, navodi primjere Talić.  

Raspodjela pozicija, prebrojavanje i ultimatumi, umjesto evropskog puta i napretka, i dalje su opredjeljenje bh. stranačkih lidera, a ni najveći optimisti ne nadaju se napretku. Bar ne prije kraja godine.
29.07.2011.

JAMES HOOPER: DIJALOG BEOGRADA I PRISTINE JE MRTAV

Hooper: Dijalog Beograda i Prištine je mrtav

James Hooper

James Hooper

28.07.2011
Arbana Vidishiqi
Uobičajeno je da diplomati u ovakvim situacijama kažu da se treba vratiti za sto, da se nasilje treba prekinuti, razgovori nastaviti i dr. Ipak, sve ovo govori da je ovaj proces bio i ostao prazan, ocenjuje James Hooper, bivši američki diplomata analitičar i dobar poznavalac prilika u regionu Zapadnog Balkana, povodom dešavanja na severu Kosova.

RSE: Gospodine Hooper, Kosovo se suočava sa novim etničkim tenzijama na severu. Po vašem mišljenju, kakav će biti ishod ovih događaja na osnovu dosadašnjih dešavanja?

Hooper: Problem je u tome što se sada na scenu vratilo nasilje koje određuje zbivanja u ovom delu Balkana, između Kosova i Srbije. A kada je nasilje na sceni, to znači da počinju da se menjaju politička uverenja kojih su se ljudi pridržavali do nedavno.

Nasilje ima kapacitet da izbegne diplomatiju. Danas (četvrtak), izgleda da se nasilje smiruje, ali ono svaki čas može ponovo da izbije i ovo je veoma važan trenutak za Kosovo, Srbiju i međunarodnu zajednicu.

RSE:Gospodine Hooper, EU je kritikovala vladu Kosova za poduzete akcije na severu, i zatražila je povratak na ranije stanje, što je vlada Kosova odbila. Kako vidite odnose u tom pravcu?

Hooper: Srbija i međunarodna zajednica tražiće povratak ranije situacije zato što takvo stanje odgovara Srbiji. Dok je međunarodna zajednica kontinuirano ponavljala da je sever deo Kosova i da je pod kosovskim suverenitetom, oni su zapravo taj deo tretirali kao de-facto deo Srbije, dopuštajući Srbiji da kontroliše sve ono što se dešavalo severno od Ibra.

Bilo je previše tražiti od Kosovara da dozvoli Srbiji da prekrši uslove sporazuma CEFTE, a sa druge strane istovremeno gleda kako se kontinuirano Srbija nagrađuje u odnosu na članstvo u EU.

Ja u potpunosti razumem frustraciju Kosovara, to je već previše. Mislim da je bila razumna odluka premijera Thacija i njegove vlade da pošalju policiju na sever kako bi se omogućilo sprovođenje odluke o recipročnim trgovinskim merama.

Ne verujem da se premijer može događaje vratiti na ranije stanje. Najmanje što se treba desiti je da Srbija prihvati reciprocitet u trgovinskoj razmeni ili da dopusti uvoz proizvoda sa Kosova u Srbiju ili da prihvati da ne izvozi proizvode na Kosovo.

Iznad svega, sve ovo predstavlja jednu retku šansu za Kosovare, međunarodni faktor i za Srbe, predstavlja otvoren prozor, ukoliko Kosovari žele tako nešto, odnosno da podstaknu međunarodnu zajednicu da pregovara o konačnom rešavanju situacije na severu. Ne predlažem uslove tog rešavanja, već kažem da Kosovari sada trebaju da odluče ukoliko žele da reše sve probleme i dileme. Ukoliko to žele, to znači da se SAD trebaju ponovo uključiti u ovaj proces pregovaranja kao glavna strana. Ovo nije nešto oko čega će EU moći da pregovara.

Pažnja će se okrenuti prema Washingtonu

RSE: Priština je optužila Beograd za koordinaciju napada na severu, koriteći lidere paralelnih struktura. Beograd je osudio napade. Kako Vi gledate na ulogu Beograda u poslednjim dešavanjima?

Hooper: To je jedna nejasna situacija. Stefanović i Bogdanović otvoreno borave na severu, kreću se slobodno u tom delu Kosova, koji oni smatraju delom Srbije. Oni su bili tu i razgovarali sa ljudima koji su barikadirali puteve.

Na jednoj strani oni pružaju podršku u osnovnom principu koji ljudi na severu zastupaju, a to je da je sever deo Srbije. Sa druge strane, oni se takođe zalažu da spreče nasilje i da situaciju povrate na prethodno stanje.

Dok se situacija na severu ne reši, dešavaće se i ovakve situacije u kojima se šef srpske pregovaračke delegacije nalazi pored barikada, podržava Srbe u tom delu i razgovara sa predstavnicima medjunarodne zajednice, uz napore da se postigne sporazum koji će ispuniti uslove Srba i omogućiti povratak na status kvo.
Mislim da Srbija igra dvostruku ulogu, želi da pokaže Zapadu da želi da ublaži situaciju, a oni u stvari jačaju svoje ciljeve i de facto kontrolišu sever.

Mislim da Srbija igra dvostruku ulogu, želi da pokaže Zapadu da želi da ublaži situaciju, a oni u stvari jačaju svoje ciljeve i de facto kontrolišu sever.

A ovo je sve frustrirajuće. Frustrirajuće je da se na teritoriji Kosova vidi čovek sa kojima Kosovo razgovara, dok on ohrabruje ljude po barikadama.

RSE: Kakve šanse ima dijalog sada?

Hooper: Po mom mišljenju dijalog je mrtav. Uobičajeno je da diplomati u ovakvim situacijama kažu da se treba vratiti za sto, da se nasilje treba prekinuti, razgovori nastaviti i dr. Ipak, sve ovo govori da je ovaj proces bio i ostao prazan.

Glavni cilj ovog procesa jeste da se rešavaju praktična pitanja, ali ona sitna, kako bi se dijalog iskoristio kao podrška za napore Srbije u njenom približavanju EU.

Činjenica da je EU reagovala, kritikujući samo kosovsku vladu što je poslala policiju na sever, umesto da objavi izjave u kojima se mogu pomenuti mešanja Beograda na severu, dokaz je da EU nema druge politike, sem toga da ubrza članstvo Srbije.

Brisel nema politike da se bavi problemama ovakve vrste. Ovo znači da će se pažnja okrenuti prema Washingtonu. Ovo stanje je slično onome koje se desilo u Hrvatskoj i Bosni ‘90tih godina, kada su ljudi iz Beograda sa lokalnim Srbima postavljali barikade.

Ovo za SAD znači da treba da interveniše i da se bavi pitanjem statusa severa, koje je veoma ozbiljno, problematično i teško.
29.07.2011.

KFOR: PRELAZI JARINJE I BRNJAK ZABRANJENE VOJNE ZONE

KFOR: Prelazi Jarinje i Brnjak zabranjene vojne zone

KFOR-ovi vojnici pregledaju vozila na prelazu Jarinje, 28. jul 2011.

KFOR-ovi vojnici pregledaju vozila na prelazu Jarinje, 28. jul 2011.

28.07.2011
NATO je u četvrtak dva granična prelaza na severu Kosova - Jarinje i Brnjak - proglasio za zabranjene vojne zone nakon što je grupa ljudi zapalila jedan od prelaza i pucala na pripadnike KFOR-a, rekao je Erhard Biler komandant KFOR-a.

"Ne mogu da isključim da neće biti daljih pokušaja, ali naravno oba prelaza su sada proglašena za zabranjenu vojnu zonu u kojoj su pravila delovanja su veoma jasna", kazao je Biler u intervjuu za Rojters.

"Vojnicima je dozvoljeno da upotrebe smrtonosno oružje, mogu da koriste oružje za sopstvenu odbranu, da odbrane sve ljude, imovinu, zabranjenu vojnu zonu", poručio je Biler.

Skupština Kosova je ranije u četvrtak na vanrednoj sednici usvojila rezoluciju kojom se daje puna podrška Vladi Kosova da nastavi sa poduzetim merama u uspostavljanju reda i zakona na graničnim prelazima kao i da sprovodi recipročne mere sa Srbijom.

Za rezoluciju koju je predložila Demokratska partija Kosova glasalo je 89 poslanika, dok je 8 bilo protiv.

Ovom rezolucijom, Skupština Kosova podržava “ustavno pravo institucija da se uspostavi kontrola na celoj teritoriji Kosova”.

Šef parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova, Adem Grabovci, kazao je da Skupština Kosova traži da se ispoštuju recipročne mere sa Srbijom na svim graničnim prelazima Kosova.

“Skupština Republike Kosova traži od Vlade da nastavi sa svojim angažovanjem u uspostavljanju reda i zakona na graničnim prelazima 1 i 31 kao i u poduzimanju ostalih akcija radi ostvarivanja suvereniteta na celoj teritoriji Kosova“, kazao je on.

Ovom rezolucijom poziva se i međunarodna zajednica da podrži i pomogne kosovskim institucijama u njihovim angažovanjima za uspostavljanje vlasti na celoj teritoriji zemlja.

Premijer Hashim Thaci ponovo je optužio Beograd i paralelne strukture na severu za napade i paljenja graničnih prelaza.  

„Grupa nasilnih srpskih kriminalaca nisu srpski građani, državljani Kosova. Oni su sramota srpske zajednice na Kosovu. Srpska zajednica na Kosovu se sve više distancira od njih. To su ljudi koji predstavljaju nasilničku politiku Beograda na Kosovu“, kazao je Thaci.

Opozicija, iako je dala podršku vlade izrazila je nezadovoljstvo zbog poduzetih koraka nakon povlačenja specijalnih jedinica sa Kosova.

Samoopredeljenje traži proglašenje vanrednog stanja

Samoopredeljenje je međutim zatražilo da predsednica Kosova proglasi vanredno stanje, predlažući i mobilizaciju radi čuvanja i zaštite teritorije Kosova.

„Predlog Samoopredeljenja je da u skladu sa trenutnim okolnostima, kada je Kosovu zapaljena granica na Kosovu, da predsednica proglasi vanredno stanje na Kosovu i da se organizuju i aktiviraju svi građanski i institucionalni resursi na Kosovu“, kazao je Albin Kurti, čelnik Samoopredeljenja.  

Kurti je takođe zatražio da se prekine dijalog i intenziviraju kontakti sa Tiranom, Washintonom i Ankarom kao i sa ostalim zemljama EU koje su priznale Kosovo. Takav zahtev međutim nije prošao u skupštini.

U međuvremenu, iz KFOR-a su javili da je kapija 1 u Jarinju zatvorena.

Nakon incidenata u sredu, infrastruktura na ovom graničnom prelazu je teško oštećena, koja može da se sruši te postoji veliki bezbednosni rizik za ljude, navodi se u saopštenju. Privatni automobili prolaze na svoju odgovornost dok kamionima nije dozvoljen prelaz.

U saopstenju KFOR-a stoji da je KFOR je preuzeo komandu i odgovornost na graničnim prelazima u Jarinju i Brnjaku.

Na Kapiji 31 u Brnjaku kontrole su veoma stroge iz bezbednosnih razloga, navodi se u saopštenju.

Komadant KFOR-a, general Erhard Biler zahvalio se građanima Kosova koji su se ponašali „mirno, smireno i disciplinovano“.

Međunarodni civilni predstavnik  Piter Fejt komentarišući najnovija dešavanja kazao je da je svaki čin nasilja ili zastrašivanja sa bilo koje strane neprihvatljiv i od toga se svako mora ograditi. On je pozvao građane da promovišu mir i istakao da je važno da postoji potpuna saradnja sa EULEX-om i KFOR-om, i Kosovskom Policijom.

Sa druge strane, Krstimir Pantić, jedan od lidera Srba na severu kaže da ne zna ko stoji iza napada u Jarinju.

„Mi informacije nemamo ko je zapalio prelaz u Jarinju. Ne verujem da su u pitanju Srbi iz Mitrovice, kako se navodi. Ja tvrdim da organizovanog odlaska na prelaz nije bilo, te da su na prelazu bili stanovnici opštine Leposavić. Sa snimaka se vidi da su ti ljudi nosili kape, tako da ne znam ko je to uradio. Insistiramo na tome da se otkrije ko je doneo odluku da se pale punktovi i ko su bili ti ljudi“, kazao je Pantić.
29.07.2011.

KNJIGA JOVANA DIVJAKA: NE SMIJEM ZASPATI, BOJIM SE SNOVA (30. DIO) - SANELA JANKINS I VLADIMIR KLICKO POSJETILI JOVANA DIVJAKA

30. deo

Ne smem zaspati, bojim se snova

........................................................................

Podrška oficiru i džentlmenu : Sanela Jankins i Vladimir Kličko posjetili Divjaka 

 28/07/2011.
• Humanistica i poslovna žena, Sanela Jenkins već neko vrijeme putuje po svjetu alarmirajući svjetsku javnost i poznate ličnosti da se pomogne generalu Divjaku da se vrati kući..

U društvu poznate Bosanke Sanele Jenkins svjetski bokserski šampion Vladimir Kličko posjetio je u Beču generala Jovana Divjaka. Humanistica i poslovna žena, Sanela Jenkins već neko vrijeme putuje po svjetu alarmirajući svjetsku javnost i poznate ličnosti da se pomogne generalu Divjaku da se vrati kuci u Sarajevo.  U srijedu je Huffington post bjavio tekst Sanele Diane Jenkins u kojem govori o generalu Divjaku i u kojem kaže da je vrijeme da se Jovan Divjak vrati kući.Jovan Divjak uhapšen je 3. marta u Austriji na temelju optužnice Republike Srbije. Divjak je nekoliko dana kasnije pušten iz zatovrea uz kauciju od 500.000 eura. (Kliker.info-Radiosarajevo)


28.07.2011.

BiH KAO KOLATERALNA STETA ODNOSA BEOGRADA I PRISTINE: KOSOVO ZBOG RS NECE DA TRGUJE SA NASOM ZEMLJOM

BiH kao kolateralna šteta odnosa Beograda i Prištine: Kosovo zbog RS neće da trguje sa našom zemljom

28.07.

 

Odluka Kosova da uvede carinu od 10 posto za bh. proizvode mogla bi zatvoriti kosovsko tržište za BiH

Mjere kosovske vlade bi mogle zatvoriti vrata za izlazak bh. firmi na tržište Kosova. Kako preduzeća iz Republike Srpske uglavnom ne posluju na Kosovu, odluka vlade u Prištini u prvom redu ugrožava privrednike iz Federacije BiH.

Direktor kompanije "TT Kabeli" iz Širokog Brijega Dario Tomić za Deutsche Welle kaže da je izvoz na kosovsko tržište za ovo preduzeće sada "nemoguća misija". "Carina od 10 posto je veliki problem za bilo koju branšu, a posebno za našu", kaže Tomić.

Logična odluka?

I analitičar privredne komore BiH Duljko Hasić smatra da bi uvođenje carinske takse moglo ugasiti kosovsko tržište za bh. firme. Hasić ističe da ni pritisci međunarodne zajednice za sada nisu dali nikakve rezultate. "Bez obzira na velike pritiske iz BiH i Evropske unije Kosovo ne odustaje od uvođenja ove mjere", ističe Hasić.

Odluka kosovske vlade nije iznenadila predsjednika Narodne stranke Radom za Boljitak i zastupnika u Parlamentu BiH Mladena Ivankovića-Lijanovića jer "svaka država, odnosno njena vlada i parlament trebaju da vode računa o svojoj privredi".

"To što Kosovo radi je u izvjesnom smislu i logično, a posljedice su nekonkurentni proizvodi iz BiH", ističe Mladen Ivanković-Lijanović. "Sporno je što BiH ne vodi računa o svojim građanima i svom ekonomskom prostoru i ja sam za recipročne mjere", kaže Ivanković-Lijanović.

Kako Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo, nije moguća ni uspostava bilateralnih sporazuma na privrednom planu. Ekonomski odnosi između Sarajeva i Prištine zato se temelje na regionalnim sporazumima, poput Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Ekonomija žrtva politike

Ekonomska analitičarka i zastupnica u državnom Parlamentu Azra Hadžiahmetović kaže kako se i u ovom slučaju ispostavilo da je ekonomija žrtva regionalnih političkih nesuglasica.

"BiH i Kosovo su potpisnici istih trgovinskih aranžmana i obavezali smo se na liberalizaciju trgovine. No, moram priznati da je potez Kosova odgovor na potez Vijeća ministara BiH", kaže Azra Hadžiahmetović.

Vijeće ministara BiH ne priznaje kosovsku dokumentaciju zbog čega su prištinske vlasti i donijele odluku o podizanju carina. Kosovo je jedan od rijetkih ekonomskih prostora s kojim je Bosna i Hercegovina imala pozitivan vanjskotrgovinski bilans. Samo u prošloj godini ukupna robna razmjena između BiH i Kosova iznosila je 345 miliona maraka.

Analitičari zato tvrde da je u ovom slučaju Bosna i Hercegovina žrtva neriješenih političkih odnosa u regiji, prvenstveno onih na relaciji Beograd-Priština.

28.07.2011.

INICIJATIVA PEDJE KOJOVICA: UVESTI KRIVICNU ODGOVORNOST ZA NEGIRANJE GENOCIDA

Inicijativa Peđe Kojovića: Uvesti krivičnu odgovornost za negiranje genocida

24sata.info PHOTO
image Genocid u Srebrenici / 24sata.info

 

24SI - Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužio je danas Federalno ministarstvo pravde da pripremi izmjene entitetskog krivičnog zakonodavstva koje bi naložile krivičnu odgovornost za svakoga ko javno negira da je na tlu Bosne i Hercegovine počinjen genocid.

 

Zaduženje Ministarstvu pravde o takvoj izmjeni krivičnog zakonodavstva inicirao je Peđa Kojović, delegat Srba u Domu naroda Federalnog parlamenta. Deklarativno mu se pridružio i Dževad Rađo iz delegatskog kluba Bošnjaka.

Kojović je to učinio na današnjoj sjednici Doma naroda FBiH, koja je u toku u Sarajevu, a delegati su njegovu inicijativu podržali sa 41 glasom.

Rezultati elektronskog glasanja pokazali su da niko od članova Doma naroda nije bio protiv, a da je šest bilo suzdržano.

(fena)

28.07.2011.

I PORED ZAHTJEVA BOSNJAKA I BANJALUCKA GRUNTOVNICA IZMJESTENA IZ SUDOVA

I pored zahtjeva Bošnjaka i banjalučka gruntovnica izmještena iz sudova

  28.07.

 

Banja Luka

I banjalučka gruntovnica od danas je u nadležnosti područne Uprave za indirektno oprezivanje

U Republici Srpskoj je toku primjena Zakona o katastru u RS-u iako je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda tražio od entitetskog Ustavnog suda da se stavi van snage njegova primjena do okončanja ocjene ustavnosti.

“Sud to nije učinio prije godišnjih odbora, mada smo mi pokrenuli inicijativu”, rekao je predsjedavajući tog kluba Mujo Hadžiomerović, koji smatra da ima dovoljno osnova za stavljanje van snage Zakona o katastru.
 
I banjalučka gruntovnica od danas je u nadležnosti područne Uprave za indirektno oprezivanje i izdvojena je iz Osnovnog suda u tom gradu.

Na pitanje šta će se desiti ukoliko Ustavni sud RS-a ipak stavi van snage sporni zakon, predsjednik Suda Milan Tegeltija kaže da će oni poštovati svaku odlukom koja se donese.

“Ako odluka bude da se sve vrati na prethodno stanje, onda ćemo to i uraditi”, kaže on.

Prošlog mjeseca Ustavni sud RS-a iz proceduralnih razloga odgodio je odlučivanje o usaglašenosti Zakona o katastru s Ustavom.

Delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a ranije su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o katastru u RS-u, ali je bez čekanja na krajnji ishod Uprava za geodetske i imovinskepravne poslove u RS-u počela njegovu primjenu, odnosno preuzimanje gruntovnica iz sudova u tom bh. entitetu.

Iz Kluba Bošnjaka upozoravaju da je primjena ovog zakona udar na imovinu, jer zbog ratnih dešavanja, ogroman broj bošnjačkog naroda živi izvan Republike Srpske, Aneks 7 iz Dejtonskog mirovnog sporazuma nije proveden i nema uvjeta za održivi povratak.

Zakon o katastru od samog njegovog usvajanja, 22. februara u Narodnoj skupštini, pratili su surotstavljeni stavovi, ali je prihvaćen glasovima vladajuće većine u RS-u iako su OHR i Vijeće za implementaciju mira u BiH, osim Rusije, upozorili da se nalogom visokog predstavnika od 5. januara zabranjuje svaka promjena prava vlasništva nad državnom imovinom do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Nakon što je prošao sve stepenice usaglašavanja, jer su bošnjački delegati stavili ranije i veto na njegovu primjenu, Zakon je dobio zeleno svjetlo na Ustavnom sudu RS-a, ali je predsjednik te najviše pravosudne istance u RS-u Mirko Zovko kazao da sporni zakon treba da bude predmet ocjene ustavnosti, jer se tiče svih građana, a ne povrede vitalnog nacionalnog interesa.

28.07.2011.

VIJECE SIGURNOSTI UN-A: O KOSOVU IZA ZATVORENIH VRATA I BEZ VUKA JEREMICA

Vijeće sigurnosti UN-a: O Kosovu iza zatvorenih vrata i bez Vuka Jeremića

  28.07.

 

Predstavnici BiH u u Vijeću sigurnosti u ove konsultacije ulaze bez ikakvog stava

(Od našeg stalnog dopisnika iz New Yorka)

Kosovska drama svoj diplomatski epilog sve više idobija na East Riveru. Zamjenik stalnog predstavnika Srbije u UN-u, Milan Milanović, u srijedu je poslao pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti njemačkom ambasadoru Peteru Vitingu (Witting) u kojem je zatražio hitnu sjednicu Vijeća, na koj bi glavna tema bila pogoršana situacija na sjeveru Kosova.

Oko načina kako će se o novonastaloj situaciji voditi diskusija, u srijedu se ponovo lomila diplomatska koplja: neke zemlje članice Vijeća sigurnosti ostale pri stavu kako bi se trebalo izbjeći - da se o situaciji na Kosovu u UN-u govori uz očekivano oštru retoriku iz Beograda i Moskve, jer to ne bi doprinjelo smirivanju situacije.

BiH i dalje bez stava

Prema riječima njemačkog diplomate Aleksandera Eberla, zaduženog u New Yorku za odnose s novinarima, koji je za Dnevni avaz potvrdio da je predsjednik Vijeća sigurnosti primio srbijansko pismo za zahtjevom za održavanje izvanredne sjednice Vijeća, već u srijedu je postignut dogovor o konsultacijama iz zatvorenih vrata samo za 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti, i to u formi "internog brifinga (informisativne sesije) od strane predstavnika Odjela za mirovne operacije UN-a (Department of Peacekeeping Operations -- DPKO).

Iz Vijeća sigurnosti Avazu je tokođer potvrđeno da će se "zatvorena sesija" Vijeća sigurnosti pod tačkom "UNMIK" (United Nations Mission in Kosovo), te da predstavnici Srbije ili Kosova neće niti mogu učestvovati u ovim konsultacijama.

Prema dobro obavještenim diplomaskim izvorima – predstavnici BiH u u Vijeću sigurnosti u ove konsultacije ulaze bez ikakvog stava, treba li ili ne - održati otvorenu debate ili za javnost zatvoreni sastanak. Prema istim izvorima, bh. diplomati, koji u New Yorku rade s vidno umanjenim kapacitetom zbog godišnjih odmora, ipak su “u intenzivnim komunikacijama sa Sarajevom”.

No, kako iz Sarajeva gotovo da ne stižu instrukcije oko Kosova, osim poziva na uzdržanost, bh. diplomate će uobičajeno sačekati da vide šta o tome misle ostali. BiH je jedina zemlja od svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije koja uz Srbiju uporno odbija da prizna nezavisnost Kosova.

Kako Avaz doznaje iz drugih dobro obavještenih krugova u UN-u, premjer Kosova Hašim Tači nastavlja stalne konsultacije sa članovima svog kabineta, ali i sa predstavnicima međunarodne zajednice, "uz priličnu frustraciju" oko izostanka pune evropske podrške.

U međuvremenu, službeni Beograd – čini se iznova kreće u diplomatsku ofanzivu. Ipak, ni Srbiji ne odgovara to što je Vijeće sigurnosti UN-a kojim ovog mjeseca predsjedava Njemačka, nije bilo saglasno da na srbijanski zahtjev održi vanrednu i otvorenu debatu povodom zaoštravanja situacije na Kosovu.

Zapravo, oko mogućnosti održavanja otvorene debate, nakon zatvorenih konsultacija koje su već dogovorene - ne postoji jedinstvo u samom Vijeću sigurnosti, pa Srbija očito igra na tu kartu. Javnoj debati oko Kosova su se na samom startu  usprotivili SAD, Velika Britanija i Francuska, dok su Rusi insistirali na održavanju takvog sastanka.

Avaz još saznaje, kako su Britanci nagovjestili da bi se neka vrsta sjednice na kojoj bi prisustvovali (i možda govorili) predstavnici Srbije, ali i službene Prištine, ipak mogla dogoditi nakon zatvorenih konsultacija u Vijeću, u četvrtak poslije podne, ili čak u petak ujutro. Aleksandar Eberl, koji ovog mjeseca vodi komunikacije predsjednika Vijeća sigurnosti - tu nagovještenu "mogućnost" nije mogao potvrditi.

I prema drugim diplomatskim izvorima na East Riveru, u četvrtak su se trebale održati prvo takve,  "zatvorene konzultacije", na kojima neće moći prisustvovati ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić. Šef srbijanske diplomacije je, kako to saznaje Webpublicapress, u srijedu je već putovao u New York direktno iz Bejruta, sa namjerom da se obrati Vijeću sigurnosti. No, to se po svemu sudeći neće dogoditi.

Jeremić zloupotrebljava VS UN-a?

Shodno ustaljenoj proceduri UN-a, ako ne bude bilo otvorene debate, onda neće moći biti primjenjeno ni “pravilo 37.”, koje ostavlja mogućnost da se predstavnici zemalja članica UN-a, ili druge zemlje (Kosovo na primjer), i one koje nisu i članice Vijeća sigurnosti – ipak obrate ovom forumu tokom zasjedanja. Jeremić će međutim moći biti prisutan u tzv. "sobi tišine" (Quiet Room) - u okviru Vijeća sigurnosti, i to je sve.

Ali, neće moći iznositi stavove svoje vlade, izuzev u bilateralnim susretima sa predstavnicima zemalja s kojima bude tražio i dobio satanke.

"Ne znamo kakav raspored sastanaka ima gospodin Jeremić, jer to je njegova privatna stvar", rekao je tim povodom njemački diplomata Ebrl.

Kada su saznale da Jeremić povodom novonastale situacije na Kosovu, ponovo želi govoriti u UN-u, neke zapadne zemlje članice Vijeća sigurnosti, otvoreno su izrazile bojazan da bi aktuelni šef srbijanske diplomatije - mogao iskoristi svoje prisustvo u Vijeću, kako bi iznova forsirao "staru agendu" (dnevni red) oko Kosova. Prema nekim analitičarima, Srbija - nastoji zauzeti što bolji diplomatski položaj u eventualnim novim kosovskim razgraničenjima, koja ne samo što priželjkuje - već ih otvoreno i zagovara.

Predstavnici zapadnih zemalja u Vijeću sigurnosti, u više su navrata ponovili kako je nezavisnost Kosova završena stvar, te da bilo kakva podjela ove najmlađe evropske zemlje koja strpljivo čeka u redu za redovno članstvo u UN-u.

Amerikanci su bili najjasniji, pa su doslijedno u UN-u poručivali: Nema podjele Kosova! Dosad je skoro 80 zemalja, i 22 od 27 zemalja članica EU - priznalo državnu nezavisnost Kosova, uključujući sve zemlje iz sastava bivše Jugoslavije, izuzev Srbije i Bosne i Hercegovine.

28.07.2011.

MINI RAT: UKOLIKO SRBIJA ZELI UCI U EU MORA SKLOPITI MIR SA KOSOVOM

Mini rat: Ukoliko Srbija želi ući u EU mora sklopiti mir sa Kosovom

24sata.info PHOTO
image Spaljeni administrativni prelaz Jarinje / reuters

 

24SI - Današnja njemačka štampa osvrće se na novi granični spor na sjeveru Kosova. "Ukoliko Srbija želi ući u EU mora sklopiti mir sa Kosovom. Na dugom putu za Brisel ona mora zbaciti teret prošlosti", smatra Sueddeutsche Zeitung.

 

"U roku od dva mjeseca uhapšena su dva posljednja haška bjegunca Mladić i Hadžić. Oni su po hitnom postupku isporučeni u Hag. Uvijek je postojala sumnja da će optuženi biti uhapšeni kada se iz toga bude mogla izvući politička korist. Očekivanja prozapadno orjentisanog predsjednika Srbije Borisa Tadića su nedvosmislena. Srbija, smatra on, zauzvrat do kraja godine mora dobiti status kandidata. Mladić i njegovo društvo ubica posmatraju se kao investicija za ulazak u Evropsku uniju. Pravnu odgovornost ili krivicu Beograd ne osjeća. Postupanje vlade svjedoči o jednom zahrđalom poimanju prava i pravde. Nevoljko konfrontiranje sa prošlošću i uslovljena izvinjenja za strahote i zločine u BiH i Hrvatskoj pokazuju da u svemu preovladava samo računica. Put u EU mora se utabati i to po svaku cijenu.

Sa druge strane Srbija je isporučenjem preostalih bjegunaca zatvorila tešku stranicu historije. Ali, to je ne pravi zrelom za EU. Moraju se otkloniti druge prepreke. U njih prije svega spada odnos prema nezavisnosti Kosova. Do sada je Kosovo priznalo 80 država, među njima 22 članice EU. Otcjepljenje nekadašnje autonomne pokrajine je realnost i više se ne može osporiti, čak i kada beogradski političari šire iluziju da mogu pristupiti EU, a istovremeno nastaviti spor sa Prištinom. Ovaj konflikt bi mogao biti okončan krvavo prije svega na sjeveru, gdje dominiraju Srbi. Tamo vladaju haotični odnosi, a sva moć skoncentrisana je u rukama krijumčara i nacionalista, koje Beograd podržava. To što trgovci na crno iz okoline podijeljene Mitrovice kooperiraju sa albanskim partnerima, uklapa se u brutalnu logiku nedavnih balkanskih ratova. Dok običan narod ispašta, profitiraju politički prevrtljivci.

Put za najnoviju eskalaciju do koje je došlo na graničnom prelazu na sjeveru Kosova utrli su i predsjednik Tadić i njegov ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. Obojica traže podjelu Kosova, a time i novo prekrajanje granica. Posljedice bi se mogle osjetiti u BiH i Makedoniji. Ako EU želi dugotrajni mir na ovim prostorima, onda na putu ka Briselu mora postaviti nekoliko znakova za zaustavljanje. Sabotaža u Beogradu i korupcija u Prištini je najveće zlo za region koji tvrdoglavo ignorira vladavinu prava", piše "Sueddeutsche Zeitung".

U članku pod naslovom "Mali rat na granici" isti list piše: "Na graničnim prelazima na sjeveru Kosova u srijedu je vladala nejasna situacija. Vlada u Prištini je potvrdila povlačenje specijalaca, ali je tvrdila da su carinici i granična policija ostali. Srbijanski izvori ovo su demantovali i tvrdili da granice čuvaju lokalni policajci srpske nacionalnosti. Na sjeveru Kosova od kraja rata 1999. vlast imaju paralalne institucije kosovskih Srba. Niti UNMIC-u niti EULEX-u nije uspjelo da tamo zavede red. Sjever Kosova je El Dorado za krijumčare benzina, kradljivce automobila i trgovce bijelim robljem. Biznis cvjeta između ostalog i zbog dobrih veza srbijanskih i albanskih bandi. Vlada u Beogradu zatražila je hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti. Reakcije međunarodne zajednice zbog zauzimanja granica na sjeveru, čime vlada u Prištini želi osigurati suverenitet, bile su različite. Predstavnik EU u Prištini Fernando Gentilini rekao je da akcija nije bila od pomoći, dok su SAD samo izrazile žaljenje što nije koordinirana sa Zapadom. Drugi diplomati izrazili su razumijevanje sa slanje specijalaca Policije Kosova na granične prelaze na sjeveru", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

List Tageszeitung iz Berlina na istu temu piše: "Komandant KFOR-a general Erhard Bühler u srijedu je pregovarao sa vladom u Beogradu. On je izjavio da je Beograd spreman da prihvati kosovske graničare na sjeveru. Ali lokalni Srbi nisu pokazali veliku spremnost na kompromise. Oni su blokirali puteve kamionima i postavili snajperiste. I dok je Brisel izrazio zabrinutost zbog eskalacije na granicama na sjeveru Kosova, francuski ambasador i predstavnik International Civil Office (ICO) pokazao je razumijevanje za postupak kosovske vlade, koaj je poslala specijalce da preuzmu kontrolu nad sjevernim granicama.

"Srbija treba da odustane od sna koji podrazumijeva podjelu Kosova", rekao je kosovski političar Bujar Bukoshi. On je dodao da se ključ za okončanje konflikta nalazi u Beogradu.

(deutsche welle)

28.07.2011.

STRANKA MILORADA DODIKA SNSD SUSPENDOVANA: SVJESKA LJEVICA NECE TOLERISATI DESNICARSKE STRANKE KOJE SEBE NAZIVAJU SOCIJALDEMOKRATIMA

SNSD suspendovan: Svjetska ljevica neće tolerisati desničarske stranke koje sebe nazivaju socijaldemokratima

24sata.info PHOTO
image Mladi socijaldemokrati / 24sata.info

 

24SI - U Atterseeu u Austriji, održana je sjednica IUSY World Council-a, svjetske asocijacije socijaldemokratske omladine koja predstavlja podmladak Socijalističke internacionale, najsnažnije svjetske asocijacije političkih partija, čiji je SDP BiH i FOM SDP BiH punopravni član.

 

Politički fokus ove godine je "jednakost", koja treba biti jezgro socijalizma i društvene demokratije u 21. vijeku - vremenu kada su promjene potrebne i moguće, a značajna pažnja je posvećena i unutrašnjem jačanju IUSY-a i njenih članica. To se, između ostalog, odnosi i na socijaldemokratske vrijednosti članica IUSY-a, čije je predsjedništvo podržalo prijedlog Control Commisiona za suspenziju mladih SNSD-a, a koju je IUSY World Council velikom većinom i usvojio.

Današnja odluka o suspenziji mladih SNSD-a iz IUSY-a, nakon prošlogodišnjeg odbijanja zahtjeva za punopravnim članstvom od strane Kongresa IUSY-a, šalje jasnu poruku da svjetska ljevica neće tolerisati desničarske stranke koje sebe nazivaju socijaldemokratima, kao što je to slučaj sa SNSD-om, pošručuju iz FOM SDP-a BiH.

(24sata.info)

28.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

28.07.2011.

Zapaljeni objekat na prelazu Jarinje, 28. jul 2011.

KFOR preuzeo prelaze, konsultacije u UN Fotogalerija

Razgovori srbijanskih zvaničnika i komandanta Kfora danas se nastavljaju kako bi se došlo do trajnog rešenja krize. Dalje

Beograd odbacuje povezanost sa incidentom na Jarinju Fotogalerija

Deo političke i stručne javnosti u Srbiji tvrdi da u vrlo orkestriranom događaju na severu Kosova Beograd “svira glavnu violinu” Dalje

Skupština rezolucijom podržala mere na severu

Vladi Kosova data je puna podrška da nastavi sa uspostavljanjem reda i zakona na prelazima kao i da sprovodi recipročne mere sa Srbijom Dalje

28.07.2011.

BOSNA I HERCEGOVINA: POPIS STANOVNISTVA OD 1. DO 15. OKTOBRA 2012. GODINE!?

BiH: Popis stanovništva od 1. do 15. oktobra 2012. godine!?

24sata.info PHOTO
image Popis stanovništva u BiH / 24sata.info

 

24SI - Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku BiH, utvrdilo je Prijedlog amandmana na Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2011. godine, koji će Generalni sekretarijat Vijeća ministara uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru.

 

Prijedlogom amandmana utvrđeno je da će popis stanovništva u BiH biti održan u periodu od 1. do 15. oktobra 2012. godine, prema stanju na dan 30. septembra 2012. godine u 24:00 sati, što se smatra referentnim datumom popisa.

Vijeće je utvrdilo Prijedlog ovog amandmana, nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH produžio amandmansku fazu Prijedloga zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH.

(24sata.info)

28.07.2011.

FOTO / EKSKLUZIVNO: BOSANSKA HUMANITARKA SANELA JENKIS LOBIRA ZA POVRATAK JOVANA DIVJAKA KUCI

FOTO / EKSKLUZIVNO: Bosanska humanistica Sanela Jenkins lobira za Divjakov povratak kući

24sata.info PHOTO
image Jovan Divjak, Sanela Jenkins i Vladimir Klitschko / 24sata.info

 

24SI - Nastojanja da se Jovan Divjak što prije vrati u Sarajevo - nastavljena su. Poznata uspješna bosanka, humanistica, poduzetnica i aktivistica za zaštitu ljudskih prava, Sanela Jenkins, susrela se u Beču sa generalom Javanom Divjakom u nastojanju da dodatno pomogne povratak Divjaka kući.

 

U tom cilju, uspostavila je brojne kontakte i alarmirala svjetsku javnost sto je rezultiralo izuzetnom podrškom.

Ekskluzivno objavljujemo foto materijal susreta svjetskog bokserskog šampiona Vladimira Klitschka sa Jovanom Divjakom, a kako saznajemo - u narednim informativnim emisijama prve bosansko-hercegovačke news televizije TV1, imat ćete priliku vidjeti i video-snimke ovog susreta.

(24sata.info)

28.07.2011.

IVO JOSIPOVIC: VECINA LJUDI NE MJERI GOSTE PO DEBLJINI NOVCANIKA; STJEPAN MESIC: AKO IKO ZNA TROSITI NA ODMORU ONDA SU TO BOSANCI I HERCEGOVCI

Josipović: Većina ljudi ne mjeri goste po debljini novčanika; Mesić: Ako iko zna trošiti na odmoru onda su to Bosanci i Hercegovci

28.07.

 

Josipović se putem "Facebooka" imao potrebu obratiti građanima BiH

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović reagirao je na, kako kaže, gotovo rasističke napise jednog makarskog lista o turistima iz Bosne i Hercegovine te je susjedima poručio do su u Hrvatskoj dobrodošli prijatelji.

"Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete… Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati...", pisao je Ćurković, a Josipović se putem "Facebooka" imao potrebu obratiti građanima i susjedima dati do znanja da su dobrodošli:

"Čitam, neki s prezirom i omalovažavanjem, gotovo rasistički, govore o turistima-gostima iz susjedne BiH. Svaki je gost dobrodošao u Hrvatsku, posebno prijatelji iz BiH.

Uživajući u ljepotama Hrvatske, šire prijateljstvo, stvaraju nova poznanstva, ali i jačaju naše gospodarske rezultate. Ovdje većina ljudi ne mjeri goste samo po tome koliko im je debeo novčanik.

Zato, dobro došli, dragi Bosanci i Hercegovci", poručio je Josipović.

Stjepan Mesić boravi danas u Sarajevu i osvrnuo se na pisanje lista "Makarsko primorje. Bivši predsjednik Hrvatske je kazao kako je čuo mnogo besmislica, a da je ovo jedna od većih.

- Ako neko zna da troši to su građani BiH. Oni čitavu godinu rade i štede da bi na odmoru trošili. Druga je stvar što njihova primanja na nivou onih zemalja koje nisu opreživjele rat i razaranje. Ali, to je uvijek dovoljno da se zadovolje potrebe na odmoru. za mene su ovakva pisanja uvredljiva, a prije svega besmislena, rekao je Mesić.

 

Reakcije na tekst o bh. turistima u Hrvatskoj: O Bosancima kao Hitlerovi Nijemci o Jevrejima

  28.07.

 

Makarska plaža: Još jedna šovinistička poruka bh. građanima

Samo zauzimaju mjesto na plaži, mokre u moru i nose sendviče od kuće, napisao je Ćurković

Nakon prošlogodišnje šovinističke izjave Dijane Čuljak u "Dnevniku" HRT-a da turisti iz BiH "samo zauzimaju plažu", neki hrvatski novinari ponovo su usmjerili svoje otrovne strelice prema našim zemljacima koji tako rado idu na Hrvatsko primorje, ponajprije na Makarsku rivijeru.

Tako je "Makarsko primorje", list u vlasništvu Grada Makarske, koji služi i kao glasilo HDZ-a, donijelo veliki naslov "Gosti koji su višak" te podnaslov "vikendom tisuće posjetitelja iz BiH preplave naše plaže". Ovo je još jedan šamar građanima BiH i sramotna poruka glasila vladajućeg HDZ-a Hrvatske.

- Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete... Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati... - napisao je izvršni urednik "Makarskog primorja" Ivo Ćurković.

Nadalje, Ćurković konstatira da Bosanci i Hercegovci od Banje Luke do Čitluka za jednodnevni put do Makarske izdvajaju najviše 15 eura, da voće za pedeset centi kupuju u Bosni, a sendviče nose od kuće...



- Takvi gosti dođu, zauzmu mjesto na plaži, kupaju se i ugodno provedu dan. Eventualno se tuširaju, što košta dvije kune u Makarskoj, dok je na našim ostalim plažama to besplatno. Mokrenje obavljaju u moru, a WC koriste samo u krajnjoj potrebi. Vjerojatno nema jeftinijeg načina na koji provesti ugodan dan na moru - piše Ćurković, koji neskriveno na naše zemljake gleda kao na ljude niže vrste.

Ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić kazao je za naš list da će reagirati na pisanje "Makarskog primorja" protiv turista iz BiH i već danas uputiti protestno pismo.

- Dobro poznajem Makarsku. Znam da ima dio onih koji gaje određenu netrpeljivost prema BiH, ali ne samo prema BiH. Za njih svaki stranac koji, kako oni kažu, zauzme njihovo kupalište, nije dobrodošao. Mislim da se radi o manjoj grupi. Osnovna karakteristika gostiju iz BiH je to što se zadrže kratko, možda jedan vikend, ali potroše mnogo. U svakom slučaju, stav tog dijela stanovništva Makarske nije korektan. Ja bih ovo povezao s nekakvim nastojanjima Makarske da što prije uđe među gradove koji će primati goste dubljeg džepa. U tom slučaju, svi oni koji su im do jučer bili dobri, ali su bili plitkog džepa, više nisu dobrodošli. To je jedan nekorektan stav - istakao je ambasador Raspudić.

Uprkos brojnim pokušajima, jučer nismo uspjeli dobiti izjavu urednika Ćurkovića. U redakciji "Makarskog primorja" jednostavno se niko nije javljao.

Bosanci ostave Hrvatskoj nevjerovatnih 175 miliona KM!

Ekspert za pitanja strateškog razvoja turističke industrije i predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH Zoran Bibanović tvrdi da iz hrvatskog lista šalju nedobronamjerne poruke.

- Prema podacima hrvatske turističke zajednice, u toj zemlji ljetuje 500.000 Bosanaca i Hercegovaca. Ako se uzme da ti ljudi u sedam dana, koliko sigurno u prosjeku borave, troše po 50 KM dnevno (oko 25 eura), dolazimo do cifre od 175 miliona KM ili oko 87 miliona eura. Da je taj novinar pogledao podatke Turističke zajednice Hrvatske, vidio koliko stvarno turista dolazi iz BiH na Jadransko more i koliki je prosjek njihovog boravka, shvatio bi koliko građani naše zemlje stvarno ostavljaju novca u Hrvatskoj - pojašnjava Bibanović.

Reakcija T-portala

Na pisanje "Makarskog primorja" reagirao je jučer ugledni hrvatski T-portal, koji konstatira da je "grad koji živi od turizma jasno pokazao šta misli o gostima iz države koji ga najviše posjećuju".

- Otprilike isto što i Nijemci o Židovima prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata - Juden raus (Židovi van)! Nije teško zamisliti kako su se osjećali gosti koji su vidjeli te novine - konstatira ugledni portal, čije je pisanje prenio i "Jutarnji list".

28.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

  28.07.2011

 

Zgrada Vlade Srbije, foto: Vesna Anđić

KFOR preuzeo prelaze, konsultacije u UN Fotogalerija

Razgovori srbijanskih zvaničnika i komandanta Kfora danas se nastavljaju kako bi se došlo do trajnog rešenja krize. Dalje

Kako nastaviti dijalog Beograda i Prištine Fotogalerija

Napetosti koje su prethodna dva dana uzdrmale započeti dijalog Kosova i Srbije ilustruju kako su usponi i padovi u tom procesu izgledni Dalje

Norveška: Mnoga pitanja u vezi sa zločinom stoje otvorena

A neka od njih su kako se sve to moglo dogoditi, zašto otok Utoya nije bio bolje osiguran te da li je ubica uistinu djelovao sam? Dalje

28.07.2011.

PREMIJER KOSOVA HASHIM THACI: SRPSKI SNENARIO ZA PODJELU KOSOVA NIKADA SE NECE SPROVESTI (VIDEO+FOTO)

Hashim Thaci: Srpski scenario za podjelo kosova nikada se nece sprovesti

27.07.2011.

 

.........................................................

 Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je da Beograd stoji iza incidenta paljenja graničnog prelaza u Jarinju u srijedu uveče.

 

"Nažalost, u poslijepodnevnim satima, kriminalna grupa pod vođstvom srpskih paralelnih struktura, motivisana od strane vlasti u Beogradu, napala je prelaz 1 i 31", kazao je Thaci na konferenciji za novinare. On je dodao da neće biti kompromisa, da će se reciprocitet Kosova i Srbije sprovoditi te da iako trenutno postoje poteškoće, neće biti vraćanja nazad.

"Nema povratka i srpski scenario za podjelu Kosova nikada se neće sprovesti", izjavio je on.

Prema njegovim riječima incidentom na prelazu i javno je demaskirana politika Beograda prema Kosovu, koja je politika vandalizma i bez ikakvih vrijednosti.

Predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao da se nasilje na Jarinju odmah prekine i uspostavi mir.

image

"Huligani koji izazivaju nasilje nisu oni koji brane ni građane ni državu Srbiju", poručio je Tadić i pozvao Srbe sa Kosova na uzdržanost.

Jedan od lidera Srba na sjeveru Kosova, Krstimir Pantić, potvrdio je da je granični prelaz 1 u Jarinju zapaljen oko 19:15. U izjavi za "RSE", Pantić je izjavio da odgovornost za ovo snosi KFOR.

"Mi smo komandanta KFOR-a upozorili da su tenzije toliko velike da mi ne možemo da kontrolišemo narod, da može da dođe do različitih scenarija. Zamolili smo ga da u okviru svoga ovlaštenja djeluje, da evakuiše pripadnike granične policije i carine sa prelaza, međutim Biler nije želio ili nije smio da to učini tako da se desilo to što se desilo", kazao je Pantić.

image

EULEX je izrazio zabrinutost zbog trenutne situacije na sjeveru Kosova i poziva sve strane da se uzdrže od incidenata i da ostanu mirne u ovom trenutku, piše u saopštenju ove misije.

U saopštenju se dodaje da je EULEX pojačao svoje policijske patrole na sjeveru, kao i da je u bliskom kontaktu sa KFOR-om.

Grupa ljudi zapalila je u srijedu granični prelaz 1 u Jarinju u sjevernom delu Kosovu, potvrdio je za RSE Brahim Sadriu, portparol kosovske policije.

Situacija na sjeveru Kosova je napeta od kada su kosovske vlasti u ponedeljak uveče uspostavile kontrolu na graničnim prelazima u tom dijelu zemlje, a kako bi se sprovela odluka Vlade Kosova o primjenjivanju recipročnih mjera sa Srbijom, kojom je zabranjen ulaz robe iz Srbije na Kosovo.

(24sata.info)

28.07.2011.

BOSANCI, RAUS: HDZ-OVO GLASILO NE ZELI TURISTE IZ BiH U MAKARSKOJ

BOSANCI, RAUS : HDZ-ovo glasilo ne želi turiste iz BiH u Makarskoj 

 27/07/2011.
• 'Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete..

'Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete… Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati...'Ako ste pomislili da je napisano izgovorila HTV-ova vedeta Dijana Čuljak, prevarili ste se. No niste puno ni pogriješili, jer 'briljantne' misli ponovno su izašle iz pera novinara kojeg plaćaju građani. Doduše, ne kroz pretplatu, već kroz porez.Ovoga puta riječ je o Ivi Ćurkoviću, izvršnom uredniku tjednika Makarsko primorje, lista u vlasništvu Grada Makarske, koji služi i kao glasilo HDZ-a, koji upravlja tim gradom i izdašno financira list da bi prezentirao 'jedinu i pravu' istinu. A ona očito nije onakva kako ju je prezentirao HSS-ov ministar turizma Damir Bajs, inače HDZ-ov koalicijski partner u Vladi.Bajs je, podsjetimo, u nekoliko navrata na različitim sajmovima i skupovima, posebno na onima istočno od Hrvatske, isticao da 'u Hrvatskoj nema turista prvog i drugog reda i svi su gosti jednako dobrodošli'.Ćurković to očito nije čuo pa je u poduljem 'istraživačkom' tekstu, brojeći krvna zrnca i zavirujući u novčanike turista s kojima se vozio, došao do podataka da Bosanci i Hercegovci od Banjaluke do Čitluka za jednodnevni put do Makarske izdvajaju najviše 15 eura, da voće za pedeset centi kupuju u Bosni, sendviče nose od kuće…

'Takvi gosti dođu, zauzmu mjesto na plaži, kupaju se i ugodno provedu dan. Eventualno se tuširaju, što košta dvije kune u Makarskoj, dok je na našim ostalim plažama to besplatno. Mokrenje obavljaju u moru, a WC koriste samo u krajnjoj potrebi. Vjerojatno nema jeftinijeg načina na koji provesti ugodan dan na moru', piše Ćurković, zaboravljajući pritom da su cijene kod nas visoke zahvaljujući prvenstveno politici stranke koja s oko dva milijuna kuna godišnje financira novine u kojima radi.Nakon Dijane Čuljak, koja je prošlog ljeta u Dnevniku 3, u kojem je ugostila gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, upitala koliki problem predstavljaju jednodnevni gosti koji se spuste iz Bosne i Hercegovine, a ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane i zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje pritom nisu ni platili, pojavio se još jedan briljantan novinarski um koji plaćaju građani RH. Doduše, njegov utjecaj je puno manji jer riječ je o novinama koje se tiskaju u tri tisuće primjeraka, a ne proda se ni trećina od te brojke. S druge pak strane, naslovnica Makarskog primorja, 'Gosti su višak', kočoperila se tjedan dana na svim kioscima diljem Rivijere. Grad koji živi od turizma jasno je pokazao što misli o gostima iz države koji ga najviše posjećuju. Otprilike isto što i Nijemci o Židovima prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata – Juden raus! Nije teško zamisliti kako su se osjećali gosti koji su vidjeli te novine.  (Kliker.info-T-portal)

 

 

 

28.07.2011.

KOSOVO GORI, SRPSKI EKSTREMISTI ZAPALILI PRELAZ JARINJE (VIDEO)

Kosovo gori, sprema se Oluja : Srpski ekstremisti zapalili prelaz Jarinje (Video) 

 27/07/2011.
• Reporter Tanjuga javlja kako je na punktu Jarinje oko 20 sati nastao potpuni kaos u kojem je napadnuta i televizijska ekipa Tanjuga. Napad se desio na putu između Leposavića i Jarinja, a nepoznati čovjek je snimatelja udario kamerom kojom mu je razbio i isjekao glavu. Montažer je isprebijan, a novinar je prošao bez ozljeda, javlja Blic.Nešto prije 21 sat zapaljene su i kućice na Brnjaku, ..

Reporter  Tanjuga javlja kako je na punktu Jarinje oko 20 sati nastao potpuni kaos u kojem je napadnuta i televizijska ekipa Tanjuga. Napad se desio na putu između Leposavića i Jarinja, a nepoznati čovjek je snimatelja udario kamerom kojom mu je razbio i isjekao glavu. Montažer je isprebijan, a novinar je prošao bez ozljeda, javlja Blic.Nešto prije 21 sat zapaljene su i kućice na Brnjaku, javio je Tanjug međutim vrlo brzo povukao je vijest, piše RTS.Američki vojnici iz sastava KFOR-a blokirali su oklopnim vozilima put od Jarinja prema Kosovskoj Mitrovici, u blizini mjesta Lešak, i nikoga ne propuštaju, javlja reporter Bete. Prethodno su se stanovnici Leposavića masovno automobilima uputili ka Jarinju.  Državni tajnik u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je da je ključ za smirivanje situacije na sjeveru u rukama KFOR-a koji treba zauzeti glavne pozicije i ne dozvoliti specijalnim jedinicama KPS-a da dođu u taj dio pokrajine. Nedugo poslije toga je Tanjugov reporter s lica mjesta javio da je KPS zatvorio sve prilaze punktu, a na uzvišenju pored tog administrativnog prijelaza stacionirala se grupa "do zuba" naoružanih američkih pripadnika KFOR-a.

"Ekstremističke grupe učinile su nešto najgore, čemu se nismo nadali" S Jarinja i dalje kulja gust, crni dim, ali je pucnjava utihnula, javlja reporter RTS-a. Na društvenoj mreži Twitter se objavljuju informacije o pucnjavi u Leposaviću, piše B92.Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović osudio je paljenje administrativnog prijelaza Jarinje i pozvao Srbe na sjeveru Kosova da ne dozvole ekstremnim grupama da izazivaju sukobe."Ekstremističke grupe učinile su nešto najgore, čemu se nismo nadali. Ovo što se desilo je za svaku osudu. Ne možemo ovakvim načinom rješavati probleme", rekao je Bogdanović i pozvao Srbe na sjeveru Kosova da ostanu "prisebni i da ne dozvole da ekstremne grupe navijača urade zlodjela zbog kojih će čitav narod ispaštati".  U međuvremenu na Trgu Republike u Beogradu ipak nije došlo do najavljenog okupljanja ekstremističkog pokreta SNP 1389, javlja "Blic". Incidenti na Jarinju se povezuju sa srpskim ultradesničarskim grupacijama, piše B92.
Na administrativnom prijelazu Jarinje oko 19 sati su počeli veliki incidenti, gdje je grupa od nekoliko desetaka srpskih mladića zapalila objekat na prijelazu. Maskirani mladići razbijaju stakla na objektima i bacaju Molotovljeve koktele i baklje. Demoliranje se odvija i uz pomoć buldožera, piše B92. Njih pedesetak došlo je iz smjera Kosovske Mitrovice.Molotovljev koktel je bačen i na bazu KFOR-a odakle se čula eksplozija, a nakon toga su se čuli i pucnji iz rafalnog oružja. Vatru su vjerojatno otvorili pripadnici KFOR-a na koje je krenula grupa izgrednika.Iz tog područja vije se gusti dim. Novinarske ekipe se evakuiraju. Na prijelazu Brnjak je i dalje mirno.Predsjednik Tadić odmah je pozvao da se nasilje na Jarinju istog trena prekine i uspostavi mir. "Huligani koji izazivaju nasilje nisu oni koji brane ni građane niti državu Srbiju", kazao je.
Kosovski Srbi pucali na hrvatske helikoptere
Oko 15 sati general KFOR-a izjavio je kako je pucano na njihov helikopter. Kako nam je potvrđeno iz MORH-a radi se o hrvatskom helikopteru. Ozlijeđenih nema. HTV javlja kako su kosovski Srbi sa zemlje pucali na dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi 171 koji su prevozili kosovsku policiju prema graničnim prijelazima, javlja HTV.Srbi su danas ponovo blokirali dva glavna magistralna pravca na sjeveru Kosova, poslije informacija da KFOR helikopterima na administrativne prijelaze Brnjak i Jarinje prebacuje carinike i policajce albanske nacionalnosti. KFOR ističe da na prijelaze nije prebacivao specijalne jedinice, već "obične policajce", Srbe i Albance, javlja Tanjug.Lokalni Srbi su jučer uklonili zapreke sa dva glavna magistralna pravca na sjeveru pokrajine, ali su ih danas, nešto prije 15 sati, ponovo počeli postavljati. Putevi su blokirani balvanima koji potpuno onemogućavaju prolazak vozila od Mitrovice prema Brnjaku. Prethodno su se u Zubinom Potoku oko 14 sati čule sirene za uzbunu, a mještani su se počeli masovnije okupljati na blokadi.Na magistralnom putu Mitrovica-Raška kod Leposavića nasuli  su nekoliko desetina kubika pijeska, strahujući da bi put mogao biti iskorišten za prolazak kosovskih specijalaca. I Srbi iz Zubinog Potoka blokirali su oko 14.30 magistralni put Kosovska Mitrovica -Ribariće, kao i najbliži lokalni put koji vodi ka administrativnom punktu Brnjak.Negdje oko 13.30 Općinsko vijeće Kosovske Mitrovice proglasilo je izvanredno stanje, javlja B92. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata skraćeno je na period od 7 do 15 sati.Radio KiM prenosi da je Općinsko vijeće zamolilo građane da shvate ozbiljnost situacije i da se odgovorno ponašaju zbog značaja ove odluke.  Takođe se navodi da se u izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ukjuče svi sposobni građani koji su dužni odzavati se pozivu organa u izvršenju zadataka.
KFOR negira da je prebacivao specijalce
Stefanović i ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović jučer su sa zapovjednikom KFOR-a Erhardom Buhlerom, koji je u protekla dva dana u stalnoj vezi sa administracijom u Prištini, dogovorili povlačenje kosovskih specijalaca sa sjevera pokrajine, te postavljanje policajaca srpske nacionalnosti na administrativne prijelaze.Buhler je kod administrativnog punkta Jarinje izjavio da su  specijalne jedinice kosovske policije, ROSU, "povučene sa sjevera" i da su na administrativnim prelazima "obični policajci", Srbi i Albanci. Negirao je da je KFOR korišten za prijevoz pripadnika ROSU do prijelaza.
Noć prošla mirno
Na sjeveru Kosova noć je prošla mirno, ali stanje je i dalje neizvjesno. Lokalni Srbi su noć proveli na barikadama. Kako javlja B92, čekali su osam sati ujutro i potpuno povlačenje pripadnika specijalne kosovske policije ROSU.Informacije koje pristižu su kontradiktorne. Dopisnici beogradskih medija javljaju da je povlačenje ROSU-a počelo, dok načelnik kosovosko-mitrovačkog okruga za Betu kaže da su specijalne jedinice još prisutne.Oko 200 Srba su i drugu noć za redom proveli na blokadama u mjestu Rudare, u općini Zvečan. Reporter Tanjuga javlja i da Srbi drže u blokadi magistralni put koji vodi prema Raškoj i prelazu Jarinje. U sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice ne primjećuje se pojačano prisustvo kosovske policije i KFOR-a i situacija je mirna.Predsjednik općine Zubin Potok Slaviša Ristić rekao je Tanjugu da su ljudi uznemireni zbog posljednjih događaja te da će ostati na blokadama do jutra, ali i narednih dana.
Jedan poginuo i jedan ozlijeđen kosovski policajac
U pucnjavi kod Zubinog potoka, kada se grupa pripadnika KPS-a u dva džipa pokušala vratiti na prijelaz Brnjak koji su tri sata ranije napustili, jučer je pod još nerazjašnjenim okolnostima ranjen kosovski policajac Enver Zumberi. U utorak navečer je podlegao ozlijedama. Glasnogovornik Kosovske policije Arber Beka rekao je Tanjugu da je još jedan kosovski policajac hospitaliziran u kliničkom centru u Prištini, ali da nije životno ugrožen.Mirno je i u Leposaviću, ali se Srbi, koji su od sinoć na dielu puta prema administrativnom prijelazu Jarinje postavili barikade, ne razilaze. (Kliker.info-Index-agencije)
 
 
 


27.07.2011.

"MRZNJA SE NE MOZE POTROSITI": MALO TREBA DA NA BALKANU OPET BUKNE

"Mržnja se ne može potrošiti": Malo treba da na Balkanu opet bukne

24sata.info PHOTO
image Balkan / 24sata.info

 

24SI - Pisac Mirko Kovač ocijenio je da na prostoru Balkana još nije prošla "patološka energija", već da ona postoji "pritajeno".

 

"Ne vjerujem da se mržnja može potrošiti. Jer prelazi iz jednog u drugo stanje. Malo treba da bukne. Ona se mora kontrolisati, jeste da je teško, ali zato postoji politika, inteligencija, postoje neki programi da se to svodi u podnošljive okvire", rekao je Kovač.

Prema riječima Kovača, politika, međutim, kalkuliše biračima "i čini gotovo suprotne stvari od onoga što bi trebalo da čini, a inteligencija, kako bi Krleža rekao, hrče".

Na pitanje šta mu se sviđa u Evropskoj uniji, Kovač je odgovorio da Evropa ima mnogo nedostataka.

"Sada svi kukaju da gube identitet, a kao što vidimo, raste ksenofobija i jača desnica", priznao je.

(24sata.info)

27.07.2011.

TENZIJE NA KOSOVU: SRPSKI EKSTREMISTI ZAPALILI PUNKT JARINJE, CUJU SE I PUCNJI

Tenzije na Kosovu: Srpski ekstremisti zapalili punkt Jarinje, čuju se i pucnji

  27.07.

 

Hrvatski piloti nisu primijetili da je na njih otvorena vatra

Grupa srpskih ekstremista zapalila je administrativni punkt Jarinje na sjeveru Kosova oko 19 sati, javio je Tanjugov reporter s lica mjesta. Grupa od 30 do 40 mladića je napala prelaz bacajući molotovljeve koktele i zapalila je objekte, a na toj lokaciji se čuju pucnji, javlja RTS.

Maskirani mladići razbijaju stakla na objektima i bacaju molotovljeve koktele i baklje na punkt Jarinje. Demoliranje prelaza odvija se i uz pomoć buldožera, javljaju reporteri sa lica mjesta, prenosi Blic.

Reporter Bete javlja da je zapaljena i baza Kfora i da su se ubrzo potom čuli pucnji iz rafalnog oružja. Sa tog područja vije se gust dim. Helikopteri nadlijeću šire područje administrativnog prelaza, a po visini na kojoj lete, novinari ocjenjuju da su Euleksovi. 

Nešto ranije danas na dva hrvatska helikoptera iz sastava KFOR-a otvorena je vatra iz pješadijskog oružja na sjeveru Kosova, javili su hrvatski mediji.

Riječ je o dva transportna helikoptera, koje Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo već tri godine raspoređuje u misiji na Kosovu.
   
Hrvatski piloti nisu primijetili da je na njih otvorena vatra već su im to dojavile kopnene snage KFOR-a, koje su uočile vatru iz pješadijskog oružja u zoni leta dva helikoptera, kao i prilikom njihovog slijetanja na sjeveru Kosova.

Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo i Protvivazdušna odbrana nisu pronašli nikakva oštećenja na helikopterima.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas su pripadnici kosovske policije prebacivani helikopterima KFOR-a na prelaze Brnjak i Jarinje.

27.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

 27.07.2011.

 

Zgrada Vlade Srbije, foto: Vesna Anđić

Zatezanje užeta u odnosima Prištine i EULEX-a Fotogalerija

Misija EU na Kosovu bila je obaveštena o akciji Vlade, ali je odbila da podrži odluku o uspostavljanju reda i zakona, kazao je Tači Dalje

Kako nastaviti dijalog Beograda i Prištine Fotogalerija

Napetosti koje su prethodna dva dana uzdrmale započeti dijalog Kosova i Srbije ilustruju kako su usponi i padovi u tom procesu izgledni Dalje

Sanader opet odbacio optužbe

Bivši hrvatski premijer osumnjičen za zloupotrebu položaja i ovlasti, odbacio je optužbe da je u u postupku odobravanja kredita Hypo banke Hrvatskoj uzeo proviziju od pola miliona eura Dalje

27.07.2011.

VALENTIN INZKO ZABRINUT ZBOG IZJAVA MILORADA DODIKA KOJE NEGIRAJU DRZAVNOST BiH: USTAV NE PRIZNAJE REPUBLIKU SRPSKU I FEDERACIJU KAO DRZAVE

Inzko zabrinut zbog Dodikovih izjava koje negiraju državnost BiH: Ustav ne priznaje RS i Federaciju kao države

27.07.

 

Valentin Inzko

Bosna i Hercegovina nastavila je svoje postojanje po međunarodnom pravu kao država

Visoki predstavnik je sa "velikom zabrinutošću konstatirao nedavne izjave za javnost, uključujući izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojima se negira državnost Bosne i Hercegovine, zemlja karakterizira kao državna zajednica, te se tvrdi da BiH svoj suverenitet izvodi isključivo iz entiteta", saopštio je OHR.

S obzirom da su slične, netačne karakterizacije ustavnog statusa Bosne i Hercegovine postale isuviše česte, visoki predstavnik želi podsjetiti na tekst Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U Ustavu Bosne i Hercegovine nedvosmisleno se navodi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”.

U Ustavu je također utvrđeno da je “Bosna i Hercegovina demokratska država” i da “se sastoji od dva entiteta”. Drugim riječima, entiteti su pravno uspostavljeni Ustavom Bosne i Hercegovine, dok je Bosna i Hercegovina nastavila svoje postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa modificiranom unutrašnjom strukturom. 

Osim toga, visoki predstavnik podsjeća na stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu o konstitutivnosti naroda. Sud je ocijenio da su entiteti podređeni suverenitetu Bosne i Hercegovine, te da Ustav BiH ne priznaje Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine kao “države”, već ih umjesto toga naziva “entitetima”.

Sud je zaključio da Ustav BiH ne ostavlja prostora za bilo kakav “suverenitet” entiteta, te da ovlasti entiteta nisu ni na koji način izraz njihove državnosti, već proizilaze iz ove raspodjele ovlasti iz Ustava BiH.

Bosna i Hercegovina je suverena država. Mirovni sporazum ne može biti jasniji po ovom pitanju, i visoki predstavnik odbacuje bilo kakve suprotne tvrdnje. On svesrdno poziva sve strane da se uzdrže od davanja neistinitih i potencijalno destabilizirajućih izjava o ustavnom uređenju,  utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom, kaže se u saopštenju.

27.07.2011.

BJEZECI OD POMAHNITALOG BREJVIKA, HRABRA SARAJKA I RANJENA SPASAVALA KOLEGE

Bježeći od pomahnitalog Brejvika, hrabra Sarajka i ranjena spasavala kolege 

 27/07/2011.
• - Kad god bih pomislila da se predam i pustim da me voda uguši, govorila sam u sebi: "Još samo jedan zamah za oca, jedan za majku, jedan zamah za malog brata..."Riječi su ovo Eme Martinović, devetnaestogodišnje Sarajke, koja je ranjena u petak u pucnjavi na Utoji kod Osla, a koje nam je jučer prenio njen otac Džemal. Ema se spasila plivajući više od dva sata s ostrva na kojem je..

- Kad god bih pomislila da se predam i pustim da me voda uguši, govorila sam u sebi: "Još samo jedan zamah za oca, jedan za majku, jedan zamah za malog brata..."Riječi su ovo Eme Martinović, devetnaestogodišnje Sarajke, koja je ranjena u petak u pucnjavi na Utoji kod Osla, a koje nam je jučer prenio njen otac Džemal. Ema se spasila plivajući više od dva sata s ostrva na kojem je Anders Bering Brejvik pobio više od 70 njenih stranačkih kolega iz Laburističke partije (AUF).Ema, koja je jedan od lidera omladine norveške partije AUF, na ovom ostrvu je bila prvi put kad je izbila pucnjava.Njen otac Džemal Martinović prepričao nam je porodičnu dramu Martinovića, koja se odigravala tri sata u petak poslijepodne."Čitav rat sam bio u Sarajevu s porodicom, nagledao sam se raznih strahota i imao mnogo sekiracija. Ali ta tri sata ne mogu nikome opisati osim možda onima koji su izgubili nekog najmilijeg", kazao nam  je Džemal Martinović u telefonskom razgovoru.
Sjeća se da je u petak oko 17 sati od kćerke  dobio SMS poruku da je na ostrvu počela pucnjava i da čovjek prerušen u policajca ubija sve redom. U SMS-u je kazala da se ona sakrila i da su svi u panici. Kazala je da je ne zovu jer je napadač može čuti."Kada je počela pucnjava Ema je mislila da je to neka zafrkancija ili petarde. Međutim, onda su svi počeli bježati jer su uvidjeli da je počela pucnjava. Ema se sa svojim prijateljima iz regionalnog ogranka stranke sakrila u šumu. Kontaktirali su sa drugim članovima koji su bili u zgradi i rekli su im da ubica tamo puca po ljudima i da je krenuo prema obali. Onda je Ema pozvala lidera na ostrvu, koji im je kazao da pokušaju otplivati. Prije nego što je krenula u vodu kako bi se spasila poslala nam je poruku da nas voli", ispričao  je Džemal, istakavši da su nakon te poruke nastupili najduži sati njegovog života.Kada su krenuli prema moru, Ema je vidjela tijelo svog ubijenog  poznanika, čiji je otac bio radnik na obezbjeđenju na ostrvu i koji je također ubijen."Njen poznanik bio je upucan u glavu. Izvukla ga je iz vode i prekrila njegovo tijelo.
 Kazala je da je tog mladića poznavala i da su noć ranije razgovarali u disku. Zajedno s nekoliko osoba iz svoje grupe zaplivali su u more. Hrabrila ih je da se pripreme za ugodno plivanje, ali je napadač počeo na njih pucati", kazao je Džemal.Drama u vodi trajala je više od sat vremena. Emu i njenu prijateljicu Ose spasio je jedan čamac lokalnih ribara.Norveški mediji puni su priča o hrabrosti i pribranosti mlade Bosanke, za koju kažu da je spasila neke živote. Ema je skinula odjeću koja ju je opterećivala dok je plivala i kazala i drugima da to urade. Prije nego što je zaplivala prema kopnu ponijela je samo ličnu kartu da bi je u slučaju smrti roditelji mogli identifikovati. "Mala je preuzela vođstvo. Kazala je ostalima da budu tihi i da plivaju prema kopnu. Neki su počeli vrištati i krenuli nazad na ostrvo. Ona se izgalamila na njih i kazala im da ne paniče. Valjda smo mi takvi, odskačemo od Norvežana. Kada su bili u vodi Ema je počela galamiti na ostale da ne paniče. Svoju prijateljicu Ose, koja je počela paničiti, hrabrila je i kada je god ova počela da se gubi govorila joj je da se sjeti svoje porodice i da pliva za njih. Jedno vrijeme čak ju je i nosila u vodi.
 Ema je kazala da je krenula s većom grupom, ali su lagano svi nestajali", kazao nam je Džemal, istakavši da je njegova kćerka završila kurs za policijskog službenika, te je možda i zbog toga bila pribranija od ostalih.Tek kada su našli spas u ribarskom čamcu, Emi su rekli da je ranjena. Pogođena je najvjerovatnije hicem iz pištolja u ruku. S obzirom na to da je najvjerovatnije riječ o dum dum metku, u ruci joj je ostalo nekoliko gelera, ali povrede nisu teže."To što se desilo na tom ostrvu jer nazamislivo. Čak nisu smjeli ući u ribarski čamac. Ema mi je kazala da ne može vjerovati nikome jer kako da vjeruju da je spas u čamcu nakon što su vidjeli 'policajca' koji puca po djeci", dodao je Džemal Martinović.Kaže da je njegova kćerka jučer bila na ljekarskom pregledu pa nije željela ponovo govoriti za medije zbog šoka koji je doživjela.Ona je ranije u izjavi za medije svjedočila o strahotama koje je doživjela na ostrvu."Kada je napadač išao po ostrvu i pucao činilo se da je htio da ubije jedne, ali i da povrijedi druge. Ako je bilo više ljudi u jednoj grupi, on bi upucao samo jednog. Činilo se kao da je želio da ostali pate. U jednom slučaju je naišao na tri brata i ubio samo jednog. Od dvije zagrljene prijateljice ubio je samo jednu", kazala je Ema Martinović, koja se u ratnom Sarajevu rodila u decembru 1992. godine.Porodica Martinović nastavlja svoj život u Norveškoj, a čude se kako su sve preživjeli."Mislio sam da sam obezbijedio mir svojoj porodici kada smo ovdje došli 1995. godine", dodao je Džemal Martinović. (Kliker.info-NN)


27.07.2011.

BOSNA I HERCEGOVINA OBILJEZAVA 70. GODINA OD USTANKA PROTIV FASIZMA

BiH obilježava 70 godina od ustanka protiv fašizma

27.07.2011


Aida Đugum

Bosna i Hercegovina obilježava 70 godina od ustanka bh. naroda u borbi protiv fašizma.

Sve je počelo u Drvaru 27. jula 1941. godine, kada je narod ustao u borbi protiv fašizma. Mnogi su otišli u rat iz školskih klupa. Jedan od njih je i Salko Rizvić iz Modriče. Njegove kolege Srbi i Jevreji ubijani samo zbog imena i bilo je prirodno, kaže Rizvić, da krene u narodnooslobodilačku borbu.
Salko Rizvić iz Modriče

„Mi smo znali zašto se borimo. Borili smo se gladni, bosi, ušljivi, u opancima, bez municije...“

Ideje antifašizma moraju se promovisati, a fašizam u Drugom svjetskom ratu je pobijeđen zahvaljujući zacrtanom cilju, što danas nije slučaj, kaže predsjednik SUBNOR-a Jure Galić:

“Mislim da je najteža činjenica, najporaznija, da se ne uči iz prošlosti. Dokle god mi to ne proučavamo, nama se uvijek i stalno ponavlja ista stvar.” 

U Drvaru, gdje je započeo opštenarodni ustanak protiv okupacije i antifašistička borba svih naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, održan je veliki narodni zbor. U okviru svečanosti održane su brojne kulturno-zabavne manifestacije.

Čvrsto jedinstvo

Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić je, obraćajući se  Drvarčanima, rekao da 27. juli  Drvarčani moraju ljubomorno čuvati.

„Ja mislim da je Drvar bio prvi slobodan grad u pokorenoj Evropi. Mislim da bi danas antifašistička Šumanova Evropa trebala doći da se pogleda u ogledalu, kao i svi mi u Bosni i Hercegovini pred ovim srušenim spomenikom“, smatra Špirić.
 

Petar Dodik: Možda najvrijednije što je postignuto u toj našoj narodnooslobodilačkoj borbi je da se stvorilo tako čvrsto jedinstvo i takva sloga između naših naroda.
27. juli obilježen je i na drugim, brojnim mjestima u BiH, gdje se uz ovaj datum tradicionalno okupljaju antifašisti.

U Sarajevu je 70. godišnjica od ustanka protiv fašizma obilježena polaganjem cvijeća na Spomen-parku Vraca u Sarajevu, simbolu stradanja Sarajlija u Drugom svjetskom ratu.

Nosilac Partizanske spomenice Petar Dodik kaže da je  27. juli 1941. jedan od najsvjetlijih datuma u istoriji bivše Jugoslavije.

„Možda najvrijednije što je postignuto u toj našoj narodnooslobodilačkoj borbi je da se stvorilo tako čvrsto jedinstvo i takva sloga između naših naroda i građana, što je, vjerujem, najveća vrijednost - i najviše žalim što nam je to propalo“, naglasio je on.
27.07.2011.

ANDERS BERING BREIVIK "OTVORIO OCI" SLUZBAMA SIGURNOSTI EU: TAJNI VITESKI RED TEMPLARA, OSNOVAN 2002. U LONDONU, IMA ZADATAK PROTJERATI ISLAM IZ EVROPE?!

Breivik "otvorio oči" službama sigurnosti EU: Tajni Viteški red Templara, osnovan 2002. u Londonu, ima zadatak protjerati islam iz Evrope?!

  27.07.

 

Provjerava se je li Breivik "usamljeni vuk" ili član desničarske organizacije, prenio je Reuters

Na tajnoj lokaciji u Londonu aprila 2002. godine devet pripadnika ekstremne desnice okupilo se da bi osnovali Viteški red templara Evrope, malu panevropsku grupu kojoj je cilj da osvoju političku vlast i protjera islam sa evropskog kontinenta.

Devet godina kasnije, jedan od te devetorice koji je prisustvoao sastanku, izvršio je masakr kakav Norveška nije vidila do sada ubivši najmanje 76 osoba.

Učesnik i iz Srbije

To je verzija događaja o kojoj bi se moglo govoriti na osnovu manifesta na 1.500 strana, koji je napisao Anders Bering Breivik, dok bezbjednosne službe širom Evrope pokušavaju da utvrde da li je Breivik zaista član desničarske organizacije koja je planirala razne nasilne akcije ili je on "usamljeni vuk" ili pak čovjek koji živi u svojim fantazijama, prenio je Reuters.

Eskperti kažu da nema dokaza koji bi sugerisali da Viteški red templara Evrope zaista postoji i da su se oni zaista sastali u Londonu, ali da bi bilo pogrešno zanemariti u potpunosti čitavu stvar.

"Čak iako pogriješimo, iz mjera predostrožnosti, na njih treba obratiti pažnju bez obzira što su mali i u centru paženje javnosti", izjavio je Martin Feldman, koji se nalazi na čelu istraživačke grupe koja se bavi radikalizmom i novim medijima na Univerzitetu Nordempton. 

U svom manifestu, Breivik je napisao da su viteški templari ponovo "oživili" da bi se borili protiv evropskog džihada koji je u toku.

Prema njegovim tvrdnjama, domaćin tajnog sastanka je bio "engleski protestant", a učestvovali su članovi iz Francuske, Njemačke, Grčke, Rusije, Srbije, još jedan član iz Engleske, dok članovi iz Švedske, Belgije i "evropski Amerikanci" nisu bili u mogućnosti da prisustvuju.

"Naš primarni cilj je da razvijemo PCCTS (Red siromašnih vitezova Krista i Solomonovog hrama) i da viteški templari postanu najkonzervativniji revolucionarni pokret u zapadnoj Evropi u narednih nekoliko godina", napisao je Breivik.

Breivikov advokat je izjavio juče da je njegov klijent vjerovatno lud, dok je Feldman istakao da bi, iako se ne zna da li se sastanak u Lonodnu ikada dogodio, trebalo istražiti Breivikove tvrdnje o postojanju drugih ćelija u Norveškoj i širom Evrope.

Britansko ministarstvo unutrašnjih poslova je navelo da nema evidenciju o Breivikovom kretanju, dok su bezbjednosne službe u Blegiji, Švedskoj i drugim zemljama koje je pomenuo Breivik saopštile da vrše provjere, ali da nisu pronašle dokaze o postojanju veze sa Norvežaninom. 

Čak i da je Viteški red templara Evrope osnovan 2002. godine, prema mišljenju Richarda Englisha iz Centra za proučavanje terorizma i političkog nasilja sa Univerziteta St. Andrews u Škotskoj, u ovom momentu se ne može sa sigurnošću govoriti o postojanju više ćelija te organizacije. 

Ukoliko se uspostavi da Breivikova organizacija zaista postoji, snažan kandidat za bazu te organizacije je Britanija, a veza bi mogla da bude Engleska odbrambena liga (EDL), populistička antiislamska grupa, koja za sebe kaže da nije rasistička, ali koja je organizovala mnogobrojne proteste koji su se zavšili nasiljem.

"Pitam se ponekad da li je jedan od osnivača EDL bio i suosnivač PCCTS, pretpostavljam da nikada neću sigurno znati", napisao je Breivik.

U saopštenju na svom veb sajtu EDL je, međutim, porekao bilo kakvu zvaničnu vezu sa Breivikom i naveo da ih je on u svom manifestu kritikovao.

Usamljeni vukovi

"Nikada nisam upoznao tog čovjeka... nikada ništa nisam radio sa njim", izjavio je osnivač EDL Steven Lennon.             

Druga desničarska grupa Zaustaviti islamizaciju Evrope (SIOE) sumnja u postojanje Viteškog reda templara Evrope, dok u britanskoj policiji kažu da je broj desničarskih pokreta u porastu, ali da oni nemaju organizovanu strukturu, a njihovi čalnovi često djeluju kao "usmanjeni vukovi".

27.07.2011.

NIJEMCI I SRBI

Nijemci i Srbi

  27.07.

 

Dok njemačka vlada uništava ostatke groba naciste Rudolfa Hesa, Vlada Srbije učestvuje u veličanju lika i djela Hesovog saveznika Draže Mihailovića

Djeca Nijemaca koji se deklariraju kao neonacisti uskoro bi mogla biti izdvojena od porodica i predata socijalnim službama, odlučile su njemačke vlasti, kako bi se iskorijenilo veličanje austrijskog kaplara, psihopate Adolfa Hitlera i Trećeg rajha.

Nijemci su se, kao zreo politički narod, protekle sedmice raznim manifestacijama ogradili od nacističkih zločina. Grob zloglasnog Rudolfa Hesa (Hess) uništen je kako bi se spriječilo da postane svetilište neonacista, a Hesovi posmrtni ostaci kremirani i rasuti u moru.

Nijemci su protekle sedmice obilježili godišnjicu pokušaja atentata na Hitlera, odajući počast žrtvama nacizma i pokretu otpora na čijem je čelu bio oficir Klaus fon Štaufenberg (Claus von Stauffenberg).

Takav odnos Njemačke prema nacističkim zločinima logičan je slijed slavnog gesta njenog kancelara Vilija Branta (Willy Brandt), koji je 1970. godine kleknuo pred Spomenikom junacima varšavskog geta, odajući tako poštu milionima jevrejskih žrtava holokausta i moleći za oproštaj zbog zločina počinjenih u njemačko ime u vrijeme nacizma.

I dok se Njemačka i nakon tolikih godina stidi svojih zločinaca i ograđuje se od njih, u RS i Srbiji još se slave kreatori i izvršioci najgnusnijih zločina i genocida poput Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gorana Hadžića i mnogih drugih.

Štaviše, Vlada Srbije aktivno učestvuje u veličanju lika i djela nacističkog saveznika iz Drugog svjetskog rata, vođe zloglasnog četničkog pokreta Draže Mihailovića, i već mjesecima vodi akciju pronalaska njegovog groba, da bi ga obilježila i od njega napravila svetište za srpske neonaciste.

Srbija, kako sada stvari stoje, još zadugo neće prihvatiti vrijednosti koje Njemačka njeguje decenijama nakon nacističkih zločina. To naš istočni susjed svakodnevno potvrđuje svojim djelima, bez obzira na to što su u Hag ispraćeni Milošević, Karadžić, Mladić i Hadžić. Srbija je svoje zločince dugo skrivala i na kraju ih, kada im je biološki kraj blizu, iskoristila kako bi popločala put do Evropske unije. Morbidno, nepravedno, ali efikasno.

27.07.2011.

STANKA U KRIZI NA GRANICI SA KOSOVOM

Stanka u krizi na granici sa Kosovom

Pripadnici francuskog KFOR-a sklanjaju barikade na putu kod Zubinog Potoka, 26. jul 2011.

Pripadnici francuskog KFOR-a sklanjaju barikade na putu kod Zubinog Potoka, 26. jul 2011.

27.07.2011.
Specijalne jedinice Policije Kosova, ROSU sad su se već u potpunosti povukle sa severa zemlje, pošto su obavile svoju dužnost, saopštili su zvaničnici kosovske policije.

Portparol Brahim Sadriu izjavio je za RSE da su jedinice ROSU uspostavile kontrolu na graničnim prelazima 1 i 31, dok se tamo sada nalaze granične policijske jedinice i carinici.

„Specijalne jedinice su obavile svoj posao. One su bile na graničnim prelazima, stavili situaciju pod kontrolom i omogućili graničnim jedinicama i carinicima da obavljaju svoj posao, čiji je mandat da sprovedu procedure graničnog prelaza i kretanje robe. Pošto je ocenjeno da redovna policija i carina mogu da obavljaju svoj posao, specijalne jedinice su se povukle iz tog dela“, kazao je on.

Portparol policije je naglasio da se na graničnim prelazima nalaze i snage Kfora, koji po njemu, podržavaju Policiju Kosova u svakodnevnom radu.

Sadriu je takođe dodao da je noć prošla bez incidenata, dok su neki delovi puta još uvek barakadirani od strane lokalnih Srba.

„Na osnovu informacije sa terena, situacija u tom delu se normalizuje i trenutno je mirno“, kazao je on.



Thaci kritikovao EULEX

Sa druge strane, lokalni Srbi koji su noć proveli pored barikada koje su postavljene na putu, protive se policiji koja se nalazi na graničnim prelazima na severu, potvrdio je Krstimir Pantić jedan od lidera Srba na severu Kosova.

„Građani su još okupljeni na barikadama. Međutim, to nije potpuna blokada puteva. Saobraćaj je dozvoljen u svim pravcima, ali su barikade i dalje prisutne i građani su na tim barikadama“, kazao je on.

Pantić je naglasio da će zatražiti od Kfora da preuzme mere kako bi odstranio graničnu policiju i kosovske carinike sa graničnih prelaza na severu, kako se situacija ne bi dalje eskalirala.

„Mi očekujemo da komadant Kfora dođe u Zvečan. Od njega ćemo zahtevati da se svi pripadnici pogranične policije koji se nalaze u bazi Notting Hill u blizini Leposavića, i carinici povuku iz tih baza, u protivnom nećemo ukloniti barikade i ponovo ćemo blokirati puteve“, kazao je Pantić. 

Situacija na severu Kosova je napeta od kada su kosovske vlasti u ponedeljak uveče uspostavile kontrolu na graničnim prelazima u tom delu zemlje, a kako bi se sprovela odluka Vlade Kosova o primenjivanju recipročnih mera sa Srbijom, kojom je zabranjen ulaz robe iz Srbije na Kosovu.

Premijer Kosova Hashim Thaci izjavio je u četvrtak da je misija EULEX-a bila obaveštena o akciji Vlade Kosova, ali da je oklevala i odbila da podrži odluku kosovskih institucija u uspostavljanju reda i zakona. To oklevanje i odbijanje, kazao je premijer, u suprotnosti je sa ulogom i misijom EULEX-a, koja je na Kosovu došla na poziv institucija.
 
„Ukoliko misija EULEX-a misli da je dozvoljavanje kontrabande, organizovan kriminal i ugrožavanje suvereniteta nezavisnog Kosova normalno i da se treba tolerisati, onda neka nam da konkretan primer u kojoj se državi EU toleriše kriminal, korupcija, kontrabanda i ilegalne naoružane stukture“, kazao je Thaci na zasedanju vlade.
 
Thaci je naveo da je Kosovo igralo konstruktivnu ulogu u saradnji sa EU i EULEX-om, ali da se to nije isplatilo kada je u pitanju saradnja sa EULEX-om na severu zemlje.
 
On je naglasio da neće biti povratka nazad, te da je vizija Kosova otvaranje granica a ne promena.
27.07.2011.

TIM JUDAH: POGLED NA GRANICU SRBIJE I KOSOVA

Tim Judah: Pogled na granicu Srbije i Kosova

Tim Judah

Tim Judah

27.07.2011
Autor: Tim Judah (Economist), prevela: Ena Stevanović

Na sjevernom Kosovu  je nastala nova, potencijalno dramatična situacija.

U ponedjeljak su specijalne jedinice kosovske policije pokušale preuzeti kontrolu nad dva granična prijelaza sa Srbijom.

Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008.godine, lokalno srpsko stanovništvo koje na sjevernom Kosovu čini većinu je spalilo pomenute prijelaze. Od tada su prijelazi pod kontrolom misije EU na Kosovu.

Prema posljednjim vijestima kosovska policija je preuzela kontrolu nad oba prijelaza, što je izazvalo žestoke proteste lokalnog srpskog stanovništva.

Kosovski mediji navode da se mogla čuti pucnjava iz vatrnog oružja. Srbi su postavili prijelaz u Merdaru tako što su blokirali cestu kamionima, dok lokalne vlasti snadbijevaju vozače vodom.

Incident je pokrenut sukobom oko međudržavne trgovine. Prije nekoliko sedmica su Srbija i Kosovo potpisali prvi sporazum o međusobnim odnosima. Jedino pitanje koje nije razrješeno je pitanje pogranične trgovine.

Srbija pogođenija od Kosova

Od proglašenja nezavisnosti Kosovo nije moglo izvoziti ništa u Srbiju niti preko teritorije Srbije jer vlasti u Srbiji odbijaju priznati pečat s nazivom „Republika Kosovo“.

S druge strane Srbija izvozi prilično veliku količinu dobara u Kosovo. Nije lako izračunati tačnu količinu jer je trgovanje uglavnom neoficijelno, ali prema navodima srpske privredne komore, vrijednost robe koju je Srbija izvezla u Kosovo u 2010.godini iznosi oko 391 milion dolara i 161 milion u prvih pet mjeseci tekuće godine.

Srbi na severu Kosova postavljaju barikade na putu Leposavić - Mitrovica, u blizini Leposavića, 26. jul 2011.
Međutim, prema zakonu reciprociteta, Kosovo je 20. juna zabranilo Srbiji izvoz robe. Novi događaji na granici zapravo su potez kosovskih vlasti kojim se ta zabrana provodi u život.

Nakon toga su se srpske vlasti žalile Evropskoj uniji, UN-u i  organizaciji CEFTA, tvrdeći da je potez Kosova nelegalan. Srbija svoju žalbu opravdava tvrdnjom da Kosovu nije zabranjeno da izvozi u Srbiju, već da je jedini problem u njihovom pečatu.

Srbija na Kosovo uglavnom izvozi prehrambene proizvode i građevinski materijal. Veliki broj radnih mjesta ovisi  o tome. S druge strane, kosovski proizvodi mogu lako (ili uz malo veće naknade) biti zamijenjeni makedonskim.

Odluka Kosova o zabrani izvoza je bila šok za srpske vlasti jer su smatrali da su uspjeli započeti pregovore sa Kosovom. Srbija navodi da Kosovo nikad neće postati članica UN-a bez njihove dozvole (ali isto tako je tačno da će Srbija trebati podršku Kosova kako bi postala članica EU).

Srpskim vlastima još uvijek nije jasno da trgovanje Srbije mnogo više ovisi o Kosovu, nego što je obrnuti slučaj. Zbog toga se osjećaju toliko pogođeni ovom odlukom.
27.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

27. juli/srpanj 27.07.2011.

Predsednik Srbije Boris Tadić u Pragu, 26. jul 2011. FOTO: DRAGAN ŠTAVLJANIN

Policija Kosova kontroliše granice na severu Video

Zvaničnik KFOR-a potvrdio za RSE da kosovska policija “trenutno kontroliše granice na severu”. Ranjeni policajac podlegao povredama Dalje

Tadić: Akcija Kosova pretnja po mirovni proces Video

Predsednik Srbije izjavio je da akciju kosovske policije smatra upotrebom sile koja može da ugrozi dijalog Beograda i Prištine Dalje

Thaci: Odluka o akciji bila ispravna

Premijer Kosova naglasio je da operacija policije na severu zemlje kako bi se ponovo uspostavila kontrola granica nije provokacija Dalje

26.07.2011.

HELSINSKA KOMISIJA: BOSNA I HERCEGOVINA U OZBILJNOM POLITICKOM ZASTOJU

Helsinška komisija: BiH u ozbiljnom političkom zastoju

Katanac na vratima parlamenta - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Katanac na vratima parlamenta - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

26.07.2011
Pred Američkom Helsinškom komisijom za sigurnost i saradnju u Evropi u Vašingtonu upriličena je rasprava o trenutnoj situaciji u BiH. Razlog je najveća politička kriza od rata do danas i nemogućnost formiranja izvršne državne vlasti gotovo 10 mjeseci nakon izbora. Jedan od zaključaka je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala, naročioto nakon posljednjih izbora, ali i da političke stranke u BiH nisu dovoljno spremne na konstruktivan rad sa predstavnicima međunarodne zajednice.

Helsinška komisija ocijenila je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala u posljednjih nekoliko godina. Od posljednjih izbora u oktobru prošle godine bh. političari nisu u stanju postići dogovor o fomiranju nove vladajuće koalicije.

Politika u BiH danas je obilježena nacionalnom retorikom, što ponekad prestavlja prijetnju miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu zemlje, a političke stranke nisu dovoljno spremne na konstruktivan rad sa predstavnicima međunarodne zajednice, stoji u saopštenju Helsinške komisije za sigurnost i saradnju u Evropi.

Nevladine organizacije i domaći analitičari na najveću političku krizu od rata do danas, ali i na posljedice neformiranja vlasti u BiH ukazuju mjesecima, no bez rezultata.

Kašnjenje u konstituisanju vlasti BiH dodatno udaljava od puta ka evropskim integracijama, dok susjedi krupnim koracima idu ka Evropskoj uniji, upozoravaju iz Centra civilnih inicijativa poredeći skromne zakonodavne aktivnosti BiH sa susjedima.

„U prvih šest mjeseci 2011. godine Vijeće ministara je utvrdilo 12 različitih zakona, od kojih niti jedan nije prošao parlamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije utvrdila je 602 zakona, a Vlada Hrvatske čak 184 zakona“, kaže Denis Talić iz CCI.

Iz CCI podsjećaju i da BiH nema ni budžet nego se treći kvartal finansira po Odluci o privremenom finansiranju. Ivica Čavar dodaje da nijedan važan dokument nije usvojen.

„I dan-danas još uvijek nemamo usvojen program rada za 2011. godinu, nemamo usvojen usvojen niti proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2011. godinu, a znamo da su to dva temeljna dokumenta za svaki ozbiljniji rad“, kazao je Čavar.

Kašnjenje u konstituisanju vlasti, u usvajanju budžeta, te programa rada ukazuju na krajnju neodgovornost političara prema svojim obavezama i građanima, te na pojavu da se zakoni ne poštuju od onih koji ih kreiraju i trebaju implementirati. Ono što najviše brine je lavirint iz kojeg se ne vidi izlaz, kaže prof. Miodrag Živanović.

„Formalno se može napraviti politički konsenzus danas, ovakav ili onakav, ali će to takođe biti samo nastavak ove, čak i morbidno žvakaće gume koja se može razvlačiti beskonačno“, ocjenjuje Živanović.

Biće teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice

Za nerad, samo u proteklih sedam mjeseci političarima na državnom nivou isplaćeno je milion eura plaća i naknada. Stoga i ne čudi što im nije pretjerano stalo da posao završe do kraja. Prof. dr. Hasan Muratović napominje da strankama koje su dobile najviše glasova na izborima osnovni cilj je raspodjela fotelja, a ne funkcionalna država.
Hasan Muratović

„Svi su oni izašli na izbore da bi vladali i njima je dominantno stalo do toga da zaista imaju što je moguće veći udio u vlasti. Čim su formirali vlade u kantonima, na nivou Federacije i u RS, da su oni učinili sve promjene ekspresno, sve što im je bilo omogućeno tim njihovim nivoom vladanja. Nastoje da isto to ostvare na nivou državi, a na nivou države niko ne može da dobije takvu većinu da bi mogao uistinu da vlada bez jedne koalicije koja će nekim razumnim koncenzusom da donosi odluke. Problem je da je koncenzus u suštini najgori način odlučivanja, a da mi moramo da odlučujemo koncenzusom“, rekao je Muratović. 

Politika bez kompromisa oko formiranja Vijeća ministara najviše košta građane ove zemlje, upozorava prof. dr. Vjekoslav Domljan podsjećajući da se u ovoj državi niko ne bavi ekonomskom krizom koja, ukoliko se „tri kapetana ne dogovore u kojem pravcu će ići“,  može bh. brod lako potopiti.

„Zna se da postoje određeni BiH, kao što su fiskalni deficiti, vanjskotrgovinski deficiti itd., što to isplivava, gledano na nivou pojedinca, kao masovna, rastuća nezaposlenost. Nažalost, nemamo programa dubokih, strukturnih reformi, dakle, istraživanja, inovacije, izobrazba, investicije, infrastruktura i na kraju izvoz. To je jedan lanac kroz koji treba djelovati, a mi ni u jednoj od ovih karika ne djelujemo kako treba. Potrebno je, dakle, da se kapetani dogovore, da se nađe jedan kompromis, da se utvrdi jasan kurs kretanja broda. Ako se ne ide u tom pravcu, onda naravno, čak i ako nekad postoji dobra volja, ne znači da nećemo naletjeti na hrid“, smatra Domljan.    

U BiH reforme koje su neophodne kako bi napredovala ka evropskim integracijama potpuno su zaustavljene. I to, i cjelokupna situacija oko formiranja vlasti doprinijelo je gubljenju kredibiliteta kod međunarodne zajednice, ocjenjuje profesor Muratović.

„Mislim da smo jako, jako izgubili kredibilitet, da mnogi ljudi čije je mišljenje jako važno i u Briselu i u Vašingtonu imaju loše mišljenje o nama i da nisu spremni da nam izlaze u susret ni onoliko koliko bi mogli sve dok mi napravimo svoj dio. Mislim da će biti jako, jako teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice, a to zapravo znači povjerenje ljudi koji su bitni u centrima odlučivanja“, rekao je Muratović.
26.07.2011.

MMF: EVROPA I SAD UPOZORENI ZBOG DUZNICKE KRIZE!

MMF: Evropa i SAD upozoreni zbog dužničke krize!

24sata.info PHOTO
image MMF / 24sata.info

 

24SI - Nova čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, upozorila je u utorak kreatore politike u Europi i Americi da neuspjeh u zauzdavanju njihovih dužničkih kriza može dovesti do novog meteža u svjetskom gospodarstvu.

 

Govoreći u New Yorku, bivša francuska ministrica financija rekla je da se turbulencije u eurozoni mogu lako ponovo pojaviti, uprkos pozitivnoj reakciji financijskih tržišta na drugi paket pomoći Grčkoj dogovoren prošle sedmice.
 
Lagarde je također jasno dala do znanja da prepiranje demokrata i republikanca u Washingtonu može nanijeti snažan udarac ostatku globalnog gospodarstva, ako se ne postigne dogovor o podizanju zakonskog limita zaduženja SAD-a.
 
Ja se nadam da će političku hrabrost koju su pokazali europski čelnici uskoro slijediti odlučne fiskalne aktivnosti u SAD-u, kazala je Lagarde u govoru pred Vijećem za vanjske odnose, koji je objavio MMF.
 
Kada je riječ o limitu duga, sat otkucava, i jasno je da to pitanje treba riješiti odmah. Doista, nepovoljni fiskalni šok u SAD-u mogao bi se ozbiljno preliti na ostatak svijeta. Ali još je važnije da je hitno potreban vjerodostojan plan fiskalne prilagodbe, kazala je.
 
Konstatujući da je finansijska i gospodarska kriza 2008-09. ostavila "duboke i dugotrajne ožiljke, direktorica MMF-a je kazala kako Amerika treba biti oprezna da ne povećava poreze ili smanjuje potrošnju prebrzo.
 
"Sjedinjene Države mogle bi biti suočene s još jednim oporavkom od nezaposlenosti. Opet, to je razlog zašto smo savjetovali protiv brzoplete fiskalne konsolidacije, te smo također preporučili aktivnu politiku na tržišta rada kako bi se zaustavio rast strukturne nezaposlenosti, kao i mjere za ublažavanje prilagodbe u stambenom tržištu (primjerice blaže uslove za hipotekarne kredite)".
 
Ekonomisti MMF-a procjenjuju da 1 posto smanjenja proračunskog deficita, smanjuje gospodarski rast za pola postotnog boda kroz dvije godine.
 
Lagarde je dodala da fiskalni problemi koji pogađaju zemlje na periferiji eurozone "otkrivaju opasnosti od nepotpune gospodarske i monetarne unije. Kao rezultat toga, eurozona u cjelini ima poteškoće. Čak i teške fiskalne i strukturne mjere koje su usvojile pogođene zemlje nisu uvjerile tržišta da se radi o trajnom rješenju".
 
Sporazum pokazuje da evropski čelnici vjeruju u eurozonu, te da će učiniti ono što je potrebno kako bi osigurali njenu sudbinu. Taj su sporazum pozdravila finansijska tržišta, što se odražava kroz jači euro i manji raspon kamata na periferne obveznice. Ali, turbulencije se mogu lako vratiti. Iz tog razloga, bitno je da se obveze preuzete na summitu eurozone brzo provedu, rekla je Lagarde.
 
Čelnica MMF-a također je upozorila na opasnost od socijalnih nestabilnosti, kakve su pridonijele političkim nemirima na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

(fena)

26.07.2011.

ICTY ODBACIO ZAHTJEV VOJISLAVA SESELJA DA BUDE OSLOBODJEN KAO I TVRDNJU DA JE ZATVOREN IZ "POLITICKIH RAZLOGA"

ICTY odbacilo Šešeljev zahtjev da bude oslobođen kao i tvrdnju da je zatvoren iz "političkih razloga"

  26.07.

 

Zahtjev se odbacuje zato što je pretresno vijeće Tribunala u februaru 2010. godine utvrdilo da nije prekršeno pravo optuženog

Tužilaštvo Haškog tribunala (ICTY) odbacilo je zahtjev Vojislava Šešelja da se glavni proces protiv njega obustavi zbog navodno nedozvoljenih odlaganja u sudskom postupku, saopćeno je iz ICTY-a.
 
U obrazloženju odluke navodi se da se zahtjev, koji je podnijet 14. jula, odbacuje zato što je pretresno vijeće Tribunala u februaru 2010. godine utvrdilo da nije prekršeno pravo optuženog da mu se sudi bez nepropisnog odlaganja i na osnovu toga što od tada to pravo nije narušeno.
 
Tužilaštvo, takođe, navodi da je na dužinu pretpretresnog postupka i sudskog procesa protiv Šešelja, pored složenosti samog slučaja, uticalo i vladanje samog optuženog.
   
U zaključku odluke se navodi da optuženi u svom zahtjevu, osim što tvrdi da je zatvoren iz političkih razloga, ni na koji način nije pokazao kako Tužilaštvo i Sudsko vijeće dovode do nepropisnog odlaganja u okviru procesa koji se protiv njega vodi.
   
Šešelj je pred Haškim tribunalom optužen za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, nehumana djela, ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, uništavanje i pljačkanje javne i privatne imovine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.
   
Odvojeno je u tri navrata optužen za nepoštovanje suda zbog objavljivanja podataka o zaštićenim svjedocima. U prvom od tih predmeta osuđen je na 15 mjeseci zatvora, dok druga dva postupka još traju.
 
Šešelj se dobrovoljno predao i u pritvoru Tribunala je od februara 2003. godine, a suđenje mu je počelo u novembru 2007. godine.

26.07.2011.

NORVESKA: POLICIJA POCELA DA OBJAVLJUJE IMENA 76 ZRTAVA

Norveška: Policija počela da objavljuje imena 76 žrtava

24sata.info PHOTO
image Masakr u Norveškoj / tribune

 

24SI - Norveška policija u utorak je počela da objavljuje imena 76 žrtava masakra u Oslu i na ostrvu Uteoya, kao i nestalih osoba.

 

Kako prenosi norveški mediji, koji se pozivaju na izvještaj policije, od prva 33 objavljena imena 12 su maloljetne osobe, a osam žrtava je imalo od 20 do 30 godina.

Prvo su objavljena imena troje poginulih u eksploziji bombe u petak u centru Osla - dvojice muškaraca od 56, odnosno 33 godine i jedne 61-godišnje žene, kao i jedne 23-godišnje djevojke ubijene na ostrvu Uteoya.

Policija također navodi da se 21 osoba i dalje vodi kao nestala.

O utorka, svaki dan u 18 sati, policija će na svom websiteu www.politi.no objavljivati nove podatke o žrtvama.

U bolnicama je 97 ranjenih u dva napada u petak.

U bombaškom napadu u centru Osla poginulo je osam osoba, dok je u pucnjavi na ostrvu Uteoya, nekoliko sati kasnije, ubijeno 68 ljudi.

Anders Bering Brejvik je priznao da je izvršio oba napada.

(fena)

26.07.2011.

BORIS TADIC O NEMIRIMA NA KOSOVU: SRBIJA NECE VODITI RAT, APELUJEM NA GRADJANE I SRPSKE I ALBANSKE NACIONALNOSTI DA ZADRZE MIR

Tadić: Srbija neće voditi rat, apelujem na građane i srpske i albanske nacionalnosti da zadrže mir

  26.07.

 

Tadić je istakao da je jedino diplomatija sredstvo koje Srbija danas može da upotrijebi

Predsjednik Srbije Boris Tadić danas je, povodom akcije kosovske policije na administrativnoj liniji, apelovao na sve građane Kosova da zadrže prisebnost i poručio da jedino diplomatijom mogu da se rješavaju problemi. 
       
Tadić je rekao da je akcija Prištine sprovedena sa ciljem da se ovlada sjeverom Kosova i da je apsolutno neprihvatljiva.
       
“Svi oni iz međunarodne zajednice koji eventualno podstrekuju ili ohrabruju vlasti u Prištini da krenu u takve akcije,  kakva je bila raspoređivanje pripadnika KPS na administartivnim  punktovima, čine katastrofalnu grešku i uvode taj dio Evrope u nesagledive rizike", rekao je Tadić u Pragu. 
       
On je istakao da je jedino diplomatija sredstvo koje Srbija danas može da upotrijebi, istakavši da Srbija neće voditi rat, ali i da upozorava sve druge da odustanu od upotrebe nasilja. 
       
“Apelujem na sve da zadrže prisebnost i da niko ne reaguje ni na kakvu provokaciju. Apelujem na građane i srpske i albanske nacionalnosti da zadrže mir, apelujem na predstavnike Prištine da ne preduzimaju ovakve akcije, jer su to akcije najvećeg mogućeg rizika”, naglasio je predsjednik Srbije. 
       
Tadić je rekao da bilo kakav unilateralizam prijeti da uruši proces dijaloga Beograda i Prištine.
       
On je kazao da je tokom prijepodneva razgovarao sa Ketrin Ešton visokim predstavnikom za EU i izložio joj da je cijela situacija za Srbiju apsolutno neprihvatljiva i da bilo kakva upotreba sile prijeti da proces dijaloga dovede do kraja i prije nego što on da opipljive rezultate.
       
“Dobio sam uvjeravanja da će EU i Brisel pristupati u skladu sa svim prethodnim standardima, statusno neutralno, tragajući za rješenjem tokom dijaloga. Očekujem i da sa administracija SAD na isti takav način vlada. Vjerujem da oko toga nema dileme, ali je moguće da neki ljudi iz administracije SAD ohhrabruju Prištinu na ovakve poteze”, dodao je predsjednik Srbije. 
       
Cijelu noć od kad je počela akcija Rosu koja je instruirana od strane nadležnih iz Prištine da zauzmu adminstrativne prelaze i kontrolne carinske punktove institucije Srbije su reagovale i radile na smirivanju situacije, rekao je Tadić.
       
On je upozorio da akcija Prištine predstavlja prijetnju da se mirovni proceš uruši i prije nego što je dao rezultate.
       
“Srbija je sa svoje strane je voljna da učestvuje u dijalogu i mirovnom procesu, jer samo to može da dovede do rješenja, ali, ovakve akcije ne dovode do rješenja”, ocjenio je predsjednik Srbije.
       
On je kazao i da u Srbiji ima političkih stranaka koje koje smatraju da sada treba ulaziti u konflikte i otvarati nove ratove i nasilja.
         
“Ubijeđen da većina građana Srbije ne podržava takvu politiku”, dodao je Tadić.
       
“Upravo obrnuto, treba i dalje učestvovati u dijalogu i doprinositi miru. Najteže je izboriti se za mir, a najlakše je srljati ponovo u rat i nasilje”, istakao je predsjednik Srbije. 
       
On je kazao i da se ne smije ponovo upadati u zamku u koju su narod i država upadali devedesetih godina. 

26.07.2011.

EVROPA SOKIRANA NORVESKOM, PRESPAVALA NAGOVJESTAJE IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Evropa šokirana Norveškom, prespavala nagovještaje iz BiH

Građani BiH pale svijeće za žrtve norveške tragedije ispred Ambasade Norveške u Sarajevu,  24. jul 2011.

Građani BiH pale svijeće za žrtve norveške tragedije ispred Ambasade Norveške u Sarajevu, 24. jul 2011.

26.07.2011
Stravični zločin u Norveškoj pokazao je kako na starom kontinentu postoje opasni ultranacionalistički pokreti čiji je cilj uništenje drugih i drugačijih vjera i nacija. Sama činjenica kako je norveškom ubici, između ostalih, Radovan Karadžić bio heroj, govori o tome koliko su bili u pravu oni koji su upozoravali Evropu da je u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka na sceni bila opasna politika ne samo po balkanske zemlje već šire evropsko područje.

No, kao i u dugogodišnjoj istoriji, „stara dama“ nije tome na vrijeme pridavala pažnju, posebno intelektualni krugovi i politička elita.

Ideju uništavanja drugog i drugačijeg, koja se kroz formu političkih partija, ali i pojedinih pokreta koji su baštinili šovinističku, pa i fašističku tradiciju, početkom devedesetih godina osjetila je na svojoj koži Bosna i Hercegovina.

Pojava koja je za posljedicu imala brojne zločine koji su se događali na njenoj teritoriji ni u najmanjoj mjeri nije nailazila na razumijevanje najvećeg broja intelektualaca i političke elite koja je u to vrijeme bila na čelu evropskih zemalja. Na brojne apele da se na njenoj teritoriji događaju najveće strahote, koje se ne pamte još od Drugog svjetskog rata, „stara dama“ je ostala gluha i slijepa. A, onda, deceniju, dvije kasnije, u toj istoj Evropi počinju da jačaju ultranacionalistički pokreti.

Prema riječima Raifa Dizdarevića, učesnika antifašističke borbe i bivšeg člana Predsjedništva SFRJ, evropskoj politici se vratilo kao bumerang sve ono na što nije reagovala u Bosni i Hercegovini.

„Ja mislim da je Evropa morala tada da reaguje, poslije svega onoga što je Evropa inače proživjela u Drugom svjetskom ratu i sa svim onim posljedicama i recidivima tih velikih zločina u Drugom svjetskom ratu. A mislim da bi sada zaista trebala da krajnje energično reaguje ako hoće da se osigura da sutra ne mora da reaguje na mnogo drastičniji način, a na mnogo teže pojave“, smatra Dizdarević. 

Gajo Sekulić, profesor emeritus Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, tokom devedesetih godina prošlog vijeka učestvovao je u brojnim raspravama, posebno u njemačkim filozofskim krugovima, tražeći odgovor na pitanje kako religija, duhovne i akademske zajednice odgovaraju na pojavu desničarskih ekstremističkih stranaka.

Odgovor je jasan, navodi profesor Sekulić, svi oni su, uglavnom, prespavali odgovor na opasne pojave kao nekad na Hitlerov naciosocijalizam.

„Mislim takođe da se, uključujući desetine, stotine ili nekoliko hiljada intelektualaca, u bivšoj Jugoslaviji od polovine osamdesetih godina uglavnom prespavao nagovještaj prodora ekstremnoga etnonacionalizma sa takođe ekstermenističkim crtama, sa ideologijama koje poništavaju identitet čitavih naroda, naročito Bošnjaka. Tu je inteligencija izdala, izdala je u Bosni, ja mislim. Danas je ovo jedna opomena monstrumom koji je uradio dva pokolja u Norveškoj, jednoj civiliziranoj, demokratskoj zemlji.“

Profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić kaže za RSE da vjeruje kako bi danas stvari bile drugačije i u Evropi da su njene članice reagovale na sve ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini krajem prošlog vijeka.

„Uostalom, činjenica da ovaj norveški slučaj se povezuje iz usta njegovog aktera sa događanjima na Balkanu, prije svega u BiH, i da se vezuje za veličanje nekih ličnosti koje su grupi monstruma 20. stoljeća, po sebi govori o tome kako drugačiji nastup u odnosu na ta događanja 1992.-1995. godine bi, po svemu sudeći, imali lančani utjecaj na drugačija događanja na europskom tlu danas“, rekao je Kukić.

Istoričari su skloni reći kako zapadne evropske zemlje nikada na pravi način nisu prepoznavale nadolazeće pojave i reagovale na način, da spriječe uzroke kako posljedica ne bi bilo. Istovremeno, zemlje Balkana uvijek su i previše očekivale od politike evropskih zemalja, posebice jer se radi o spoju različitih interesa koje je teško dovesti u sklad.

Hrabrost za slobodu

Istoričar Dubravko Lovrenović u prvi plan postavlja i pitanje kako je moguće od Evrope kao takve očekivati da razumije ovdašnju politiku, kada su i u BiH na snazi suprotstavljeni pogledi na njenu prošlost, ali i sadašnjost.
Građani BiH pale svijeće i polažu cvijeće za žrtve norveške tragedije ispred Ambasade Norveške u Sarajevu, 24. jul 2011.

„Danas u BiH nema ni približne saglasnosti oko toga zašto je bio rat, kakav je to bio rat, o karakteru rata. Osobno mislim da se tu radilo o različitim političkim voljama političkih elita, odnosno u našem slučaju pseudoelita, koje su onda na različite načine, ali rekao bih istom metodologijom u taj rat uvele najprije stranke, a onda zatim i narode. S druge strane, takvog suglasja nema danas ni u Evropi kada je riječ upravo o ratu. I kada bi danas neko napisao historiju rata u BiH od 1992. do 1995. upravo kroz prizmu različitih pristupa evropskih zemalja prema tome ratu, onda mislim da bi postalo u punoj mjeri jasno o čemu se tu, zapravo, radi s jedne strane, a s druge strane mislim da bi to u BiH barem u jednoj vremenskoj perspektivi pridonijelo pomirenju i stvaranju jedne potpuno nove klime unutar bh. društva, koja je, nažalost, danas jako daleko od toga“, kaže Lovrenović.   

„Norveški šok bi trebalo dovesti u okvir kao i svaki drugi - njujorški, londonski, u okvir ozbiljnog promatranja, spriječiti mogućnost da varalice, kakvih je puno i u Bosni i širom svijeta, zapravo to koriste za promicanje svojih bolesnih egoa“, smatra Rusmir Mahmutćehajić, direktor Međunarodnog Foruma Bosna.

Uzimajući u obzir činjenicu da je ujedinjena Evropa utemeljena na antifašističkim shvatanjima, ali i to kako ultranacionalizam sve više jača, nameće se i pitanje: ako već nije slušala upozorenja iz devedesetih godina prošlog vijeka koja su dolazila iz Bosne i Hercegovine, da li je nešto naučila i posljednjeg slučaja u Norveškoj?

Sociolozi misle kako reakcija neće biti, jer je na evropskoj političkoj sceni sukob različitih geopolitičkih interesa. Ako je to tako, onda je i pitanje šta je odgovor na sve vrste terorizma.

„Ja mislim da je jedini odgovor na sve vrste terorizma od državnog do ovog individualnog, sa jakim ideološkim, anticivilizacijskim idejama dalji razvoj demokracije, jedna hrabrost za slobodu - kako reče u današnjem ’Frankfurter rundschau’ komentator, a nikako da se zbog principa sigurnosti evropske visoko razvijane države pretvore u policijske države“, kaže Sekulić.
26.07.2011.

WILLIAM HAGUE: MOAMMAR GADDAFI MORA ODSTUPITI S VLASTI, ALI NIJE POTREBNO DA NAPUSTI LIBIJU

William Hague: Gaddafi mora odstupiti s vlasti, ali nije potrebno da napusti Libiju

  26.07.

 

Hague i Juppe nisu se složili oko toga treba li Gaddafi pred sud

Velika Britanija je spremna pristati na politički dogovor u Libiji prema kojem će Moammar Gaddafi smjeti ostati u zemlji kad se odrekne vlasti, izjavio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague.
 
Istovremeno, britanski zrakoplovi bombardiraju Gaddafijeve položaje uoči početka ramazana 1. avgusta, piše u utorak britanski The Guardian na svojoj internetskoj stranici.
 
Po riječima Haguea, najvažnije je pobrinuti se da libijski čelnik ode s vlasti.
 
Na konferenciji za novinare u Londonu s francuskim ministrom vanjskih poslova Alainom Juppeom koji je bio znatno opušteniji u vezi s Gaddafijevom osobnom budućnošću, Hague je u ponedjeljak rekao da o njegovoj budućnosti mora odlučiti libijski narod.
 
- Što će biti s Gaddafijem u krajnjoj je liniji pitanje za Libijce, rekao je Hague.
 
- Libijski narod mora odlučiti o svojoj budućnosti. Što god bilo, Gaddafi mora otići s vlasti, rekao je Hague.
 
Britanski ministar drži kako Gaddafi nakon odlaska ne smije biti prijetnja za Libijce, piše Guardian.
 
- Nikad više ne smije biti u prilici da bude prijetnja životima libijskih civila niti da destabilizira Libiju, rekao je on.
 
- Naravno, (njegov) odlazak iz Libije bio bi najbolji način da Libijcima pokažemo kako više ne moraju živjeti u strahu od Gaddafija. Ali kao što stalno govorim, o tome u konačnici moraju odlučiti Libijci".
 
Britanski izvori tvrde kako Hagueove riječi ne upućuju na pomak u britanskome razmišljanju jer od početka vojne akcije u martu ministri uporno tvrde da će o budućnosti Libije odlučivati Libijci.
 
Ali 28. februara, nekoliko tjedana prije početka zračnih udara na Gaddafija, britanski premijer David Cameron rekao je parlamentarnim zastupnicima da Gaddafi mora otići. "Neka bude jasno, a budućnost Libije i njezina stanovništva, režim pukovnika Gaddafija mora nestati a on mora otići", rekao je tada britanski premijer.
 
Čelnik libijskih pobunjenika Mustafa Abdel Džalil rekao je da Gaddafi i njegova obitelj smiju ostati u Libiji ako se odrekne vlasti. Taj ustupak, objavljen u intervjuu u Wall Street Journalu, odražava i mišljenje zemalja NATO-a, među kojima u i Britanija i Francuska, a koje sada sugeriraju da se Gaddafiju možda neće suditi za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u Den Haagu.
 
Hague i Juppe nisu se složili oko toga treba li Gaddafi pred sud. Juppe kaže kako je važno očuvati načelo da nitko ne smije biti pošteđen kaznenog progona. Ali Hague je dao naslutiti da je Britanija možda spremna dopustiti Gaddafiju da izbjegne progon.
 
Na novinarsko pitanje može li libijski čelnik osigurati poštedu od progona, Hague je rekao: "Britanska vlada poštuje ovlasti ICC-a i drži da treba poštovati zahtjeve ICC-a. Zato mislim da inzistirate na hipotetskom pitanju".
 
Libijsko prijelazno vijeće najavilo je da će Gaddafija poslati pred ICC.

Nema pregovora dok ne stanu bombardovanja

Libija neće pristati na pregovore o okončanju sukoba sa pobunjenicima dok NATO ne obustavi vazdušne udare, izjavio je danas premijer ove zemlje Al Bagdadi Ali Al Mahmudi.

"Ova agresija mora odmah da stane. Bez toga ne možemo imati dijalog, ne možemo riješiti probleme u Libiji", rekao je Al Mahmudi na konferenciji za novinare.

Na pitanje novinare da li to znači da pukovnik Moamer Gadafi u ovom trenutku nije otvoren za pregovore, premijer je odgovorio: "Upravo tako".

NATO je nešto ranije optužio Gadafija da krije svoja vojna sredstva u civilnim područjima, zbog čega ona postaju legitimne vojne mete.

Alijansa takođe tvrdi da Gadafijeve snage obmanjuju međunarodne medije time im pokazuju lažne bombardovane lokacije.

NATO tvrdi da Gadafi pokušava da diskredituje napore koje Alijansa ulaže radi zaštite civila tokom sukoba, u skladu sa mandatom UN.

Portparol NATO-a, kanadski pukovnik Rolan Lavoal, rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da Gadafijeve snage koriste za skrivanje štale, objekte na poljoprivrednim dobrima, skladišta, fabrike i postrojenja za proizvodnju hrane.

On je optužio Gadafijeve snage da postavljaju minska polja i pale naftu izlivenu u rovove, u pokušaju da zaustave napredovanje pobunjenika u područjima Brege i Misrate, čime dodatno pogoršavaju uslove za civile.

26.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

 26. juli/srpanj 26.07.2011.

 Lokalni Srbi su blokirali put Leposavić Mitrovica kao odgovor na zauzimanje prelaza od strane kosovske policije, 26. jul 2011.

Policija Kosova kontroliše granice na severu Video

Zvaničnik snaga KFOR-a potvrdio je za RSE da kosovska policija “trenutno kontroliše granice na severu”. U pucnjavi ranjen policajac Dalje

Beograd traži reakciju međunarodne zajednice

EU savetuje da se situacija nastala zauzimanjem prelaza od strane Kosova reši dijalogom. Opozicija zahteva čvršći odgovor vlasti Dalje

Evropa prespavala nagovještaje iz BiH

Zločin u Norveškoj pokazao je kako na starom kontinentu postoje opasni ultranacionalistički pokreti čiji je cilj uništenje drugih i drugačijih Dalje

26.07.2011.

CECILIA MALMSTROM POZVALA EVROPSKE LIDERE DA USTANU PROTIV KSENOFOBIJE - TERORIZAM BEZ IMENA

Malmstrom pozvala evropske lidere da ustanu protiv ksenofobije

  26.07.

 

Premalo je danas lidera koji se zalažu za različitost

Evropska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstrom osudila je u ponedjeljak evropske lidere koji su, kako je navela, ostali nijemi na ksenofobiju koja se širi kontinentom.
   
- Nažalost, premalo je danas lidera koji se zalažu za različitost i važnost postojanja otvorenih, demokratskih i tolerantnih društava gdje je svako dobrodošao, napisala je Malmstrom  na svom blogu.
   
Osvrnuvši se na "manifest" osumnjičenog za masakr u Oslu Andersa Beringa Breivika Malmstrom je navela: "Taj manifest je proizvod vrlo poremećenog čovjeka, ali nažalost mi neke od takvih sentimenata prepoznajemo danas u Evropi", prenio je AFP.
   
Ona je takođe navela da je bila impresionirana pozivom norveškog premijera Jensa Stoltenberga, upućenom sunarodnicima, da se založe za otvoreno društvo i da ne budu zaplašeni i tihi.
 
Premijer Španije Jose Luis Zapatero pozvao je u ponedjeljak na zajednički odgovor Evrope na homofobiju i netoleranciju.
   
- To je nešto veoma ozbiljno i zahtijeva odgovor, evropski odgovor, zajednički odgovor koji će braniti slobodu, demokratiju, pozvati ljude da ustanu i bore se protiv radikalizma, da odgovore na ksenofobiju, kazao je Zapatero poslije sastanka s britanskim premijerom Davidom Camerunom u Londonu.
   
- Jedna jedina osoba je ubila toliko nedužnih ljudi. Mislim da je to jedna od najvećih tragedija čiji smo svjedoci bili u posljednjih nekoliko decenija, rekao je Zapatero.

..........................................................................................................

Terorizam bez imena

  26.07.

 

"Ekskluzivna vijest" nakon masakra u Oslu pokazala je u kakvom svijetu predrasuda danas živimo

Krvavi pohod norveškog monstruma Andersa Behringa Brejvika (Breivik), koji je iz temelja uzdrmao mirnu skandinavsku državu, na najbrutalniji način pokazao je da terorizam kao globalna prijetnja ne može imati ideološko-vjerski predznak.

Masakr u Oslu desio se u vrijeme kada se mnoge evropske države zbog najezde ekstremizama i fašizama raznih desničarskih grupa, politika i ideologija bore da sačuvaju svoje vrijednosti i bogatstvo različitosti.

Iako šokantna sama po sebi, vijest o krvoproliću u Oslu djelovala je tako tim prije jer se Norveškoj nešto slično nije desilo još od doba Kvislinga (Quisling) i nacističkih pogroma u Drugom svjetskom ratu! Multikulturalno norveško društvo u stanju je šoka, a na ispitu su sve one demokratske vrijednosti koje ovaj narod s ponosom ističe.

Za samo nekoliko sati, u petak je u Oslu i na otoku Utoja ugašeno više od 90 nevinih života na potpuno isti način kako to danas rade ekstremističke grupe i pojedinci širom planete. Monstruozno djelo ovog puta izveo je kršćanski fundamentalista (etnički Norvežanin), koji se za pokolj dugo pripremao i na kraju, "sveteći braću Srbe", vlastiti narod zavio u crno.

No, činjenica da je neposredno nakon terorističkog akta u Oslu "ekskluzivno procurilo" da iza napada stoje islamski teroristi, pokazuje zapravo u kakvom svijetu mržnje i predrasuda danas živimo.

Svijet su nekada terorizirali njemački i italijanski ultraljevičari, Baader-Meinhof i Crvene brigade, u modernom dobu irska IRA, baskijska ETA i danas El-Kaida kao najveća teroristička organizacija.

No, borba protiv ovog globalnog zla bit će teška i kontroverzna u onoj mjeri u kojoj pojedina društva i ideologije terorizam i dalje isključivo budu gledali kroz prizmu islama.

26.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

26.07. 2011.

 Lokalni Srbi su blokirali put Leposavić Mitrovica kao odgovor na zauzimanje prelaza od strane kosovske policije, 26. jul 2011.

Policija Kosova: U pucnjavi na severu ranjen jedan policajac Video

Policija Kosova saopštila je da je u severnom delu Kosova bilo pucnjave između policije i lokalnih Srba Dalje

Beograd traži reakciju međunarodne zajednice

EU savetuje da se situacija nastala zauzimanjem prelaza od strane Kosova reši dijalogom. Opozicija zahteva čvršći odgovor vlasti Dalje

Helsinška komisija: BiH u ozbiljnom političkom zastoju

Helsinška komisija ocijenila je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala u posljednjih nekoliko godina Dalje

26.07.2011.

KOSOVSKI PREMIJER THACHI: ODBACIO SAM KOMPROMIS SA SRBIJOM, OSTAJEMO NA GRANICNIM PRELAZIMA

Kosovski premijer Thachi: Odbacio sam kompromis sa Srbijom ostajemo na graničnim prelazima

 26.07.2011.
 
Kosovski  premijer Thachi: Odbacio sam kompromis sa Srbijom ostajemo na graničnim prelazima
Pripadnici specijalne jedinice- Rose Foto: kosovahaber.net
Kosovski  premijer Thachi: Odbacio sam kompromis sa Srbijom ostajemo na graničnim prelazima
Kosovski  premijer Thachi: Odbacio sam kompromis sa Srbijom ostajemo na graničnim prelazima

 Specijalne jedinice Kosovske policijske službe ostaju na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak - izjavio je danas premijer Kosova Hashim Tachi.

"Odbacio sam prijedlog o kompromisu sa Srbijom. Na carinskim punktovima ostaju specijalne jedinice", izjavio je Tachi.
Ministar unutarnjih poslova Bajram Redžepi potvrdio je da se KPS neće povući.

"Kosovska policija sprovodi Odluku Vlade o uspostavljanju carinskih punktova na prelazima 1 i 31", rekao je Redžepi, potvrđujući da je zapovjednik KFORa Erhard Biler posredovao između Tachija i šefa pregovaračkog tima Beograda Borka Stefanovića.

Dopisnik Radio-televizije Kosovo je javio da je u sukobu, do koga je došlo nešto prije 15 sati, ranjen jedan pripadnik specijalne jedinice ROSA i da je policija uzvratila na napad.

Jedan kosovski policajac ranjen je u pucnjavi koja je danas izbila kada je kosovska policija pokušala preuzeti kontrolu nad kontrolnim punktom u sjevernom djelu Kosova, javlja Reuters pozivajući se na neimenovanog liječnika.

Britanska agencija navodi riječi svjedoka koji je u bolnici u Mitrovici vidio policajca okruženog medicinskim osobljem.

Prema istom izvoru, pripadnicima KPS-a su u pomoć pritekli pripadnici KFOR-a, sprečavajući eskalaciju sukoba.

Nakon njihove intervencije, pripadnici ROSA su se povukli s prelaza 1 i kontrolu prometa prepustili pripadnicima KPS-a iz Zubinog Potoka, koji su uglavnom Srbi.

Tachi je jučer naredio specijalnim jedinicama policije da zauzmu dva prelaza na sjeveru Kosova. Kosovski specijalci pod punom opremom i u desetak džipova blokirali su put Mitrovica - Leposavić.

Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je intervencija specijalnih jedinica kosovske policije u Zvečanu i Leposaviću "pokušaj nasilnog integriranja sjevera Kosova u takozvano nezavisno Kosovo".

"Pokušaj preuzimanja kontrole nad administrativnim prelazima na sjeveru Kosova apsolutno je suprotan obećanjima koja su dana Srbiji, da neće biti mjenjanja realnosti na terenu dok se vodi dijalog Beograda i Prištine", rekao je Dačić.

Kosovski specijalci ROSU ponovo zauzeli Brnjak

15: 00 Specijalci kosovkse policije ponovo su uz uporabu oružja, oko 15 sati zauzeli granični prelaz Brnjak na sjeveru Kosova, kojeg srpski mediji i vlasti u Srbiji nazivaju administrativnim.

Policajci su pucali kako bi se probili do prolaza mimo Srba koji su pokušali blokirati put ka prelazu, javlja agencija Beta.


Specijalne jedinice KPS ROSU najpre su se povukle s prelaza Branjak. Proteklih sati situacija na prelazu Brnjak je bila izuzetno napeta u iščekivanju rezultata pregovora predstavnika Vlade Srbije, KFOR-a i vlasti iz Prištine.

Šef pregovaračkog tima Beograda Borislav Stefanović izjavio je na graničnom prelazu Jarinje da ima informacije da su kosovski specijalci na prelazu Brnjak pucali u Srbe koji prosvjeduju i da je Kfor ka tom punktu uputio jedinicu kako bi se izbjegla dalja eskalacija nasilja.

"Bilo je pucanja, čuli smo da je ta jedinica Kosovske policije pucala na naše ljude. Jako je važno da u ovom trenutku ostanemo mirni i da imamo prave informacije", rekao je Stefanović novinarima i okupljenim Srbima.

Ministar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Goran Bogdanović potvrdio je da su se specijalne snage Kosovske policije povukle, nešto poslije 11 sati, iz Leposavića, Brnjaka i Rudara, što je prvi korak ka ispunjenju zahtjeva Beograda da se, u cilju sprečavanja eskalacije napetosti, kosovski specijalci povuku sa sjevera Kosova.

Pripadnici jedinice ROSU prethodno su se povukle iz Leposavića, što je rezultat dogovora predstavnika Beograda, Prištine i Kfora.

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović istovremeno je demantirao priopćenje iz Prištine da su specijalci KPS preuzeli kontrolu nad administrativnim prelazom Jarinje.
 
Kosovski specijalci su proteklu noć proveli na magistralnom putu Leposavić - Kosovska Mitrovica, jer zbog barikada Srba nisu uspjeli doći do prelaza Jarinje, a od jutros se povlače ka Prištini.

Predsjednik općine Zubin Potok Slaviša Ristić kaže da će Srbi organizirati dežurstva i da više neće dozvoliti iznenađenja poput sinoćnjih kada su prelaz prema Srbiji zauzeli pripadnici specijalne policijske jedinice. Ristić je također kazao da narod Ibarskog Kolašina ne želi granicu prema Srbiji koju smatra svojom državom i da će se svim legitimnim sredstvima boriti za svoja prava.

Ministar Bogdanović je naveo da očekuje odgovor vlasti u Prištini na ponudu Beograda za deblokadu - da se specijalci KPS povuku sa svih lokacija na koje su prošle noći raspoređeni, a Srbije će odblokirati puteve na sjeveru Kosova.

Bogdanović dodaje da očekuje da će se on i šef tima Beograda za dijalog s Prištinom Borko Stefanović  ponovo sastati sa zapovjednikom Kfora Erhardom Bilerom, kojem su sinoć iznijeli predlog za rešenje situacije.

Podsjetimo, vlasti u Prištini donjele su odluku da se na graničnim prelazima Kosova sa Srbijom Jarinje i Brnjik rasporede specijalne jedinicie kosovske policije ROSU. Srbi sa sjevera Kosova, u znak prosvjeda, organizirali su blokade puta kod Leposavića, a na sjever Kosova odmah su se uputili šef beogradskog tima za pregovore s Prištinom Borko Stefanović i ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović, koji su se obratili okupljenim Srbima, a potom su razgovarali i sa zapovjednikom Kfora.

Nakon tog susreta, rano jutros general Erhard Biler otišao je na razgovor s kosovskim premijerom Hašimom Tačijem, koji je, prema navodima RTK naredio da se još specijalnih jedinica pošalje na granični prelaz, a potom se vratio i ponovo razgovarao sa Stefanovićem i Bogdanovićem.

Šef beogradskog tima u dijalogu s Prištinom rekao je ranije da je rješenje novonastale situacije na pomolu i da je s Bilerom dogovorena većina elemenata.

26.07.2011.

ZANIMLJIVI TEKSTOVI

26. juli/srpanj 26.07.2011.

Katanac na vratima parlamenta - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Policija Kosova: U pucnjavi na severu ranjen jedan policajac Video

Policija Kosova saopštila je da je u severnom delu Kosova bilo pucnjave između policije i lokalnih Srba Dalje

Helsinška komisija: BiH u ozbiljnom političkom zastoju

Helsinška komisija ocijenila je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala u posljednjih nekoliko godina Dalje

Amerika strepi od financijskog sloma

Obama je javno pozvao kongresmene da postignu kompromis oko budžeta kako bi se izbjegao najcrniji scenarij - bankrot. Dalje

26.07.2011.

TV NASTUP RATNE ZLOCINKE BILJANE PLAVSIC: "ZLOCIN U SREBRENICI JE PODMETNUT SRBIJI"

TV nastup ratne zločinke Biljane Plavšić: “Zločin u Srebrenici je podmetnut Srbiji"

  26.07.

 

Zločinka je ustvrdila i da je Mladić namjerno poslan na Drinu kada je padala Banja Luka

Biljana Plavšić, osuđena ratna zločinka i prva ratna saradnica paljanskog krvoloka Radovana Karadžića, s kojim je neposredno nakon završetka agresije na BiH iskopala ratne sjekire, ispričala je svojevrsnu bajku gostujući na srbijanskoj TV Hepi.

Plavšićeva, koja je svoju prekratku kaznu za ratne zločine odslužila uživajući u luksuzu jednog švedskog “zatvora”, u emisiji “Ćirilica” se na sve načine pokušala dodvoriti širokom srbijanskom auditorijumu, a u nekoliko navrata je ne trepnuvši uvrijedila žrtve srebreničkog genocida. Tako je, između ostalog, ustvrdila da je “zločin u Srebrenici podmetnu Srbiji”, pitajući se “ko su bili Bogovi rata na Balkanu koji su vukli konce srpskog poraza”.

Ova sukreatorka etničkog čišćenja u svom “senzacionalističkom” nastupu također je ustvrdila kako zna zašto je monstrum Ratko Mladić poslan na Drinu u vrijeme dok su ARBiH i HV bile na samom ulazu u Banju Luku.

Šlag na tortu bila je njena izjava da je Karadžić “namjeravao uspostaviti novu narodnu dinastiju i okruniti se kraljevskom krunom, zbog čega je iz RS protjerao princa Tomislava i sve Karađorđeviće”!?

Ostalo je, pak, nejasno koliko je onih što su je gledali i slušali povjerovali u bajku ove ratne zločinke, koja pišući besramne memoare želi sebi obezbijediti ugodan ostatak života, dok su istovremeno hiljadama porodica njenih žrtava od života ostala samo sjećanje na njihove najmilije.

26.07.2011.

PUCNJAVA NA KOSOVU: SPECIJALCI PONOVO ZAUZELI BRNJAK, TRI OSOBE RANJENE...

Pucnjava na Kosovu: Specijalci ponovo zauzeli Brnjak, tri osobe ranjene...

24sata.info PHOTO
image Kosovo, jedinice ROSA-e i EULEX-a / twitter

 

24SI - Specijalci kosovske policije ponovo su u utorak uz upotrebu oružja, zauzeli administrativni prelaz Brnjak na sjeveru Kosova, izjavio je srbijanskim medijima Ratomir Božović, jedan od svjedoka.

 

Božović, predsjednik Udruženja privrednika iz Zubinog Potoka, rekao je "Beti" da su policajci pucali kako bi se probili do prolaza mimo Srba koji su pokušali da blokiraju put ka prelazu. Božović je dodao da Srbi sada nastoje da utvrde da li je bilo povrijeđenih ili nastradalih.

Policija Kosova za sada se nije oglasila tim povodom.

Na Twitteru je u međuvremenu objavljena informacija da se "puca u Zubinom Potoku, te da su tri osobe ranjene".

(24sata.info)

26.07.2011.

INTERESANTNI TEKSTOVI

, 26. juli/srpanj 2011.

Američki predsjednik Barack Obama govori u jednom od rijetkih prime-time obraćanju naciji, Washington, DC, 25. jul 2011.

Policija Kosova: U pucnjavi na severu ranjen jedan policajac Video

Policija Kosova saopštila je da je u severnom delu Kosova bilo pucnjave između policije i lokalnih Srba Dalje

Amerika strepi od financijskog sloma

Obama je javno pozvao kongresmene da postignu kompromis oko budžeta kako bi se izbjegao najcrniji scenarij - bankrot. Dalje

Franjo Topić: Trebalo bi pristupiti Daytonu 2

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak kaže za RSE da BiH mora što pre ući u NATO i u EU. Dalje

26.07.2011.

SUDJENJE ZA KALUDJERSKI LAZ PREDUGO TRAJE

Suđenje za Kaluđerski laz predugo traje

Sud u Bijelom Polju, foto: Savo Prelević

Sud u Bijelom Polju, foto: Savo Prelević

26.07.2011
Nakon suđenja optuženima za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore koja su dugo trajala i koja su okončana bez osuđujućih presuda, čini se da će sličan scenario biti primijenjen i u slučaju Kaluđerski laz. Sudsko vijeće Višeg suda u Bijelom Polju u ponedjeljak je produžilo pritvor petorici optuženih za taj ratni zločin iz 1999. godine.
 
Dok branioci traže da njihovi klijenti nakon 3 godine budu pušteni na slobodu, zastupnici oštećenih porodica konstatuju da suđenje predugo traje, u NVO sektoru prozivaju pravosuđe da je nesposobno.
 
Suđenje za ubistvo ubistvo albanskih izbjeglica u Kaluđerskom Lazu tokom NATO intervencije počelo je u martu 2009. godine.
 
Branioci optuženih navode da će 31. jula optuženima isteći tri godine od kako se nalaze u pritvoru i da „ро sili zakona oni moraju biti pušteni na slobodu, jer u tom periodu nije donijeta prvostepena presuda".

Branilac trojice optuženih Slobodan Novaković kaže da sudsko vijeće u Bijelom Polju radi pod pritiskom izvršne vlasti jer da radi po zakonu njegovi klijenti bi već bili na slobodi.
 
"Upravo sam primio rješenje o produženju pritvora i mogu da kažem da je to rješenje kao i kompletan postupak koji traje tri godine odraz ukupnog stanja u crnogorskom pravosuđu za koje Evropa sa razlogom kaže da je nesamostalno i da radi pod uticajem izvršne vlasti. U ovom predmetu očigledno predsjednik Vijeća, odnosno sada sudeće vijeće nije samostalno i ne donosi odluke samostalno", kazao je Novaković.
 
Novaković sumnja da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz biti osuđeni po svaku cijenu i na taj način ispasti kolateralne žrtve za neuspjehe vlasti u ostalim postupcima za ratne zločine.
 
"Okončanje slučaja Bukovica, okončanje slučaja deporatcije, presuda u predmetu  Morinj pokazuju da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz morati da budu žrtve da bi se pokazalo kako je u Crnoj Gori ipak bilo zločina", smatra on.
 
Suđenja ili politički procesi


Advokat koji zastupa oštećene porodice sa Kosova, Velija Murić takođe smatra da suđenje za Kaluđerski laz predugo traje.
 
Murić navodi i razloge koji su doveli do toga.
 
Velija Murić
"Što je Srbija oklijevala da dostavi dokaze iz vojnog arhiva, što je saslušavam veliki broj svjedoka sa Kosova kao i zbog toga što istraga nije provedena u onoj mjeri koja bi kvalitetno poslužila sudećem sudiji da okonča pretres", nabraja Murić.
 
Za razliku od branilaca optuženih, zastupnik porodica sa Kosova strahuje da će u slučaju Kaluđerski laz izostati osuđujuća presuda
 
"Može da doživi sudbinu brojnih postupaka za ratne zločine koji su vođeni kod crnogorskog suda",
kaže Murić.
 
I dok stranke u postupku razmjenjuju stavove i teze zašto suđenje za Klauđerski laz traje tako dugo, u NVO sektoru kažu da je za to najodgovornije crnogorsko pravosuđe.
 
"Mislim da se po ko zna koji put pokazuje da mi zapravo nemamo suđenja za ratne zločine nego političke procese kojima je cilj da se izbjegne pravda za žrtve, a posebno da se izbjegne sankcija za počinioce, kako direktne tako i one koji su na ove zločine inspirisali, instruirali na druge načine. Crnogorsko pravosuđe nije u stanju da se izbori sa mnogo manjim i mnogo jednostavnijim slučajevima korupcije i organizovanog kriminala koji ne dotiču one koji su u stvarnim strukturama moći, a tim prije je, po mom dubokom uvjerenju nemoguće da se ovakvi slučajevi završe na odgovarajući način jer oni dovode u pitanje one koji i danas na dominatan način odlučuju o sudbini Crne Gore", kaže on.
 
Optužnica tereti osam pripadnika nekadašnje Vojske Jugoslavije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva albanske nacionalnosti sa Kosova počinjen u Kaluđerskom Lazu 1999. godine tokom intervencije NATO-a na Saveznu Republiku  Jugoslaviju. Tada je  ubijen 21 civil među kojima je bilo djece, žena i staraca.
 
Za taj ratni zločin sudi se Predragu Strugaru koji je u Srbiji,  Momčilu Barjaktareviću, Petru Laboviću, Acu Kneževiću, Branislavu Radniću, Boru Novakoviću, Miru Bojoviću i Radomiru Đuraškoviću.
26.07.2011.

FRANJO TOPIC: TREBALO BI PRISTUPITI DAYTONU 2, SVI ZNAMO DA OVA DRZAVA NIJE FUNKCIONALNA

Franjo Topić : Trebalo bi pristupiti Daytonu 2 , svi znamo da ova država nije funkcionalna 

 26/07/2011.
• Imam tu jedno grubo rješenje – najbolje bi bilo ukinuti stranke, da imamo samo administraciju, jer se stranke bore za svoje glasove, za svoju vlast, a onda to prenose na sve ljude. Jadni ljudi, ne mogu, k'o biva, ovdje zajedno živjeti, jer znate, političare prenose mediji, tako se stvara javno mnijenje. Onda odu u Austriju, u Beču žive, ..

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak dr. Franjo Topić za RSE govori o potrebi ulaska Bosne i Hercegovine u NATO i u Evropsku uniju, te o aktulenoj političkoj situaciji u zemlji

RSE: Vi, gospodine Topić, zastupate stav da je za Bosnu i Hercegovinu važniji ulazak u NATO pakt, nego u Evropsku uniju. Šta su Vaši razlozi za ovakvo mišljenje?
Topić:
To je, naprosto, jednostavnije, i može se prije napraviti. A NATO pakt nije samo vojna asocijacija, nego je to također važno i politički, gospodarski. Ako imate sigurnost, onda će i kapital dolaziti. Ako nema te sigurnosti, neće. Drugo, mislim da bi za sve ljude, građane Bosne i Hercegovine, bilo najvažnije da su sigurni da više neće biti rata. Prema tome, ja apeliram, što sam više puta javno, a i sada pozivam sve koji su odgovorni za to, da uđemo 2014. – to je ovako, simbolička godina sarajevskog atentata – da uđemo barem u NATO. Naravno da je i Evropska unija isto vrlo važna, ali to je ipak komplicirani proces, a ovdje stvari nisu riješene kako treba – državne institucije zaostaju, nemamo još državne vlade, prema tome, to će ići dosta sporo i teško. Citirat ću Otta von Habsburga, koji je nedavno pokopan, evropskog parlamentarca dvadeset godina. On je rekao: „Bosna i Hercegovina treba odmah ući u Evropsku uniju.  Bosanci su dobri ljudi."

RSE: Nekako - o značaju ulaska zemlje u NATO - ne govore dovoljno naši političari.
Topić:
Bojim se da neki nisu dovoljno svjesni važnosti toga. Ako ljudi nisu dorasli nekim zadacima, onda naravno da ne mogu to ni lako uviđati, plasirati, obavljati itd. Zato mislim da je to do onih koji nose određene funkcije i naprosto, ili ne vide, ili ne rade dovoljno. Ovdje inače, generalno, neovisno od ovoga, ima puno nerada. Ovdje se često misli da nama netko drugi treba obaviti, dati. Znate, ako se nećete angažirati i zauzeti se vi osobno, neće vam ni brat, ni sestra ništa lako dati.

RSE: Ako imamo u vidu aktuelnu političku situaciju, šta mislite - zbog čega je nemoguće postići dogovor oko raspodjele funkcija kako bi se konačno formirala vlast?
Topić:
Sve je moguće ako ljudi hoće i ako ne gledaju usko stranački, osobno itd. Sve je moguće dogovoriti, ali se pokazuje da ovdje ipak imaju strukturne, temeljne pogreške. Trebalo bi pristupiti Daytonu II, trebalo bi reorganizirati  državu. Svi to znaju. To je, uostalom, Holbruck napisao. Dayton I je bio za zaustavljanje rata jer on se nadograđivao na washingtonski sporazum – što danas nitko i ne spominje – dakle to su druga rješenja čime smo dobili ovo što se zove daytonska Bosna i Hercegovina. To naprosto nije funkcionalno, nije pravedno, preskupo je itd.  -  to svi znaju, samo nema volje ni snage ni želje da se to mijenja. A može i trebalo bi se promijeniti, i to, naravno, na dobro svih  građana i sva tri naroda i svih ostalih koji žive ovdje.

Od svađe nema koristi

RSE: Šta vi, zapravo, očekujete od Daytona II? Šta bi on trebao da riješi?
Topić:
Pa svi znamo da ova država nije funkcionalna. I ovo je dokaz. Izborni zakon nije dobar. Da ne idem u detalje, nije to moj posao. Ako me netko bude pitao nekad jesam li bio pitan ili angažiran negdje, onda OK. Mogu reći -  o općim pitanjima mislim da su svi ljudi dužni da razmišljaju i predlažu jer politika nije privatni posao. To je pitanje općega dobra. Politika utječe na sva područka ljudskoga života, prema tome, svako je važan. Uostalom, mi biramo, samim tim, svojim biranjem već sudjelujemo, barem indirektno, u vlasti.

RSE: Podržavate održavanje međunarodne konferencije.
Topić:
To ja ponavljam već godinama, i vani i ovdje. Mislim da je to bitna stvar jer ovako je, znate, samo od izbora do izbora gašenje požara. Ne možete, ako je kuća krivih temelja, ne možete to
stalno popravljati. Dajte da to riješimo temeljito, a može se riješiti. Nismo mi izuzetak. Možda je nama najbliža Švicarska – možemo većinu stvari prepisati, ne moramo izmišljati toplu vodu.

RSE: A šta mislite o povremenom lansiranju ideje o trećem entitetu?
Topić:
Pa, ja nisam ništa protiv ni za, nego samo da vidimo šta to znači, šta će donijeti, hoće li to poboljšati – u ovom slučaju prije svega - situaciju hrvatskog naroda, hoće li poboljšati odnose hrvatskog naroda sa drugim narodima, hoće li unaprijediti Bosnu i Hercegovinu i tko će to izglasati, kako će se izglasati. Znate, lako je pričati o idejama, imamo mi želja, i ja bih volio da smo mi kao Švicarska, ali se ne živi od želja. Može se o svemu razgovarati, ali da vidimo, ponavljam – šta je prednost i šta je nedostatak. Treba i jedno i drugo gledati.

RSE: Šta mislite – šta je najznačajnije  ostvariti kako bi se postigao život u miru i slozi u Bosni i Hercegovini?
Topić:
He, he, to je politika. Imam tu jedno grubo rješenje – najbolje bi bilo ukinuti stranke, da imamo samo administraciju, jer se stranke bore za svoje glasove, za svoju vlast, a onda to prenose na sve ljude. Jadni ljudi, ne mogu, k'o biva, ovdje zajedno živjeti, jer znate, političare prenose mediji, tako se stvara javno mnijenje. Onda odu u Austriju, u Beču žive, koga briga, niko ništa ne odlučuje, ne mogu ni glasati. Ovdje se svađaju oko politike hrvatske, bošnjačke, srpske, oko odnosa, odu u Beč, nemaju nigdje ništa, mogu raditi koliko hoće, plaćati poreze i stvar je završena.  Ali, eh, to je tako, stranke i političari često više vode računa o svojim osobnim interesima nego općem dobru. I to se prenosi na ljude.  Inače, ovdje ima puno finoga, puno dobroga, također i saradnje i poštivanja među ljudima. A šta drugo nam preostaje? Mi ćemo uvijek biti, sada ovdje gdje jesmo, Mostar, Banjaluka,  gdje jesmo, samo je pitanje kako ćemo živjeti – hoćemo li se stalno svađati ili ćemo pokušati da živimo u miru. Od svađe nema koristi.  Gordana Sandić-Hadžihasanović (RSE)


26.07.2011.

SPECIJALCI NAPUSTILI GRANICNE PRELAZE NA SJEVERU KOSOVA, PETORO POVRIJEDJENIH (VIDEO)

Specijalci napustili granične prelaze na sjeveru Kosova, petoro povrijeđenih (VIDEO) 

 26/07/2011.
• Kako javlja Tanjug situacija na Kosovu se postepeno smiruje nakon što je postignut dogovor o povlačenju pripadnika specijalne jedinice kosovske policije. ..

Kako javlja Tanjug situacija na Kosovu se postepeno smiruje nakon što je postignut dogovor o povlačenju pripadnika specijalne jedinice kosovske policije. Prema istom izvoru policajci su se već povukli sa prijelaza Jarinje kod Leposavića što je rezultat dogovora predstavnika Beograda, Prištine i KFOR-a.Granični prijelaz Jarinje sada nadgledaju vojnici KFOR-a. Propuštaju se automobili, ali teška mehanizacija još nije uklonjena s puta kod Leposavića, javlja RTS.Podsjetimo, kosovski ministar unutarnjih poslova Bajram Rexhepi potvrdio je još sinoć da je policija zauzela graničnih prijelaza Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova. Nenajavljenim razmještanjem specijalnih snaga Kosovske policije na sjevernim graničnim prijelazima Brnjak i Jarinje počeli su incidenti. Nekoliko osoba je uhapšeno, a prema još uvijek nepotvrđenim informacijama povrijeđena su petorica specijalaca. (Kliker.info-Fena)


26.07.2011.

DRAMATICNO OBRACANJE NACIJI: BARAK OBAMA UPOZORIO NA MOGUCI BANKROT AMERIKE

Dramatično obraćanje naciji : Obama upozorio na mogući bankrot Amerike 

 26/07/2011.
• Predsjednik SAD se na dramatičan način obratio javnosti. On je pozvao republikance i demokrate da brzo postignu sporazum o državnom budžetu. ..

 Predsjednik SAD se na dramatičan način obratio javnosti. On je pozvao republikance i demokrate da brzo postignu sporazum o državnom budžetu. Na djelu je "opasna igra" koja bi SAD mogla odvesti u bankrot, smatra Obama..Bankrot SAD bio bi potpuno nesmotren i neodgovoran rezultat debate političara o državnom budžetu, zaključio je Barack Obama u svom obraćanju naciji. Oni koji stoje na putu postizanju kompromisa su republikanci koji odbijaju povećanje poreza. "Ukoliko nastavimo istim putem kao i do sada, onda će nas dugovi koji rastu koštati radnih mjesta i nanijeti veliku štetu našoj privredi", rekao je predsjednik Obama. Od građana SAD zatražio je da izvrše pritisak na kongresmene koji ih predstavljaju kako bi se došlo do dogovora. U obraćanju naciji putem televizije, Obama je rekao kako vjeruje da je kompromis još uvijek moguć.

Nedjelju dana do bankrota             .Ukoliko do utorka naredne sedmice ne bude dogovora o podizanju granice državnog duga, onda vlada SAD više neće biti u stanju da plati prispjele račune. Trenutna granica duga predviđena zakonom iznosi 1430 milijardi dolara. Na kocki je i kreditni bonitet SAD. Rejting agencije još uvijek ovaj bonitet ocjenjuju najvišom mogućom ocjenom AAA.Republikanci, koji imaju većinu u Predstavničkom domu, ne žele da pristanu na prijedlog demokrata da se poveća porez građanima s većim primanjima. Demokrate ne žele da pristanu na prijedlog republikanaca o smanjenju socijalnih izdataka države.Vođa republikanaca u Predstavničkom domu, John Bohner, prebacuje Obami da od Kongresa želi da dobije "blanko ček". "To se neće desiti", upozorava on.

Ogroman jaz između partija            Boehner je predložio plan koji predviđa da se u dvije etape podiže granica duga i smanje državni izdaci. Obama odbija ovaj prijedlog. Bijela kuća je demonstrativno podržala prijedlog demokratskog senatora Harryja Reida. Ovaj prijedlog predviđa podizanje granice duga i smanjenje izdataka u jednom potezu.Boehnerov plan predviđa uštede od 1200 milijardi dolara u narednih deset godina, uz podizanje granice duga za 1000 milijardi dolara. Potom bi naredne godine Kongres trebalo da usvoji još jedan zakon kojim bi se usvojile nove mjere štednje od 1800 milijardi, te novo podizanje granice duga za još 1600 milijardi dolara.

Počela predizborna kampanja          Harry Reid predlaže usvajanje mjera štednje od 2700 milijardi dolara i istovremeno podizanje granice duga, što bi važilo za period i poslije 2012. godine. Na taj način bi se izbjeglo prebacivanje spora oko ovog pitanja na iduću godinu. U novembru 2012. održavaju se predsjednički izbori u SAD. U mjere štednje demokrata su već uračunata sredstva koja će biti na raspolaganju nakon povlačenja američke vojske iz Afganistana i Iraka. Na taj način demokrate izbjegavaju duboke rezove u sistemima socijalne zaštite, ali se odustaje i od povećanja poreza, što je bio trn u oku republikancima.Boehner tvrdi kako su planovi demokrata "puni trikova", dok je Reid za prijedlog republikanaca izjavio kako je "mrtav" i prije nego što dođe na glasanje pred Senat, gdje demokrate imaju većinu. (Kliker.info-DW)


26.07.2011.

NAPETA SITUACIJA: KOSOVSKI SPECIJALCI ZAUZELI PRELAZ KA SRBIJI

Napeta situacija: Kosovski specijalci zauzeli prelaz ka Srbiji

24sata.info PHOTO
image Kosovski specijalci / 24sata.info

 

24SI - Izvor agencije "Beta" u srbijanskom Ministarstvu za Kosovo i Metohiju rekao je da su građani blokirali puteve u Leposaviću, selu Rudare i Zubinom Potoku na sjeveru Kosova.

 

Izvještač agencije sa sjevera Kosova javio je da su u toku pregovori lokalnih Srba i predstavnika specijalne policije i da je situacija napeta.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi potvrdio je kasno sinoć za prištinsku Televiziju KTV da je počela akcija zauzimanja administrativnih prelaza.

Specijalne jedinice Kosovske policije Rose zauzele su sinoć administrativni prelaz Brnjak na sjeveru Kosova, dok su ih lokalni Srbi spriječili da preuzmu i obližnji punkt Jarinje.

Izvještači Radiotelevizije Kosova sa lica mjesta potvrdili su da su specijalne policijske jedinice Rose sinoć preuzele prelaz Brnjak, da su u blizini prelaza Jarinje, ali da put blokiraju četiri kamiona sa pijeskom i grupa lokalnih Srba.

Za te prelaze bila je odgovorna carina EULEX-a, a na njima su radili i Srbi koji su zaposleni u policiji Kosova.

U EUELX-u agenciji "Beta" je rečeno da su od predstavnika medija saznali za akciju kosovskih specijalnih jedinica Rosa, da još ne mogu ništa da kažu, ali da će se uskoro oglasiti.

Načelnik kosovskomitrovačkog orkuga Radenko Nedeljković je rekao agenciji Beta da je kosovska policija sinoć preuzela administrativni prelaz Brnjak.

Vlada Kosova je u srijedu donijela odluku da zabrani uvoz robe iz Srbije.

Vlada Kosova navela je da odluka predstavlja odgovor na to što Srbija ne priznaje pečat kosovske carine i što onemogućava izvoz sa Kosova u Srbiju.

Hašim Tači smijenio je generalnog direktora policije Kosova Rešata Malićija, potvrđeno je sinoć iz Vlade Kosova.

Malići je na tu dužnost izabran prije nepunih godinu dana, a prema Zakonu o policiji generalnog direktora policije imenuje premijer Kosova.

Pozivajući se na vladine izvore, kosovska televizija Kljan je ranije sinoć prenijela da ima informacije da je premijer Tači smijenio direktora policije.

(24sata.info)

26.07.2011.

VLASTIMIR MIJOVIC: KO DRUGIM JAMU KOPA

Ko drugome jamu kopa...

  25.07.

 

Neprestano pokopavajući bh. državu, Milorad Dodik prije će sahraniti sopstvenu političku karijeru

U času kad je osjetio da postaje tvrda, Milorad Dodik ustao je iz premijerske fotelje i preselio se u onu mekšu, predsjedničku. Problemi koji u RS sve više izbijaju na vidjelo, međutim, adresu i dalje imaju u njemu, a ne u Aleksandru Džombiću, o čijoj se mogućoj smjeni sa čela Vlade RS sve više špekulira.

Sve slasti političke popularnosti Dodik je proteklih godina izdašno iskorištavao. Red je, izgleda, došao i na kušanje gorkih plodova, na plaćanje cijene za sunovraćenu ekonomiju, rastuće siromaštvo i socijalno-psihološko beznađe.

Budžet Republike Srpske dotakao je dno, proćerdane su i finansijske injekcije iz Beograda, privreda stenje pod teretom ogromne krize, a radnici i drugi stradalnici, umjesto nekadašnjim aplauzima, Dodika sve češće prate smrknutim pogledima.

Na krizu sopstvenog liderstva šef svih entitetskih šefova očito nema odgovora. Ilustrovao je to nemuštim savjetom građanima Istočnog Sarajeva, ostavljenih sebi i zloj sudbini, za koje je lijek pronašao u - promjeni imena! Kao kad se dijete pokrije jorganom preko glave, pa misli da mu babaroga ne može ništa.

Ovaj i slični trikovi Dodika će teško spasiti, a bez efekta bi mogla ostati i njegova stara magija: da svoje podanike, umjesto hljebom, nahrani novim dozama mržnje prema državi u kojoj žive.

S tim ciljem, Dodik je ovih dana pokrenuo nove pljuvačke rafale prema BiH. Jedan dan je ona za njega samo formalna država, u kojoj je "vlast u entitetima suverena", da bi joj već sutradan oduzeo i to malo državnosti i slavodobitno proglasio da "BiH nikada neće ni biti država".

S ovakvim notama Dodik je dugo komponovao pjesmice koje su godile ušima njegovih sunarodnika. Sad, međutim, urlici iz praznih stomaka prijete da nadjačaju sladunjave  nacionalističke melodije. Srbi, koji se ne pretrgoše od ljubavi prema BiH, postaju svjesni da ima i važnijih tema. Siromaštvo i glad nahrupili su u mnoga domaćinstva.

Odgovor na tu nevolju, a ne na tobože spornu državotvornost BiH, postaje prijeka srpska potreba i glavni zadatak koji, sudeći prema "rješenjima" koja nudi, Dodik neće biti u stanju da izvrši. Utoliko će i njegova nova kampanja pokopavanja bh. države sve više ličiti na labuđi pjev.

Opsjednut ispraznom pričom o njenom skorom kraju, umjesto države BiH, Dodik će prije sahraniti sopstvenu političku karijeru.

 

26.07.2011.

"VRLO OPASNO ZA ESKALACIJU STANJA U BiH": EMIL VLAJKI JE SATELIT POLITIKE MILORADA DODIKA

"Vrlo opasno za eskalaciju stanja u BiH": Emil Vlajki je satelit politike Milorada Dodika

24sata.info PHOTO
image Emil Vlajki i Milorad Dodik / 24sata.info

 

24SI - Političke stranke u Bosni i Hercegovini, Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa, zatražile su od visokog predstavnika u toj zemlji da smijeni Emila Vlajkija, potpredsjednika Republike Srpske (RS) iz reda hrvatskog naroda.

 

Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjoj Luci. Te dvije stranke tvrde i da Vlajki ugrožava interese hrvatskog naroda i mirovni proces u BiH. Inače, Vlajki je napisao više članaka i knjiga, među njima i "Demonizacija Srba", mijenjao je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti, a poznat je i po negiranju genocida u Srebrenici, piše "Radio Slobodna Evropa" (RSE).

Kontroverzni Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, posljednjih mjesec dana ponovo je u žiži javnosti nakon što je učestvovao na banjalučkom mitingu podrške Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine i genocid.

Čovjek koji je poznat po odbrani politike Slobodana Miloševića, kojem je jedno vrijeme bio i savjetnik tokom procesa u Hagu, već godinama negira i genocid u Srebrenici. Tokom jedne dijaloške emisije na Javnom servisu BiH, Vlajki je tvrdio da genocida nije bilo, jer je "30.000 žena, djece, bolesnih i staraca pušteno kućama":

"U Srebrenici je izvršen zločin, našli su samo leš jedne žene, ništa više. Za mene je uvreda - za ona četiri miliona ljudi koji bi sad bili živi da su nacisti imali srpsku konepciju genocida".

Novinar: Profesore, genocid je krivično delo, nije na vama da ga kvalifikujete, nego na sudu. Sud ga je kvalifikovao.

Vlajki: A vi ga intepretirate, je li tako?

Novinar: Ne, nego je sud rekao da je to krivično delo genocida.

Vlajki: Koji sud?

Novinar: Međunarodni sud pravde u Hagu i sudovi u BiH.

Vlajki: Ovaj koji se zove ad hoc sud!

Političke stranke Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa zatražile su od visokog predstavnika Vlajkijevu smjenu tvrdeći da on ne samo da ugrožava interese hrvatskog naroda već i mirovni proces i destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Mladiću.

Istovremeno, vršilac dužnosti HSS-a Ante Čolak podsjeća i kako Emil Vlajki nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.

"Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika, sa kojim ovi imaju određene dogovore, što je vrlo opasno ne samo za ovu trenutnu situaciju nego i za eskalaciju stanja u BiH", ocjenjuje Čolak.

Vlajki je na poziciju potpredsjednika Republike Srpske došao kao kandidat Narodne demokratske stranke, partije koja je malo poznata javnosti. No, podršku da taj univerzitetski profesor bude i drugi čovjek tog bh. entiteta dobio je od vladajućeg Dodikovog SNSD-a. Ta činjenica nije smetala HDZ BiH i HDZ 1990, koji niti jednom nisu proturječili takvom izboru, o čemu govori Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a:

"Vjerodostojna politika Hrvata u BiH nema stvarno problema u RS kad su u pitanju Hrvati tamo – jer ih nema. I onda je problem u Federaciji BiH. I problem je ova "nelegalna vlada" Federacije. A nije problem dopredsjednik uz reda hrvatskog naroda u RS, još koji se pojavi na skupu potpore Ratku Mladiću u Banjoj Luci?! A hrvatska država šuti o tome".

Nakon što je izabran, Emil Vlajki je na pitanje šta će biti njegovi prioriteti, kazao da su to borba protiv islamizacije ovih prostora, stvaranje hrvatskog entiteta unutar Federacije BiH, te borba protiv demonizacije srpskog naroda.

Za Krešimira Zubaka, predsjednika Nove hrvatske inicijative, politika koju vodi Vlajki je destimulirajuća za Hrvate koji žive u Republici Srpskoj. On kaže da je očekivao od dva HDZ-a da reaguje na to, ali kako se to nije dogodilo, vjeruje da to znači i da te dvije stranke takvo šta podržavaju. To je razlog zbog čega se reakcije očekuje od Valentina Inzka, navodi Zubak.

"On u posljednje vrijeme često istupa u javnosti sa svojom željom i interesom da pomogne Hrvatima u BiH jer je shvatio da ovakva pozicija nije odgovarajuća. Pa, eto sad smo mu dali šansu da reagira", kazao je Zubak.

Na područje Republike Srpske, prema neslužbenim procjenama, živi tek oko pet posto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Među njima je i Mirko Džeba, bivši predsjednik Skupštine opštine Derventa. Na naše pitanje kako gleda na to da Emil Vlajki, čovjek sa takvim političkim stajalištima, zastupa interese hrvatskog naroda u tom bh. entitetu, odgovara:

"Ovo u zadnje vrijeme, koliko se on pojavljuje u javnosti, ne doprinosi ni nama koji živimo stalno tu, koji nigdje nismo išli, a posebno onim povratnicima koji žele da se vrate i da obnove svoja imanja i da se skrase u svojim kućama i na svojim imanjima".

"On neće učiniti ništa da ti ljudi tamo opstanu, da se njima omogući normalan građanski život u RS. Zato imamo taj problem da mi i nakon toliko godina od Dejtona, ustvari, gotovo i nemamo povratka Hrvata u RS - od oko 220.000 možda se vratilo nekih do pet posto, ako je i toliko. I to je puno u odnosu na ono u kojoj mjeri su oni spriječavali taj povratak", rekao je dekan sarajevskog Filozofskog fakulteta Ivo Komšić.

O zahtjevu opozicionih stranaka za smjenu Vlajkija u ponedjeljak navečer će u Derventi raspravljati regionalni odbor HDZ-a BiH. Na naše pitanje kako je moguće da ta stranka još nije reagovala na istupe Vlajkija, te koliko to šteti Hrvatima, Josip Jerković, predsjednik Kluba hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a, odgovara:

"Moj osobni stav je da ga zasigurno mi nismo birali. Birali su ga jedan dio hrvatskog naroda, vjerojatno u suradnji sa drugim narodima. Iskreno rečeno, ja nisam uopće osjetio da mi imamo potpredsjednika RS".

Inače, Emil Vlajki u Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti i ekonomiju. Do kraja 1992. je predavao u Sarajevu, nakon čega odlazi u Beograd. Napisao je više članaka i desetak knjiga, među njima i knjigu "Demonizacija Srba". Ovaj univerzitetski profesor, koji je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti mijenjao nekoliko puta, posljednji put je postao Hrvat upravo kada mu se ukazala mogućnost da zasjedne u fotelju potpredsjednika Republike Srpske, zaključuje "RSE".

(24sata.info)

26.07.2011.

NSRZB: KANDIDATURA MLADENA IVANKOVICA LIJANOVICA ZA MANDATARA VIJECA MINISTARA BiH

NSRZB: Kandidatura Ivanković Lijanovića za mandatara Vijeća ministara BiH

24sata.info PHOTO
image Mladen Ivanković Lijanović / 24sata.info

 

24SI - Sjednica Predsjedništva Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB) održana je danas u Sarajevu na kojoj je Predsjedništvo odlučilo da Mladen Ivanković Lijanović ponovo bude kandidat NSRZB-a za mandatara Vijeća ministara BiH.

 

Nakon sjednice Predsjedništva te stranke održana je konferencija za novinare na kojoj je član Predsjedništva Narodne stranke Radom za boljitak Šefik Smlatić kazao kako trenutna situacija oko provedbe izbornih rezultata na državnom nivou ne poprima obrise ikakvog skorog rješenja zbog zakulisnih igara, navodi se u saopštenju iz NSRZB-a.
 
Tokom konferencije za novinare predsjednik NSRZB-a Mladen Ivanković Lijanović kazao je kako je spomenuta stranka javnosti prezentovala svoj ekonomski program u kojem su navedene sve neophodne mjere za izbavljanje BiH iz dužničkog ropstva, za otvaranje novih radnih mjesta kao i za zaštitu i oporavak domaće proizvodnje.
 
"Zato smatram da i moj program za predsjedatelja Vijeća ministara BiH koji proizlazi iz toga, donosi najkonkretnija i najbolja rješenja za sve građane Bosne i Hercegovine. Nerealni zahtjevi pojedinih političkih predstavnika uistinu ugrožavaju cijeli ovaj proces, posebno zahtjevi dva HDZ-a", istakao je predsjednik NSRZB-a.

(fena)

26.07.2011.

SBiH: MILORAD DODIK PONOVO OSPORAVA DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

SBiH: Milorad Dodik ponovo osporava državnosti Bosne i Hercegovine

24sata.info PHOTO
image SBiH / 24sata.info

 

24SI - Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) upozorila je danas da je Milorad Dodik posljednji susret s predstavnicima medija u Banjoj Luci iskoristio za još jedno u nizu osporavanja državnosti Bosne i Hercegovine, njenog Dejtonskim sporazumom zajamčenog državnog kontinuiteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

 

"Još jednom Milorad Dodik je ustvrdio da Bosna i Hercegovina nikada nije bila niti će biti država, a da je ona "državna zajednica ", te da su administrativni aranžmani-entiteti nosioci suvereniteta i teritorijalnog integriteta", saopšteno je iz SBiH.

U ovoj stranci smatraju da učestalo netačno prikazivanje ustavnopravnog karaktera Bosne i Hercegovine kao državne zajednice ima za namjeru navikavanje domaće i međunarodne političke javnosti na netačno iščitavanje dejtonskog ustavnopravnog karaktera Bosne i Hercegovine.

SBiH ističe da je u konačnici na djelu pokušaj ustavnog pozicioniranja države Bosne i Hercegovine u mogućnost njenog dokidanja i disolucije po modelu razdruživanja posljednje državne zajednice nastale disolucijom SFRJ, Srbije i Crne Gore.

"Ovo je posljednji u nizu otvorenih udara na Dejtonski sporazum i predstavlja provokaciju svima onima koji državu Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom. Ostaje da se vidi da li će čuvari Dejtona djelovati ili će dozvoliti da stvari izmaknu kontroli".

(fena)

25.07.2011.

ZATRAZENA SMJENA POTPREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE I VELIKOG NACIONALISTE I FASISTE EMILA VLAJKIJA

Zatražena smjena potpredsjednika RS Emila Vlajkija

Emil Vlajki

Emil Vlajki

25.07.2011
Političke partije u Bosni i Hercegovini,  Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa, zatražile su od visokog predstavnika u toj zemlji da smijeni Emila Vlajkija, potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda.

Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjoj Luci. Te dvije partije tvrde i da Vlajki ugrožava interese hrvatskog naroda i mirovni proces u BiH. Inače, Vlajki je napisao više članaka i knjiga, među njima i „Demonizacija Srba“, mijenjao je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti, a poznat je i po negiranju genocida u Srebrenici.

Kontroverzni Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, posljednjih mjesec dana ponovo je u žiži javnosti nakon što je učestvovao na banjalučkom mitingu podrške Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine i genocid.

Čovjek koji je poznat po odbrani politike Slobodana Miloševića, kojem je jedno vrijeme bio i savjetnik tokom procesa u Hagu, već godinama negira i genocid u Srebrenici. Tokom jedne dijaloške emisije na Javnom servisu BiH, Vlajki je tvrdio da genocida nije bilo, jer je “30.000 žena, djece, bolesnih i staraca pušteno kućama”:

„U Srebrenici je izvršen zločin, našli su samo leš jedne žene, ništa više. Za mene je uvreda - za ona četiri miliona ljudi koji bi sad bili živi da su nacisti imali srpsku konepciju genocida.“

Novinar: Profesore, genocid je krivično delo, nije na vama da ga kvalifikujete, nego na sudu. Sud ga je kvalifikovao.

Vlajki: A vi ga intepretirate, je li tako?

Novinar: Ne, nego je sud rekao da je to krivično delo genocida.

Vlajki: Koji sud?

Novinar: Međunarodni sud pravde u Hagu i sudovi u BiH.

Vlajki: Ovaj koji se zove ad hoc sud!

Političke partije Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa zatražile su od visokog predstavnika Vlajkijevu smjenu tvrdeći da on ne samo da ugrožava interese hrvatskog naroda već i mirovni proces i destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Mladiću.
Čolak: Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika.

Istovremeno, vršilac dužnosti HSS-a Ante Čolak podsjeća i kako Emil Vlajki nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.

„Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika, s kojim ovi imaju određene dogovore, što je vrlo opasno ne samo za ovu trenutnu situaciju nego i za eskalaciju stanja u BiH“, ocjenjuje Čolak.

Vlajki je na poziciju potpredsjednika Republike Srpske došao kao kandidat Narodne demokratske stranke, partije koja je malo poznata javnosti. No, podršku da taj univerzitetski profesor bude i drugi čovjek tog bh. entiteta dobio je od vladajućeg Dodikovog SNSD-a. Ta činjenica nije smetala HDZ BiH i HDZ 1990, koji niti jednom nisu proturječili takvom izboru, o čemu govori Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a:

„Vjerodostojna politika Hrvata u BiH nema stvarno problema u RS kad su u pitanju Hrvati tamo – jer ih nema. I onda je problem u Federaciji BiH. I problem je ova ’nelegalna vlada’ Federacije. A nije problem dopredsjednik uz reda hrvatskog naroda u RS, još koji se pojavi na skupu potpore Ratku Mladiću u Banjoj Luci?! A hrvatska država šuti o tome.“

Jerković: Mi ga nismo birali

Nakon što je izabran, Emil Vlajki je na pitanje šta će biti njegovi prioriteti, kazao da su to borba protiv islamizacije ovih prostora, stvaranje hrvatskog entiteta unutar Federacije BiH, te borba protiv demonizacije srpskog naroda.

Krešimir Zubak
Za Krešimira Zubaka, predsjednika Nove hrvatske inicijative, politika koju vodi Vlajki je destimulirajuća za Hrvate koji žive u Republici Srpskoj. On kaže da je očekivao od dva HDZ-a da reaguje na to, ali kako se to nije dogodilo, vjeruje da to znači i da te dvije stranke takvo šta podržavaju. To je razlog zbog čega se reakcije očekuje od Valentina Inzka, navodi Zubak.

„On u posljednje vrijeme često istupa u javnosti sa svojom željom i interesom da pomogne Hrvatima u BiH jer je shvatio da ovakva pozicija nije odgovarajuća. Pa, eto sad smo mu dali šansu da reagira“, kazao je Zubak.

Na područje Republike Srpske, prema neslužbenim procjenama, živi tek oko pet posto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Među njima je i Mirko Džeba, bivši predsjednik Skupštine opštine Derventa. Na naše pitanje kako gleda na to da Emil Vlajki, čovjek sa takvim političkim stajalištima, zastupa interese hrvatskog naroda u tom bh. entitetu, odgovara:

„Ovo u zadnje vrijeme, koliko se on pojavljuje u javnosti, ne doprinosi ni nama koji živimo stalno tu, koji nigdje nismo išli, a posebno onim povratnicima koji žele da se vrate i da obnove svoja imanja i da se skrase u svojim kućama i na svojim imanjima.“

„On neće učiniti ništa da ti ljudi tamo opstanu, da se njima omogući normalan građanski život u RS. Zato imamo taj problem da mi i nakon toliko godina od Dejtona, ustvari, gotovo i nemamo povratka Hrvata u RS - od oko 220.000 možda se vratilo nekih do pet posto, ako je i toliko. I to je puno u odnosu na ono u kojoj mjeri su oni spriječavali taj povratak“, rekao je dekan sarajevskog Filozofskog fakulteta Ivo Komšić.

O zahtjevu opozicionih stranaka za smjenu Vlajkija u ponedjeljak navečer će u Derventi raspravljati regionalni odbor HDZ-a BiH. Na naše pitanje kako je moguće da ta stranka još nije reagovala na istupe Vlajkija, te koliko to šteti Hrvatima, Josip Jerković, predsjednik Kluba hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a, odgovara:

„Moj osobni stav je da ga zasigurno mi nismo birali. Birali su ga jedan dio hrvatskog naroda, vjerojatno u suradnji sa drugim narodima. Iskreno rečeno, ja nisam uopće osjetio da mi imamo potpredsjednika RS.“

Inače, Emil Vlajki u Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti i ekonomiju. Do kraja 1992. je predavao u Sarajevu, nakon čega odlazi u Beograd. Napisao je više članaka i desetak knjiga, među njima i knjigu «Demonizacija Srba». Ovaj univerzitetski profesor, koji je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti mijenjao nekoliko puta, posljednji put je postao Hrvat upravo kada mu se ukazala mogućnost da zasjedne u fotelju potpredsjednika Republike Srpske.
25.07.2011.

STA JE NORVEZANINA MOTIVIRALO DA POCINI ZLOCIN: ANDERS BEHRING BREJVIK (BREIVIK) SE SVETIO I ZBOG "BRACE SRBA"

Šta je Norvežanina motiviralo da počini zločin: Brejvik se svetio i zbog "braće Srba"

 25.07.

 

Fotografije s Facebooka i YouTubea: Brejvik je protivnik miješanja kultura

Naveo da je na djelovanje podstaknut još 1999. godine, iz protesta što se norveška vlada uključila u NATO-ovo bombardiranje Srbije

Norveška policija saopćila je jučer da Norvežanin Anders Behring Brejvik (Breivik), koji je priznao da je izveo bombaški napad u Oslu i pucnjavu na otoku Utoja, tvrdi da je djelovao samostalno. No, policija će ipak provjeriti ove navode.

Policija trenutno nema drugih osumnjičenih za najgori masakr koji je u Norveškoj počinjen od Drugog svjetskog rata, u kojem su najmanje 93 osobe izgubile život, a 97 ih je  povrijeđeno, javio je Reuters. Za stradalima se i dalje traga.

Prvo saslušanje

- On je rekao da vjeruje da su djela koja je počinio gnusna, ali da su u njegovoj glavi bila neophodna - izjavio je advokat odbrane Gejr Lipeštad (Geir Lippestad) i dodao da je njegov klijent spreman objasniti svoje postupke na saslušanju u ponedjeljak pred sudom, koji će odlučiti hoće li osumnjičenome biti određen pritvor do suđenja.

U međuvremenu, na internetu je otkriven elektronski dokument od 1.500 stranica čiji je autor, prema svemu sudeći, Brejvik, a u kojem se vidi da su stravični napadi od petka izvedeni nakon pažljivih priprema koje su trajale skoro dvije godine.

Autor u tom tekstu objašnjava da se od jeseni 2009. počeo baviti poljoprivredom kako bi pripremio napade i imao uvjerljivo pokriće ako bude uhapšen zbog kupovine i krijumčarenja eksploziva i sastojaka eksploziva, odnosno đubriva. Napisao je da će ga proglasiti najvećim monstrumom od Drugog svjetskog rata.

Autor dokumenta u tekstu je naveo da je na djelovanje podstaknut još 1999. godine, iz protesta što se norveška vlada uključila u NATO-ovo bombardiranje Srbije.

U tekstu koji predstavlja kombinaciju dnevnika, uputstva za pravljenje eksplozivnih naprava i političkog traktata, autor navodi da je ova kampanja bila pogrešno usmjerena protiv "naše braće Srba koji su željeli protjerati islam deportiranjem Albanaca natrag u Albaniju".

- Stupio sam u kontakt sa srpskim kulturnim konzervativcima putem interneta. Ovaj početni susret na kraju je rezultirao kontaktima s nekoliko ključnih osoba širom Evrope i formiranjem grupe koja će kasnije uspostaviti vojnički red i sud... Viteze templare - navodi Brejvik u svom manifestu.

Autor kritizira vladu u Oslu zbog "kukavičnog načina na koji se bavila pitanjem karikatura poslanika Muhammeda", misleći pri tome na izvinjenje koje je norveška vlada uputila zbog toga što su privatni listovi u zemlji više puta objavili kontroverzne ilustracije. On kritizira Norvešku i što je dodijelila Nobelovu nagradu za mir bivšem palestinskom lideru Jaseru Arafatu te kaže da bi volio upoznati Vladimira Putina.

- Situacija je, jednostavno, haotična - piše on, ističući da "hiljade muslimana" godišnje dođu u njegovu zemlju, i dodaje da se "ovi suicidni izdajnici moraju zaustaviti".
 
U dokumentu pod nazivom "2083: Evropska deklaracija nezavisnosti" autor izlaže ekstremno desničarska stanovišta i obećava da će "evropski građanski rat" dovesti do egzekucije "kulturnih marksista", multikulturalnosti i protjerivanja muslimana. Godina 2083. navedena je u naslovu ovog dokumenta kao godina kada autor smatra da će se ovaj građanski rat okončati.
 
 Podržava Vildersa

Norveške vlasti saopćile su da se manifest pojavio na internetu istog dana kada su se ovi stravični događaji odigrali i da će ga policija detaljno ispitati. Uz to, u komentarima na internetu iz perioda 2009-2010. godine Brejvik je kritizirao politike evropskih zemalja kojima pokušavaju uskladiti kulture različitih evropskih grupa.

Brejvik je pisao i da podržava Bečku filozofsku školu, koja je protiv multikulturalizma i širenja islama, kao i da se divi Gertu Vildersu (Geert Wilders), holandskom političaru poznatom po antiislamskim stavovima, zbog toga što slijedi tu školu. Vilders je izjavio da prezire sve za šta se Brejvik zalaže i sve što je učinio.

Policija je saopćila da joj Brejvik nije bio poznat odranije, a ljudi koji ga poznaju kažu da je bio tih i dobar student. Najveća kazna koju bi on mogao dobiti, prema trenutnim zakonima u Norveškoj, jeste 21 godina zatvora.

Više stotina ljudi prisustvovalo je jučer komemorativnoj službi u katedrali u Oslu za žrtve dva napada od petka, a premijer Jens Stoltenberg poručio je da će se tek vidjeti koliko zlo ovi napadi predstavljaju. On je rekao je da će uskoro biti objavljena imena i fotografije ubijenih.

 Otac šokiran

Otac Norvežanina optuženog za napade rekao je da je u šoku i da je o umiješanosti svog sina saznao iz novina.

- Ja sam čitao novine na internetu kada sam ugledao njegovu fotografiju i ime. Šokirao sam se i još se nisam oporavio od toga - rekao je otac napadača, koji sina nije vidio od 1995. godine.

 Videosnimak na YouTubeu

Brejvik stoji iza videosnimka objavljenog na YouTubeu, u kojem se izražavaju stavovi protiv islama, marksizma i multikulturalizma, tvrde norveški mediji. Brejvik se na snimku, koji je uklonjen, pojavljuje na tri fotografije, a na jednoj od njih je s uperenom puškom.
Snimak je postavljen na internet u petak.
 
- Prije nego što počnemo naš križarski rat, moramo ispuniti našu dužnost desetkovanjem kulturnog marksizma - navodi se u jednom od tekstova koji se pojavljuju na snimku, na kojem je islam opisan kao "glavna genocidna ideologija".
 
Snimak je postavio korisnik Endrju Bervik (Andrew Berwick), a mediji navode da film predstavlja rezime manifesta koji je Brejvik objavio pod tim pseudonimom. Film se sastoji iz četiri poglavlja: Uspon kulturnog marksizma, Islamski kolonijalizam, Nada i Obnova.

 Izvedena racija

Policija nije potvrdila medijske izvještaje o tome da je u napadu u norveškoj prijestonici upotrijebljena bomba načinjena od đubriva, poput one koja je upotrijebljena u napadu iz 1995. godine u Oklahoma Sitiju, kada je stradalo 168 ljudi.

Policija je izvela raciju u Oslu, u četvrti Sleteloka, oko osam kilometara sjeveroistočno od centra. Lokalni svjedoci tvrde da je šestero ljudi uhapšeno, ali policija nije potvrdila te navode.

25.07.2011.

BRACA PO ZLOCINU: RADOVAN KARADZIC MONSTRUMU IZ NORVESKE ANDRESU BERINGU BREIVIKU BIO INSPIRACIJA

Braća po zločinu : Radovan Karadžić monstrumu iz Norveške bio inspiracija 

 25/07/2011.
• Tragedija u Norveškoj, skrenula je pažnju međunarodne javnosti i na Srbiju. Andres Bering Brejvik, koji je optužen za masovno ubistvo u omladinskom kampu kod Osla i eksploziju automobila bombe u centru Norveške prestonice, vodio je elektronski dnevnik u kome, kao inspiraciju za zlodjela za koja se tereti, između ostalog navodi i progon Albanaca...

Tragedija u Norveškoj, skrenula je pažnju međunarodne javnosti i na Srbiju. Andres Bering Brejvik, koji je optužen za masovno ubistvo u omladinskom kampu kod Osla i eksploziju automobila bombe u centru Norveške prestonice, vodio je elektronski dnevnik u kome, kao inspiraciju za zlodjela za koja se tereti, između ostalog navodi i progon Albanaca na Kosovu i haškog optuženika Radovana Karadžića. To što je Brejvika podstakla srpska politika iz ratnih devedesetih, nije iznenadilo dio ovdašnje javnosti, jer kako ocjenuju i ona sama je bila na ivici  zdravog razuma. Inače 93-oje mrtvih i 97 ranjenih ostalo je iza Norvežanina Andersa Beringa Brejvika.  Motive čina koji je šokirao svijet, detaljno je opisao na punih 1500 strana elektronskog dnevnika, vođenog devet godina. U tekstu koji obiluje ekstremno - desnim porukama, nalaze se i dijelovi iz kojih proizlazi da je taj masovni ubica bio insipirisan i ideologijom koja je Srbiju u devedsetim vodila u ratove. Da je to učinio proizvod bolesnog uma, ne spori niko, ali se postavlja pitanje šta je sve taj um hranilo. “Politika tih devedesetih godina je bila na ivici zdravog razuma i upravo je zato Srbija, na žalost, inspiracija takvim likovima", ocjenio je poslanik Željko Ivanji, član Odbora za inostrane poslove srpskog Parlamenta, koji dodaje da ga nije iznenadilo to što se srpska politika iz ratnih devedesetih našla u Brejvikovom dnevniku.

Ubica iz Norveske Andres Bering Breivik
..............................................
Zapravo, tada se nije radilo o ideologiji, nego se radilo o jednom, da tako kažem, sistemu  poremećenih vrijednosti koji je proizveo ono što nam se dogodilo. Vidimo i da su argumenti tog čovjeka, isti kao što su bili argumenti političara tog vremena, oni su sami sebe zvali političarima, a ti argumenti su da, na primjer, u Bosni uopšte ne žive Bošnjaci, da se treba razračunati sa političkim protivnicima, da je hrišćanstvo u pitanju, da Srbija treba da bude okrenuta samo ka pravoslavlju i ka svojoj pravoslavnoj “braći”… To je ta retorika i ona se, na žalost, i dan danas prepoznaje i na žalost postaje inspiracija”, kazao je Ivanji.Sudeći prema pronađenom tekstu, Brejvik se naročito bavio progonom Albanaca na Kosovu i haškim optuženikom Radovanom Karadžićem, koji se tereti za ratne zločine i genocid. Prema onome što je napisao, u akciju je krenuo kada se vlada njegove zemlje, ‘99. godine, umješala u NATO intervenciju u Srbiji.“Norveška je ciljala našu srpsku braću, koja su htjela da istjeraju islam deportujući albanske muslimane natrag, u Albaniju”, napisao je Brejvik u tekstu pod nazivom „2083. - Evropska deklaracija nezavisnosti" i dalje navodi kako bi želio da upozna Radovana Karadžića, koga opisuje kao krstaškog ratnika i heroja, negirajući optužnicu za ratne zločine.

Najgora podrška ikada

Profesor Ljubiša Rajić, koji je predavao na većini skandinavskih fakulteta uključujući i Oslo, tu zastrašujuću vezu koju je između srpskih i norveških prilika napravio masovni ubica, vidi kao mješavinu zbrkanih  desničarskih ideja.
„U njegovim tekstovima ima svega i svačega... Sa druge strane je očevidno psihijatrijski slučaj sa mesijanskim shvatanjem svoje sopstvene uloge, sa nevjerovatnom samozaljubljenošću, to se već vidi po njegovim slikama, gde sebe miješa sa krstašima ili gdje sebe predstavlja okićenog ordenjem u svečanoj crnoj uniformi. Takvi ljudi obično traže inspiraciju u onome što je ekstremno i gore su se podjelili uglavnom u dvije grupe – one koji u Karadžiću i sličnima vide svoje junake i na one koji u Srbima vide komuniste, pa onda traže svoj uzor u odgovarajućim likovima na hrvatskoj ili bošnjačkoj strani. Ali, i jedni i drugi traže uzor u ekstremnim slučajevima i oni, ni u kakvom slučaju ne odogovaraju bilo kakvom demokratskom društvu“ , ocjenio je profesor Rajić.Brejvikovi navodi, pominjanje Karadžića i Srbije, te dešavanja na Kosovu, šokirali su Beograđane.  



Šok nije mimoišao ni one koji u Srbiji i danas brane političko naslijeđe haških optuženika, pa i samog Karadžića. Među njima je Milivoje Ivanošević, član njegovog tima za odbranu pred Haškim tribunalom, inače poznat i po osporavanju broja srebreničkih žrtava.Ni nakon od otkrivanja nekih od motiva koji su vodili ka masovnom ubistvu u Norveškoj, Ivanišević ne dovodi u pitanje vrijednosti ideologije koju Karadžić simboliše.

“Sigurno da nas  je to iznenadilo, ali on je pratio sve, ne samo Radovana Karadžića, on pominje mnoga imena koliko sam ja čuo – pominje Putina, ima još imena… Uzima Srbiju i Kosovo, tamo gdje se pojavljuje islam, a to vam je područje bivše Jugoslavije, rovito u Evropi”, rekao je Ivanišević.

Mnogi političari i javne ličnosti u Srbiji i danas iznose i brane ekstremne stavove, u kojima se, na primer, negira genocid u Srebrenici, dok se prvooptuženi Ratko Mladić, uz Radovana Karadžića i druge veliča kao heroj. Zidovi su nerijetko ispisani grafitima koji ih veličaju, a godišnjicu srebreničkog genocida dio ekstremnih pokreta je nekažnjeno obilježio kao dan oslobođenja tog grada. U tom kontekstu, sporno je još jedno pitanje, primjećuje profesor Ljubiša Rajić
.„Problem je više sa naše strane, što se ovdje, na pojedine trenutke, maltene sa ponosom kaže – taj čovek je podržao Srbe. Ne! Takva podrška je najgora koju je ovdje u Srbiji iko mogao da dobije “, zaključio je
 profesor Rajić.  (Kliker.info-RSE)




 


  • Sosa (25/07/2011
    Ovaj Norveski majmun treba da zna da muslimani u Bosni i Kosovu nisu pali sa Marsa, taj narod vazda zivi i zivijet ce na pomenutim prostorima, Muslimani na Kosovu i Bosni nisu dosli sa strane, ovaj narod zivi na svom sopstvenom prostoru gdje su im preci zivjeli prije vise od hiljadu godina. Muslimani u Noveskoj i drugim evropskim drzavama su nesto drugo za razliku od muslimana na Kosovu i Bosni, ti muslimani su dosli kao emigracija iz islamskih arapskih drzava. Niko ne moze staviti muslimane iz arapskih drzava koji su dosli u Evropskim drzavama kao emigracija na isti nivo sa muslimanima iz Bosne i Kosova, jer muslimani u Bosni I Kosova zive vijekovima na ovim prostorima, oni nisu ni odkud dosli, oni zive vazda na ovim prostorima, oni nisu emigracija. Ovaj Norvezanin Breivik je bio extreman iskren u svojim namerama, dakle nista nije krio, nije krio ko su mu uzori i inspiracija, niti je krio koga mrzi a koga voli. Ja garantujem da je citava Evropa puna Breivik-a, koji su extremni i odradjuju mnoge stvari protiv muslimane u Bosni, zato mi imamo jednog Dodika i genocidnu RS, ti Breivik-i uvceni u plotickim strankama mnogih Evropskih zemalja. Ti Breivik-i su veoma perfidni i tihi, ne rade tako glupo kao sto je to odradio ovaj Breivik iz Norveske.
  • 25.07.2011.

    KNJIGA JOVANA DIVJAKA: OPTIMIZAM JE POZITIVAN KAD JE UTEMELJEN (29. DIO)

    25.07.2011.

    CHRISTIAN SCHWARTZ-SCHILLING O USTAVNIM REFORMAMA: "KORAK PO KORAK", POLITICARI PODIJELJENI

    Šiling o ustavnim reformama "korak po korak", političari podijeljeni

    Christian Schwartz-Schilling

    Christian Schwartz-Schilling

    25.07.2011
    Odgovornost svakog parlamentarca je konstruktivan dijalog koji na kraju mora rezultirati prihvatljivim rješenjima ključnim za budućnost BiH. Ovo je poruka Kristijana Švarc-Šilinga (Christiana Schwartz-Schillinga), nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH članovima Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma državnog parlamenta.

    Danas kao politički savjetnik fondacije The Konrad-Adenauer-Stiftung, Šiling je u svom obraćanju posebno istakao ulogu komisije na pokretanju ustavne reforme, te predstavio princip “korak po korak“ prema kojem je reforma “jedino moguća”.

    Reakcije članova Komsije, predstavnika vladajućih političkih partija, očekivano, bile su podijeljene.

    Prvi korak u reformi Ustava BiH mora biti implementacija odluka u slučaju presude Sejdić-Finci, koja se, podsjetio je nekadašnji visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling, odnosi i na niz ostalih zaključaka bitnih za reformski put BiH. Ustavnopravna komisija, u suradnji sa Direkcijom za evropske integracije, treba utvrditi manjkavosti koje postoje u Ustavu BiH u odnosu na evropske standarde, kako bi put prema evropskim integracijama bio olakšan. To, uz ostalo, pretpostavlja jačanje lokalne zajednice, racionalizaciju i funkcionalnost državnih institucija, ali ne i ukidanje entiteta.  

    Šiling: Ne možemo očekivati da nam s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dejton 2. To je nerealno.

    Ili, kako dodaje Šiling, riječ je o reformskom procesu po principu „korak po korak“, koji je u slučaju BiH jedini realan:

    „Ne možemo očekivati da nam s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dejton 2. To je nerealno. Korak po korak moramo tražiti riješenje problema zbog kojih BiH zaostaje. Mislim da je najvažnije da se pitanje budućeg ustavnog uređenja i principa na kojima će ono biti organizovano vrati u Parlament BiH“, poručio je Šiling.

    Uključivanje zvaničnog Brisela na tom putu od velike je važnosti kako bi se spriječile manipulacije poput navoda da je „centralizacija evropski standard“.

    Iako međunarodna zajednica ima ogromnu historijsku odgovornost, Bosnu i Hercegovinu, kako je podvukao Šiling, ipak trebaju oblikovati Bosanci i Hercegovci.

    Obraćanje Kristijana Švarca Šiliga, članovi Ustavnopravne komisije dočekali su sa podijeljenim reakcijama.

    Za Lazara Prodanovića, člana Ustavnopravne komisije iz SNSD-a, čak ni princip „korak po korak“ ne može dobiti podršku stranaka iz RS.

    Politički konsenzus u BiH postoji samo po pitanju implementacije presude u slučaju Sejdić - Finci, i to u odnosu na izbor članova Predsjedništva BiH. Sve ostalo je, dodaje Prodanović,  gubljenje vremena.

    „Naša obaveza u smislu ispunjenja obaveze prema presudi Evropskog suda za ljudska prava je implementacija presude Sejdić - Finci u načinu izbora članova Predsjedništva. O drugim procesima u ovom momentu nije moguće, niti je potrebno govoriti“, smatra Prodanović.  

    Stavovi ni milimetar bliži

    Koliko je uopšte realan evropski put BiH, Prodanović kaže:

    „Presuda Sejdić - Finci, zakon o državnoj pomoći i zakon o popisu stanovništva. To je ono zbog čega će BiH, siguran sam, steći uslove za kandidaturu za članstvo. Kada se budu otvarala poglavlja, onda ćemo vidjeti kako to bude išlo. Ali, odmah moram reći, u BiH ukoliko se priča da je potrebno nešto promijeniti da bi bila centralizovana i unitarna država da je to za SNSD neprihvatljivo.“

    Za Aleksandru Pandurević iz SDS-a stvari su još radikalnije - treba staviti moratorijum na priču o Ustavu, što obrazlaže:

    „ Jer promjene Ustava su redovno tema za manipulaciju kojim su građani zamajavaju četiri godine.“  
    Šefik Džaferović, foto: Midhat Poturović

    Za razliku od stranaka iz RS, članovi Ustavnopravne komsije iz Federacije složni su u ocjeni kako implementacija presude Sejdić - Finci može otvoriti pitanje promjene Ustava i na ostalim nivoima vlasti.

    „Implementacija presude, odnosno razlog za njeno donošenje zapravo je istovremeno nama razlog ne samo da otklonimo diskriminaciju u izboru članova Predsjedništava nego da otklonimo sve diskriminacije slične prirode koje proizilaze iz Ustava“, kazao je Saša Magazinović, iz SDP-a.

    „Ali je u BiH problem što trenutno niko o tome ne razgovara, a to je uslov da bi BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU“, smatra Šefik Džaferović, iz SDA.

    Ono što Šilingu zamjeraju dva HDZ-a, s druge strane,  jesu tzv. kozmetički koraci koji ne mogu riješiti složenost bh. političke zbilje. Predsjednik HDZ 1990 i član Ustavnopravne komisije Božo Ljubić godinama lobira za organiziranje nove međunarodne konferencije o BiH, Dejton 2. Za RSE kaže:

    „Ja smatram da se mi u BiH trebamo prvo dogovoriti oko premabule Ustava, oko karaktera države BiH da bismo mogli graditi BiH kao samoodrživu. Prema tome, u BiH treba rješavati osnovni problem, a osnovni problem BiH je njene strukturalne naravi.“  

    Da se stavovi političkih predstavnika nisu bitnije promijenili, Kristijan Švarc Šiling nije želio komentirati. U svom obraćanju članovima Komsije upozorio je kako u Njemačkoj, zemlji iz koje dolazi, pitanje ustavnosti svakog zakona preispituje ministarstvo pravosuđa.

    U BiH to radi Ustavnopravna komisija sa devet članova, zbog čega je njihova odgovornost
    25.07.2011.

    GORAN HADZIC ODLOZIO IZJASNJAVANJE O KRIVICI

    Hadžić odložio izjašnjavanje o krivici

    Goran Hadžić u sudnici Haškog tribunala 25. jula 2011. godine

    Goran Hadžić u sudnici Haškog tribunala 25. jula 2011. godine

    25.07.2011.
    Goran Hadžić, bivši predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine odbio se izjasniti o optužbama za koje ga tereti Haški sud.

    Na prvom pojavljivanju pred sudom u ponedjeljak popodne njegov odvjetnik po službenoj dužnosti, Vladimir Petrović pozvao se na pravilo koje predviđa odgađenje izjašnjavanja za mjesec dana kako bi optuženi dobio dovoljno vremena da se upozna i razmisli o optužbama.

    Pretpretresni sudac O Gon Kwon prvo je pozvao zadnjeg u nizu preostalih za procesuiranje na Haškom sudu da se identificira.

    „Zovem se Goran Hadžić....7.rujan 1958., Vinkovci (mjesto rođenja)“, rekao je optuženi.

    Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine se izmjenjenom i dopunjenom optužnicom tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja Hrvata i drugog stanovništva nesrpske nacionalnosti iz dijelova Hrvatske pod srpskom kontrolom- time što je planirao, poticao ili naredio zločine, kao i zato što nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi kaznena djela podređenih.

    Nakon što ga je upoznao s pravima na koje ima optuženi pred UN-ovim međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju, sudac Kwon pozvao je optuženog preko njegovog odvjednika da se izjasni o optužbama.

    „Ne, gospodin Hadžić se danas neće izjašnjavati o krivnji, već će iskoristiti pravilo 62 Pravilnika o postupku i dokazima“, odvratio je odvjetnik.

    Sljedeće pojavljivanje Hadžića pred Haškim sudom na kojem će se izjasniti o odgovornosti za zločine, kao što su primjerice odgovornost za pogubljenje preko 200 ljudi iz vukovarske bolnice te zatočavanje na tisuću prognanih civila u logorima u takozvanoj Krajini i Srbiji, dogoditi će se unutar mjesec dana.

    Ukoliko to odbije i tada, sudsko vijeće će umjesto njega unesti u zapisnik – kako se ne osjeća krivim.
    25.07.2011.

    BOLNA PRISJECANJA NA VRIJEME GORANA HADZICA I NJEGOVE STRAHOVLADE - KAKVA JE VEZA IZMEDJU ANDERSA BREJVIKA I RADOVANA KARADZICA

    a

    25. juli/srpanj 2011, 18:15 CET

    TRENUTNO SLUŠATE:

    Vukovar, rujan 1992.

    Bolna prisjećanja na vrijeme Hadžićeve strahovlade Fotogalerija

    Uz prvo pojavljivanje Gorana Hadžića pred Haškim tribunalom, razgovarali smo sa članovima obitelji vukovarskih žrtava Dalje

    Kakva je veza između Brejvika i Karadžića Audio

    Optuženi za tragediju u Norveškoj, vodio je dnevnik u kome kao inspiraciju za zlodela navodi i haškog optuženika Radovana Karadžića Dalje

    25.07.2011.

    ASBJEM SVARSTAD: NORVESKA JE U UZASNOM SOKU

    Svarstad: Norveška je u užasnom šoku

    Asbjern Svarstad, novinar norveškog dnevnika Dagbladet

    Asbjern Svarstad, novinar norveškog dnevnika Dagbladet

    25.07.2011
    Uoči dvostrukog napada u Norveškoj, obaveštajna služba tamošnje policije upozoravala na pojačanu aktivnost ekstremno desničarskih i anti-muslimanskih ekstremističkih grupa, ali na njih ipak nije gledala kao na veliku opasnost po zemlju.

    Asbjerna Svarstada, novinara norveškog dnevnika Dagbladet, pitamo da li bi se ta procena nakon ovih napada od petka mogla promeniti.

    "Ne, ne verujem da će ta procena pretrpeti ikave suštinske promene zato što je ovo što se dogodilo samo delo jednog sumanutog pojedinca. Iako pokazuje kako je neverovatno lako da se tako nešto desi, to nikako ne ukazuje na jačanje desnog ekstremizma u Norveškoj. To zaista ne vidim kao opasnost po zemlju", kaže on

    RFE: Drugim rečima, Norveška nema aktivnu i naoružanu ekstremnu desnicu?

    Svarstad: Ne, ne. Razume se, postoje takve grupice, ali reč je o najviše stotini aktivnih članova. Pri tome, oni imaju zanemarljivu podršku.

    RFE: Mediji i ekspreti širom sveta smesta su uskočili u zaključak da iza napada u Norveškoj stoje džihadisti, odnosno, elementi bliski terorističkoj organizaciji Al Qaida. Tek kasnije, kako se klupko odmotavalo, analitičari su počeli da govore da su napadi pre norveški Oklahoma siti nego norveški 11. septembar. Zašto su mediji bili prebrzi i to odmah pripisali Al Qaidi ili njoj sličnim terorističkim grupama?

    Svarstad: Najpre bih želeo da kažem da su ovoga puta norveški mediji bili veoma disciplinovani i da nisu uskočili u te instant spekulacije medija u svetu. Naprotiv – njihova pozicija je bila: ne znamo ko stoji iza ovoga, nema potrebe da preuzimamo ishitrene spekulacije koje dolaze spolja. I to se pokazalo kao racionalna i profesionalna pozicija. Moram, međutim, reći da smo se mnoge moje kolege i ja u prvim satima nakon ovih strašnih napada plašili mogućnosti da se ispostavi da iza napada stoje mladi ljudi, mladi muslimani koji su rasli u Norveškoj; bojali smo se, naime, da bi to moglo imati pogubne posledice na imigracione procese i građane islamske veroispovesti koji su već naši državljani. A, pri tom je mogućnost da iza napada stoje islamisti, pre nego što su činjenice o njihovom izvršiocu izašle na svetlo dana, bila u našim glavama realna već i zbog činjenice da je Norveška, kao članica NATO, veoma duboko umešana u zbivanja u Libiji, i već niz godina u Avganistanu. U tom smislu, čini se da ne bi bilo veliko iznenađenje da je došlo da nekakvog čina osvete ekstremista.

    Ljudi će postati gnevni

    RFE: Zašto su ova deca, podmladak Socijal-demokratske partije, bila meta, šta je njih učinilo metom?

    Svarstad: Mislim da su dva glavna razloga za to. Prvi je što Socijal-demokratska partija vodi zemlju već dugi niz godina. Napadač očigledno premijera Jensa Stoltenberga drži lično odgovornim što je dozvolio da se toliko ljudi iz drugih kultura i drugih sredina useli u zemlju u poslednjih 20 godina. Drugi razlog je što je i omladinska organizacija Socijal-demokratske partije veoma popularna među mladima koji potiču iz drugih kultura. Ona je njima širom otvorila vrata. Mnogi od tih 550 omladinaca na ostrvu Utoja deca su porodica drugih kulturnih i verskih bekgraunda.

    RFE: Norveška je u stanju dubokog šoka. Možete li nam opisati šta se zapravo u srcima i glavama ljudi dešava?

    Svarstad: Znate, Norvežana je samo 4 miliona i 700 hiljada. Nas je tako malo da svako zna svakoga. Zato svi ovo doživljavamo veoma, veoma duboko i veoma lično. Ono u čemu smo još uvek je užasan šok. Do sada samo slušamo i pratimo kako raste strašni saldo nastradalih. A slušamo i jeziva svedočanstva preživelih očevidaca masakra, što samo produbljuje šok i tugu. Nekoliko dana će to trajati, počeće i sahrane koje će naciju zalediti u bolu i suzama. Međutim, nakon toga ljudi će postati gnevni, veoma, veoma gnevni. Njihov bes će se okrenuti ka Breiviku, čoveku koji stoji iza ovih gnusnih akata nasilja i onima koji dele njegovu ideologiju mržnje.
    25.07.2011.

    NORVESKA MINUTOM CUTANJA ODALA POCAST NASTRADALIMA - GORAN HADZIC ODLOZIO IZJASNJAVANJE O KRIVICI

    Interesantni tekstovi

    25. juli/srpanj 2011, 16:34 CET

    Ljudi i rođaci žrtava okupljeni tokom minute ćutanja u kampu Utoya, Norveška, 25. jul 2011.

    Hadžić odložio izjašnjavanje o krivici

    Haški optuženik je zaražio mesec dana za izjašnjavanje o optužnici koja ga tereti za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine Dalje

    Norveška minutom ćutanja odala počast nastradalima Multimedija

    U znak solidarnosti, minut ćutanja odale su i ostale skandinavske zemlje. Osumnjičenom je produžen pritvor Dalje

    25.07.2011.

    NORVEZANI NAPALI KOLONU AUTA U KOJOJ SE NALAZIO UBICA ANDERS BEHRING BREIVIK, U POLJSKOJ UHAPSEN SAUCESNIK

    Norvežani napali kolonu auta u kojoj se nalazio ubica Breivik, u Poljskoj uhapšen saučesnik

    25.07.

     

    Kolona automobila koja je dovela Breivika u sud

    Napadnuta kolona automobila koja je prevozila ubicu u sud

    U sudu u Oslu je završeno saslušanje, iza zatvorenih vrata, Andersa Behringa Breivika, osumnjičenog za dva napada u Norveškoj, u kojima su u petak poginule 93 osobe.

    Anders Breivik

    .....................................

    Saslušanje je održano iza zatvorenih vrata, a Breivik je mercedesovim džipovima prevezen u zgradu suda. Nekoliko mladića je napalo kolonu automobila.

    Na sudu je Breivik priznao ubistvo 93 ljudi u napadima u Oslu i na ostrvu Utoya.

    Njegovom advokatu su ispred suda okupljeni vikali da pozdravi Breivika i poruči mu da će gorjeti u paklu.

    Breivik je, kako navodi AP, tražio otvoreno saslušanje na kojem je želio da obuče uniformu.

    Tužioci su tražili da osumnjičeni ostane u pritvoru osam nedjelja, izjavila je portparol suda Irena Ram.

    Poljske vlasti uhapsile trgovca hemikalijama

    Poljske vlasti uhapsile su trgovca hemikalijama u vezi s masakrom u Norveškoj, prenijeli su danas poljski radio RMF FM i televizija TVN 24.

    Osoba iz Vroclava, koja prodaje hemikalije putem interneta, optužena je za saučesništvo u ubistvu, prenosi APA.

    U "Manifestu" Andersa Behringa Breivika, koji je priznao da je izvršio bombaški napad u centru Osla i masakr na otoku Utoya, piše da je hemikalije potrebne za pravljenje bombe naručio u jednoj firmi u Poljskoj.

    Portparol poljske policije Marius Sokolovski rekao je da je Norveška već u petak uputila zahtjev Varšavi za pravnu pomoć.

    Državno tužilaštvo u Vroclavu potvrdilo je da je u toku istraga, ali ne i da li je obavljeno hapšenje.

    Norvežani odali počast nastradalima

    Norvežani su danas minutom šutnje odali počast žrtvama eksplozije u centru Osla i masakra na otoku Utoya, u kojima su život izgubilo 93 osobe.

    Širom zemlje je stanovništvo, tačno u podne, obustavilo rad i minutom šutnje odalo počast žrtvama.

    Svi vozovi su zaustavljeni, a u Oslu je stao i saobraćaj.

    Norveški kralj Harald V njegova supruga Sonja i premijer Jens Stoltenberg odali su počast žrtvama u auli Univerziteta u Oslu i upisali se u knjigu žalosti, prenose agencije.

    "Za počast žrtvama ubijenima u sjedištu vlade i na otoku Utoya, molim vas za minutu šutnje", rekao je Stoltenberg.

    I u Švedskoj, Danskoj, Finskoj i na Islandu je odata počast žrtvama minutom šutnje.

    Građani već danima polažu cvijeće na mjestu na kome je eksplodirala bomba.

    Desničarski terorist Anders Behring Breivik, koji je priznao da je odgovoran za bombaški napad i pucnjavu na otoku Utoya, danas u 13 sati bit će izveden pred suca u Oslu.

    Televizija NRK prikazala je kako su rad na jednu minutu prekinule i spasilačke ekipe koje tragaju za nestalima na otoku Utoya, gdje je ubijeno 86 osoba, prema podacima objavljenima u nedjelju, ali broj žrtava mogao bi biti smanjen, najavila je norveška policija.

    25.07.2011.

    BOSNJACKE ORGANIZACIJE AMERIKE I AUSTRALIJE TRAZE OSLOBADJANJE GENERALA JOVANA DIVJAKA

    Bošnjačke organizacije Amerike i Australije traže oslobađanje generala Divjaka 

     25/07/2011.
    • Zatočeništvo Jovana Divjaka raduje samo neprijatelje istine i pravde sa konačnim ciljem još jednog pokušaja izjednačavanja zločinca žrtve, ističe se u saopštenju..

    Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), Institut za istraživanje genocida Kanada (IRGC), Američki Institut za genocid i obrazovanje (BAGI) i Vijeće Bosanskohercegovačkih organizacija Australije (VBHOA) izražavaju svoj protest državnim vlastima Srbije i Austrije zbog pravno neutemeljenog i potpuno nemoralnog zatočeništva penzionisanog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Jovana Divjaka. Zatočeništvo Jovana Divjaka raduje samo neprijatelje istine i pravde sa konačnim ciljem još jednog pokušaja izjednačavanja zločinca žrtve.Nakon slučaja Ejupa Ganića i Ilije Jurišića stvari se ponavljaju zato što uvijek postoji konstanta srpskog nacionalističkog jezgra o potrebi mjenjanja karaktera agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima. Međunarodni krivični sud za područije bivše Jugoslavije (MKSJ= se izjasnio da na “Predmetu Dobrovoljačka” nema elemenata za pokretanje bilo kakvog postupka u smislu kršenja ljudskih prava ili konvencija ratovanja. Srpsko nacionalističko jezgro to ni danas ne želi prihvatiti.

    Austrija kao jedna od država Europske Unije koja govori o ljudskim pravima kao temljenim stavovima svoje ustavnosti treba ispraviti svoju veliku grešku u pogledu neosnovanog hapšenja nedužnog Jovana Divjaka. Evropska Unija i Austrija kao njena punopravna članica koje se kite demokratijom i slobodom trebaju znati da rastave šta je zločin od onoga ko se borio protiv zločina. Zahtjev Srbije za ekstradiciju generala Divjaka je politički motiviran dok Austrijsko povinovanje predstavlja crnu mrlju na Austriju i cijelu Europsku Uniju.Povrh toga, smatramo nedopustivim indolentan odnos političkih subjekata u Bosni i Hercegovini prema hapšenju Jovana Divjaka. Takav odnos prema penzionisanom general Jovanu Divjaka je dokaz da se u Bosni i Hercegovini ne vodi računa o ljudima koji su se borili protiv agresije i genocida. Takav nemaran stav bošnjačka dijaspora neće tolerisati.KBSA, IRGC, VBHOA, i BAGI pozivaju sve političke i intelektualne subjekte u Bosni i Hercegovini i dijaspori da se maksimalno angažuju i da prema vlastima države Austrije pokrenu nove aktivnosti čiji će rezultat biti puštanje na slobodu generala Jovana Divjaka.

    Mr. Haris Alibašić, predsjednik
    Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)
    www.bosniak.org

    Prof. Emir Ramić, direktor
    Institut za istraživanje genocida Kanada (IRGC)
    http://www.instituteforgenocide.ca/

    Mr. Senada Softić-Telalović, predsjednica
    Vijeće BiH organizacija Australije (VBHOA)

    Mr. Sanja Drnovsek Seferović, direktor
    Bosansko –američki institut za genocid i obrazovanje (BAGI)
      (Kliker.info)


    25.07.2011.

    VILDANA SELIMBEGOVIC: BAKIR I BOSNJACI

    Vildana Selimbegović : Bakir i Bošnjaci

    25/07/2011.
    • Jeli Izetbegović manje musliman zato što Bosnu i Hercegovinu definira zemljom slobodnih i ravnopravnih ljudi ma kojem se Bogu molili? Ma šta o tome mislila bošnjačka desnica ..

    Piše : Vildana Selimbegović (Oslobođenje)

    Krajem prošle sedmice do medija je doprla priča o razmimoilaženju u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine: četvero tužitelja upozorili su Jadranku Lokmić - Misirača, vršiteljicu Barašinovih dužnosti nakon njegove suspenzije, da zahtjev upućen Austriji nema zakonski osnov. U pitanju je, naravno, zahtjev za izručenjem Jovana Divjaka, penzioniranog generala Armije BiH, našoj zemlji.

    Svoje argumente četvoro tužitelja sabrali su u nekoliko nepobitnih činjenica: Jovan Divjak nije osumnjičen u slučaju Dobrovoljačka; za Jovanom Divjakom ne postoje nikakve međunarodne tjeralice; Jovan Divjak je tokom proteklih postdejtonskih godina uvijek surađivao sa pravosudnim organima BiH, čak inicirao rasvjetljavanje nerazjašnjenih ratnih slučajeva, između ostalih i Dobrovoljačke. Četvero tužitelja su (s pravom) očekivali da v.d. ispravi počinjenu grešku i austrijski sud obavijesti o ovome previdu. Čak je i Bariša Čolak, ministar pravde BiH, susretljivo najavio da će odmah - ukoliko se Tužiteljstvo predomisli - o tome obavijestiti kolegu u Austriji.

    Ako ćemo tjerati mak na konac, prvo valja primijetiti da ministar Čolak nije posve neodgovoran u ovoj priči (valjda i ministarstvo zna nešto o zakonima), no vratimo se Tužiteljstvu: četvorka koja se drznula da upozori šeficu na nezakonitost akta odaslanog iz ove institucije uposlena je u Odjelu za ratne zločine. Onom istom odjelu koji se bavi Dobrovoljačkom, slučajem za koji je Milorad Barašin javno obećao da će biti (konačno) okončan u junu ove godine. O Barašinovim obećanjima sve znamo, no sada kada je suspendiran saznajemo i nove detalje: naprimjer, Jude Romano, tužitelj koji u Odjelu za ratne zločine vodi Dobrovoljačku, još prije zahtjeva Tužiteljstva BiH za Divjakovim izručenjem, negdje sredinom aprila, na Kolegiju u Tužiteljstvu upozorio je Barašina da u istrazi ne postoje nikakvi dokazi koji bi teretili Divjaka, te da samim tim on smatra da nema razloga za zahtjev za njegovim izručenjem?! Barašin je odlučio ignorirati tužitelja Romana, formirao komisiju za Dobrovoljačku, a zahtjev za Divjakovim izručenjem osobno sastavio u suradnji sa Odjelom za opći kriminal, u okviru kojeg je pružanje međunarodne pravne pomoći što uključuje i odluke o zahtjevima za ekstradiciju.

    E sad, je li tadašnja Barašinova zamjenica, a danas nasljednica na funkciji, saučestvovala u ispisivanju zahtjeva, ne bi trebalo biti važno, izuzev ako gospođa Lokmić - Misirača vlastite rečenice ne doživljava kao sveta slova. Pravo pitanje i nije hoće li i kada Tužiteljstvo BiH ispraviti grešku, već do kada će ova zemlja i svi njezini građani biti taoci nedovršenih istraga, nespremnosti tužitelja da ponesu odgovornost za svoje odluke i pristajanja na politička potkusurivanja u pravosudnim institucijama. Bez svake sumnje je: Jovan Divjak je u Austriji uhapšen i zadržan po zahtjevu Srbije, ali tamo sjedi zbog grubog nemara i nerada Tužiteljstva BiH. Koje naprosto nema opravdanja za šesnaestogodišnje nedovršene istrage.

    Moram biti iskrena: duboko vjerujem da će austrijsko pravosuđe odbiti zahtjev Srbije. Isto onako kako je londonski sud odbio izručenje Ganića. Također znam da to neće zaustaviti srbijanskog tužitelja Vukčevića da šalje zahtjeve za izručenje. Jedini način da se blokira Vukčevićev populizam kojim  srbijanskim vlastima bukvalno kupuje vrijeme neophodno da masama, godinama uljuljkivanim u ispravnost srpske borbe, ponudi evropski put u zamjenu za one srpske junake koje danas Haag drži kapitalcima, jeste regionalna suradnja. Zapravo ono što Ivo Josipović i Boris Tadić dosta dobro rade skoro dvije godine. I što se vrlo teško prima u Bosni i Hercegovini.

    Prije sedam dana, Predsjedništvo BiH je s Josipovićem i Tadićem bilo na Brijunima. Nisu se složili oko mjesta suđenja za ratne zločine - ali jesu oko brojnih drugih stvari. Očekivati je stoga da i ratni zločini dođu na red i da se tri zemlje dogovore o sporazumu nakon kojeg će postati besmislena Vukčevićeva ispisivanja potjernica. No, za taj korak i naša zemlja mora učiniti svojevrstan napor: pokazati da njezino pravosuđe radi i da je spremno uhvatiti se ukoštac sa kriminalom i zločin(c)ima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Slučaj Tomislava Purde je valjda najbolji primjer iz koga je Bosna i Hercegovina morala nešto naučiti. A nije. Purda je iz sarajevskog zatvora otišao kući, uprkos zahtjevu Srbije, a suradnja između Hrvatske i Srbije nakon toga čina samo je pojačana.

    Jedan od rijetkih domaćih političara koji ne krije da se aktivno bori za regionalnu suradnju je Bakir Izetbegović. Duboko svjestan da su euroatlantske integracije i evropski put prečica za jaku Bosnu i Hercegovinu, Izetbegović nastoji zidati povjerenje sa susjedima, fokusirajući se pritom na umijeće mogućeg, što i jeste politika, odričući se velikih riječi i još većih prijetnji koje su proteklih godina Bosnu i Hercegovinu i dovele na dno evropske ljestvice. Je li Izetbegović manje Bošnjak zbog toga? Je li manje musliman zato što Bosnu i Hercegovinu definira zemljom slobodnih i ravnopravnih ljudi ma kojem se Bogu molili? Ma šta o tome mislila radikalna bošnjačka desnica i njezini glasnogovornici  latići, Bakir Izetbegović u ovom je času rado viđen političar i u Evropi i u Americi, ali i u Zagrebu i u Beogradu. Time je zapravo opravdao povjerenje Bošnjaka koji su ga izabrali u Predsjedništvo države, onih istih koji  su birajući između njega i Latićevog partijskog šefa, pokazali da cijene borbu Armije BiH, Armije u kojoj je Jovan Divjak bio zamjenik komandanta.


    25.07.2011.

    AMERICKI BANKROT I BiH: OCEKUJU NAS DRAMATICNI DOGADJAJI!

    Američki bankrot i BiH : Očekuju nas dramatični događaji! 

     25/07/2011.
    • Stezanje kaiša, kaže, neće mnogo oštetiti Amerikance, ali hoće zemlje kojima su pomagali, među kojima i BiH. - Naravno da bi oni reducirali svoje troškove. Zamislite samo ako bi dio diplomatskog sastava napustio BiH koliko bi stanova ostalo prazno. Kada su iz Njemačke odlazili američki vojnici, Nijemci su plakali jer su im ostajali prazni stanovi i vile. Poznato je da je američka ...

     Nismo ništa poduzeliNakon propasti pregovora između predsjednika Baraka Obame (Barack) i predstavnika Republikanske stranke o smanjivanju američkog deficita te podizanju gornje granice zaduženosti, kao i sve jačim upozorenjima da su Sjedinjene Države pred bankrotom, stručnjaci strahuju da će se posljedice osjetiti u cijelom svijetu, pa i u BiH.

     Stezanje kaiša             Iako je uvjeren da SAD neće bankrotirati, Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo, upozorava da BiH nema mehanizme zaštite od udara.- Mi trebamo shvatiti da, kada se njima nešto desi, oni, za razliku od nas, imaju instrumente zaštite. Obama će se sigurno uspjeti izvući i pronaći dovoljno sredstava da podmiri tekuće transakcije, čime bi uravnotežili prihode i rashode - kaže Jekauc.No, ako bi se dogodilo da SAD ne budu u stanju podmirivati obaveze, Jekauc tvrdi da bi se dogodila katastrofalna situacija. Stezanje kaiša, kaže, neće mnogo oštetiti Amerikance, ali hoće zemlje kojima su pomagali, među kojima i BiH. - Naravno da bi oni reducirali svoje troškove. Zamislite samo ako bi dio diplomatskog sastava napustio BiH koliko bi stanova ostalo prazno. Kada su iz Njemačke odlazili američki vojnici, Nijemci su plakali jer su im ostajali prazni stanovi i vile. Poznato je da je američka administracija jedna vrlo rastrošna ekipa. To je samo jedan od primjera. Osjetili bismo mi tu krizu na mnogo načina - tvrdi Jekauc.On upozorava da je bh. vlast, posebno Vijeće ministara BiH, prespavalo vrijeme kada su se trebale donositi mjere za ublažavanje ekonomske krize. U BiH čak ne postoji nikakvo tijelo koje se bavi globalnom ekonomskom krizom.

     Najgore dolazi                             - U svakoj državi u Evropi to tijelo je radilo vikendima, a kod nas ga nema nikako. Nas, nažalost, očekuju vrlo dramatični događaji, jer smo propustili da uradimo neke stvari. Vlast ne razumije da se treba kresati i štedjeti na svim stranama, a mi smo u posljednje vrijeme primili toliko činovnika u državnu službu. Najgore još nije došlo. U BiH tek dolazi prava kriza - kaže Jekauc. S obzirom na to da BiH nije ništa poduzela, Jekauc kaže da ćemo platiti mnogo višu cijenu nego što smo trebali.

     Tehnički bankrot 2. avgusta?    Dug SAD trenutno iznosi 14,3 biliona dolara, a stručnjaci upozoravaju da, ako do 2. avgusta ne bude podignut limit, zemlja bi se mogla naći u tehničkom bankrotu.Vašington je, naime, taj limit dostigao još polovinom maja i od tada je koristio troškovna i knjigovodstvena prilagođavanja, kao i veći porezni prihod od očekivanoga radi vraćanja dugova. Ali, to može činiti samo do 2. avgusta.  (Kliker.info-Dnevni avaz)


    25.07.2011.

    ISPUNJENE HASKE OBAVEZE, SLEDI DUG SRBIJE PREMA SAMOJ SEBI

    Ispunjene haške obaveze, sledi dug Srbije prema samoj sebi

    Groblje na kojem su sahranjene žrtve ratnih zločina u Vukovaru

    Groblje na kojem su sahranjene žrtve ratnih zločina u Vukovaru

    24.07.2011
    Konstantan pritisak međunarodne zajednice, konačno je primorao čelnike Srbije da učine ono što su morali sami da urade odmah nakon sloma režima Slobodana Miloševića, koji je pokrenuo srpsku ratnu mašineriju početkom devedesetih.

    No dugo još nakon toga, u Srbiji koja se zvala demokratskom, optuženici za najteže zločine mirno su sedeli u baštama beogradskih kafana, obilazili utakmice i druge javne skupove, uživajući sve privilegije zaslužnih građana koji su navodno samo branili svoj narod.

    O tome kako su ga branili, najbolje govore masovne grobnice sa telima kosovskih Albanaca koje su otkrivene u neposrednoj blizini Beograda, i nepregledna groblja srebreničkih Bošnjaka, u čijem su streljenjima učestvovale paravojne jedinice i dobrovoljci iz Srbije. Ministarka pravde Snežana Malović ipak tvrdi da se Srbija suštinski promenila i da saradnja sa Hagom ostaje.

    „Država Srbija će nastaviti saradnju sa Haškim tribunalom koja će se ogledati u dostavljanju dokumentacije koje će tražiti tužilaštvo, ali i odbrana naših državljana. Domaće pravosuđe nastaviće da procesuira sve osumnjičene za ratne zločine. Očekujem da se i ta stranica suočavanja sa prošlošću uspešno završi“, izjavila je Malović.

    Mada je njegova partija, Demokratska stranka, bila na vlasti kada se Ratko Mladić šetkao po kasarnama, a njegovi naoružani pratioci ispijali pivo ispred vojnih kantina, predsednik Boris Tadić tvrdi da je Srbija ispunila obaveze prema Hagu isključivo zbog sebe.

    Janja Beč Nojman: Bez pritisaka izvana se to verovatno ne bi nikada desilo, ali isto tako mislim da bez iskrene posvećenosti određenih ljudi u ovoj zemlji to ne bi bilo moguće.

    „Obećao sam da ćemo završiti ovaj posao - mi smo završili ovaj posao. To je naša moralna obaveza. Učinili smo to zbog građana Srbije, učinili smo to zbog žrtava u drugim narodima, učinili smo to zbog pomirenja“, poručio je Tadić.

    Da li je zaista došlo do tolikog moralnog pročišenja i iskrenog prihvatanja odgovornosti za zlodela koja je počinila srpska strana, ili su bila presudna uslovljavanja međunarodne zajednice, pošto je svaki korak ka Evropi bio uslovljen ispunjavanjem haških obaveza.

    „Bez pritisaka izvana se to verovatno ne bi nikada desilo, ali isto tako mislim da bez iskrene posvećenosti određenih ljudi u ovoj zemlji to ne bi bilo moguće. Ne možete vi samo izvana pritiskom da napravite ništa“, smatra Janja Beč Nojman, sociološkinja i proučavalac genocida.

    Atmosfera poricanja i neznanja

    Koliko je sami građani Srbije drže do toga što su se oni za koje su glasali potrudili da haški begunci čitavih šesnaest godina nakon okončanja rata u Bosni, konačno suočiti sa licem pravde:



    Ovakvo raspoloženje javnog mnjenja umnogome koriste desničarske organizacije koje su poslali glavni promoteri lika i dela osuđenih i optuženih zločinaca. I dalje se otvoreno na skupovima skandira „Nož, žica, Srebrenica“ i poručuje – „Biće reprize“, dok se datum kada je počinjen genocid u Srebrenici, čak slavi, bez bilo kakvih posledica, kao dan navodnog oslobođenja ovog grada.

    Predsednica Helsinškog odora za Ljudska prava Sonja Biserko kaže da je to samo jedna od posledica toga što je izostala ozbiljna debata u srpskom društvu o masovnim stradanjima u susednim državama.

    „U tome je pre svega odgovorna elita koja nije spremna da na neki način prizna tu novu realnost u regionu i naravno odgovornost Srbije za ono što se dešavalo devedesetih. I u tom smislu, nadam se da postoji nešto što Srbiju može da otvori regionu“, kazala je Biserko.

    No ta debata i dalje izostaje, jer osuđeni zločinci i dalje predstavljaju u srpskim medijima tumače događaja iz devedesetih. Zbog toga proučavalac genocida Janja Beč Nojman smatra da Srbiji predstoji bolan i mukotrpan proces prihvatanja vlastite odgovornosti.

    „Ja mislim da će se Srbija suočavati kao Nemačka i kao sve druge zemlje narednih sto godina, to je dve-tri generacije posle. Problem je u tome što je odgojena jedna čitava generacija ljudi i sudija u atmosferi poricanja i neznanja. Ja mislim da je ovde elita – vojna, policijska, finansijska, državna – da je ovde država u najširem smislu to blokirala“, kazala je Beč Nojman.
    25.07.2011.

    DUSAN IGNJATOVIC: "NIJE VJEROVATNO DA CE TRIBUNAL USTUPITI SUDJENJE GORANU HADZICU NEKOJ OD ZEMALJA BIVSE JUGOSLAVIJE"

    Ignjatović: "Nije vjerovatno da će Tribunal ustupiti suđenje Hadžiću nekoj od zemalja bivše Jugoslavije"

    24sata.info PHOTO
    image Goran Hadžić / 24sata.info

     

    24SI - Hipotetička mogućnost da Tribunal u Hagu suđenje Goranu Hadžiću prepusti nekoj od zemalja bivše Jugoslavije postoji, ali vjerovatnoća da će se to desiti nije velika, smatra direktor Kancelarije za saradnju sa Tribunalom u Hagu Dušan Ignjatović.

     

    "Tribunal suđenje može ustupiti državi čiji je optuuženik državljanin ili gdje su zločini počinjeni, ali u ovom trenutku ne vjerujem da će do toga doći", ocijenio je Ignjatović za TV B92.

    Prema njegovim riječima, suđenje Hadžiću bi bez problema moglo da se održi pred sudom u Beogradu, ukoliko bi ga Tribunal ustupio Srbiji.

    Ignjatović pretpostavlja da će Hadžić negirati krivicu i podsjeća da bi se u tom slučaju "išlo u suđenje", ali da se može dogoditi i da ne bude u mogućnosti da se izjasni o krivici, pa da mu se izjašnjenje odloži za 30 dana.

    Ako bi prihvatio krivicu, Tribunal bi, kako je rekao Ignjatović, samo odlučivao o kazni.

    Ignjatović je naveo da Hadžić nema pravo na pomoć države, jer ne ispunjava propisane uslove, ali bi, ukoliko uputi zahtjev, Nacionalni savjet za saradnju sa Tribunalnom u Hagu o tome mogao da odlučuje.

    Na pitanje da li Hag insitira na otkrivanju jataka, on je odgovorio da bi to kako su se haški optuženici skrivali prije svega trebalo da interesuje srpske državne organe, jer oni koji su pomagali bjeguncima ne smiju izbjeći "ruku pravde".

    Posljednji haški optužnenik Hadžić sutra će se prvi put pojaviti pred sudom u Hagu radi izjašnjavanja o krivici po optužnici koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1993. godine.

    (24sata.info)

    25.07.2011.

    URUGVAJ UBJEDLJIVOM POBJEDOM DOSAO DO 15. TITULE, URUGVAJ - PARAGVAJ 3:0 (FOTO+VIDEO)

    Urugvaj ubjedljivom pobjedom došao do 15. titule (FOTO/VIDEO)

     24.07.

     

    Treće mjesto pripalo je državnom timu Perua

    Fudbalska reprezentacija Urugvaja osvojila je trofej Kupa Amerike pošto je večeras u finalnoj utakmici savladala selekciju Paragvaja sa 3:0 (2:0).
       
    Strijelci su bili Suarez u 12. i Forlan u 42. i 90. minutu.

    Urugvajcima je ovo 15. titula prvaka Južne Amerike.
       
    Treće mjesto pripalo je državnom timu Perua, koji je u subotu pobjedio Venecuelu sa 4:1.

    http://www.youtube.com/watch?v=FBxGAHY02ng

     

    24.07.2011.

    SFF PARTNER ZA PROMOCIJU EVROPSKIH VRIJEDNOSTI

    SFF partner za promociju evropskih vrijednosti

    Ilustrativna fotografija

    Ilustrativna fotografija

    24.07.2011
    Vijeće Evrope u BiH je četvrtu godinu zaredom zvanični partner Sarajevo Film Festivala.

    Ovogodišnji slogan aktivnosti Vijeća Evrope je 'Živjeti zajedno u različitosti i slobodi u Evropi 21. stoljeća', ističući potrebu za prevazilaženjem različitosti među kulturama, religijama, nacijama, društvima i stanovnicima Evrope.

    Vijeće Evrope smatra da je Sarajevo Film Festival prirodni odabir partnera za promociju osnovnih evropskih vrijednosti, jer je to mjesto susreta regionalne filmske industrije koja ističe slobodu izražavanja kroz umjetničko stvaralaštvo i razmjenu perspektiva – rekli su predstavnici Vijeća Evrope.

    „Kroz fond za kinematografiju Euroimage, Vijeće Evrope podržava 10 filmova koji će biti prikazani u sklopu Sarajevo Film Festivala,  ali i pružajući finansijsku podršku. Vijeće podržava festival i učešćem u audio vizuelnoj observatoriji  koja će podijeliti svoja saznanja u vezi s tržištem filma i javnim finansiranjem kinematografije u Evropi. Vijeće Evrope će organizovati i različite aktivnosti u vezi naše ovogodišnje teme – 'Živjeti zajedno u Evropi 21. vijeka, kombinujući različitosti i slobode“, navela je šefica misije Vijeća u Bosni i Hercegovini Meri En Henesi (Marry Ann Henessey).

    Puls društva

    Direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra rekao je da aktivnosti  Vijeća Evrope daju značajnu podršku onome što je festival radio proteklih  godina.

    „A to je da smo Sarajevo učinili gradom koji tokom devet dana Sarajevo Film Festivala postaje mjesto okupljanja, mjesto življenja u kojeg dolaze svi. Za nas je posebno značajno da dolazi regija koja je bila puna turbulentnih događanja u zadnjih petnaest, dvadeset godina, i da je SFF prepoznat, kako od građana, ali i od čitave regije, kao mjesto sastanka i mjesto budućih projekata“, kaže Purivatra.

    Tokom festivala, u organizaciji Vijeća Evrope biće prikazan kratki dokumentarni film „Understand me, understand us“ koji predočava život u modernom Sarajevu kao stjecištu religija, etničkih grupa, kultura i jezika.

    Cilj ovog dokumentarca je da prikaže stanje ljudskih prava u Sarajevu, s akcentom na vjeronauci u školama. Film je rad srednjoškolaca koji predstavljaju svoje pogleda na tu temu.

    Biće organizovana i panel diskusija na temu 'Dokumentarni film – puls društva'. Ova debata ima za cilj naglašavanje uloge dokumentarnih filmova u društvenim promjenama, pitanju ljudskih prava i zajedničkom životu u Evropi 21. vijeka.
    24.07.2011.

    INTERESANTNI TEKSTOVI

    Interesantni tekstovi

     24. juli/srpanj 2011, 20:06 CET

    Wim Wenders na Sarajevo Film Festivalu, 23. jul 2011.

    Brejvik priznao napade, Norveška u žalosti Video

    32-godišnji Norvežanin priznao odgovornost za smrt najmanje 93 ljudi. Norveška neće odustati od svojih vrednosti, poručio premijer Dalje

    Wim Wenders: Pina će naći put do srca sarajevske publike Video

    Film je veoma emotivan, kaže njemački režiser o svom dokumentarcu o čuvenoj koreografkinji Philippine Pini Bausch Dalje

    Most RSE: Hoće li Tadić češće ići u Sarajevo nego u Banjaluku

    Sulejman Tihić i Dragoljub Mićunović govorili su o poboljšanju odnosa Beograda i Sarajeva nakon susreta Tadića sa članovima Predsedništva Dalje

    24.07.2011.

    HILJADE VJERNIKA PRISUSTVOVALO OTVARANJU DZAMIJE U DIVICU (FOTO)

    Hiljade vjernika prisustvovalo otvaranju džamije u Diviču (FOTO)

      24.07.

     

    Otvaranju džamije prisustvovali su velikodostojnici Islamske zajednice BiH i Srbije

    U Diviču kod Zvorniku danas je otvorena džamija u prisustvu više od deset hiljada muslimanskih vjernika iz Republike Srpske /RS/, Federacije BiH, Srbije i šire.
       
    Otvaranju džamije prisustvovali su velikodostojnici Islamske zajednice BiH i Srbije, te funkcioneri Stranke demokratske akcije i Stranke za BiH Ramiz Salkić i Sadik Ahmetović, odnosno Safet Halilović.
       
    Otvaranju su prisustvovali i izaslanik reisa Mustafe Cerića efendija Fadil Fazlić, izaslanik tuzlanskog muftije Huseina Kavazovića efendija Vahid Fazlović, kao i izaslanik glavnog muftije iz Srbije Rešad Plojović i glavni imam medžlisa Zvornik Nurija Čikarić.

    Čikarić je tom prilikom rekao da su Divičani najbolji primjer strpljivosti jer su kroz razna iskušenja dočekali otvaranje džamije, te dodao da je Islamska zajednica prikupila oko 370.000 KM za izmještanje srpske pravoslavne crkve sa Diviča, koja je bila sagrađena na mjestu porušene džamije.
       
    On je naveo da je džamija na Diviču 21. po redu koja se otvara poslije rata na području zvorničkog medžlisa.
       
    "Imaju još tri-četiri obnovljene džamije, ali njihovi mještani smatraju da nema potrebe za njihovo svečano otvaranje", rekao je Čikarić, dodavši da se te džamije nalaze u Kraljevićima, Sapni i Klisi.

    Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije u Diviču Ismail Kapidžić rekao je da je džamija finansirana sa svih strana svijeta.
       
    "Neću iznositi cifre iz prostog razloga što će finansijski izvještaj biti podnesen nakon završenih svih radova, kada će biti dostupan svima koji žele", rekao je Kapidžić i dodao da je veliki dio sredstava prikupljen iz dijaspore širom svijeta, pomoći vjernika, kao i donacijama državnih i entitetskih ministarstava.

    Džamija na Diviču srušena je 1992. godine. Na njenim temeljima sagrađena je 1996. godine crkva posvećena Svetom Arhiđakonu Stefanu. Odlukom Doma za ljudska prava 2001. naloženo je da crkva ostane na mjestu gdje je sagrađena, RS da plati 60.000 KM na ime materijalne i nematerijalne štete, a opštini Zvornik da pronađe plac za gradnju džamije.

    U međuvremenu su predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice i opštine Zvornik dogovorili da se, zbog povećanih tenzija, crkva sa Diviča izmjesti u naselje Mlađevac, kilometar dalje od lokacije džamije.
       
    Izmještanje crkve završeno je u 2008. godini, nakon čega je počela gradnja džamije na Diviču. I crkva Svetog Arhiđakona Stefana završena je i osveštana ove godine.

    24.07.2011.

    MALO POZNATA STRANA NASE HISTORIJE: BOSNJACKI RATNICI BILI SU HEROJI U EVROPSKIM VOJSKAMA

    Malo poznata strana naše historije: Bošnjački ratnici bili su heroji u evropskim vojskama

     

     

    Imamović: Simboli hrabrosti

    Umjesto da su ponosni na ostavštine svoje historije, Bošnjaci padaju u razne zamke oikofobije

    Činjenica da Bošnjaci slabo poznaju svoju historiju razlog je što su često žrtve različitih podvala i još više zabluda, koje, opet, zajedno imaju dalekosežne posljedice po njihovo stanje i poglede prema budućnosti.

    Umjesto da su ponosni na ostavštine svoje historije i pregalaštva svojih predaka, Bošnjaci padaju u razne zamke oikofobije, pa se pojedinci nerijetko stide vlastitog imena, imaju strah od vlastitog doma... 

    Podvizi i junaštvo

    Jedna od manje poznatih činjenica u našoj javnosti, pa i u historiji uopće, jeste uloga Bosanaca, odnosno Bošnjaka, u vojskama Evrope, gdje su bili cijenjeni kao izuzetni ratnici. Njihova slava, skrojena junaštvom i plemenitošću, ostala je poznata do današnjih dana u zapadnoj Evropi.

    Uvaženi bh. historičar, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Enver Imamović, koji se ovim pitanjem bavio u svojoj knjizi "Historija bosanske vojske", kaže da je glas o ratobornosti, podvizima i junaštvu Bosanaca koje su ranije iskazivali na evropskim i azijskim bojištima dopro do najudaljenih naroda. Tako su neke evropske države u 18. stoljeću počele raditi na tome da ih imaju u sastavu svojih vojski kako bi od njih stvorili elitne odrede.

    - Prve takve pukovnije pojavile su se u Poljskoj, jer je ta zemlja imala najgore iskustvo s Bosancima, koji su se tamo borili u sastavu turske vojske u brojnim tursko-poljskim ratovima. Poljski kralj August III sastavio je 1744. godine od bosanskih najamnika jedan puk lake konjice. Vrbovali su ih za veliku plaću. Oni su za Poljake bili simbol hrabrih i vještih kopljanika, pošto su se uvjerili u njihove sposobnosti tokom II šleskog rata od 1744. do 1745. godine. To je bio razlog da je i Pruska (Njemačka) zaželjela imati takve borce. Ona je druga zemlja koja je u svojoj vojsci imala bosanske plaćenike - kaže Imamović za "Avaz".

    Nijemci su Bošnjake kao svoje elitne odrede prvi put upotrijebili u ratu s Poljskom. Zapovjednik im je bio general Ginter (Guenther), a jedno vrijeme ih je predvodio princ od Holštajna (Holsteina).


    Kako je u glasniku "Zemaljskog muzeja Sarajevo" iz 1899. godine pisao Franjo Gente, koji se prvi bavio ovom temom, "svoje divljenje i visoke ocjene o bosanskoj pukovniji iznio je i ruski general Suvarov kada se sastao sa pruskim generalom Ginterom".

    - Junački podvizi i besprimjerna ratobornost koju su Bosanci iskazivali u ratnim okršajima donijeli su im naslov najbolje konjičke pukovnije u pruskoj vojsci. To je bio povod da Holandija i Danska, također, oforme bosansku pukovniju. Prvi komandant danske bosanske pukovnije bio je maršal princ Karlo Hesenski - ističe Imamović.
     
    Naziv "bosanski" i "Bošnjaci", dodaje Imamović, ušao je u vojnu terminologiju ondašnje Evrope kao opći vojni pojam za sve ono što najbolje resi jednu jedinicu, a to je: junaštvo, borbenost, požrtvovanost i odanost.

    Bošnjacima se tako u vojskama Poljske, Pruske, Bavarske, Danske i Austro-Ugarske između 17. i 20. stoljeća nazivaju odredi konjanika-kopljanika (lancera), odnosno odredi lakih konjičkih pukovnija, takozvanih husara. To je "bila tradicionalna taktika antičkih Germana, odnosno gotskih ratnika u borbama i sukobima s armijama Rimske imperije".

    Kako u svom djelu piše Johann David von Dzingel, za odrede Bošnjaka u pruskoj vojsci za vrijeme kralja Fridriha Velikog u 18. stoljeću se pouzdano zna da su bili "djelimično bosanskog porijekla, a da su svi isključivo bili vjernici, muslimani".

    Kako navodi ovaj autor, tvorac i predvodnik prvog bošnjačkog odreda u pruskoj vojci bio je porijeklom Albanac po imenu Serkiz!  Na pitanje zašto svojim odredima daje baš ovo ime, odgovorio je doslovno: "Naše komšije Bošnjaci su nenadmašni konjanici..."

    U jednoj drugoj starijoj njemačkoj enciklopediji (Lajpcig, 1824.) navodi se, pored ostalog, da su Bošnjaci nosili uske čakšire, laganu kožnu obuću i tijesne jeleke, kako bi se u trku mogli lakše baciti na konja.

    - S obzirom na to da se bosanski način bojevanja, naoružanje, vjera i običaji nisu mogli dovesti u sklad s ondašnjim evropskim normama i vojnim pravilima, bosanski plaćenicu su u evropskim vojskama bili u svemu autonomni. Bilo im je dozvoljeno da se u bitkama bore na svoj način, da u napadu konjicom navaljuju u "čoporu", što je bilo neshvatljivo za evropske taktičare onog vremena. Efekt njihove borbe bio je, međutim, takav da su regularne konjičke jedinice u tim zemljama i same počele primjenjivati bosansku taktiku. Posebno je isticana njihova plemenitost, odnosno viteštvo - konstatira Imamović.

    Bosanske jedinice u evropskim vojskama nosile su nazive "Zastava Bošnjaka", "Zbor Bošnjaka", "Bosanski eskadron" i slično.

    U tekstu o Sasko-poljskoj pukovniji Bošnjaka iz "Glasnika Zemaljskog muzeja" od 1. oktobra 1902. godine do kojeg smo došli, Franjo Gente (Genthe) navodi da je "naprasna pojava muslimanskih kopljanika, takozvanih Bošnjaka, u pruskoj vojsci prilikom II šleskog rata (1745.), izazvala je s vremenom, doduše, mnogo rasprava", no one, konstatira Gente, "sadrže samo malo vijesti o uzrocima, s kojih su ovi tuđinci stupili u prusku vojsku".

    Gente daje detaljno objašnjenje okolnosti koje su dovele do uvođenja Bošnjaka u sastav evropskih vojski:
     
    Kopljanici jahači

    - Godina 1745. postaje zanimljiva stoga što se tada po prvi put nakon uvedenja pušaka upotrebljuje vanredno velik broj kopljanika jahača, što su pripadnici Islama pretežniji i što se koplje i ime Bošnjak udomljuje u evropskim vojskama - piše Gente u tekstu koji je nastao prije 109 godina.

    Bošnjačka pukovnija, prema Genteu, bila je "najznamenitiji dio vojske". Njenim zapovjednikom imenovan je nekadašnji saski časnik, pukovnik Ignjatije Mazani pl. Slavedin, po "imenu Poljak, Mađar ili Hrvat".

    - Najosebujniji dio cijele konjice nepobitno je bošnjačka pukovnija. Ja držim, na osnovu mojih istraživanja, da oznaka "Bošnjak" pripada jedino onim unajmljenim kopljanicima koji su porijeklom iz Bosne.  ...Cjelokupnom pisanom materijalu glavnog državnog arhiva u Dražđanima (Dresden), koji se odnosi na sasko-poljske ulane, nalazi se samo u godini 1743. mjesto, koje spominje unajmljenje turskih Bošnjaka za saksonskog kneza (Comte de Saxe) i osnivanje Mazanijeve, kasnije Ostenove bošnjačke pukovnije u god. 1744. i 1745. godine - piše Gente.


    Njihov izgled izazivao je divljenje i strah

    Uz konjičko koplje koje su vratili na evropsko bojno polje, osnovno oružje svakog bošnjačkog plaćenika bila je sablja, o pasu su imali nekoliko kubura, a onda i neizostavni nož (handžar). Svaki od njih je, veli profesor Imamović, imao rasnoga ata gizdavo i raskošno okićenog, kakvi su bili i njihovi gospodari.

    - Njihov zastrašujući izgledi pojava su kod suvremenika istovremeno izazivali i divljenje i strah - navodi Imamović.

    Alija, Petar, Aleksandar, Osman...

    Gente ukazuje da je časnički kor bio sastavljen na ovaj način: Pukovnik Mazani pl. Slavedin, major Zihlinski, ađutant Černjita (Czernytta).

    Satnici: Serkiz (Bošnjak), Aleksander (Bošnjak), Ivan Bosniak (Bošnjak), pl. Gordon, Jan Skoric (Skoryc).

    Štapski satnici: pl. Pjetrovski (Pietrowski), pl. Rab (Raab), poručnik Kepski. Poručnici: Alija (Bošnjak), Petar Bosniak (Bošnjak), Teodor de Morica (Bošnjak), Georjevo (Bošnjak), Panagoti (Panagotti, Bošnjak).

    Zastavnici (Fähnrich): Osman (Bošnjak), Vitkovic (Wittkowic, Bošnjak), Mjekulu (Miekulu), Kotaj (Kottay).

    Zanimljivo je primijetiti da su kao Bošnjaci navođeni i bosanski katolici i pravoslavci.

    Velika slava Bošnjaka

    - U pruskoj vojsci ime Bošnjak steklo je velike časti i gotovo pola stoljeća nosila je to ime jedna od najsjajnijih pukovnija. Gotovo sve pruske ulanske pukovnije vuku podrijetlo od četa Serkizove Pjetrovskijeve iz nekadašnje "poljsko-sasko-bošnjačke pukovnije". Bošnjacima ima zahvaliti što se je koplje uvelo u prusku, a kasnije i u cijelu njemačku vojsku. Po pruskom uzoru je kasnije (početkom 19. stoljeća) Danska ustrojila kor Bošnjaka, ali je već poslije nekoliko godina raspustila svoju bosansku eskadronu koju su poput Pruske pridijelili jednoj husarskoj pukovniji. Poslije nailazimo još na jednu kratku vijest iz Kurlandije o ustrojenju jednog bošnjačkog kora u 18. stoljeću; može biti da je on nastao uvrštenjem otpuštenih pruskih Bošnjaka - zaključuje se u Genteovom tekstu.

    Nosili su crvene lente i fesove 

    U sklopu danske konjice 1790. godine Bošnjačka divizija prilično se razlikovala od ostalih jedinica. Skoro sve osoblje su bili Danci, ali su se odijevali u svijetloplave uniforme orijentalnog izgleda (husarska boja) i crvene kapute (Chupa) za zimsko vrijeme.

    Umjesto pojaseva, nosili su crvenu lentu i crvene fesove s polumjesecom i svijetloplavim perom koji su prekrivali bijeli turban. Danska je zamišljala da ratnici trebaju ovako izgledati. I oni su bili naoružani kopljima.

    Bošnjačka divizija imala je garnizon u gradu Koege, 30 kilometara udaljenom od Kopenhagena, i mirno je živjela. Godine 1808. kralj Frederik VI promijenio je ime Šeste bošnjačke divizije u diviziju "Uhlan" i dao im manje egzotične uniforme.

    24.07.2011.

    LOGOR SMRTI: OBILJEZENO 19 GODINA OD MASAKRA U KERATERMU

    a

    Logor smrti : Obilježeno 19 godina od masakra u Keratermu 

     24/07/2011.
    • Preživjeli logoraši i danas su izrazili svoje ogorčenje što niko od članova kriznog štaba prijedorske opštine,logorski isljednici, kao i stražari koji su ih u bijali, nisu procesuirani. ..

     Na prostoru nekadašnjeg prijedorskog zloglasnog logora Keraterm danas su porodice ubijenih i preživjeli logoraši polaganjem cvijeća ispred Spomen-ploče i odavanjem pošte stradalim, obilježili 19 godina od stravičnog zločina kada je u noći sa 24. na 25. juli 1992. godine ubijeno između 160 i 200 muškaraca nesrpske nacionalnosti različite životne dobi, javio je  dopisnik Agencije ONASA.   Porodice ubijenih i preživjeli logoraši i danas su izrazili svoje ogorčenje što niko od članova kriznog štaba prijedorske opštine, čijom je odlukom formiran logor, logorski isljednici, koji su prema nihovom mišljenju najodgovorniji za sve ono što se dešavalo zatočenicima u logoru, kao i stražari koji su ih u bijali, nisu procesuirani.  

     Oni nisu skrivali ni svoje nezadovoljstvo visinom izrečenih kazni koje je izrekao Haški tribunal za pet osoba koje su procesuirane i koje su priznale krivicu, jer su osuđeni zatvorskim kaznama od tri do 15 godine zatvora, ali su nakon izdržavanja dvije trećine kazne, pušteni na slobodu.   Bivši logoraši i porodice ubijenih nezadovoljni su i što im se ne dozvoljava da prostoriju 3, nekadašnjeg logora Keraterm, u kojoj su se nalazili pobijeni zatočenici, preurede u memorijalni prostor. Posebno su naglasili da su uskraćeni i za sva prava po osnovu civilnih žrtava rata. Haški tribunal je utvrdio da je u noći sa 24. na 25. juli 1992. godine ubijeno između 160 -200 zatočenika.  Prema svjedočenjima nekadašnjih logoraša u prostpriju 3  logora ubačena je neka vrsta bojnog otrova, a kada su pokušali izići iz nje na h je pucano iz puškomitraljeza postavljenog prethodnog dana u dvorište logora.  U   ovom logoru je od premlaćivanju preminuo i Srbin Jovo Radočaj, koji se protivio progonu njegovih komšija nesrpske  nacionalnosti.     Današnjem obilježavanju obljetnice stradanja logoraša Keraterma prisustvovao je i potpredsjednik Republike Srpske (RS) Enes Suljkanović koji je novinarima izjavio da narodi u BiH treba zajednički da odaju pomen svim žrtvama proteklog rata i dodao da ne treba da budu zatočenici ratnih strahota, već da je potrebno da se okrenu  budućnosti. (Kliker.info-Onasa)

    24.07.2011.

    KRENUO NA PRIPREME NOVOG KLUBA: POGINUO REPREZENTATIVAC BiH MARINKO KELECEVIC

    Krenuo na pripreme novog kluba: Poginuo reprezentativac BiH Marinko Kelečević

    24sata.info PHOTO
    image Marinko Kelečević / 24sata.info

     

    24SI - Rukometni reprezentativac Bosne i Hercegovine Marinko Kelečević poginuo je jutros u saobraćajnoj nesreći.

     

    Prema neslužbenim informacijama, Kelečević je nedaleko od Beograda vozeći motocikl sletio sa ceste.

    Dvadesetšestogodišnji Kelečević je do ove sezone nosio dres Ferencvaroša, a prije par mjeseci potpisao je ugovor sa Celjem. Slovenski mediji su javili da je bh. reprezentativac danas trebalo da se pojavi na pripremama novog kluba te da je smrtno stradao na putu do aerodroma.

    "Šokirani smo. Ovo je ogroman udarac za sve nas, za bh. rukomet i sport uopšte. Njegovoj porodici uime RSBiH izjavljujem iskreno saučešće", izjavio je generalni sekretar Rukometnog saveza BiH Smajo Karačić.

    Kelečević je prošle godine debitirao za reprezentaciju BiH u prijateljskom susretu sa Grčkom, a ukupno je u dresu sa državnim grbom odigrao devet utakmica.

    (fena)

    24.07.2011.

    MONSTRUM PRIZNAO TERORISTICKI NAPAD: MRZIO JE SVE, MUSLIMANE, STRANCE, USELJENIKE...

    Monstrum priznao teroristički napad : Mrzio je sve, muslimane, strance, useljenike...

    24/07/2011.
    • Neprirodan mir koji se uvukao u Oslo dan nakon krvavog pokolja u kojem su ubijene najmanje 92 osobe – a broj raste – prekinut je u rano poslijepodne.Evakuisan je trg Suli, jedno od najpopularnijih sastajališta u tom gradu, zbog moguće bombe. U tom trenutku trajalo je ispitivanje Andersa Behringa Breivika, tridesetdvogodišnjaka osumnjičenog da je počinio dva smrtonosna napada ..

    Neprirodan mir koji se uvukao u Oslo dan nakon krvavog pokolja u kojem su ubijene najmanje 92 osobe – a broj raste – prekinut je u rano poslijepodne.Evakuisan je trg Suli, jedno od najpopularnijih sastajališta u tom gradu, zbog moguće bombe. U tom trenutku trajalo je ispitivanje Andersa Behringa Breivika, tridesetdvogodišnjaka osumnjičenog da je počinio dva smrtonosna napada u Oslu i okolini, na ostrvu Utoja.Tako se u trenu okrenula prva – a sad se vidi i ishitrena teza – da iza napada stoje islamistički radikali, već da je napad zapravo bio uperen protiv muslimana, useljenika...

    Krivci s istočne strane                           – Anders Behring Breivik je, iz kako se naglašava, “zapadnog dijela Osla”. Oslo ima neprirodnu podjelu na zapadni i istočni dio – u “istočnom Oslu” geta su doseljenika, obojenih, muslimana, dimija i feredža, džamije... U njemu su svi problem za većinu sa zapadne strane – simpatizere ekstremne desnice – govori nam novinar i društveni analitičar Milan Borojević, koji već dugo živi u Oslu.– Isključivo je naglašeno da Breivik nije nacista, nego je protiv multikulturnog društva, protiv norveške politike otvorenog naseljavanja, antiislamista…Bio je simpatizer FRP partije (Partija progresa), koja je druga najjača stranka u Norveškoj i otvoreno se zalaže protiv otvorenih norveških granica i multinacionalnog društva u današnjem obliku, ali je nedavno izjavio da čak ni Partija progresa nije ispunila njegova očekivanja – kaže Borojević.Anders Breivik je vlasnik firme Breivik Geoform, koja je osnovana prije dvije godine, bavi se uzgojem povrća, lubenica i rijetkih biljaka. Nedavno se preselio iz Osla u mjesto Rena prema švedskoj granici.

    Preko svoje firme imao je mogućnost nabaviti velike količine umjetnog gnojiva, a da se to ne poveže sa svrhom za koju mu je ono bilo potrebno.Naime, bombaški napad na zgradu vlade u Oslu izveden je bombom kakvom su se poslužili napadači koji su izveli pokolj u Oklahomi – bombom napravljenom od umjetnog gnojiva.– U Norvežane se uvukao strah – govori Borojević o tome kako se živi dan nakon napada. Zastave su spuštene na pola koplja. Masakr je proglašen je nacionalnom katastrofom. Centar grada i dalje je blokiran za građane. Kretanje im je ograničeno, posvuda su crveno-bijele trake s natpisom ”stop-policija”, koje omeđuju prostor kvarta grada u kojem se nalaze zgrade vlade i zgrade ministarstva. Stotine dobrovoljaca i članova civilne zaštite, vatrogasaca i osoba obučenih za borbu protiv vremenskih nepogoda, ljekara i zdravstvenih radnika i dalje je angažovano na terenu.– Rana nanesena Norveškoj je duboka, iza nje će ostati ožiljak za sva vremena, nakon kojeg ova zemlja najvjerovatnije nikada više neće biti kakva je do petka bila. Nešto će se uskoro morati mijenjati u norveškom društvu, ističe se u svakom podsjećanju na duboku bol koju doživljavaju Norveška i njeni građani, prije svega kada je riječ o organizovanju nacionalne sigurnosti – kaže Borojević.

    Previše sloboda                          Borojević objašnjava kako je bilo moguće da se takvo što dogodi u zemlji demokratije, koja je pet godina zaredom, po statistikama UN-a, proglašavana za najbolje mjesto za život na Zemlji.– Ovo je policijska zemlja jer u njoj ništa ne promiče kontroli, odnosno sve je registrovano. No, u okvirima demokratije previše je sloboda u kojima svako radi što misli da može, a pravila su iznijansirana samo kada je država po srijedi. Pa je tako i policija nezadovoljna, smatra da je preopterećena i premalo plaćena. Ukidaju se policijske stanice u manjim mjestima, odgovornost se veže za najbliži regionalni centar.Za ozbiljni kriminal, nasilje i silovanje, mora se računati s najmanje pola sata do dolaska policije – objašnjava Milan Borojević. Kaže da postoji hiljadu kriznih centara za žene, godišnje bude oko 5000 silovanja, a ne optuži se nijedan silovatelj.Nedavno je djevojka silovana u centru Osla, na stepenicama ispred parlamenta, i opet je “vuk pojeo magarca”. Za kriminalne radnje u sferi ekonomskog kriminaliteta, tvrdi on, slučaj se ”ne isplati” podizati za pronevjeru (pljačku) manju od milion kruna (približno 250.000 KM) jer više novca stoje istraga i pravosudni postupci…

    Povucite se iz rata                             Breivik nije bio registrovan u policiji kao kriminalni počinilac. Samo kao nacionalista. Kada je došao na ostrvo gdje su boravili mladi članovi Radničke partije, bio je u policijskoj odori, s pancirkom, u punoj opremi, s automatskom puškom, sačmaricom i pištoljem.To je oružje za koje je Breivik imao registrovane dozvole. Smatra se da je napadnuto srce političke Norveške – sjedište vlade u kojoj vlada Radnička partija te Podmladak Radničke partije AUF (Omladinska organizacija Radničke partije). Krvava cijena plaćena je na ostrvu Utoja, tridesetak kilometara od Osla, u idiličnom Oslo fjordu, gdje su se tradicionalno sastajali predstavnici te omladinske organizacije u posljednjih 50 godina. ”Za mene je Utoja, moj omladinski raj, od juče pretvoren u pakao”, izjavio je Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare.– Na internetskim su stranicama neki građani hrabriji pa se, među ostalim, ističe i to da bi se norveški političari trebali angažovati i zaustaviti angažman države u ratnim razaranjima u drugim državama direktnim učestvovanjem kao značajne članice NATO-a. Jer, smatraju oni, to aktivira ličnosti poput Andersa Breivika – javlja analitičar Milan Borojević. (Kliker.info-VLM)


    24.07.2011.

    NORVESKA: OSUMNJICENI ANDRES BEHRING BREIVIK PRIZNAO UBISTVO 92 LJUDI

    Norveška: Osumnjičeni Anders Behring Breivik priznao ubistva 92 ljudi

    24sata.info PHOTO
    image Anders Behring Breivik / ap

     

    24SI - Osumnjičeni za smrtonosne napade u Oslu i na ostrvu Utoya, u kojima je poginulo 92 ljudi, priznao je da je pucao iz vatrenog oružja, saopštila je danas norveška policija.

     

    Policija je saopštila i da se strahuje da bi broj žrtava dva jučerašnja napada mogao da iznosi 98, ističući da u okviru istrage o ovim tragičnim događajima nastoji da utvrdi da li je napadač djelovao samostalno ili je imao pomagače.

    Norvežanin Anders Behring Breivik (32), koji je uhapšen juče na Utoyi, nije pružao otpor policiji prilikom hapšenja poslije maskra koji je trajao oko sat i po, saopštila je policija.

    Prema posljednjim podacima, u jučerašnjoj eksploziji u Oslu ubijeno je sedam osoba, dok je u pucnjavi u blizini prijestonice ubijeno 85 ljudi.

    Strahuje se da bi broj žrtava mogao biti veći jer se nekoliko ljudi vodi kao nestalo.

    (srna)

    24.07.2011.

    KRVOPROLICE U NORVESKOJ: BROJ MRTVIH SE POPEO NA 91, OSUMNJICENI ANDERS BREIVIK JE DESNICAR I HRISCANSKI FUNDAMENTALISTA

    Krvoproliće u Norveškoj : Broj mrtvih se popeo na 91, osumnjičeni Anders Breivik je desničar i hrišćanski fundamentalista 

     23/07/2011.
    • Osoba, za koju se sumnja da je odgovorna za ubistvo najmanje 84 osobe na otokui Uteoya nedaleko od Osla, može se opisati kao hrišćanski fundamentalista, ..

    Osoba, za koju se sumnja da je odgovorna za ubistvo najmanje 84 osobe na otokui Uteoya nedaleko od Osla, može se opisati kao hrišćanski fundamentalista, izjavio je danas zamjenik šefa norveške policije Roger Andresen, navodeći da je još rano govoriti o motivima. "Nemamo više informacija od onoga što smo pronašli na njegovim websiteovima, a što ukazuje na desničarsku orijentaciju i na to da se radi o hrišćanskom fundamentalisti", rekao je Andresen na konferenciji za novinare u Oslu. Norvešku su jučer potresla dva napada - prvo je u centru Osla u eksploziji automobila bombe ubijeno sedam osoba, a nekoliko sati kasnije na meti se našao Omladinski kamp vladajuće Radničke partije na otoku Uteoya, 35 kilometara od norveške prijestonice.

     Prema posljednjim informacijama, broj žrtava u ta dva napada dostigao je 91 osobu, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da je to i konačan broj. Policija je u petak uhapsila 32-godišnjeg Norvežanina pod sumnjom da je odgovoran za pucnjavu u Uteoyi. Policija nije objavila njegov identitet, ali je norveška državna televizija NRK objavila sliku visokog plavokosog i plavookog Andersa Behring Breivika, koji sebe na profilu na Facebooku, opisuje riječima - konzervativac, hrišćanin, samac, zainteresovan za lov i igrice poput "Moderni ratovi 2".Šef nacionalne policije Sveinung Sponheim izjavio je za NRK kako policija sumnja da je izvršilac napada na Facebooku objavio indicije koje ukazuju da ima političke stavove desničarski usmjerene i antimuslimanski nastrojene, ali "da li je to bio motiv za sam čin napada ostaje da se utvrdi". Neimenovani policijski zvaničnik izjavio je kako postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni izveo oba napada i da "izgleda da nije uopšte povezan s bilo kakvom međunarodnom  terorističkom organizacijom".  (Kliker.info-Fena)

     


    23.07.2011.

    SOKANTNA VIJEST S OTOKA: AMY WINEHOUSE PRONADJENA MRTVA U SVOM DOMU U LONDONU (VIDEO)

    Šokantna vijest s otoka : Amy Winehouse pronađena mrtva u svom domu u Londonu (Video) 

     23/07/2011.
    • Pjevačica Amy Winehouse pronađena je mrtva u svom domu u Londonu, objavio je Sky News, a prenosi Reuters.Policija je potvrdila da je pronašla tijelo 27-godišnje djevojke u stanu u Camdenu, ali nije potvrdila identitet.Pjevačica i skladateljica Amy Jade Winehouse rođena je 14.augusta 1983. u Londonu. ..

    Pjevačica Amy Winehouse pronađena je mrtva u svom domu u Londonu, objavio je Sky News, a prenosi Reuters.Policija je potvrdila da je pronašla tijelo 27-godišnje djevojke u stanu u Camdenu, ali nije potvrdila identitet.Pjevačica i skladateljica Amy Jade Winehouse rođena je 14. augusta 1983. u Londonu. S deset godina osnovala je grupu "Sweet and Sour", a od šesnaeste se godine profesionalno bavila pjevanjem. Godine 2003. objavila je svoj prvi album "Frank", koji je kritika iznimno dobro prihvatila, a bio je nominiran i za Mercury Prize. Slijedio je "Back to Black" za kojeg je osvojila pet Grammyja.

     

    U maju ove godine obznanila je da će odgoditi objavljivanje trećeg albuma jer se želi posvetiti rehabilitaciji i izliječiti od ovisnosti o alkoholu. Album je navodno već bio dovršen, trebalo je samo odrediti datum početka prodaje.Mnogi će se sjećati fijaska u Beogradu, 18. juna ove godine. Winehouse je imala velikih problema s održavanjem ravnoteže, pjevanjem vlastitih stihova i na trenutke je izgledala posve izgubljeno. Publika je vidjevši da pjevačica ne zna za sebe sve glasnije negodovala, a naposlijetku je i burnim zvižducima ispratila s pozornice. Nakon beogradske blamaže otkazala je nastupe u sklopu europske turneje. Njezin se menadžment u priopćenju ispričao fanovima, naglasivši da ona u ovakvom stanju ne može dati sve od sebe na koncertima i da je povratak kući najbolja odluka. (Kliker.info-Novi list)



    23.07.2011.

    INTERESANTNI TEKSTOVI

    Subota, 23. juli/srpanj 2011, 17:42 CET

    Sporna slika Amadea Modiglianija

    Tragedija u Norveškoj: Poginulo najmanje 92 ljudi Video

    U napadu na kamp mladih broj žrtava popeo se na 85. U eksploziji u Oslu poginulo sedam ljudi. Uhapšen osumnjičeni za oba napada Dalje

    Šta povezuje Hadžića i modernu umjetnost

    Misterija oko Modiglianijeve slike koja je dovela do uhićenja bjegunca u fokusu je tima istraživača iz Srbije i brojnih međunarodnih eksperata Dalje

    Dnevnik Munira Podumljaka: Čekamo Sanaderov koncert Audio

    Prema naslovnicama očekujemo otkriće desetljeća. Narod upućuje vlasti prijetnje poput "vidjet ćete vi kad Sanader propjeva". Dalje

    23.07.2011.

    NORVESKI UBICA JE DESNICAR, MASON I MRZI MUSLIMANE

    Norveški ubica je desničar, mason i mrzi muslimane

    23.07.2011.
    Anders Behring Brevik, 32-godišnji Norvežanin osumnjičen za dva krvava napada u petak u Oslu, opisan je kao kršćanski radikal, mason i osoba koja nije podnosila muslimane i imigrante.
    Anders Behring Brevik
    ....................................................................
    Najmanje 91 osoba ubijena je u eksploziji ispred zgrade Vlade u Oslu i pucnjavi u omladinskom ljetnom kampu na ostrvu Utoya. Za ovaj monstruozni zločin osumnjičen je Brevik, osoba koja je na svojim profilima na Twitetru i Facebooku (koji više nisu aktivni) navela da je konzervativac, kršćanin samac i da je zainteresovan za lov. Također, naveo je da je ljubitelj Winstona Churchilla, klasične muzike, te da voli filmove poput "300" i "Gladijator" i serije "True Blood" i "Dexter", objavio je BBC.

    Anders Behring Brevik završio je trgovačku školu. Ima svoju formu koja se bavi poljoprivredom i vjerovatno je tako i došao do velikih količina umjetnog gnojiva koje se koristi za izradu kućnih bombi.

    Norveški mediji navode da se 32-godišnji monstrum bavio bodybuildingom i lovom, a da ranije imao problema s policijom, osim nekoliko saobraćajnih kazni.

    Bio je ekstremno desno orijentisan i sam sebe je opisao kao nacionalistu i kritičara islama, a bio je veoma aktivan na forumima gdje je ostavljao postove u kojima je kritikovao islam. Na Document.no norveškoj stranici posvećenoj političkoj debati ostavio je na desetine postova oštro kritikujući islam i imigrante. Ta stranica je zatvorena.

    Mediji navode i to da se 2008. godine upisao u članstvo lokalne masonske lože.

    "Pretpostavlja se da je bio desno orijentisan i da je imao antimuslimanske stavove, ali motiv za zločin tek treba da se otkrije", kazao je načelnik norveške policije Sveinung Sponheim.

    Inače, na Twitteru je zabilježen Brevikov posljednji post, tačnije citat Johna Stuarta Milla: "Uvjerenje jedne osobe jendako je snazi 100.000 osoba koje imaju samo interes."

    Policija još uvijek nije objavila koliko je tačno povrijeđenih u luđačkom pohodu Norvežanina. On se nalazi u pritvoru dok policija istražuje pokolj ispred Vlade i u ljetnom kampu za laburističku omladinu.
    23.07.2011.

    MASAKR U NORVESKOJ: OVO JE LICE COVJEKA OSUMNJICENOG ZA KRVAVE NAPADE U KOJIMA JE UBIJENO PREKO 80 LJUDI

    Masakr u Norveškoj : Ovo je lice čovjeka osumnjičenog za krvave napade u kojima je ubijeno preko 80 ljudi 

     23/07/2011.
    • Cijela Norveška grozničavo pokušava da dokuči šta je nagnalo 32-godišnjeg Andersa Behringa Breivika da u petak popodne izvrši dva krvava napada, kakva ta zemlja ne pamti.Broj smrtno stradalih još se tačno ne zna. Policija je za sada potvrdila ..

     Cijela Norveška grozničavo pokušava da dokuči šta je nagnalo 32-godišnjeg Andersa Behringa Breivika da u petak popodne izvrši dva krvava napada, kakva ta zemlja ne pamti.Broj smrtno stradalih još se tačno ne zna. Policija je za sada potvrdila da je u napadu u Oslu poginulo najmanje sedmoro ljudi, dok je na 50 kilometara udaljenom ostrvu Utoja ubijeno devet ili deset ljudi. Nezvanično, pak, broj umrlih penje  se preko 80, a strahuje se da je broj povrijeđenih i mnogo veći.Za sada, o motivima gotovo ništa da se ne zna, a u oskudnim nagađanjima Breivik se uglavnom povezuje sa desničarskim ekstremizmom.

    U nedostatku pravih informacija, javnost u toj zemlji okrenula se njegovom Facebook profilu na kome je, između ostalog navedeno da je hrišćanin po vjeroispovijesti i konzervativac po političkom opredjeljenju, te da se sportski bavi lovom.Breivik sebe definiše kao ljubitelja klasične muzike, a među omiljenim djelima ističe knjige poput Tolstojevog "Rata i Mira", Orvelove "1984", Kafkinog "Procesa", "Kritike čistog uma", "Ilijade i Odiseje", "Levijatana"...Takođe, navodi svoje interese za masoneriju i političku analizu, a među uzorima ističe Vinstona Čerčila i Maksa Manusa, poznatu ličnost norveškog Pokreta otpora iz vremena Drugog svjetskog rata.Izvjesno je da će se u danima koji slijede svi ovi podaci pomno analizirati, u nadi da će baciti jasnije svjetlo na pozadinu masakra koji je izvršio. Za sada, tek je jedan policijski zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti, izjavio kako je, čini se u pitanju, "izolovan čin bijesnog čovjeka".U međuvremenu, na Facebooku se bukvalnog svake minute povećava broj grupa koje okupljaju protivnike ovog, do prije nekoliko časova, potpuno anonimnog mladića.

    Dekster i ratovi                   Jedan od omiljenih Breivikovih televizijskih junaka je Dekster, poznati serijski ubica, koji na malim ekranima hvata i ubija zločince koji su iznad zakona ili su zbog rupe u zakonu ostali na slobodi.Takođe, voli da igra kompjuterske igrice - World of Warcraft i Modern Warfare 2. (Kliker.info-Nezavisne novine)


    23.07.2011.

    DAVID SCHEFFER, AMERICKI DIPLOMATA, PROFESOR I JEDAN OD OSNIVACA HASKOG TRIBUNALA: BORISU TADICU BIH SAVJETOVAO DA NE BRANI RATKA MLADICA I RADOVANA KARADZICA

    David Scheffer, američki diplomata, profesor i jedan od osnivača Haškog tribunala: Tadiću bih savjetovao da ne brani Mladića i Karadžića

      23.07.

     

    Scheffer: Objavljuje knjigu u decembru

    Predsjednik Srbije mora obznaniti da je genocid počinjen u Srebrenici

    Dejvid Šefer (David Scheffer) jedan je od osnivača Haškog tribunala.

    Sada je profesor prava i direktor Centra za međunarodna ljudska prava na Univerzitetu "Northwestern" Pravnog fakulteta u Čikagu.

    Bio je američki ambasador za pitanja ratnih zločina od 1997. do 2001. i savjetnik Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) od 1993. do 1996. Njegova knjiga "Sve duše koje nedostaju: Lična povijest sudova za ratne zločine" (All the Missing Souls: A Personal History of the War Crimes Tribunals) bit će objavljena u decembru.

    Problemi Tribunala

    U ekskluzivnom razgovoru za "Avaz" Šefer odbija izjednačavanje krivice za ratne zločine i otvoreno poručuje predsjedniku Srbije: "Predsjednik Tadić mora obznaniti ono što je već determinirano od oba tribunala u Hagu, i ICTY-a i Međunarodnog suda pravde, da je u Srebrenici počinjen genocid!"

    Jeste li te 1993., kad ste osnivali Haški tribunal, mogli predvidjeti da on neće biti u stanju okončati suđenja do 2014.? I možemo li napraviti neke paralele Haškog suda s onim u Nirnbergu 1945.?

    - Kada smo pravili Haški tribunal, nismo imali na umu tačan datum okončanja njegovog rada. Znali smo da će uzeti puno vremena, svakako puno duže nego u Nirnbergu. No, kad su usporedbe u pitanju, hapšenje optuženih bjegunaca desilo se brzo nakon Drugog svjetskog rata, i to je i učinilo da se udružena i druga suđenja dogode mnogo brže. Opet, samo hapšenje optuženika u Bosni i drugdje na Balkanu uzelo je mnogo godina, pa je zato razumljivo da je Haškom tribunalu bilo potrebno toliko mnogo vremena da odradi sve te predmete.

    Nadalje, ICTY je morao proći kroz administraciju međunarodnih standarda da bi procesi bili ispravni, te kroz izazov međunarodnog finansiranja, nasuprot vojnih tribunala u Nirnbergu i Tokiju, koji su mogli biti osnovani i organizirani daleko lakše od saveznika. Ustvari, pogrešno je uspoređivati ove dvije situacije jer su one vrlo različite. Međunarodna pravda u moderno vrijeme zahtijeva strpljenje i ustrajnost, i to je prosta realnost svega toga.

    Sada, kada su i Ratko Mladić, a, evo, i posljednji od 161 optuženog Goran Hadžić u Hagu, šta bi trebalo učiniti da Mladić i Karadžić prije svih ne budu u situaciji da dalje odugovlače sudski proces kao što to Šešelj radi od 2003.?

    - Tužna je realnost da žrtve Srebrenice, posebno njihove porodice i prijatelji, nikada ne mogu biti potpuno zadovoljene u razdoblju nakon njihovih tragičnih gubitaka. No, međunarodna pravda osigurava pravni lijek koji nastoji utvrditi istinu o onome šta se dogodilo i ko je to učinio. Kao za pružanje kazne, to je uvijek važno i za žrtve.

    Mladić se treba suočiti s punim krivičnim postupkom koji treba biti usklađen s međunarodnim normama zbog tog procesa, i onda ga pred nepristrasnim sudskim vijećem treba držati odgovornim za ono što je učinio. To je ono što će se, očekivano, i dogoditi na Haškom tribinalu, sada kad je Mladić tamo i kad čeka suđenje. A da bi se osiguralo da Mladić ne zlostavlja proces kao optuženik, za to će, znate, trebati, rekao bih, jedan jako tvrdoglav predsjednik suda. Uostalom, mi smo već vidjeli takvu disciplinu, koja je nametnuta Mladiću kada je odbio slušati optužbe protiv njega.

    Ali šta ako Mladić umre prije okončanja suđenja kao Milošević i ne dočeka presudu?

    - Niko ne može kriviti Haški tribunal za Miloševićevu smrt, i to što je umro prije presude. Međutim, to nas iskustvo upućuje da će sudije stalno kontrolirati tempo suđenja i to koliko se "eskiviranja" omogućava Mladiću ako on pokaže da namjerno želi uznemiriti postupak.

    A koji instrumenti stoje na raspolaganju tužiocima da bi ubrzali procese?

    - Prvi instrument je da zahtijevaju da Mladić bude zastupljen od kompetentnog branioca advokata. A to je, iskreno, i u korist Mladića te radi razumnog i poštenog suđenja u sudnici. Drugi instrument za brže procesuiranje je da se (Mladić) optuži samo za ona djela za koja tužilac ima čvrste dokaze i da se, ako je potrebno, uklone bilo koje optužbe koje su nepropisno postavljene i mogu produžiti suđenje i dovesti ga do vrlo problematičnog ishoda...

    To, možda, neće zadovoljiti sve žrtve koje žele da vide da se Mladić suoči s pravdom za svaki zločin. Ali će to, možda, biti potrebno ako želimo da efikasno vodimo suđenje i stignemo do razumne presude u dogledno vrijeme.

    Predsjednik Tadić, izgleda, politički kalkulira, ne naziva Mladića i Karadžića pravim imenom, a želi ostaviti dojam kako razumije bol žrtava Srebrenice. Šta Vi mislite?

    - Uistinu je bilo vrlo mnogo propuštenih prilika za istinu i pravdu na Balkanu. Dobar savjet predsjediku Tadiću bio bi da o Mladiću i Karadžiću ne govori u maniru koji sugerira (njihovu, op. a.) stalnu nevinost. Radije, on mora demonstrirati hrabrost tražeći istinu za ova dva čovjeka.

    Ne pitam ovo da bih opovrgao svima znanu pravnu pretpostavku da je "svako nevin dok se ne dokaže njegova krivica", već radi svima znane razlike između Mladića i Karadžića i, recimo, branilaca Sarajeva, Ganića ili Divjaka. Uostalom, Boris Tadić još nijednom nije izgovorio da se u Srebrenici dogodio genocid?

    - Predsjednik Tadić mora obznaniti ono što je već determinirano od oba tribunala u Hagu, i od ICTY i od Međunarodnog suda pravde (International Court of Justice), da je genocid počinjen u Srebrenici! Ta činjenica je do sada veoma dobro utvrđena. To više nije stvar debate ili dostupno poput neke bokserske vreće u koju srpski nacionalisti mogu udarati dovodeći to u pitanje. Mladić i Karadžić su odavno sebe identificirali kao lidere Republike Srpske, i oni koji su otkočili znane strojeve za ubijanje u Srebrenici i drugdje u toku konflikta na Balkanu. Sada na sudu, pred zakonom moraju dokazati, upravo kao lideri, da nisu bili odgovorni za okrutne zločine koji su počinjeni pod njihovim vodstvom.

    Lisice na ruke

    S obzirom na to da ste sve to pratili dok ste bili član Klintonove administracije i da osobno poznajete neke aktere, možete li uopće "kupiti" ovaj narativ iz Beograda, kako do zadnjeg dana "nisu znali" gdje se krije Mladić?

    - Sumnjao sam da je u postdejtonskom periodu, od 1996. do 2000., Beograd morao imati neka saznanja o tome gdje se nalaze i Mladić i Karadžić, ali srbijanska vlada nije bila posebno od pomoći u praćenju i hapšenju optuženih ratnih zločinaca u tom razdoblju. Ne brine me nešto posebno ako Mladiću tog 26. maja nisu stavljene lisice na ruke, jer Haški tribunal traži kooperativnost, pa čak i dobrovoljno predavanje optuženika. Ako je srbijanska policija uspjela da privede Mladića bez lisica na rukama i onda prilično brzo aranžira njegov transfer u Hag, tim bolje. Sugerira li to nespremnost da se on u prošlosti stavi u zatvor, ja ne mogu špekulirati.

    Ali šta onda kažete na čitavu lavinu egzaltirajućih pohvala na račun vlasti u Beogradu i na adresu predsjednika Tadića osobno od čelnika međunarodne zajednice? Je li u pitanju neka politička trgovina? Možda radi omekšavanja srbijanskog stava oko Kosova?

    - Ovo ulazi u područje čiste špekulacije, i ja neću iću tamo. Mogu samo reći iz svoje perspektive, gledajući, dakle, iz Čikaga, da su srbijanske vlasti, očito, razumjele koristi koje mogu proizaći iz pune saradnje s Haškim tribunalom. I to da je Mladićevo hapšenje bilo glavni kooperativni akt koji otvara druga vrata za Srbiju, uključujući i prve korake prema članstvu u EU. Ne vidim da hapšenje Mladića ima puno veze sa situacijom oko Kosova.


    Spor proces pomirenja, ali rata neće biti

    - I nakon hapšenja zločinaca Karadžića i Mladića svi pokazatelji govore da BiH, 16 godina poslije Dejtona, politički tone jer su upravo ratne rane nezaliječene.

    - Ovo je veoma teško pitanje. Bez ikakve sumnje, BiH zaostaje na putu za članstvo u EU zbog frakture svog društva i često paraliziranih institucija vlasti. Zahtijevat će se veoma jako vodstvo na svim nivoima, uključujući i međunarodno, da se zemlja pokrene naprijed prema prosperitetnijoj zajedničkoj budućnosti. Koliko god to bude bilo bolno za etnički ponos, uzdizanje do poštivanja pravde - na Haškom tribunalu i na Državnom sudu BiH - bit će neophodno za poraz demona prošlosti.

    U suprotnom, plašite li se reprize te demonske prošlosti u Bosni ili regionu? Šta Bosanci trebaju uraditi da bi izbjegli taj scenarij?

    - Najpoštenije, ja se ne plašim da se novi krug nasilja može u Bosni ponoviti! Ali, zabrinut sam da će Bosna nastaviti kliziti nazad dok Hrvatska i Srbija furaju naprijed ka EU i ekonomskom prosperitetu. Nisam u poziciji da savjetujem Bosance o njihovoj budućnosti, ali vjerujem da će mlađe generacije Bošnjaka, bosanskih Hrvata i bosanskih Srba biti prosvijetljeni i kooperativni među sobom, kako bi mogli razumjeti povezanosti globalnog društva.

    Ne vjerujem da će oni biti budale pa da ustraju u starim neprijateljstvima i mržnji o vlastitom trošku. Budućnost Bosne je u rukama mlađih generacija sada. I ja mislim da tu treba i ostati! Starije rukovodstvo, koje još drži sidro u lukama mržnje iz prošlosti, trebalo bi se povući korak ustranu za dobro njihovih naroda.

    Zar u svemu nema i vaše krivice? Šta su međunarodna zajednica i Amerika trebali uraditi prije ili poslije Dejtona kako bi se pomoglo Bosni ili, evo, ubrzao proces pomirenja?

    - Međunarodna zajednica i SAD morale su daleko više investirati u ekonomski razvoj regiona, u obrazovne institucije, i mnogo dublje uključiti Bosance svih etničkih pripadnosti u rad visokog predstavnika (OHR) i Evropske unije u misiju vladanja s Bosnom. Ja razumijem da su to teški izazovi, ali Dejton nije kraj, već samo početak "bosanskog posla" (nastojanja) za međunarodnu zajednicu.

    Hoćete li posjetiti Bosnu uskoro?

    - Hoću, nadam se da ću je posjetiti u martu 2012., kada moja knjiga "Sve nestale duše" u izdanju "Princeton University Pressa" bude objavljena. Radujem se što ću vidjeti drugačiju Bosnu od one ratom razorene, koju sam posjećivao često devedesetih.

    23.07.2011.

    SFF: SVECANO OTVOREN NAJVECI REGIONALNI FESTIVAL FILMA U SARAJEVU (VIDEO)

    SFF : Svećano otvoren najveći regionalni festival filma (VIDEO) 

     23/07/2011.
    • Zvaničnom otvaranju prethodila je ceremonija na pozorišnom 'crvenom tepihu' kojim su prošetala mnoga istaknuta imena iz svijeta filma, te kulturnog, političkog i društvenog života ..

    Projekcijom filma "Le Havre" reditelja Akija Kaurismakija, rađenog u koprodukciji Finske, Francuske i Njemačke, večeras je u Narodnom pozorištu u Sarajevu počeo ovogodišnji 17. regionalni filmski karavan - Sarajevo film festival (SFF).Zvaničnom otvaranju prethodila je ceremonija na pozorišnom 'crvenom tepihu' kojim su prošetala mnoga istaknuta imena iz svijeta filma, te kulturnog, političkog i društvenog života BiH, kao i mnogi festivalski gosti.Prigodne riječi dobrodošlice svim je zvanicama i gostima uputio direktor SFF-a Mirsad Purivatra, naglasivši da Festival već tri godine promovira uspješne glumce BiH, te da je dugoročno ulaganje u nove glumačke i filmske nade trajni cilj SFF-a.Istaknuo je da je već 14 mladih timova dobilo priliku da u okviru projekta Sarajevo grad filma snime svoje filmove. "Naša vizija postaje stvarnost", kazao je.Na svečanosti otvaranja dodijeljena je i nagrada Počasno 'Srce Sarajeva' predsjedniku uprave Atlantik grupe Emilu Tadeschi, koji je to ocijenio nevjerovatnom čašću.

    "Rečeno mi je da 'Počasno srce Sarajeva' dobijaju oni koji imaju još puno za dati. Zato uzimam ovu nagradu s obavezom da ćemo i dalje pomagati mlade autore, te dio profita vraćati tamo gdje ga ostvarujemo", istaknuo je Tadeschi.'Počasno Srce Sarajeva' također je dodijeljeno i iranskom reditelju Jafaru Panahiju, čijim je filmom "Bijeli balon" otvoren prvi SFF 1995. godine."Panahi nam je pružio nezaboravne trenutke svojim filmovima, podsjećajući nas na važnost slobode i značenje umjetničkog stvaralaštva", naveo je Mirsad Purivatra, naglašavajući da se nadaju kako će ovom reditelju nagrada biti uručena iduće godine.Prošle godine Jafar Panahi je uhapšen zbog svog umjetničkog djelovanja, a u decembru je osuđen na šest godina zatvora te na 20 godina zabrane snimanja flima, pisanja scenarija ili bilo kojeg drugog umjetničkog rada. Cijela filmska javnost je oštro osudila taj čin.Nagrada 'Počasno Srce Sarajeva' se dodjeljuje pojedincima u znak priznanja za podršku razvoju Sarajevo Film Festivala, te izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske umjetnosti u jugoistočnoj Evropi.Selektorica Takmičarskog programa igranog filma Elma Tataragić prezentirala je filmove tog programa u ovogodišnjem izdanju, naglasivši da će publika imati priliku pogledati osam novih ostvarenja izuzetnih mladih autora iz zemalja regije.Sarajevo Film Festival u ovogodišnjem će izdanju ponuditi 220 filmova iz 44 države, s akcentom na region čiji se mladi autori bore za 'Srce Sarajeva' u tri selekcije - igrani, dokumantrani i kratki film. (Kliker.info-Fena)
     

    23.07.2011.

    KNIGA JOVANA DIVJAKA: REZERVNI SASTAVI POLICIJE ODBIJAJU POTCINAVANJE (28. DIO)

    23.07.2011.

    TUZILASTVO CITIRALO RADOVANA KARADZICA IZ '95': SJETITE SE KOLIKO NAS JE BILO U VISEGRADU ILI SREBRENICI - UZELI SMO I MJESTA GDJE NAS NIJE BILO VISE OD 30 POSTO

    Tužilaštvo citiralo Karadžića iz '95.: Sjetite se koliko nas je bilo u Višegradu ili Srebrenici - uzeli smo i mjesta gdje nas nije bilo više od 30 posto

      22.07.

     

    Vještak je naveo da ta izjava pokazuje strateški cilj o uklanjanju Drine kao “tvrde” granice

    Vještak Haškog tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću izjavio je da su srpske snage zauzele niz gradova u istočnoj Bosni u skladu sa strateškim ciljevima koje je optuženi javno proklamovao na početku rata, prenosi BIRN.

    Po završetku ispitivanja Reynauda Theunensa, vještaka za vojna pitanja, kojeg je Karadžić okvalifikovao kao “pristrasnog i zlonamjernog”, suđenje pred Haškim tribunalom je prekinuto na tri sedmice radi godišnjeg odmora.

    U dodatnom ispitivanju, Tužilaštvo je citiralo izjavu optuženog na skupštinskoj sjednici u avgustu 1995. godine, kada je rekao da su "Srbi uzeli mjesta gdje su činili samo 30 odsto stanovništva, ali da ne mogu da daju gradove gdje ih je bilo 70 odsto".  

    “Sjetite se koliko nas je bilo u Bratuncu, Višegradu, Rogatici, Srebrenici... To su bila strateška mjesta i morali smo ih uzeti”, naveo je Karadžić u izjavi koja je uvrštena u dokaze.

    Vještak je naveo da ta izjava pokazuje ostvarivanje strateških ciljeva o uklanjanju Drine kao “tvrde” granice, kao i o razdvajanju srpskog od drugih naroda.

    Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

    Zaključak Theunensa da je šest strateških ciljeva provođeno vojnim sredstvima, Karadžić je sve vrijeme unakrsnog ispitivanja nastojao da ospori, tvrdeći da su ciljevi bili osnova za mirovne pregovore, a da su vojne aktivnosti provođene radi zaštite naroda i teritorije. Optuženi je vještaku predočio sporazum koji je srpska strana potpisala u Londonu u ljeto 1992., kada je bila “na vrhuncu moći”, a u kojem se obavezala da će stvoriti centre za izbjeglice i vratiti značajan dio teritorija.

    “Da li smo u Daytonu vratili teritorije? Samo u Sarajevu smo se odrekli najdragocjenijih područja Vogošće, Ilidže...”, rekao je Karadžić.

    Vještak je odgovorio da je tačno da je srpska strana 1992. bila na vrhuncu moći, ali je napomenuo da je vojni vrh RS-a isticao da zauzimanjem teritorija nastoje da obezbijede jaču pregovaračku poziciju.    

    “Vi, gospodine, dokazujete da ste pristrani... Trebalo bi mi još mnogo sati za ovu vrstu svjedoka Tužilaštva, ali nadam se da Vijeće ovakvim uopštenim tvrdnjama neće dati preveliku težinu”, rekao je Karadžić.

    Nastavak suđenja zakazan je za 16. avgust 2011. godine.

    23.07.2011.

    NOBELOVAC PAUL KRUGMAN: SPORAZUM ZEMALJA EUROZONE ZABETONIRAT CE KRIZU

    Nobelovac Krugman: Sporazum zemalja eurozone zabetonirat će krizu

    22/07/2011.
    • Krugman drži da je izlazak iz ovakve krize upravo u povećanom državnom ulaganju, primjerice, u gradnju infrastrukture, što bi povećalo zaposlenost, potrošnju, ..

    Kratku, ali izuzetno žestoku kritiku dogovora čelnika zemalja Europske Unije objavio je na svom blogu jučer nakon što su iscurili prvi detalji drugog paketa za spas Grčke američki ekonomist i kolumnist New York Timesa Paul Krugman.On već nekoliko godina "ratuje" s ekonomskom politikom američkih vlasti koje izlaz iz krize traže u mjerama štednje i nedovoljnim državnim ulaganjima, zalažući se vatreno za veći udio države u izlasku iz krize. Krugman drži da je izlazak iz ovakve krize upravo u povećanom državnom ulaganju, primjerice, u gradnju infrastrukture, što bi povećalo zaposlenost, potrošnju, i posljedično povuklo cijelo  gospodarstvo narpijed.Ovaj princetonski profesor ekonomije kritizirao je tako Obamin paket pomoći gospodarstvu otprije dvije godine i, kako se čini, vrlo ispravno prognozirao kako će ovakav "izlazak" iz krize, zapravo, biti tavorenje u stagnaciji, s vrlo niskim stopama rasta, visokom nezaposlenošću i dugim, dugim čekanjem na pravi oporavak.E, to isto je sinoć prognozirao i Europi, komentirajući dio dogovora iz Bruxellesa po kojem se sve zemlje eurozone obvezuju na štednju, a proračunski deficit bi u zemljama koje nisu direktno pogođene trenutnom krizom do 2013. godine trebao biti ispod tri posto."Dakle, potražnja će biti smanjena (u depresiji) u svim zemljama eurozone, kako onima koje su u krizi, tako i u ostalima: to će dovesti do energičnog oporavka kroz... što?", pita se Krugman, dodajući kako su "Ozbiljni ljudi" (njegova kovanica za one koji samo izgledaju da znaju jako dobro o čemu govore) s obje strane Atlantika odlučili uništiti sve napredne ekonomije u ime - razboritosti.Krugman je prije tri godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju za svoj rad na teoriji o trgovini (Kliker.info-Hina)

    22.07.2011.

    POLICIJA: U EKSPLOZIJI U OSLU POGINULO SEDAM OSOBA; SVJEDOCI: NA OTOKU UTOEYI UBIJENO 20 OSOBA

    Policija: U eksploziji u Oslu poginulo sedam osoba; Svjedoci: Na otoku Utoeyi ubijeno 20 osoba 

     22/07/2011.
    • Nakon eksplozije u norveškoj prijestolnici, u kojoj je, prema najnovijim službenim podacima koje je objavila norveška policija poginulo sedam osoba a dvije su teško ozlijeđene, na otoku Utoeyi muškarac u policijskoj odori pucao je i ranio najmanje pet osoba na skupu organizacije mladih stranke premijera Jensa Stoltenberga, izvijestili su norveški mediji. Iako se govori ..

    Nakon eksplozije u norveškoj prijestolnici, u kojoj je, prema najnovijim službenim podacima koje je objavila norveška policija poginulo sedam osoba a dvije su teško ozlijeđene, na otoku Utoeyi muškarac u policijskoj odori pucao je i ranio najmanje pet osoba na skupu organizacije mladih stranke premijera Jensa Stoltenberga, izvijestili su norveški mediji. Iako se govori o mrtvima na otoku Utoeyi, policija to još uvijek nije potvrdila. Reuters prenosi izjave svjedoka da je u kampu najmanje dvadeset ljudi ubijeno.Policija je blokirala širi centar grada i pozvala ljude da ne odlaze na to područje i tamo se ne okupljaju.  Policija je potvrdila da se incident dogodio na Utoeyi, otoku južno od Osla gdje se održavao skup mladeži Stoltenbergove Socijaldemokratske radničke stranke.»Stanje je kritično«, rekao je Stoltenberg za postaju TV2. Po njegovom rasporedu norveški je premijer na tom skupu trebao u subotu održati govor a bivši premijer Gro Harlem Brundtland trebao je u petak nazočiti skupu. Još nije jasno je li ovaj napad povezan s eksplozijom u Oslu, ali policija sumnja da je.U eksploziji u Oslu premijer Stoltenberg nije ozlijeđen a za napad još nitko nije preuzeo odgovornost. »Ovo je vrlo ozbiljno«, rekao je premijer telefonom televiziji TV2 i dodao da je prerano reći je li eksplozija bila teroristički napad.

    On je rekao da mu je policija savjetovala da ne kaže odakle govori. »Iako smo se pripremali za ovakve situacije prilično je dramatično kada se to dogodi«, rekao je.Bomba u Oslu eksplodirala je sredinom poslijepodneva usred četvrti s brojnim vladinim zgradama, a u eksploziji je oštećen i ured premijera Jensa Stoltenberga k oji u tom trenutku nije bio u zgradi.Policijski glasnogovornik kazao je kako je neposredno prije eksplozije viđeno vozilo kako velikom brzinom prolazi tom četvrti, ali nije mogao potvrditi da je riječ o automobilu bombi.NRK je javio da je bomba eksplodirala blizu ministarstva financija, u neposrednoj blizini sjedišta norveške vlade i redakcije najvećeg norveškog tabloida VG. U zgradi ministarstva nafte, koje se također nalazi tamo, izbio je požar.Prema fotografijama na portalu NRK-a ulica je puna stakla,  pročelje zgrade VG-a je uništeno, a vojska je opkolila četvrt.Norveška je članica NATO-a i u prošlosti joj je nekoliko puta prijetila al-Kaida zbog sudjelovanja u misiji u Afganistanu, dok je a političko nasilje u toj zemlji praktički nepoznat pojam. (Kliker.info-Hina)



    22.07.2011.

    STEFAN FILE: SRBIJA CE USKORO MORATI OTVORITI NAJOSJETLJIVIJE PITANJE - STATUS KOSOVA

    File: Srbija će uskoro morati otvoriti najosjetljivije pitanje - status Kosova

    24sata.info PHOTO
    image Stefan File / 24sata.info

     

    24SI - Srbija se nakon hapšenja posljednjeg haškog optuženika Gorana Hadžića primakla dobijanju statusa kandidata do kraja godine, ali to nije dovoljno, rekao je Štefan File.

     

     

    Prema riječima komesara Evropske unije za proširenje Štefana Filea neophodno je preduzeti i druge političke mjere i unaprijediti odnose sa Kosovom.

    "Mislim da je hapšenje sjajna vijest i sjajno je da je Srbija ispunila svoje obećanje. Nakon sto su uhvatili Mladića, obavezali su se da neće stati dok i jedini preostali bjegunac ne bude uhapšen", rekao je File u intervjuu Radiju Slobodna Evropa. 

    "Ono o čemu mi raspravljamo je da li je puna saradnja sa Haškim tribunalom i hapšenje posljednjeg bjegunca dovoljno i samo po sebi povlači prijedlog za dobijanje statusa kandidata. Moj odgovor je apsolutno jasan: "Ne", rekao je File. 

    Reforme koje Srbija mora da završi su dio kriterija iz Kopenhagena, seta uputstava koji se bave pitanjima kao što su nezavisnost pravosuđa, sloboda medija i prijateljska poslovna klima, što je neophodno da bi se olakšao ulazak zemlje u EU. 

    File je rekao da je ubijeđen da je Srbija posvećena tom zadatku. 

    "Lopta je na srpskoj strani. Znam da rade sve što je u njihovoj moći. Znam da se ne oslanjaju samo na slanje preostalog bjegunca u Hag. Znam da razumiju da je ovo mnogo kompleksniji posao", kazao je evropski komesar. 

    Nakon završetka saradnje sa Hagom i pokretanja unutrašnjih reformi, glavno preostalo neriješeno pitanje je, kako je rekao, hladan odnos Beograda prema Kosovu. 

    Srbija odbija da prizna kosovsku nezavisnost ali pojavili su se i znaci umjerenog poboljšanja u odnosima. 

    Postoji nada da bi se dvije strane do septembra mogle dogovoriti i oko pitanja električne energije, telekomunikacija, katastarskih knjiga i carinskih pečata i File vjeruje da bi to moglo povećati šanse Srbije da u oktobru dobije status kandidata. 

    U okviru dijaloga, ipak, još nije otvoreno najosjetljivije pitanje, status Kosova, i to je nešto što će se uskoro morati desiti, rekao je File. 

    "Srbija ne može postati članica Evropske unije bez rješenja tog problema, u to nema nikakve sumnje. Na Beogradu i Prištini je da, uz pomoć Evropske unije, nađu to rješenje", poručio je evropski komesar za proširenje.

    (24sata.info)

    22.07.2011.

    KOMITET ZA NORMALIZACIJU: PRIPREMA SE KRACA PREMIJER LIGA BiH

    Komitet za normalizaciju: Priprema se kraća Premijer liga BiH

      22.07.

     

    Kraća liga donijela bi kvalitetnije utakmice i veće zanimanje gledalaca

    Smanjivanje broja klubova je neminovno

    Odmah po imenovanju Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine bilo je jasno da će se u fudbalu u našoj zemlji nešto bitno promijeniti nabolje.

    Ispunjavanje uvjeta za ukidanje suspenzije bio je veliki korak koji nam je osigurao suživot s ostalim svjetskim nacijama pod kišobranima FIFA-e i UEFA-e, ali to je bio samo početak. Stanje u koje su bh. fudbal doveli donedavni vlastodršci, zahtijeva mnogo veći angažman Komiteta na popravku onoga što su Iljo Dominković, Sulejman Čolaković i njima slični diletanti pokvarili.

    Temelj razvoja

    Do sada je Komitet, na čelu s Ivicom Osimom, održao više sjednica i donio više odluka nego prošli Izvršni odbor NSBiH za vrijeme svog cijelog destruktorskog mandata.

    Neke su odluke usko vezane za dugoročniji prosperitet bh. fudbala, kao što je prekjučerašnja o uvođenju jedinstvene omladinske Premijer lige BiH. Jedno jače i zanimljivije takmičenje omogućit će mladim talentima, koji niču u našim klubovima, da se brže razvijaju u kvalitetne fudbalere.

    - Ovo je potpuno nov moment, jer se posljednjih godina omladinska liga odvijala u dvije grupe. Sada će biti jedinstvena i igrat će se po dvokružnom bod-sistemu, kao i kod seniora. Žrijebanja neće biti nego će se parovi prilagoditi Premijer ligi, s tim što će domaćinstva biti obrnuta zbog raspoloživosti terena - pojašnjava generalni sekretar NSBiH Jasmin Baković pa dodaje:

    - Ovakav sistem sigurno će popraviti kvalitet. Troškovi klubova će, istina, biti veći, ali treba imati u vidu da UEFA finansira omladinske škole naših premijerligaša i da taj novac može biti upotrijebljen za takmičenje juniora i kadeta - tvrdi Baković.

    Osim omladinske, tema Komiteta za normalizaciju na posljednjim sjednicama bila je i Premijer liga seniora. Sve se glasnije govori o mogućnosti skraćivanja lige, što prethodni Izvršni odbor NSBiH, što zbog vlastitih interesa, što zbog izbjegavanja mogućih sukoba, nikada nije ozbiljnije razmatrao, čak i pored evidentnog stalnog pada kvaliteta takmičenja.

    Nemaju motiva

    - Istina je da se razmišlja o promjeni sistema takmičenja. Preovladava mišljenje da je liga prevelika i da ne doprinosi kvalitetu. Obično se jedan dio ekipa grupiše u borbi za titulu, a drugi u borbi za opstanak, dok su ostali u sredini i nemaju nikakvog motiva.

    Planirano je da se u narednom periodu osnuje radna grupa, koja će pripremiti prijedlog novog sistema takmičenja, ali ništa neće moći biti provedeno prije imenovanja novih komisija NSBiH - kaže Baković.

    Problem budžeta potencijalnih sponzora

    Komitet traži sponzora Premijer lige, koji bi plaćao 800.000 KM godišnje za troškove službenih lica. Interesenata, kako kaže Baković, ima, ali je problem u njihovim budžetima.

    - U toku su pregovori s nekoliko kompanija, ali je problem to što je sredina godine i što je svima teško izdvojiti toliku sumu, a da je nisu ukalkulirali u svoje budžete. Očekujemo da do početka prvenstva dobijemo definitivnu potvrdu hoćemo li imati sponzora - kaže Baković.

    S obzirom na problem, za početak sezone moralo bi se pronaći prijelazno rješenje kako bi nastupanjem 2012. godine s izabranim sponzorom bio potpisan novi ugovor.

    Prirodna selekcija

    Kako bi mogla izgledati nova Premijer liga? Sa 12 klubova ili sa 14? Hoće li se igrati četverokružno ili će se dijeliti u određenoj fazi takmičenja?

    To su pitanja na koja ćemo još dosta čekati odgovor, naravno, pod uvjetom da bude donesena odluka o smanjivanju Lige. Na dosadašnjim sjednicama članovi Komiteta su razgovarali samo o mogućnostima, ali nisu razrađivali opcije.

    Potpredsjednik Darko Ljubojević kaže da je skraćivanje Lige neminovno. Ono što je sigurno je da će jedan od faktora za selekciju biti - licence.

    - Od sezone 2014/2015. UEFA-ini uvjeti za licence bit će mnogo rigorozniji od sadašnjih, koje naši klubovi i danas jedva uspijevaju ispuniti. Stoga će pristupiti takozvanoj prirodnoj selekciji. Drugim riječima, ko nema i ne može dobiti licencu, sam sebe otpisuje.

    Inače, do sada nije bilo konkretnih prijedloga, s tim što se mora konstatirati da kraća liga donosi veći kvalitet, više zanimanja i interesantnije utakmice. Smatram da je mnogo bolje da sami krenemo u promjene nego da nam 2014. godine to nameće UEFA - kaže Ljubojević.

    22.07.2011.

    GORAN HADZIC IZRUCEN HAGU

    Hadzic prebacen u Hag

     

    22.07.2011.

     

    Goran Hadžić u pratnji policije, 22., jul 2011.

    ..............................................

    Zoran Glavonjic

    Haški optuženik Goran Hadžić primljen je u petak posle podne u pritvor Haškog tribunala, potvrdio je taj sud. Nekoliko minuta posle 16 sati u zgradu pritvora u Sheveningenu ušla su dva blindirana automobila, nakon čega je portparolka suda Nerma Jelačić izjavila:

    “Optuženik Goran Hadžić smešten je u pritvorsku jedinicu Tribunala".

    Po prijemu u pritvor Hadžić će biti podvrgnut lekarskom pregledu, a po proceduri prva 24 sata provešće odvojen od ostalih 37 pritvorenika. Zatim će biti raspoređen u jedno od tri krila pritvora.


    Pedesettrogodišnji Goran Hadžić stigao je u Holandiju specijalnim avionom koji je na aerodrom u Roterdamu sleteo oko 14.30. Tu su ga srpski zvaničnici predali službenicima Haškog tribunala odakle je nakon kratke procedure prebačen u pritvor u Sheveningenu.

    Avion Vlade Srbije u kom se nalazio poslednji haški begunac sa beogradskog aerodroma Nikola Tesla poleteo je u 12.15.

    U to vreme Snežana Malović, ministarka pravde Srbije, na vanrednoj press konferenciji u Vladi Srbije izjavila je na pitanje Radija Slobodna Evropa da se haški optuženik Goran Hadžić nalazi na putu za Hag.

    Na konferenciji je još izjavila da je “ovim izručenjem okončana najteža faza u saradnji sa Haškim tribunalom i da će Srbija nastaviti da procesuira sve optužene za ratne zločine”.

    Pred sudijom najverovatnije u ponedeljak

    Pre odlaska u Hag Goran Hadžić je iz pritvora beogradskog Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u koloni vozila pod maksimalnim obezbeđenjem odvezen u Novi Sad u posetu porodici, nakon čega je direktno prevezen na aerodrom u Beogradu.

    Sudnica Haškog tribunala

    Kako piše beogradska štampa, Hadžić je tokom pre podneva razgovarao sa suprugom, sestrom i sinom u porodičnoj kući u novosadskom naselju Telep, a nadležni su mu omogućili da u Novom Sadu poseti i majku, i očev grob na Kameničkom groblju.

    Njegov boravak u kući, koju je napustio 2004. godine kada je iz državnih struktura dobio informaciju da je iz Haga stigla optužnica protiv njega, obezbeđivali su brojni pripadnici žandarmerije naoružani dugim cevima, policije i Bezbednosno-informativne agencije. Na autoputu Beograd-Novi Sad bile su primetne pojačane bezbednosne snage dok je Hadžić između dva grada prevožen u koloni policijskih džipova sa uključenim rotacionim svetlima.

    Prethodno je odbrana Gorana Hadžića potpisala dokumenta o odricanju poslednjeg haškog begunca od prava na žalbu o izručenju, čime je nakon potpisa ministarke Snežane Malović otklonjena i poslednja prepreka da bude isporučen Hagu.

    Prema proceduri, poslednji haški optuženik Goran Hadžić, koji se u 14 tačaka tereti za ratne zločine u Hrvatskoj, prvi put bi pred sudiju trebalo da bude izveden u roku od 48 sati po dolasku u pritvor. Zbog vikenda to će se verovatno desiti u ponedeljak, a Goran Hadžić je poslednji, 161. optuženi, koji će se naći u pritvoru Tribunala.

    Goran Hadžić, bivši predsednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, optužen je u 14 tačaka za zločine protiv čovečnosti nad Hrvatima i drugim nesrbima i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

    22.07.2011.

    DRAMATICNO SKIDANJE GRCKE SA VJESALA: EU, MMF I PRIVATNI SEKTOR OSIGURAT CE POMOC OD 158 MILIJARDI EURA

    Dramatično skidanje Grčke sa vješala : EU, MMF i privatni sektor osigurat će pomoć od 158 milijardi eura

    22/07/2011.
    • Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. »Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora ..

     Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.  »Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem«, rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita.Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto.Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.Smanjivanju grčkog duga pridonijet će i privatni vjerovnici, što je od početka tražila Njemačka. Međutim, sudjelovanje privatnog sektora ograničeno je samo na pomoć Grčkoj, ne i za druge zemlje u poteškoćama.    Privatnom sektoru, bankama, osiguravajućim društvima i investicijskim fondovima, ponuđenu su tri moguće opcije njihova sudjelovanju u paketu pomoći. Svaka od tih opcija predviđa djelomičnu nesposobnost otplate dugova, o čemu se u EU-u dosada kategorički odbijalo razmišljati.Prva je opcija otkup grčkih državnih obveznica. Europski krizni fond (EFSF) posudio bi novac Grčkoj koja bi ga onda koristila za otkup svojih obveznica po tržišnoj vrijednosti, koja sada iznosi oko polovicu njihove nominalne vrijednosti. Na ovaj način znatno bi se smanjio grčki dug, ali je pitanje hoće li to biti dovoljno jer privatni sektor drži oko 190 od 350 milijardi eura grčkog duga. Prema procjenama analitičara, grčki dug trebao bi se dugoročno smanjiti na 80 posto BDP-a kako bi bio održiv, dok danas iznosi 150 posto BDP-a.
     Budući da bi banke u svom slučaju dosta izgubile, vjerojatno bi se pokazala potreba da ih EFSF rekakapitalizira, a bonitetske agencije bi proglasile djelomičnu nesposobnost Grčke da otplaćuje svoje dugove što bi moglo destabilizirati finacijska tržišta, jer sa sobom nosi teško predvidljive rizike za cijeli europski financijski sustav. Europska središnja banka je ranije najavljivala da u tom slučaju neće prihvaćati grčke obveznice kao jamstvo za kredite grčkim bankama, što bi onda prisililo vlade da novcem poreznih obveznika rekapitaliziraju bankarski sustav u Grčkoj i u drugim zemljama monetarne unije. Međutim, dogovoreno je da EFSF jamči za grčke obveznice i Europska središnja banka ih može prihvatiti kao jamstvo za kredite grčkim bankama.Druga opcija predviđa da se privatnim investitorima dade određeno vrijeme da zamijene grčke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali dulji rok otplate pri čemu banke traže da nove grčke obveznice imaju najveći mogući kreditni rejting AAA, što bi mogao jamčiti EFSF. I ova opcija vjerojatno uključuje potrebu rekapitalizacije grčkih banaka, a bonitetske agencije bi proglasile djelomičnu nesposobnost otplate duga.Treća opcija predviđa da privatni investitori dobrovoljno prihvate izloženost grčkom dugu, kupovanjem novih obveznica nakon što postojeće obveznice dospiju na naplatu. I ova opcija također uključuje djelomičnu nesposobnost otplate dugova.Odbačena je francuska ideja da se uvede posebni porez iz kojeg bi se financirao program pomoći Grčkoj.Sve donedavno se djelomičnu nesposobnost plaćanja smatralo najgorim mogućim scenarijem, jer bi banke mogle ostati bez novca, što znači da više ne bi mogle kreditirati poduzeća i stanovništvo, a ne isključuje se ni mogućnost da štediše nagrnu na šaltere banaka da podignu svoje ušteđevine što bi dodatno pogoršalo situaciju. Međutim, ako se dug Grčke znatno smanji, predviđa se da bi djelomični bankrot trajao samo nekoliko dana i bonitetske agencije bi povukle proglašenje nenaplativosti dijela grčkih obveznica, budući da bi zbog smanjenja kreditnog opterećenja porasla solventnost zemlje. (Kliker.info-Hina)


    22.07.2011.

    CCI: PORAZAVAJUCI REZULTATI RADA VIJECA MINISTARA I PARLAMENTARNE SKUPSTINE BiH

    CCI: Poražavajući rezultati rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH

      22.07.

     

    Vijeće ministara BiH već šest mjeseci krši Poslovnik o radu i Zakon o finansiranju institucija BiH

    Gotovo punih devet mjeseci trebalo je da bude konstituirana Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) u punom kapacitetu, a Vijeće ministara BiH još  radi u tehničkom mandatu i nezahvalno je prognozirati kada će i kako biti okončan izbor predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH u novom sazivu, jedan je od zaključaka monitoringa rada PSBiH i Vijeća ministara BiH koji su realizirali Centri civilnih inicijativa (CCI).

    Rezultati rada PSBiH i Vijeća ministara predstavljeni su u petak na konferenciji za novinare CCI-a i stav ove organizacije je da problemi u konstituiranju vlasti na svim razinama, zahtijevaju neodložnu potrebu izmjena Izbornog zakona BiH, čija je nedoročenost (u kontekstu sankcija za kršenje predviđenih rokova i postupaka za prevazilaženje blokada, uključujući i institut vanrednih izbora) i dovela do situacije dugotrajne blokada institucija vlasti.

    Vijeće ministara BiH već šest mjeseci krši Poslovnik o radu i Zakon o finansiranju institucija BiH, istakao je koordinator monitoringa rada Vijeća ministara BiH Denis Telić.

    "Svojevrsnim prešutnim konsenzusom, unutar bh. političkog establišmenta, uspostavljen je obrazac po kome su vlade u tehničkom mandatu oslobođene obaveze donošenja programa rada (a parlamenti, s druge strane, u začaranom krugu političarske neodgovornosti, neispunjavanje vlastite obaveze pravdaju vladinim neispunjavanjem svojih obaveza), iako Poslovnik o radu jasno kaže da "Vijeće ministara donosi godišnji program rada, po pravilu, do početka kalendarske godine", i nigdje ne spominje nikakvo izuzimanje VM u tehničkom mandatu od te obaveze, kazao je Telić.

    Logičan slijed bi bio, da se slijedi praksa donošenja budžeta, odnosno da vlada u tehničkom mandatu donosi godišnji program rada (ili da mu parlament u novom sazivu nametne svoj Program rada), po kome se onda ponaša, odnosno na čijem ispunjavanju radi, do izbora nove vlade, koja onda postojeći program revidira, u skladu sa svojim prioritetima i ciljevima.

    Ovim bi, tvrde iz CCI-a, bio izbjegnut "tranzicijski vakuum" i stanje hibernacije.
     
    "Drugi prekršeni dokument je Zakon o finansiranju institucija BiH, čiji član 10. između ostalog definira da je Vijeće ministara obavezno Predsjedništvu Bosne i Hercegovine podnijeti Nacrt budžeta za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra. Vijeće ministara je, međutim, svoju obavezu izvršilo tek 31. marta 2011., što, s obzirom na složenu proceduru donošenja budžeta (u koju su uključeni i Predsjedništvo i PSBiH), čini neizvjesnim konačni datum njegovog usvajanja, dodao je Telić.

    U međuvremenu, do usvajanja budžeta za 2011., Bosna i Hercegovina, odnosno državni organi funcioniraju na odlukama o privremenom finansiranju.

    "U prvih šest mjeseci 2011., djelujući u tehničkom mandatu, Vijeće ministara je održalo 14 redovnih zasjedanja, uz nastavak jedne sjednice, provodeći na sjednicama ukupno tek nešto više od jednog osmosatnog radnog dana (tačno 10 sati i 58 minuta). Niti na jednom zasjedanju nisu bili prisutni svi ministri. Najviše izostanaka sa zasjedanja Vijeća ministara BiH u prvoj polovini 2011. imao je ministar inozemnih poslova Sven Alkalaj, koji od 15 zasjedanja nije bio na čak 10", saopćio je novinarima Telić.

    Na održanim sjednicama Vijeća ministara tokom prvih šest mjeseci 2011. usvojeno je 525 različitih akata od čega svega 12 zakona. Pri tome niti jedan zakon koji je Vijeće ministara u ovom periodu utvrdilo nije prošao parlamentarnu proceduru.

    U prvih šest mjeseci 2011., Vijeće ministara BiH je, dakle, utvrdilo samo 12 različitih zakona, od kojih nijedan nije prošao parlamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije je utvrdila 62, a Hrvatske čak 184 zakona.

    "Kad smo kod poređenja, Vlada Republike Srbije za godinu dana održi više sjednica nego Vijeće ministara BiH za čitav mandat", zaključio je Telić.

    Situacija nije ništa bolja i kada je u pitanju efikasnost Parlamentarne skupštine BiH.

    Zastupničkom domu PSBiH trebalo je gotovo punih šest mjeseci da završi konstituirajuću sjednicu, odnosno, da nakon što ju je započeo i prekinuo 30. novembra 2010. održi njen nastavak, 20. maja 2011., na kojem je konačno izabrano rukovodstvo Doma.

    U prvom polugodištu 2011. održane su još svega tri sjednice.

    Dom naroda sastao se tek u junu 2011. na dvije sjednice, završivši, praktično, konstituiranje 29. juna.

    "Nijedan dom Parlamentarne skupštine BiH nema usvojene programe rada za 2011. Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2011. nije usvojen. Na četiri održane sjednice Zastupničkog doma PSBiH, u prvoj polovini 2011. razmatrana je svega 41 točka dnevnog reda, a na dvije održane sjednice Doma naroda, u tom periodu - samo šest točki", kazao je koordinator monitoringa rada PSBiH Ivica Ćavar.

    Kada je u pitanju zakonodavna aktivnost Parlamentarne skupštine BiH u periodu koji obuhvata ovo izvješće CCI-a, dodao je, može se konstatirati da parlament BiH nije završio proceduru usvajanja - niti jednog zakona.

    Zastupnički dom PSBiH nije usvojio nijedan zakon u drugom čitanju, a usvojio je  11 zakonskih prijedloga u prvom čitanju, te odbio jedan. Dom naroda, u istom periodu, uopće nije razmatrao zakonska rješenja.

    22.07.2011.

    KOMENTAR LJUBLJANSKOG "DELA): SRBIJANSKA POLITIKA JE VJESTA U PRAVLJENJU SE NEVJESTOM, AKO ZANEMARIMO DA JE DO VRATA U LAZIMA

    Komentar ljubljanskog "Dela": Srbijanska politika je vješta u pravljenju se nevještom, ako zanemarimo da je do vrata u lažima

    22.07.

     

    Beogradska i briselska politika su samo čekale ko će koga nadmudriti...

    Srpska politika je vješta u pravljenju se nevještom, piše u komentaru povodom hapšenja  osumnjičenih za ratne zločine Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, dnevnik "Delo" u današnjem izdanju.
            
    "Srpska politika je vješta u pravljenju se nevještom ako zanemarimo najoštrije ocjene da je do vrata u lažima", piše "Delo" i dodaje da u tom smislu "nije moguće isključiti da su beogradska i briselska politika čekale samo na odgovarajući trenutak za to da se počnu natjecati ko će koga nadmudriti." 
            

    Komentar ljubljanskog "Dela": Srbijanska politika je vješta u pravljenju se nevještom, ako zanemarimo da je do vrata u lažima

    Lijevo Goran Hadzic u sredini Radovan Karadzic i desno Ratko Mladic

    ...................................................................................

    "U korist takvog scenarija je i izjava srpskog predsjednika Borisa Tadića da zbog hapšenja posljednjeg haškog bjegunca ne očekuje nikakve reakcije Evropske unije (EU), jer se radilo o moralnoj obavezi Srbije, ali sada je na redu Brisel da ispuni svoja obećanja," piše list.
            
    "Postavlja se pitanje," kaže u nastavku komentator, "šta je trulo u državi da su se u njoj haški optuženici za ratne zločine Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić više godina nesmetano skrivali od međunarodne ruke pravde," a bivši predsjednik samozvane republike Srpske krajine "koji se žali da je siromašan ko crkveni miš je u bijegu čak pravio djecu."
            
    Prema mišjenju lista je moguće zaključiti da za hapšenje trojice bjegunaca koje je srpska vlast uhvatila za manje od tri godine bila ključna "želja Srbije da što prije uđe u EU, a ne promjena političkih stavova".
            
    "Srbija je završila najteže poglavlje u saradnji sa sudom u Hagu; za nagradu očekuje da će krajem godine dobiti status kandidata, a iduće godine datum za početak pristupnih pregovora sa Unijom," konstatuje list.
            
    Prema "Delu", poštovanje ljudskih prava i demokratskih pravnih normu bilo je jedan od osnovnih uslova da su Unija i Nato započeli pregovore sa Beogradom, ali "Srbiju pravi test na njenom evropskom putu tek čeka."
            
    "EU se nakon pridruživanja Hrvatske neće mnogo žuriti sa novim širenjem," kaže list, "ne samo zato što je prisiljena spašavati neke članice od bankrota i na životu održati zajedničku valutu; u igri nije samo zamor Unije od širenja, već i bojazan od uvoza  više neriješenih sporova u evropski savez," kaže "Delo" i dodaje da je "srpska politika do sada sa šipkom u džepu prihvatala upozorenja da su uslov za prijem u članstvo u EU i normalni i prijateljski odnosi svih država sa njihovim susjedima."
            
    "U slučaju Kosova"," zaključuje "Delo", "trebaće intelektualni napor za traženje scenarija koji bi zadovoljio vlasti u Srbiji i Kosovu omogućio da postane punopravni član EU."
            
    "Ključno pitanje dakle glasi kada će Beograd prihvatiti novu realnost Balkana", kaže na kraju komentara slovenački list "Delo".

    22.07.2011.

    MIRALEM RAMIC - MALI RONALDO IZ BiH: NOGOMET JE MOJ ZIVOT (VIDEO)

    Miralem Ramić - Mali Ronaldo iz BiH : Nogomet je moj život (VIDEO) 

     21/07/2011.
    • Pred Miralemom je sada odlazak i u Španjolsku, pa tko zna - možda ipak njegova stalna adresa postane Barcelona ili Real. I to je moguće jer je već dobio ime „Messi iz naše ulice“..

    Miralem Ramić, jedanaestogodišnji dječak iz Kalesije, svojim nogometnim umijećem, prema mišljenju nogometnih stručnjaka, mogao bi biti jedan od najboljih bh. nogometaša budućnosti. Iako i sam pripada mlađoj populaciji, već je ostvario svoj dječački san koji mu je bio zvijezda vodilja. Miralem će uskoro put Italije i  Španjolske gdje ga očekuju kako bi dodatno brusili njegovo nogometno umijeće i od njega stvorili svjetsko nogometno ime.Dinamo, Inter, Juventus, Atalanta, što izabrati? - slatke su muke pred odlazak Miralema Ramića u neki od svjetskih klubova. Ovaj jedanaestogodišnji dječak iz Kalesije postao je novo nogometno otkriće pred kojim je, čini se, svjetska nogometna karijera. Njegov talent i sposobnost zapazili su menadžeri najpoznatijih italijanskih klubova.
     
    „Meni je prelijepo bilo. Svako jutro kad sam dolazio, oni su me grlili i družili se sa mnom, igrali smo se svačega. Treneri su me svaki put kad uradim nešto govorili: ’Bravo Mire, bravo Mire!’“

    RSE: Koliko to tebi znači?

    Miralem: To meni znači da previše ja mogu i da može još bolje. Ja bih volio samo da znam još jezik italijanski i sve će mi se onda ostvariti.   

    Miralemov trener Sulejman Sinanović i dalje je pod ogromnim utiskom nakon povratka iz Italije.
     
    „Ostaju ti treneri bez daha kad vide Miralema kako se on ponaša u igri, kako igra - jer dijete sa 11 godina i tri mjeseca da ima takvu inteligenciju u igri koju igra timski za kolektiv. Obično djeca u toj dobi drže loptu, nikome ne bi dali. Međutim, njegovo najveće bogatstvo je upravo ta timska igra, ta igra za kolektiv“, pojašnjava on.   

    Ne bih uspio bez podrške

    Sve je počelo 2005. godine kada je Miralemov otac shvatio da njegov sin ne ispušta loptu. Sve što bi se našlo na putu završavalo je na nogama, pa u nekom improviziranom golu, pričaju nam ponosni Miralemovi roditelji Ramo i Šefika:


    „Ja sam otkrio njega kao maloga. Imao je nepunih šest godina, flaše plastične kad bismo pili sokove on je šutao nogama - i tako eto, hvala Bogu, uspio je.“„Ja sam veoma ponosna na svog sina koji već putuje po Evropi od 11 godina. Sinanović ga podržava u tome, i mi roditelji i kompletna familija - svi ga podržavamo. Ja se samo mogu diviti svome sinu.“   

    Miralem kaže da bez podrške roditelja ne bi ništa uspio.

    „Od roditelja podrška mi je baš dobra. Ja bih volio isto da idem odavdje u jači klub, gdje imaju uslove. Ja bih volio u životu da napravim sve najbolje, da postanemo familija Ramić najbolja. Ja bih volio da se ostvari, da budem neko i nešto, i da se priča da iz Bosne jedan mali dječak da igra za neki jak klub“, priča Miralem.

    Na naše pitanje Miralemovim roditeljima Rami i Šefiki kako će bez svog sina, odgovaraju:
     
    „Teško je odlučiti da dijete od 11, 12 godina putuje po svijetu, ali šta sad da radim - to je njegova karijera, odnosno biće karijera njegovog života da se bavi tim fudbalom. I neka ga. I da ga gledam kao Ronalda na stadionu.“

    „Pa ako se preseli tamo, i ja kao majka i on kao otac ćemo redovno da dođemo u posjetu. Znači bićemo sa njim. To je to. Biće mi teško, ali, Bože moj.“  

    Iz Juventusa su tražili snimke Miralemove igre, u Inter su ga pozvali da dođe kad god želi, Dinamo ga očekuje, a u Atalanti također smatraju da je već njihov, kaže nam trener Sulejman Sinanović:
     
    „Sad ćemo i mi malo da vagamo sve te ponude, zašto ne? Trebamo biti ponosni svi na Miralema jer nadam se da ćemo mi uskoro dobiti još tih Miralema koji će BiH predstavljati u najboljem svjetlu kad je u pitanju bh. fudbal.“
     
    A Miralem vjeruje da gdje god zaigra da će biti najbolji:
     
    „Nogomet znači moj život - i moja karijera.“  

    Pred Miralemom je sada odlazak i u Španjolsku, pa tko zna - možda ipak njegova stalna adresa postane Barcelona ili Real. I to je moguće jer je već dobio ime „Messi iz naše ulice“.  Maja Nikolić (RSE)


    22.07.2011.

    NADA UMIRE POSLJEDNJA: LIDERI EUROZONE SVE BLIZI SPORAZUMU O SPASAVANJU GRCKE

    Nada umire posljednja : Lideri eurozone sve bliži sporazumu o spašavanju Grčke 

     21/07/2011.
    • Čelnici 17 zemalja eurozone, okupljeni na vanrednom samitu u Bruxellesu, sve bliže su sporazumu o spašavanju Grčke, koji bi privatne vlasnike grčkih obveznica uključio u finansijsko stabiliziranje te zemlje. U očekivanju da se objavi završni dokument, zvaničnici su večeras saopćili da takav sporazum donosi političku pobjedu za kancelarku Njemačke Angelu Merkel, ali povećava izvjesnost..

    Čelnici 17 zemalja eurozone, okupljeni na vanrednom samitu u Bruxellesu, sve bliže su sporazumu o spašavanju Grčke, koji bi privatne vlasnike grčkih obveznica uključio u finansijsko stabiliziranje te zemlje. U očekivanju da se objavi završni dokument, zvaničnici su večeras saopćili da takav sporazum donosi političku pobjedu za kancelarku Njemačke Angelu Merkel, ali povećava izvjesnost od prvog privremenog bankrota u eurozoni od stvaranja tog monetarnog bloka, prenio je londonski Financial Times na svojoj internetskoj stranici. Šefovi država i vlada zemalja članica eurozone su brzo postigli načelni dogovor da snize kamatne stope na zajmove za spašavanje za sve tri članice koje su obuhvaćene programima za spašavanje - Grčku, Irsku i Portugal - na oko 3,5 posto, ili 100-200 baznih poena niže od nivoa koje sada plaćaju. Oni su se također dogovorili da produže rokove otplate zajmova tim zemljama sa sedam na najmanje 15 godina. ideri eurozone su, usto, dali nove nadležnosti Evropskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF), vrijednom 440 milijardi eura, iz kojeg se finansira spašavanje članica. Nove nadležnosti su usmjerene na pružanje pomoći zemljama eurozone koje sada nisu obuhvaćene mjerama spašavanja, uključujući odobravanje kreditnih linija iz predostrožnosti i mogućnost dokapitalizacije bilo koje posrnule banke.

     Centralna tema samita, o kojoj se već sedmicama vode diskusije, jest kako navesti privatne vlasnike grčkih obveznica da postanu dio novog paketa za spašavanje te zemlje koji će, kako se očekuje, dovesti do njenog privremenog bankrota. Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Jaen-Claude Trichet žestoko se protivio dozvoljavanju selektivnog bankrota, ali je, kako su ukazali zvaničnici, postepeno popustio, postavljajući uslov da takav program za vlasnike obveznica bude ograničen na Grčku i da se ne traži da i za ostale prezadužene članice bude učinjeno isto. "Željeli bismo jasno staviti do znanja da je Grčka u jedinstveno ozbiljnoj situaciji. To je razlog zašto to zahtijeva izuzetno rješenje", ukazali su lideri u nacrtu dokumenta koji je objavio Financial Times. Oni su pozdravili mjere koje je poduzela vlada Grčke radi stabilizacije javnih finansija i ekonomske reforme, kao i novi paket mjera, uključujući program privatizacije koji je nedavno odobrio grčki parlament. Lideri su ocijenili da su to napori bez presedana, ali neophodni kako bi se grčka ekonomija vratila  na put održivog rasta. (Kliker.info-Fena)


    21.07.2011.

    TRANSPARENCY INTERNATIONAL BOSNE I HERCEGOVINE (TIBiH): SUD AMNESTIRAO SUKOB INTERESA U REPUBLICI SRPSKOJ

    TIBiH: Sud amnestirao sukob interesa u RS

    21.07.

     

    Foto: Ilustracije

    Presuda Vrhovnog suda RS-a u slučaju Milorada Dodika potvrdila postojanje pravne praznine

    Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) smatra da je presuda Vrhovnog suda RS-a u slučaju Milorada Dodika potvrdila postojanje pravne praznine koja omogućava imunitet za slučajeve sukoba interesa u RS-u u periodu prije donošenja entitetskog zakona.

    Iz ove nevladine organizacije navode da je Vrhovni sud RS-a donio presudu na osnovu zahtjeva TIBiH-a za vanrednim preispitivanjem presude Okružnog suda u kojoj se navodi da Milorad Dodik nije bio u sukobu interesa u situaciji kada je 2008. njegov sin dobio kredit od Investiciono-razvojne banke RS-a iako je Dodik u isto vrijeme bio u Kreditnom odboru koji je odobrio spomenuti kredit.

    “Vrhovni sud je, nažalost, potvrdio presudu Okružnog suda, navodeći da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou Republike Srpske donesen nakon spornog kredita, te da se nije mogao primjenjivati u datom slučaju”, stoji u saopćenju TIBiH-a.

    S druge strane, Zakon o sukobu interesa na nivou BiH jasno nalaže da će se on primjenjivati i na entitetskom nivou dok i entiteti ne usvoje svoje zakone, međutim u presudi Vrhovnog suda se navodi da se ni državni zakon nije mogao primjenjivati u ovom slučaju jer ne navodi eksplicitno predsjednika Vlade RS-a ni druge funkcionere na entitetskom nivou među onima na koje se zakon primjenjuje.

    “Na ovaj način, Vrhovni sud je i sam potvrdio postojanje pravne praznine, čime se praktično svi slučajevi sukoba interesa u periodu prije donošenja Zakona RS-a amnestiraju, te se ponovo državni zakon relativizira i ignoriše”, upozorava TIBiH i dodaje da se, prema presudi Vrhovnog suda RS-a, čini da sukob interesa u RS-u nije ni postojao prije usvajanja entitetskog zakona, čime se postavlja pitanje šta je sa slučajevima iz RS-a koje je Centralna izborna komisija BiH utvrdila, kao nadležna u periodu prije ustpostavljanja komisije na nivou RS-a.

    Ova presuda dodatno potvrđuje neophodnost što hitnije, kako se navodi, izmjene zakonskog okvira koji regulira pitanje sukoba interesa u RS-u, a Vrhovni sud je praktično postojanje sukoba interesa sveo na teorijsku mogućnost, za koju je u praksi gotovo potpuno nemoguće ispuniti uvjete.

    TIBiH ponovo upozorava na to da ovakav odnos prema zakonima potpuno obesmišljava institut sukoba interesa i praktično onemogućava njegovu prevenciju, te apeluje na institucije da pokrenu inicijative za usklađivanje zakonskog okvira koji uređuje sukob interesa na svim nivoima vlasti u BiH.

    21.07.2011.

    EVROPSKA LIGA: SARAJEVO I ZELJEZNICAR SE PLASIRALI U TRECE PRETKOLO!

    Evropska liga : Sarajevo i Željo se plasirali u treće pretkolo! 

     21/07/2011.
    • Fudbaleri Željezničara i Sarajeva odigrali su večeras dvije utakmice za pamćenje. Željo je u Moldaviji odigrao protiv Sheriffa bez golova, dok je Sarajevo na Koševu nadigrali švedski Orebro..

    Ekipa Željezničara večeras je odradila fantastičan posao u Tiraspolu, eliminisavši Sheriff u drugom pretkolu Europa lige.Podsjetimo, Željo je prije sedam dana na Koševu savladao moldavsku ekipu, pogotkom Mirsada Bešlije, minimalnih 1:0. Večeras su na Maloj areni uspijeli sačuvati mrežu te možemo konstatovati, zasluženo izborili plasman u treće pretkolo Europa lige.Željo je u utakmicu ušao veoma disciplinovano te su meč svih 90 minuta taktički odradili, a na kraju i plasirali se u treće pretkolo. Već u uvodnim minutama susreta vijdeli smo priliku za Željezničar. Zajko Zeba je sjajno proigrao Smajića, ali je pokušaj Sulejmana ukrotio Stojanov, golman  domaćih.

    Više loptu u nogama imali su Moldavci, ali nisu uspijeli kreirati neku šansu pred golom Karića. To im nije dozvoljavao odbrambeni bedem Amara Osima.Ponovo je Željo prijetio, Zajko Zeba je probao svoj šut ali lopta ovoga puta odlazi pored gola.  U 27. minuti domaći su imali šansu za gol. Nakon centaršuta iz kornera, Metoua se nije snašao najbolje.Sheriffu je Željezničar uzvratio u 36. minuti kada je Zajko Zeba fino prošao i šutirao, ali Stojanov je ponovo dobro intervenisao.U drugom je djelu ponovo terensku incijativu imao Sheriff, no pravih prilika nije bilo. Sa druge strane, naš predstavnik, Željezničar ponovo je bio na visini zadatka kada je u pitanju taktička postavka. Moldavcima nisu ponudili mnogo prostora, što je rezultiralo prolazu dalje Plavih sa Grbavice. Jedinu priliku za gol Moldavci su imali u sudijskoj nadoknadi ali na svu sreću nisu je iskoristili.Ovom prilikom čestitali bi Željezničaru na prolasku u treće pretkolo gdje će ih čekati Maccabi iz Tel Aviva.  (Kliker.info-Sportin)

    I fudbaleri  Sarajeva plasirali su se u treće pretkolo Evropske lige nakon što su u revanš meču drugog kola, u sjajnoj atmosferi na Olimpijskom stadionu „Asim Ferhatović - Hase“, nadigrali švedski Orebro sa 2:0. Junak meča i dvostruki strijelac bio je domaći napadač Haskić, iako su svi bordo-mladići večeras bili istinski heroji.Sarajevo je kao u transu odigralo prvih 20-tak minuta. Domaći su bili  rastrčani, motivisani, raspoloženi za igru. Već u 1. minutu Kojašević je zagrijao dlanove švedskog čuvara mreže, a zatim je glavom pokušao Haskić. Ni nakon te prilike domaći nisu se povukli, da pače, krenuli su još ofanzivnije, no mreža Orebra nije se tresla.Sarajevo je zaprijetilo i iz slobodnjaka, kada je udarac Kojaševića završio u živom-zidu, a nešto kasnije omaleni veznjak opet je bio blizu gola.

    Šutirao je u sami ugao, ali je odlični Alvbage loptu odbio u korner.Kada se očekivao kraj prvog dijela, Sarajevo je imalo najizgledniju priliku. Suljić je oboren u šesnaestercu, a sudija je dosudio penal. Izvođač je bio Obuća, no Albage je uhvatio njegov udarac. Orebro je zaprijetio samo u finišu, i to preko Gerzića koji je zagrijao dlanove Hamzića.Činilo se da će promašeni penal loše uticati na domaće, no to se nije dogodilo. Naprotiv, izabranici trenera Jiržija Plišeka su iz svlačionice, na nastavak susreta, izašli još angažiraniji što im se isplatilo već u 46. minutu. Udarac iz daljine uputio je Belošević, a nakon što je švedski čuvar mreže kratko odbio loptu Haskić je bio na pravom mjestu i nije mu bilo teško da pogodi mrežu. Tribine stadiona Asim Ferhatović-Hase u tom trenutku su eksplodirale, začula se pjesma što je dalo novi podstrek domaćinu.Orebro je u 50. minutu imao dobru šansu, kada je iz prekida pokušao ugroziti Hamzića, no golman Sarajeva na maestralan način sačuvao je svoju mrežu.Nova eksplozija na Koševu viđena je u 61. minutu. Sedin Torlak je povukao loptu sa svoje polovine i kada je stigao do kaznenog prostora gostiju uposlio je Haskića, koji je u maniru rasnog strijelca po drugi put pogodio mrežu Orebra.Do kraja meča gosti su pokušali smanjiti rezultat, ali bez izglednijih prilika. Opasnije je bilo Sarajevo, koje je šupljine u odbrani moglo kazniti, no golman Alvbage je izlazio kao pobjednik u duelima sa Suljićem i Kojaševićem, a Obuća definitivno nije imao svoje veče. (Kliker.info-SC)


    21.07.2011.

    KNJIGA JOVANA DIVJAKA: SVAKO NA IGMANU IMA SVOJ "FILM I PRICU" (27 DIO)

    Knjiga Jovana Divjaka: Svako na Igmanu ima svoj "film i pricu"

    27. deo

    Svako na Igmanu ima svoj ‘film i priču’

    21.07.2011.

    INERESANTNI TEKSTOVI

     

    Četvrtak, 21. juli/srpanj 2011.

    Prodavnica na Kosovu - ilustracija

    Detalji Hadžićevog bekstva i dalje tajna Multimedija

    Tužilaštvo Srbije radi na proveri informacija da je haški begunac imao kontakte sa nekim sveštenim licima Dalje

    Srbija: Embargo velika greška, Priština krši sporazum

    Predsednik Srbije je izjavio da je odluka Kosova o embargu na srpsku robu provokacija, ali da Beograd neće uzvratiti kontramerom Dalje

    Kosovo o embargu: Srbija će izgubiti tržište

    Zvaničnici smatraju da će recipročnim merama Beograd shvatiti i da Kosovo funkcioniše kao nezavisna država Dalje

    21.07.2011.

    PREDSJEDNISTVU BiH ISTICE ROK, NEMA NOVIH PRIJEDLOGA ZA MANDATARA

    Predsjedništvu BiH ističe rok, nema novih prijedloga za mandatara

    Članovi bh. Predsjedništva, Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović

    Članovi bh. Predsjedništva, Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović

    21.07.2011
    Rok od osam dana, koji je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imalo na raspolaganju za imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, ističe u petak. No, i sve da su imali još toliko, prvog čovjeka bh. vlade ne bi predložili jer su, podsjećamo, već najavili kako se to neće desiti dok se stranke koje su pobijedile na oktobarskim izborima ne dogovore i predlože zajedničkog kandidata na tu funkciju.

    Tako i praktično, Bosna i Hercegovina ulazi u deseti mjesec bez državne vlasti. Oni koji odlučuju o njenoj sudbini i sami priznaju da će takva situacija trajati do septembra. I ovaj put, krivicu prebacuju jedni na druge.

    „Ne mislim da je SDP imalo odgovoran za ovu sitauciju s obzirom da je pobjednička partija, ali nije u onom broju i u onom rezultatu u kojem može da odlučuje sama. Na kraju, ne može niko više sam odlučivati, bez obzira koliko stranaka ili partija postoji“, kaže Mira Ljubijankić, potpredsjednica SDP-a.

    Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ BiH, navodi kako pomaka ima jer su stranački lideri tokom posljednjih nekoliko dana razgovarali o tome kako treba da izgleda budući sastav Vijeća ministara. Ali, ne treba ni pominjati kako je i u proteklih nekoliko mjeseci sastanaka bilo, ali bez konkretnog dogovora. Jer, i u HDZ-u na isti način stvari posmatraju kao i u SDP-u.

    „HDZ BiH je uvijek nastojao doprinijeti da se što prije formira vlast. Naravno ne sa nekakvim ucjenama nego samo na temelju osnovi načela Ustava da je BiH nastala voljom tri konstitutivna naroda i da BiH ne može funkcionirati na temelju volje jednog naroda, nego samo na temelju volje sva tri naroda“, kazao je Čavara.

    A da buduća koalicija upravo zavisi od dogovora Dragana Čovića i Zlatka Lagumdžije, lidera HDZ BiH i SDP-a, znaju već i ptice na grani u Bosni i Hercegovini. Sa tim se slažu i u SNSD-u, koji je koalicioni partner stranaka sa hrvatskim predznakom.

    Ivanić: "Drama" će potrajati još par mjeseci

    Upravo zbog te činjenice, ni u toj političkoj stranci ne vjeruju da će Vijeće ministara biti formirano do jeseni.

    „Kada je u pitanju Predsjedništvo Parlamentarne skupštine BiH postoji spremnost i do kraja mjeseca da se stavi na dnevni red ovakva inicijativa, s tim što je nerealno očekivati ukoliko se ne postigne politički dogovor koji bi značio parlamentarnu većinu“, smatra visoki stranački funkcioner Lazar Prodanović.
    Lazar Prodanović, foto: Midhat Poturović

    Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a i ujedno koaliconi partner SDP-a i SDA, tokom proteklih nekoliko dana nije razgovarao ni sa kim ko odlučuje o budućem sazivu bh. vlade. Ni on ne vjeruje da će uskoro biti formirana, što, kako kaže, već utiče na odnos evropskih institucija prema BiH. Investicije su u proteklih godinu dana za 30 posto manje u odnosu na 2006., a sve bi moglo doći na naplatu 2012. kada država treba da počne da otplaćuje kredite koje je uzela od MMF-a, navodi Jurišić.

    „Sigurno da BiH nije poželjna zemlja za privlačenje stranog kapitala, i ne samo stranog nego i domaćeg kapitala. Ovako na neki način neuređena zemlja koja nema državnu vladu 10 mjeseci, a ako je i dobijemo i naredna dva mjeseca, kao takva sigurno nije poželjna“, ocjenjuje Jurišić.

    Mladen Ivanić, lider PDP-a, već mjesecima je uspješno prognozirao da vlast u Bosni i Hercegovini neće biti formirana još dugo, uprkos obećanjima koje su davale stranke, pobjednice izbora. Identično mišljenje ima i danas:

    „Razvijajući ove sukobe, političke elite skreću upravo pažnju sa ekonomskih tema, skreću pažnju sa činjenice da je sve manje novca i za penzije, da nema investicija, da ljudi sve teže žive. I ovako djeluje da homogenizuju narode na tobože nekim krupnim pitanjima oko kojih se svađaju, tako da mislim da to svima odgovara, ali bukvalno svima, da ne dođe do formiranja Savjeta ministara. I zato mislim da će ova cijela ’drama’ da potraje još nekoliko mjeseci. Ja sam uvjeren da do oktobra neće biti Savjeta ministara.“

    Nikada do sada Bosna i Hercegovina toliko dugo nije imala Vijeće ministara u tehničkom mandatu. Zakoni koje je usvajalo mjesecima su stajali u fiokama, s obzirom da je državni parlament konstituisan tek u maju.

    Krajem ovog mjeseca  biće održana i posljednja sjednica te zakonodavne institucije do jeseni. Iako je država na čekanju, poslanici, ali i svi ostali političari, idu na „zaslužene“ godišnje odmore.
    21.07.2011.

    VIDEO: MASOVNA TUCNJAVA IGRACA OBILJEZILA POLUFINALE COPA AMERIKE

    VIDEO: Masovna tučnjava igrača obilježila polufinale Copa Americe

    24sata.info PHOTO
    image Tuča navijača / youtube

     

    24SI - Fudbaleri Paragvaja igrat će nedjeljni finale Copa Americe protiv Urugvaja nakon što su u drugome polufinalnom srazu, igranom u Mendozi, prošli Venezuelu boljim izvođenjem 11-eraca.

     

    Završilo je na kraju 5-3. Nakon 120 minuta nije bilo golova. Golman Paragvaja Justo Villar obranio je kazneni udarac Franklinu Luceni u četvrtoj seriji, da bi odmah zatim Dario Veron pogodio ključni udarac za pobjedu.

    Paragvajci su izborili finale, svoj prvi nakon davne 1979. godine, uz ogromnu količinu sreće. U produžecima su Venezuelci dvaput pogodili gol (Fedor i Arango), te još jednom uzdrmali gredu (Moreno) u 42. minuti utakmice. Tokom produžetaka imali su igrači Cesara Fariasa još tri izvrsne prilike, ali je sjajni goloman Villar opet, kao i u četvrtfinalnom okršaju sa Brazilom, bio na visini zadatka.

    Paragvajac Jonathan Santana isključen je u 102. minuti utakmice nakon drugoga žutog kartona. Ranije je meksički sudija utakmice Francisco Chacon isključio paragvajskog selektora Gerarda Martina i njegovog pomoćnika. Zbilo se to na samom početku prvog produžetka, nakon što se Martino verbalno zakačio sa venezuelskim selektorom Fariasom.

    Nastavak tog incidenta publika je vidjela nakon završnog Veronovog penala, kada je došlo do opšte tučnjave na terenu. Napali se Venezuelci Paragvajce dok su slavili pobjedu. Selektor Farias ustvrdio je nakon utakmice da su Paragvajci isprovocirali njegove igrače, piše Dnevnik.hr.

    Paragvaju je tako uspjelo izboriti finale južnoameričkog fudbalskog prvenstva u Argentini nakon pet odigranih remija i dva uspješna raspucavanja penala.

    Venezuelcima, naciji poznatijoj po bejzbolu, na kraju je vrlo malo značila činjenica da su igrali najbolji fudbal na Copi, te se plasirali u polufinale prvi put u historiji.

    Nedjeljni finale Urugvaj i Paragvaj igrat će na Monumentalu u Buenos Airesu.



    21.07.2011.

    INCIDENT U TOLISI KOD MODRICE: MASOVNA TUCA VJERNIKA I SVESTENIKA ZBOG LOSE PECENOG MESA

    Incident u Tolisi kod Modriče: Masovna tuča vjernika i sveštenika zbog loše pečenog mesa

     21.07.

     

    Vladika Vasilije i Slađan Savić

    Portparolka CJB Doboj potvrdila je da je napadač priveden u policiju

    Nakon što je episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije osveštao zvona hrama u Tolisi kod Modriče, pripremljena je gozba na kojoj je, sudeći po policijskom izvještaju i svjedočenju prisutnih mještana, izbila tuča, a sveštenik iz Porebrica Nikola Lukić (32) iz okršaja je izašao s nekoliko modrica po tijelu i gipsom na nozi.

    Mještani tvrde da je u tuči, koja je izbila zbog rasprave da li je meso bilo dovoljno pečeno, učestvovalo najmanje 40 vjernika i sveštenika.

    Vladika Vasilije i Slađan Savić

    .............................................

    [image]

    ................................................

    Za punom trpezom u crkvenoj porti u utorak uveče oko 20 sati prvo je izbila svađa, a potom i pesničenje. Iz policije je saopšteno da je mještanin sa inicijalima Đ. R. šakom nekoliko puta udario N. L., sveštenika iz Porebrica kod Pelagićeva, i da je sveštenik prilikom pada u tuči zadobio tjelesne povrede.

    Portparolka CJB Doboj Ljerka Stanimirović dodala je da je povređenom svešteniku ukazana pomoć u Domu zdravlja Modriča, a da je napadač priveden u policiju i nakon saslušanja pušten.

    Kako "Blic" saznaje, sveštenika Nikolu Lazića istukao je mještanin Đoko Ristić (26), koji je na pomenutom slavlju bio maja - domaćin zadužen za pripremu hrane i pića.

    Očevici tvrde da je za loše i nepečeno meso prvo prozvan mladi sveštenik iz Tolise Slađan Savić, a da je Ristić pokušao da ga zaštiti. Nakon verbalnih uvreda i svađe Ristić je pokušao da udari starijeg sveštnika Voju Stevnovića.

    - U namjeri da zaštiti oca Voju, otac Nikola je stao između njih. Ristić je zamahnuo da udari oca Nikolu, ali on mu je uhvatio ruku. Nakon toga su se žestoko potukli. Ristić je sveštenika udario u potkoljenicu, a potom se u gužvu umiješalo još 40 ljudi - priča jedan od očevdaca tuče pred crkvom u Tolisi.

    21.07.2011.

    EMIL VLAJKI ZELIO DATI PODRSKU RATNOM ZLOCINCU RATKU MLADICU, ALI MU TO NIJE DOPUSTENO!

    Vlajki želio dati podršku zločincu Mladiću, ali mu to nije dopušteno!

     

     

    Vlajki: Hrvat na (istrošene) baterije

    Vlajkija tokom mitinga podrške Ratku Mladiću organizator spriječio da se popenje na binu

    Hrvatska seljačka stranka-Nova hrvatska inicijativa (HSS-NHI), politička partija koja gotovo da se i nije oglašavala od prošlogodišnje kontroverzne borbe za lidera, reagirala je juče “na sraman hrvatski čin podrške ratnom zločincu Ratku Mladiću”.

     Vlajki: Hrvat na (istrošene) baterije

    Emil Vlajki: Hrvat na (istrosene) baterije

    ................................................................

    I možda u svemu ne bi bilo toliko toga čudnog da se njihova reakcija nije desila s gotovo dva mjeseca zakašnjenja, odnosno da je Emil Vlajki, aktuelni potredsjednik RS “iz reda Hrvata” kojeg je ova stranka “iskritizirala”, nešto drugo do magrinalna i potpuno nebitna politička figura.

    Da bi sve bilo smiješnije (ili žalosnije, kako god), Emil Vlajki, za informaciju NSS-NHI-u, nije bio prisutan na centralnoj bini gdje su se smjenjivali govornici na mitingu podrške zločincu Mladiću. Zapravo, on je tamo došao i namjeravao se popeti, ali mu to nije dopušteno!

    Ovaj univerzitetski profesor, koji je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti mijenjao nekoliko puta, posljednji put je postao Hrvat upravo kad mu se ukazala mogućnost da zasjedne u fotelju potpredsjednika RS.

    Vlajki će, inače, ući u anale političkog života u BiH kao prva osoba u izvršnoj vlasti koja svoju dužnost obavlja tako što umjesto uobičajenih diplomatsko-političkih sastanaka, reakcija i saopćenja piše i medijima na objavu šalje rigidne tekstove, opremljene čak i naslovima!?

    21.07.2011.

    SVJETSKA STAMPA O HAPSENJU GORANA HADZICA

    Svjetska štampa o hapšenju Hadžića

    Hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića, 20. juli 2011. godine

    Hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića, 20. juli 2011. godine

    21.07.2011
    Svjetski dnevnici pozdravljaju u komentarima hapšenje Gorana Hadžića kao važan "istorijski" događaj u procesu zatvaranja tamnog poglavlja u novijoj istoriji Srbije, ali dok jedni smatraju da se s ovim Srbija približila članstvu u Evropskoj uniji, drugi misle da pred njom stoji još velikih prepreka.

    Londonski Times piše da je Hadžićevim hapšenje i "posljedni ključni izvršilac Miloševićevih rasističkih kampanja sada u zatvoru".

    List podsjeća da Hadžić nije globalno toliko poznat ali da je zbog monstruznih zločina u Vukovaru zbog kojih ga je optužio Haški tribunal njegovo ime zloglasno u regionu.

    "Oni su bili dio kampanje čije su porijeklo i karakter nedovoljno shvaćeni u zapadnim prijestolnicama u vrijeme kada su se desili," piše Times.

    "Druga bitna stvar je da rat u Hrvatskoj nije bio rezultat ishitrenog priznanja njene nezavisnosti. Rat je bio dio organizovane kampanje koju je Slobodan Milošević vodio iz Beograda kako bi stvorio "Veliku Srbiju". Zločini Hadžićevih snaga su počinjeni radi tog cilja i oni najbolje oslikavaju tu rasističku ideologiju," piše londonski dnevnik.

    "Predajući ovog optuženika pravdi, Srbija je sebi olakšala evropski put, pokazujući da poštuje evropske standarde za pravdu. Ovo se trebalo desiti davno prije ali bi bez obzira na to trebalo bi biti priznato i proslavljeno radi njegovog značaja," piše u komentaru londonskog Timesa.

    Simon Tisdall iz londonskog Guardiana piše da je Hadžićevo hapšenje "lični trijumf predsjednika Borisa Tadića, koji se posvetio 'moralnoj rehabilitaciji' Srbije".

    "Ali bilo bi pogrešno očekivati da će ovo hapšenje, koji je uslijedilo ubrzo nakon hapšenja generala bosanskih Srba Ratka Mladića, biti nagrađeno sa velikim osmjehom dobrodošlice za ulazak u EU. Značajne prepreke i dalje blokiraju taj put," piše Tisdall.

    "Nešto je trulo u državi Srbiji"

    Tadić sada ne žali samo status kandidata već i konkretan datum početka pregovara za članstvo u EU i opravdano optužuje Brisel za bleifirenaje jer je ubrzanje intergracije u EU do sada bilo uslovljavano hapšenjem preostalih haških optuženika, kaže novinar Guardiana.

    U slučaju Balkana, EU je do sada uspješno prikrivala "zamor od proširenja" haškom klauzulom ali ona više nije u igri i Tisdall citira Joshuu Tuckera iz The New Republic koji je napisao prošle sedmice da Brisel sada mora biti iskren i ispoštovati ranije obećano, kao što je odlučio da Hrvatska postane 28 članica naredne godine nakon što je ispunila tražene uslove.

    "Ključna stvar je da EU ne odoli iskušenju da članstvo Srbije odloži unedogled. BiH, Makedonija, Crna Gora i Albanija čekaju u redu iza Srbije i nije vrijeme da otkrivamo šta se može desiti na Balkanu ako članstvo u EU više nije u igri," napisao je Tucker u američkom nedjeljniku.

    Zapadni Balkan je nezavršeni posao EU, zaključuje Tisdall u Guardianu, i potrebna je odlučna akcija kako bi se ubrzala kandidatura Srbije. Problem leži u tome da EU nije sklona smjelim i odlučnim potezima ovih dana, što su Grci i drugi već osjetili na svojoj koži.

    Njemački dnevnik Die Welt u komentaru pod nazivom "U državi Srbiji je i dalje nešto trulo" navodi da je od ključnog značaja za hapšenje Hadžića i Mladića bila želja Srbije za ulazak u EU, a ne promjena stava po pitanju odgovornosti za ratove devedesetih kao i njihovog karaktera.

    "Opravdano je pitanje zašto je hapšenje ubrzano tek pod vremenskim pritiskom. Nešto je odavno trulo u državi Srbiji. I još uvijek je trulo. Jer, ako Beograd veruje da je saradnjom sa Hagom riješio sve probleme, vara se. Prava proba za ulazak u Evropu tek predstoji - Kosovo", navodi Die Welt.

    Njemački dnevnik dodaje da Beograd "mora da pokaže političku zrelost i prizna susjeda na jugu".

    21.07.2011.

    UHAPSEN RATNI ZLOCINAC GORAN HADZIC

    Četvrtak, 21. juli/srpanj 2011.

    Ko je čuvao Hadžića od hapšenja Multimedija

    Otvara se pitanje da li će biti otkriveno i ko je haškom beguncu 2004. svega nekoliko sati pred dolazak policije najavio da će biti uhapšen Dalje

    Uhićenje će pomoći nalaženju istine o nestalima Multimedija

    Uhićenje haškog bjegunca Gorana Hadžića dobra je vijest za obitelji tisuća žrtava njegove politike u Hrvatskoj Dalje

    Krušedol – poslednje skrovište, poslednjeg begunca Fotogalerija

    Najbliže mestu na kome je pronađen Hadžić je na izgled polupusta vojna baza, nešto dalje manastir iz 16. veka, kao i seoce Krušedol Dalje

     

     

    Reakcije iz BiH na hapšenje

    Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na Palama, januar 1993.

    Bjegunci mogli biti uhvaćeni i ranije Multimedija

     

     

     

     

    Četvrtak, 21. juli/srpanj 2011, 04:47 CET

    Ko je čuvao Hadžića od hapšenja Multimedija

    Otvara se pitanje da li će biti otkriveno i ko je haškom beguncu 2004. svega nekoliko sati pred dolazak policije najavio da će biti uhapšen Dalje

    Uhićenje će pomoći nalaženju istine o nestalima Multimedija

    Uhićenje haškog bjegunca Gorana Hadžića dobra je vijest za obitelji tisuća žrtava njegove politike u Hrvatskoj Dalje

    Krušedol – poslednje skrovište, poslednjeg begunca Fotogalerija

    Najbliže mestu na kome je pronađen Hadžić je na izgled polupusta vojna baza, nešto dalje manastir iz 16. veka, kao i seoce Krušedol Dalje

     

     

     

     

    21.07.2011.

    PREDSJEDNIK EVROPSKE KOMISIJE JOSE MANUEL BORROSO: SITUACIJA JE OZBILJNA, POSLJEDICE BI SE MOGLE OSJETITI U SVIM DIJELOVIMA EU

    Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso: Situacija je ozbiljna, posljedice bi se mogle osjetiti u svim dijelovima EU

      20.07.

    Uoči samita čelnika 17 zemalja članica eurozone Barroso je pozvao državnike na dogovor

    Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je u srijedu, uoči samita čelnika 17 zemalja članica eurozone, da je situacija vrlo ozbiljna i da je na sastanku na vrhu potrebno pronaći rješenje za dužničku krizu u Grčkoj.

    "Niko ne bi trebao imati iluzija. Situacija je vrlo ozbiljna i traži odgovor, inače će se negativne posljedice osjetiti u svim dijelovima Evrope i šire", rekao je Barroso uoči samita čelnika eurozone koji će se okupiti u četvrtak u Bruxellesu na izvanrednom samitu kako bi pokušali naći rješenje za grčku dužničku krizu i tako zaustavili širenje krize na druge članice s visokim dugovima poput Španije i Italije.

    "Situacija traži puni angažman svih na samitu i vjerujem da ćemo to imati", rekao je Barroso na konferenciji za novinare.

    Barroso je rekao da je minimum koji se očekuje sa sutrašnjeg samita "osigurati jasnoću" u pogledu mjera za osiguranje održivosti grčkih javnih financija".

    Čelnici EU-a već sedmicama pokušavaju naći rješenje za novi paket pomoći Grčkoj, pri čemu je jedna od najvećih prepreka inzistiranje njemačke kancelarke Angele Merkel da dio terete snose i privatni vjerovnici Grčke, banke, osiguravajuća društva i investicijski fondovi. S druge strane, Evropska središnja banka upozorava da bi takvo rješenje sa sobom nosi rizike destabilizacije cjelokupnog
    europskog financijskog sistema.

    Merkel je u utorak upozorila na opasnost prevelikih očekivanja od samita, ističući da se na jednom sastanku ne može dogovoriti čudesno rješenje dužničke krize. U srijedu popodne u Berlin odlazi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kako bi s njemačkom kancelarkom pokušao pronaći kompromis oko modela za pomoć Grčkoj.

    "Ko god želi preuzeti političku odgovornost vrlo dobro zna da u četvrtak neće biti nikakvih spektakularnih pomaka", izjavila je Merkel u Hannoveru nakon susreta s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim. "U Evropi postoji snažna želja da se učini veliki, završni korak, po mogućnosti spektakularan kako bi se okončale špekulacije koje traju više od godinu dana. Čuju se izrazi poput restrukturiranja duga, evropskih obveznica, unije transfera i stječe se dojam da bi pitanje Grčke ili eura nakon toga bilo riješeno", rekla je Merkel, dodajući da su potrebne "dodatne mjere, ne jedan veliki potez koji rješava sve probleme". Treba riješiti korijene problema, smanjivanjem dugova i jačanjem konkurentnosti i to se može napraviti samo u nekoliko etapa", rekla je Merkel, javila je Hina.

    Barroso je poručio da čelnici eurozone trebaju sjesti za sto i reći "što mogu, što žele i što će učiniti, a ne što ne mogu i što neće učiniti".

    "Oni su rekli da će učiniti sve kako bi osigurali stabilnost eurozone. E sada je došlo vrijeme da ispune to obećanje. Postoji također i odgovornost Evropske središnje banke. Svi čimbenici će trebati preuzeti odgovornost da bi se postiglo rješenje", rekao je Barroso.

    Barroso je istaknuo da su zemlje članice međuovisne i da je u svačijem interesu da preuzme svoj dio odgovornosti, što vrijedi za one "koje trebaju smanjiti svoj deficit i dug, tako i za one koji od kojih se traži potpora i solidarnost".

    21.07.2011.

    RODERICK MOORE USTVRDIO DA JE DISTRIKT BRCKO U NAJGOROJ KRIZI OD OSNIVANJA: ZBOG OPSTRUKCIJE IZ REPUBLIKE SRPSKE, NEMA ZAVRSETKA SUPERVIZIJE

    Roderick Moore ustvrdio da je Distrikt Brčko u najgoroj krizi od osnivanja: Zbog opstrukcija iz RS, nema završetka supervizije

      20.07.

     

    Roderick Moore

    Političari u Brčo Distriktu imaju rok da se urazume do kraja avgusta, kazao je Moore

    Politička situacija u Distriktu Brčko nikada nije bila teža od njegovog formiranja prije jedanaest godina, kazao je na konferenciji za novinare supervizor za Brčko Roderick Moore.
     
     Političari u Brčo Distriktu imaju rok da se urazume do kraja avgusta, kazao je Moore, dodavši kako se nada da je do tada moguće pronaći rješenje za izlazak iz političke krize.

     Inače, do krize je došlo nakon što je Centralna izborna komisija BiH utvrdila da je brčanski gradonačelnik Dragan Pajić u sukobu interesa. Kako Pajić, unatoč tome, nije htio podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika, smijenila ga je Skupština Distrikta. Međutim, utvrđeno je da ta smjena nije urađaena na propisan način, pa je Pajić i dalje na dužnosti gradonačelnika.   

     "Politički lideri nisu zadovoljili interese građana jer samo produbljunu ovu krizu, ali ja nisam želio intervenirati. Ipak, sad ne isključujem ni tu mogućnost", izjavio je  Moore.

     Ako do kraja avgusta ne bude riješena politička kriza, onda Distrikt očigledno ima značajnih slabosti i Ured visokoga predstavnika (OHR) neće sjediti skršteni ruku, dodao je Moore te još jednom ponovio da zatvarenja OHR-a u Brčkom još nije moguće zbog opstrukcija Republike Srpske. 

    21.07.2011.

    UN POZDRAVIO HAPSENJE GORANA HADZICA (VIDEO)

    UN pozdravio hapšenje Gorana Hadžića (VIDEO)

     20.07.

     

    Srbija ispunila sve uvjete i više neće biti prepreka za njen napredak, istakli su srbijanski zvaničnici

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon pozdravio je danas hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića, ističući da je time poslata snažna poruka da oni koji se sumnjiče za zločine ne mogu da izbjegnu pravdu.

    Ban je čestitao predsjedniku Borisu Tadiću i srpskim vlastima na "vodstvu koje su pokazali kako bi se okončala nekažnjivost onih koji su optuženi za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava", kazao je portparol generalnog sekretara UN Martin Nesirski.

    Vijest o hapšenju Hadžića pozdravila je i visoka komesarka UN-a za ljudska prava Navy Pillay.

    "Danas je onima koji su prekršili ljudska prava poslata snažna poruka da će odgovarati za ove prekršaje, ako ne u okviru sudskih procesa u zemlji, onda pred međunarodnim pravosudnim mehanizmima", navela je Pillay u saopćenju.

    Žalba na izručenje?

    Uhićeni haaški optuženik Goran Hadžić saslušan je u srijedu pred istražnim sucem Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, nakon čega je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za njegovo izručenje Haaškom tribunalu.

    Hadžić je tijekom poslijepodneva saslušan u beogradskom Posebnom sudu, u nazočnosti njegova branitelja Tome Fila koji je novinarima ispred suda izjavio kako je istražni sudac donio rješenje da su ispunjeni uvjeti za Hadžićevo izručenje Tribunalu.

    Fila je kazao kako je Hadžiću uručena optužnica te da je on kazao da je razumije, ali se nije izjašnjavao o navodima u optužnici. Također je dodao da neće biti uložena žalba na rješenje o Hadžićevu izručenju.

    Dodao je kako je Hadžić tijekom sedmogodišnjeg skrivanja veći dio vremena bio izvan zemlje, a da je na nadležnim organima da utvrde gdje i kako, te da Hadžić prilikom uhićenja nije bio naoružan niti je imao kod sebe bilo kakve dokumente.

    Hadžić, prema proceduri, protiv rješenja o ispunjenosti uvjeta za izručenje može podnijeti žalbu u roku od tri dana, a o žalbi odlučuje tročlano izvanraspravno vijeće suda u roku od tri dana.

    Nalog za izručenje potpisuje srbijanska ministrica pravosuđa, nakon čega slijedi izručenje.

    Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić izjavio je kako će se, po zakonu, pričekati da prođu tri dana predviđena za podnošenje žalbe te dodao kako očekuje da će postupak izručenja brzo biti završen.

    Nakon uhićenja Hadžić je smješten u pritvoru beogradskog Posebnog suda gdje će ga, kako se očekuje, tijekom sljedećih dana posjetiti članovi njegove obitelji.

    Članovi porodice u šoku

    Porodica Gorana Hadžića u šoku je nakon njegovog hapšenja, a Goranov sin Srećko  rekao je da se osjeća grozno nakon saznanja o hapšenju oca.

    Mlađi Hadžić je istakao  da je to prva vijest o njegovom ocu poslije sedam godina - prenosi B92.

    U porodičnoj kući u Novom Sadu sin i supruga, kao i ostala rodbina posljednjeg haškog optuženika, koji je jutros uhapšen, izjavili su da su "u šoku".

    "Poslije sedam godina ovo je prva zvanična informacija koju smo dobili u vezi sa ocem. Sedam godina nismo ništa znali o njemu, osim što nam je policija povremeno pretresala kuću. Osim zvanične potvrde predsjednika (Srbije Borisa) Tadića izrečene na konferenciji za novinare, niko nam se drugi nije ni javio niti obratio", rekao je Srećko Hadžić novinarima.

    U kući Gorana Hadžića u Novom Sadu, gdje je posljednji put viđen 2004. godine, nalaze se još i Hadžićeva majka i supruga.

    Jedan od komšija, Miroslav Nikolin, rekao je novinarima da je Gorana Hadžića znao "površno", jer su svojevremeno zajedno radili u Naftagas-prometu.

    On je dodao da je porodicu Hadžić znao "na dobar dan" i naveo da je primjećivao da je na svakih četiri-pet mjeseci kuću Hadžića pretresala policija.

    Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić optužen je 2004. godine za ratne zločine u Hrvatskoj, a uhapšen je jutros na Fruškoj gori u Srbiji.

    Haški sud se priprema za prihvatanje Hadžića

    Haški tribunal je u komunikaciji sa predstavnicima srpskih vlasti i priprema se za prebacivanje i prihvatanje Gorana Hadžića u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala, u Ševeningenu, izjavila je Tanjugu portparolka haškog suda Nerma Jelačić.
       
    "Poznato je da postoji određena pravna procedura, koju srpske vlasti moraju slijediti prije nego što ga i fizički predaju u našu nadležnost, tako da očekujemo da će konačna odluka biti donijeta u roku od nekoliko dana" rekla je ona.
       
    Jelačićeva je dodala da se Tribunal priprema za prihvatanje Gorana Hadžića u pritvorsku jedinicu, kao i za imenovanje sudskog vijeća, tj. dežurnog sudije pred kojim će se Hadžić izjasniti o krivici, vrlo brzo nakon što bude prebačen u Haški tribunal. 
       
    Ona je navela da je Goran Hadžić posljednji optuženi, od 161 osobe, za kojima je Haški tribunal tragao u posljednjih 18 godina od dana kada je formiran.
       
    "Njegovo hapšenje je veliki korak za Tribunal, koji, kako je poznato, polako privodi svoj rad kraju", rekla je Jelačić i dodala da je "Hadžićevo hapšenje potvrdilo činjenicu da će Tribunal uspješno završiti svoj mandat, u skladu sa onim što im je dato kao zadatak od strane međunarodne zajednice, tj. Savjeta bezbjednosti UN".

    Drašković: Uzalud hapšenje ako se ne otkriju oni koji su ga skrivali

    Predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković izjavio je danas da je hapšenjem Gorana Hadžića Srbija završila formalnu obavezu prema Haškom tribunalu, ali da će uzalud biti i njegovo, kao i "hapšenje Ratka Mladića, ukoliko se ne otrkriju i pravdi ne privedu moćnici iz političkog podzemlja koji su ih štitili i skrivali".
       
    Drašković je Tanjugu rekao da pri tom misli "na paralelne službe bezbjednosti, civilne i vojne, i njihovu mrežu u organima vlasti i crkvi".
       
    Lider SPO je ocjenio da je "žalosno što je taj mali Miloševićev kaplar, jedna u svakom pogledu minorna ličnost, sve dosad Srbiju držao za svog taoca".
       
    Drašković je dodao da optuženih više nema na slobodi, ali da se time ne završava obaveza "prema građanima Srbije, kada su u pitanju ljudi koji su kreirali, sprovodili užasnu politiku zločina od 90-ih godina".

    Çavuşoglu: Dobar dan za pravdu i Srbiju

    Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Mevlüt Çavuşoglu pozdravio je u srijedu hapšenje Gorana Hadžića u Srbiji. 

    - Hapšenje Hadžića je odlična vijest i čestitam srpskim vlastima na tom važnom koraku koje je naše Vijeće odavno ohrabrivalo. Zajedno s hapšenjem Ratka Mladića prije manje od dva mjeseca, ovo šalje snažnu poruku da Srbija konačno ispunjava svoju obavezu da izvede na pravdu sve one koji su činili užasna djela tokom mračnih godina rata, ističe se u saopćenju predsjednika Parlamentarne skupštine VE.

    Josipović: Dobra vijest za Srbiju i međunarodne odnose

    Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas da je hapšenje posljednjeg haškog bjegunca Gorana Hadžića dobra vijest za međususedske odnose i samu Srbiju.
       
    Bez obzira na to što se s hapšenjima kasni, pravda je spora, ali dostižna, rekao je Josipović novinarima u Rijeci i dodao da se nada da će "haški sud na najbolji način odraditi taj posao". 
       
    Komentarišući, na molbu novinara, činjenicu da su i Hadžić i Ratko Mladić na kraju uhapšeni na području Srbije, Josipović je rekao da to pokazuje da nije u svim zemljama bilo volje za saradnju sa Hagom, ali da je dobro da se vlada Srbije odlučila za punu saradnju.
       
    "To je dobro sa stanovišta pravde, međususedskih odnosa, ali i za samu Srbiju", rekao je Josipović.

    ICTY pozdravio hapšenje

    Haški tribunal (ICTY) pozdravio je u srijedu hapšenje Gorana Hadžića u Srbiji, posljednjeg preostalog bjegunca koji je bio na slobodi više od sedam godina, saopćeno je iz ICTY.

    Hadžićevo hapšenje predstavlja još jednu značajnu prekretnicu u historiji Tribunala i približava ovu instituciju kraju njenog mandata, izjavio je sudija O Gon Kwon, vršilac dužnosti predsjednika ICTY-a.
    Nakon prebacivanja u pritvorsku jedinicu Tribunala, Hadžić će biti zatočen čekajući na početno pojavljivanje pred sudom.

    AI: Pravda za žrtve rata

    Organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel (AI) ocjenila je da će hapšenje Gorana Hadžića donijeti pravdu za žrtve rata i pozvala Savjet bezbjednosti da omogući rad tribunala do završetka suđenja Hadžiću i Ratku Mladiću.
       
    "Savjet bezbjednosti mora obezbjediti dovoljno vremena i sredstava Tribunalu da sprovede suđenje i Goranu Hadžiću i Ratku Mladiću u skladu sa najvišim standardima međunarodne pravde," ocjenila je predstavnica AI za Srbiju Šon Džouns.
       
    Ona je istakla da je hapšenje Hadžića trebalo odavno da se dogodi a da će sada konačno donijeti pravdu žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Hrvatskoj.

    Karamarko: Hadžiću će se napokon suditi

    Ministar unutarašnjih poslova (MUP) Tomislav Karamarko izrazio je danas zadovoljstvo uhićenjem ratnog zločinca Gorana Hadžića te činjenicom što će mu se napokon suditi.
           
    "Moram  izraziti zadovoljstvo da je i taj zločinac napokon uhvaćen i što će biti procesuiran i suđen. Naravno da smo mi u Hrvatskoj naročito osjetljivi na to i gledamo s posebnom "dioptrijom", s obzirom na sve ono što je taj čovjek učinio u Hrvatskoj", izjavio je Karamarko novinarima nakon današnjeg sastanka s ministrom javne sigurnosti Izraela Yitzhakom Aharonovitchem koji je u službenom posjetu MUP-u
    RH.
           
    "Prejudiciram, naravno, ali Hadžić je odgovoran za masu zločina, za masu negativnih procesa i zbivanja koja su se događala u Hrvatskoj i doista izražavam zadovoljstvo što je napokon uhvaćen", zaključio je Karamarko.
           
    Za komentar uhićenja još jednog ratnog zločinca novinari su zamolili i izraelskog ministra unutrašnjih poslova, kao političara države koja ima puno iskustva u potrazi za ratnim zločinima.
           
    Aharonovitch je na to rekao da "nema kraja potrazi za ratnim zločincima niti vrijeme liječi zločine koji su počinjeni".
           
    "Mogu samo pozdraviti i blagosloviti činjenicu da se takvi zločinci nastavljaju progoniti", dodao je, navodeći i lični primjer suočenja s ratnim zločinom jer je u holokasutu ubijena cijela njegova porodica.
           
    "Vrlo je važno da ratni zločinci odgovaraju za svoje postupke", zaključio je izraelski ministar.

    Žene u crnom traže odgovornost pomagača bjeguncima

    Nevladina organizacija Žene u crnom pozdravila je danas hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžiča ali od vlasti traže da pronađu odgovorne za višegodišnje skrivanje i Hadžića i drugih haških bjegunaca.
        
    Žene u crnom pitaju i da li je nakon hapšenja Hadžića došlo vrijeme da se pokrenu sudski postupci protiv odgovornih za mučenja i ubijanja hrvatskih ratnih zarobljenika i civila u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i drugdje.
       
    U saopštenju Žene u crnom pitaju i da li će se i dalje ignorisati nesumnjiva činjenica da je privatna imovina  Hadžića i njegove porodice "stečena ratnom pljačkom", da li će se konačno utvrditi puna istina o nestalima u Vukovaru i na drugim mjestima dejstava tadašnje JNA, MUP-a, kao  i srpskih paravojnih jedinica...

    Srbija će nastaviti tehničku saradnju sa Tribunalom

    Direktor Kancelarije za saradnju sa Haškim tribunalom Dušan Ignjatović izjavio je da će nakon hapšenja posljednjeg haškog optuženika Gorana Hadžića Srbija nastaviti tehničku saradnju sa Tribunalom.

    "Mi smo kao država izuzetno zainteresovani za saradnju u oblasti dokumentacije, zaštite svedoka i rad rezidualnog mehanizma koji treba da nastavi posao Haškog tribunala", rekao je Ignjatović i istakao da je hapšenjem posljednjeg haškog bjegunca skinuto veliko breme.

    On je naveo da postoji "teoretska" mogućnost za procesuiranje nekih haških optuženika pred domaćim sudovima, ali da je riječ o učiniocima nižeg nivoa.

    Prema njegovim riječima, nakon hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića sada više niko ne može da kaže da Srbija ne sarađuje sa Hagom u potpunosti.

    Hadžić bi mogao biti izručen za manje od sedam dana

    Haški optuženik Goran Hadžić mogao bi da bude izručen Haškom tribunalu za manje od sedam dana, rekao je beogradski advokat Toma Fila u srijedu Tanjugu.

    Po proceduri, najprije se potvrđuje identitet uhapšenog, koji poslije uručenja optužnice ima mogućnost žalbe. Po riječima File, žalba bi samo usporila proceduru izručenja, a pitanje izručenja Gorana Hadžića je "samo pitanje dana".

    - Srbija je međunarodnim ugovorom prihvatila da svakog optuženika izruči onog momenta kad postane dostupan domaćim organima i pri tom nije riječ o klasičnoj ekstradiciji, pa će na kraju ministrica pravde Srbije Snežana Malović potpisati dokument o izručenju Hadžića - da bi on bio transportovan u Haag, objasnio je Fila.

    U Tribunalu, od ponedeljka 25. jula je redovna ljetnja pauza, ali je i tada moguće održavanje ročišta.

    Gorana Hadžića su rano jutros u rejonu Fruške gore uhapsili pripadnici Bezbednosno-informativne agencije (BIA).

    Porodica tvrdi da nije imala informacije o Hadžiću

    Članovi porodice haškog optuženika Gorana Hadžića rekli su danas novinarima da proteklih sedam godina nisu imali nikakvih informacija o njemu, kao i da su iz medija saznali da je uhapšen.
       
    Oni su istakli da im je najvažnije da je Hadžić živ i dodali da zvanično obavještenje o hapšenju i druge informacije nisu dobili.
       
    Poslije objavljene informacije da je Hadžić jutros uhapšen, mnogobrojne novinarske ekipe okupile su se ispred njegove kuće u Ulici Aranj Janoša na novosadskom Telepu.
       
    Jedan od komšija porodice Hadžić, koji se tu doselio prije dvije godine, izjavio je novinarima da je u tom periodu na svakih pet-šest mjeseci u tu ulicu dolazila policija.
       
    Poslije dostavljanja haške optužnice našim nadležnim organima 2004. godine, Hadžić je napustio svoju kuću i od tada mu se gubi svaki trag.

    Rasmusen: Srbija ispunila međunarodne obaveze

    Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen čestitao  je danas vlastima Srbije na hapšenju Gorana Hadžića ocjenivši da je Srbija time ispunila svoje međunarodne obaveze.
       
    "Poslije transfera Ratka Mladića Hagu, ovo hapšenje će omogućiti zatvaranje najbolnijeg poglavlja u nedavnoj evropskoj istoriji," istakao je Rasmusen u saopštenju iz Brisela.
       
    Po njegovim riječima, budućnost Srbije leži u "konstruktivnoj saradnji sa susjedima i evroatlantskom porodicom," a NATO će nastaviti da pomaže regionu Balkana, prenio je AP.

    Radikali osudili hapšenje

    Srpska radikalna stranka osudila je danas hapšenje posljednjeg haškog bjegunca, bivšeg predsjednika samoprozvane republike Srpske Krajine Gorana Hadžića. 
       
    SRS u saopštenju navodi da je "očigleno da je režim Borisa Tadića spreman da, po nalogu sa Zapada, isporuči svakog Srbina antisrpskom Haškom tribunalu" i smatra da je to samo još jedna u nizu potvrda "da našom državom upravljaju Brisel i Vašington".

    Važan korak ka EU

    Predsjednik Savjeta Evropske unije Herman van Rompej i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton pozdravili su danas hapšenje Gorana Hadžića ocjenivši da se radi o “još jednom važnom koraku u ostvarivanju evropske perspektive Srbije”.
        
    “EU pozdravlja hapšenje Gorana Hadžića koje su izvršile srpske vlasti. Radi se o još jednom važnom koraku za Srbiju u ostvarivanju njene evropske perspektive i podjednako važnom koraku za međunarodnu pravdu”, naveli su Van Rompej i Eštonova u zajedničkom saopštenju.
     
    “Pozdravljamo odlučnost i posvećenost srpskih vlasti”, dodali su oni.

    Van Rompej i Eštonova su istakli da, poslije hapšenja Ratka Mladića, ovo hapšenje šalje pozitivan signal EU i susjedima Srbije, ali najviše od svega signal o vladavini prava u samoj Srbiji.
     
    “Srpska nacija je u procesu suočavanja sa prošlošću i okretanja stranice ka boljoj evropskoj budućnosti”, naveli su oni.
     
    Van Rompej i Eštonova su izrazili očekivanje da će Hadžić biti isporučen Haškom tribunalu bez ikakvog odlaganja i istakli da puna saradnja sa ovim sudom nastavlja da bude od suštinskog značaja za put Srbije ka članstvu u EU.

    Barosso: Bez odgađanja Hadžića prebaciti u Hag

    Švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt ocijenio je da je hapšenjem Gorana Hadžića završeno jedno važno poglavlje u istoriji regiona i čestitao Srbiji na hapšenju Hadžića.

    "Dvadeset godina poslije početka ratova i dezintegracije Jugoslavije, hapšenjem posljednjeg optuženika Haškog tribunala zatvoreno je važno poglavlje u istoriji regiona. Toplo čestitam Srbiji," rekao je Bilt, a prenosi Rojters.

    Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izrazio je očekivanje da će uhapšeni Goran Hadžić biti bez odgađanja prebačen u Hag.

    Todorović: Posljednji čin u "tragediji" Srpskog naroda

    Zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Dragan Todorović ocijenio je danas da je hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića "posljednji čin u tragediji srpskog naroda koji će ostaviti trajne istorijske posljedice".
           
    "Nakon Haga sada će se nastaviti pritisci sa Kosovom kako bi se korak po korak ono uspostavilo kao nezavisna država i to uz pomoć
    Srbije", kazao je Todorović Agenciji Beta.
           
    On je naveo da će se nakon Kosova nastaviti parčanje Srbije i njenih dijelova Vojvodine i Raške.
            
    "Sami smo sebe doveli u položaj koji ćemo teško ispraviti.
           
    Jedanaestogodišnja vladavina DOS-a ostaće zabilježena kao najgori period u istoriji srpskog naroda", kazao je Todorović.

     

    Tadić potvrdio hapšenje

    Srbijanski predsjednik Boris Tadić u srijedu je na izvanrednoj konferenciji za novinare u Beogradu potvrdio da je na Fruškoj Gori uhićen posljednji haaški bjegunac Goran Hadžić, vođa srpskih parovojnih snaga u istočnoj Slavoniji

    Boris Tadic

    ...................................

    Hadžića ICTY u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjenih progonom Hrvata i drugih nesrba, istrjebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine. Optužen je, među ostalim, i za pokolj na Ovčari gdje je strijeljano 250 Hrvata izvedenih iz vukovarske bolnice 1991. Optužnica ga tereti "za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u Hrvatskoj od lipnja 1991. do prosinca 1993. na čijem čelu je bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, i progone i ubojstva Hrvata i drugih neSrba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa".

    Županijsko tužiteljstvo u Vukovaru je 22. veljače 2003. podiglo optužnicu protiv deset osoba iz vrha bivše JNA i civilnih vlasti tzv. RSK, među kojima je i Goran Hadžić, za zločine u Vukovaru 1991. godine.

    Srbi iz Hrvatske osuđuju hapšenje

    Predstavnici Srba izbjeglih iz Hrvatske u Republiku Srpsku osudili su hapšenje ratnog zločinca Gorana Hadžića, ističući da je ovo "jedan u nizu poteza aktuelne vlasti u Srbiji na izdaji Srba iz bivše samoprozvane RSK".

    Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je Srni da ovaj potez Srbije klasična izdaja Srba iz samoprozvane RS Krajine i da se može očekivati da nakon ovoga budu uhapšeni i drugi nižerangirani Srbi koje Hrvatska sumnjiči za počinjene ratne zločine.

    Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća rekao je Srni da je za svaku osudu hapšenje Hadžića, koji je stao u "zaštitu" Srba u Hrvatskoj.

    "Krajnje je neprihvatljivo da se stalno Srbi hapse, dok je Hrvatska Srbima i dalje uskraćuje stanarska, radna, penziona i imovinska prava", istakao je Puzigaća.

    Predsjednik Udruženja rezervnih vojnih starješina bivše samoprozvane RSK u RS Zoran Brkić rekao je Srni da hapšenje Hadžića predstavlja nastavak pritiska na srpski narod od devedesetih godina.

    "Svi srpski političari i oni koji su stali u zaštitu srpskog naroda u Hrvatskoj unaprijed su optuženi i osuđeni za zločine dok, nasuprot tome, predstavnici ostalih naroda bivaju oslobođeni ili su im kazne znatno smanjene", rekao je Brkić.

    Del Ponte: Srbija bliže EU

    Bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte ocjenila je danas da je hapšenje Gorana Hadžića, posljednjeg haškog optuženika, veliki uspjeh srpskih vlasti koji će ubrzati njen put ka Evropskoj uniji.
       
    "Srpska vlada je time napravila ogroman korak naprijed za demokratsku i mirnu budućnost zemlje. To je od velikog političkog značaja", podvukla je ona u izjavi Tanjugu.
       
    Del Ponte je izrazila uvjerenje da je hapšenje Hadžića, kao i prethodno izručenje Ratka Mladića, veoma važno i na putu Srbije u EU, te ocjenila da će se zasigurno Srbija sada brže kretati u pravcu ka članstvu Unije.
       
    "Srpska vlada je odlično djelovala, jako inteligentno i u korist budućnosti zemlje", podvukla je ona, dodajući da će sada put ka EU biti lakši.
       
    Hapšenje Hadžića je, prema njenim riječima, i ogroman uspjeh za međunarodno pravosuđe.
      
    "Možemo reći da su sada svi optuženi za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije uhapšeni. Mandat Savjeta bezbjednosti UN je ispunjen. To je jako bitno. Vjerujem da je sve učinjeno da svi odgovorni za ratne zločine budu uhapšeni i da se nađu pred sudom. To je važno za žrtve", poručila je Del Ponte.

    Velimirović: Očekivalo se hapšenje Hadžića

    Direktor Centra Republike Srpske (RS) za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović ocijenio je da se, na osnovu informacija koje su se protekle dana pojavljivale u javnosti, moglo očekivati hapšenje preostalog haškog bjegunca Gorana Hadžića, predsjednika nekadašnje samoprozvane republike Srpske Krajine.

    “Bilo je za očekivati i da će problem Gorana Hadžića biti riješen i time je Srbija ispunila sve uvjete koji su od nje traženi te je za očekivati da više neće biti prepreka za njen napredak u Evropu”, kazao je Velimirović.

    Brammertz pozdravlja hapšenje

    Glavni tužilac Haškog tribunala (ICTY) Serge Brammertz ocijenio je u srijedu da je Srbija hapšenjem Ratka Mladića i Gorana Hadžića dokazala istinsku posvećenost saradnji s Tribunalom.

    Brammertz, kako je novinarima prenio njegov savjetnik Frederick Swinnen, ističe da je današnji dan obilježilo hapšenje Gorana Hadžića, posljednjeg od 161 osobe koju je Tribunal optužio.

    Na pres-konferenciji u Haagu, Swinnen je rekao da glavni tužilac Haškog tribunala pozdravlja hapešnje posljednjeg haškog bjegunca Gorana Hadžića, prenosi AFP.

    Svjetski mediji o hapšenju Hadžića

    Svjetske novinske agencije pod oznakom hitno javile su vijest da je uhapšen posljednji haški bjegunac Goran Hadžić.
        
    Reuters prenosi vijest o hapšenju Hadžića pozivajući se na neimenovanog srpskog zvaničnika, navodeći da je predsjednik Srbije Boris Tadić zakazao vanrednu konferenciju za novinare u 11.00 časova.
        
    AP ističe da će njegovim hapšenjem, manje od dva mjeseca nakon hapšenja Ratka Mladića, biti ukonjena najveća prepreka u nastojanju Beograda da se reintegriše u međunarodnu zajednicu poslije godina međunarodnih sankcija.
        
    BBC, takođe, prenosi vijest o hapšenju Hadžića navodeći da je optužen za ubistvo više stotina Hrvata.
        
    I austrijski elektronski mediji pod naznakom hitno objavili su vijest o hapšenju posljednjeg haškog optuženika.
        
    Austrijska novinska agencija, radio i televizijske stanice istakle su da je Srbija uhapsila posljednjeg haškog bjegunca.
        
    Mediji u prvim informacijama navode da je Hadžić optužen zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, te da je 2004, samo par sati pred hapšenje u Novom Sadu, nestao.

     

     

    20.07.2011.

    UZ HAPSENJE GORANA HADZICA: JASNO JE KAO DAN DA SU BJEGUNCI MOGLI BITI UHVACENI I RANIJE

    Uz hapšenje Hadžića: Jasno je kao dan da su bjegunci mogli biti uhvaćeni i ranije 

     20/07/2011.
    • Predstavnici nevladinih organizacija koje okupljaju žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini navode kako je hapšenjeGorana Hadžića, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, moglo da se desi i ranije jer, kako tvrde, vlasti u Srbiji su imale informacije gdje se nalaze trojica osumnjičenih za ratne zločine. Ističu i da je susjedna država uhapsila trojicu najtraženijih haških bjegunaca..

    Predstavnici nevladinih organizacija koje okupljaju žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini navode kako je hapšenjeGorana Hadžića, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, moglo da se desi i ranije jer, kako tvrde, vlasti u Srbiji su imale informacije gdje se nalaze trojica osumnjičenih za ratne zločine. Ističu i da je susjedna država uhapsila trojicu najtraženijih haških bjegunaca zbog toga što želi da što skorije dobije status kandidata u Evropskoj uniji.Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, smatra daje bilo krajnje vrijeme da Srbija, nakon Karadžića i Mladića, Haškom tribunalu preda i Gorana Hadžića. Ipak, prema njenim riječima, susjedna zemlja je to učinila onda kada je shvatila da njihovim hapšenjem može trgovati oko približavanja Evropskoj uniji.„Mislim nije to hapšenje, to je predaja. Ako su oni živjeli u Srbiji tolike godine, nije moguće da su se mogli kriti i da nisu vlasti znale za njih. To je jedno. Drugo, što se tiče hapšenja zločinaca za nas žrtve su na neki način jedan mali dio pravde. Naše najmilije niko ne može vratiti, ali zločinci koji su organizovali zločin i koji su počinili zločin trebaju da odgavaraju. Na kraju-krajeva, trebaju se Evropa i svijet pobrinuti ako žrtva ima svoje ime i prezime da i zločinac ima svoje ime i prezime“, poručuje Subašić.

    Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na Palama, januar 1993.

    Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na Palama, januar 1993.

    ..........................................................

    Memišević: Srbija mora da odgovara

    Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, također smatra da je Goran Hadžić mogao biti uhapšen i ranije, te da Srbija, zbog evropskih tokova, želi sa sebe da baci teret prošlosti.Hapšenje Hadžića, navodi Tokača, pokazuje da kada postoji politička volja i kada se društva suoče sa posljedicama koje su njihovi prethodni režimi proizveli, onda je moguće da i žrtve imaju kakvu-takvu satisfakciju.„Ne možemo mi graditi proces pomirenja na prošlosti. Mi moramo se sjećati prošlosti, razumjeti šta se desilo, ali ako nemamo projekte budućnosti i ako ne znamo da organizujemo naša društva da razumiju šta znači život u miru u budućnosti, teško da ćemo mi na prošlosti postići dugoročno, stabilno pomirenje i održanje mira i građanskih ljudskih prava i sloboda. Prema tome, ovo je samo jedna dimenzija, mi treba da se okrenemo i projektovanju budućnosti i da se posvetimo poslovima koji su mnogo važniji. A evo, nažalost, imamo mi u BiH još mnogo onih koji će se morati hapsiti i dovoditi pred sud, tako da je to jedna kombinacija dva procesa“, kaže Tokača. 

     Hapšenje Hadžića pozdravlja i Petar Džodan, predsjednik Udruženja izbjeglica iz Hrvatske.„Možemo samo reći da su ti ljudi trebali i ranije sami odlučiti i skinuti taj teret koji je nosio cio narod“, ističe Džodan.„Možemo samo reći da su ti ljudi trebali i ranije sami odlučiti i skinuti taj teret koji je nosio cio narod“, ističe Džodan.Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode BiH, kaže kako je njena nevladina organizacija upozoravala da se svi optuženi za ratne zločine i genocid godinama kriju u Srbiji, te da srbijanski predsjednik Boris Tadić nema argumente kada govori o tome da tamošnja vlast to nije znala.„Boris Tadić bio je ministar odbrane u vrijeme kada se Ratko Mladić krio u vojnoj kasarni, primao je i penziju 2003. godine. To je jedna mimikrija, oni stavljaju u neke oblande, jer kada i Boris Tadić govori on izlazi, prvo njegovo obraćanje javnosti, sa takvim tragičnim izrazom lica kao da je njemu neko umro, kao da žali. Prema tome, Srbija je odgovorna i mi radimo na tome da obnovimo tužbu protiv Srbije i Crne Gore - i Srbija mora da odgovara. To je jedini put da Srbija doživi svoju katarzu, da se suoči sa prošlošću i da doživi taj svoj nulti čas“, kazala je Memišević.  (Kliker.info-RSE)


    20.07.2011.

    SVIJET POZDRAVLJA HAPSENJE GORANA HADZICA

    Svijet pozdravlja hapšenje Gorana Hadžića

    Serbia - Hague accused Goran Hadzic, the arrest of Fruska Gora in Vojvodina, 20Jul2011, Photo: RTS

    Serbia - Hague accused Goran Hadzic, the arrest of Fruska Gora in Vojvodina, 20Jul2011, Photo: RTS

    20.07.2011
    Hapšenje Gorana Hadžića jedna je od važnijih vijesti i u svjetskim medijima.

    U svim emisijama vijesti, na internet stranicama novina objavljena je ova vijest, ali je vidno manje pažnje posvećenu bivšem lideru hrvatskih Srba.

    U poređenju naravno sa količinom materijala i reakcija koje su pratile hapšenje vojnog lidera bosanskih Srba optuženog za genocid. 

    Samo dva mjeseca nakon hapšenja Ratka Mladića, uklonjena je "velika prepreka za reintegraciju Beograda u međunarodnu zajednicu", konstatuje agencija AP, javivši da je bivši predsjednik samoproklamovane Republike srpske krajine uhapšen na Fruškoj gori.

    Agencija France press ističe kako je bivši lider hrvatskih Srba Goran Hadzić, poslednji od značajnih ratnih zločinaca koji je bio na slobodi“.

    Poljski, češki i slovački mediji javili su hitno da su srbijanske vlasti uspjele uhapsiti poslednju "krupnu ribu" na listi haških bjegunaca.

    Otvoren put ka EU

    Uz to podsjećaju i da je, među ostalim, Goran Hadžić pred Haškim sudom optužen za zločine u Vukovaru, 1992.godine.

    Češki dnevnik Pravo na svom sajtu navodi da je Hadžić poslednji bjegunac čijim je hapšenjem Evropska unija uvjetovala dalji napredak Srbije na putu ka punopravnom članstvu.

    Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić (levo) glavnokomanduji vojske Republike Srpske general Ratko Mladić (centar) i Goran Hadžić, predsednik Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj razgovaraju
    Bivša glavna tužiteljica Tribunala u Hagu, Carla del Ponte, ocijenila je jutrošnje hapšenje "ogromnim uspjehom za međunarodno pravosuđe".

    "Možemo reći da su sada svi optuženi za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije uhapšeni. Mandat Vijeća sigurnosti UN-a je ispunjen. To je jako bitno. Vjerujem da je sve učinjeno da svi odgovorni za ratne zločine budu uhapšeni i da se nađu pred sudom. To je važno za žrtve", poručila je Del Ponte.

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin pozdravio je hapšenje posljednjeg haškog bjegunca i čestitao nadležnim organima na obavljenom poslu.

    Sada Srbija ulazi u novi period u kome ce ključ uspjeha u pribiližavanju EU biti u regionalnoj saradnji i borbi protiv korupcije.
    20.07.2011.

    KOZARAC: KLANJANA DZENAZA UBIJENIM BOSNJACIMA PRIJEDORA

    Kozarac : Klanjana dženaza ubijenim Bošnjacima Prijedora 

     20/07/2011.
    • Nakon centralnog skupa u Kozarcu, najveći broj žrtava, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz više pojedinačnih i masovnih grobnica na području općine Prijedor, ..

     Na sedam lokacija na području Prijedora izvršen je ukop 111 žrtava bošnjačke nacionalnosti koje su tokom rata stradale na ovom području, prenosi BIRN.Nakon centralnog skupa u Kozarcu, najveći broj žrtava, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz više pojedinačnih i masovnih grobnica na području općine Prijedor, sahranjen je na mezarju Kamičani.“Ostale žrtve su ukopane u selima Zecovi, Čarakovo, Hambarine, Rakovčani, Bišćani i u centalnom džematu Skela u Prijedoru. Najstarija žrtva koja je danas ukopana imala je 70 godina, a najmlađa 16 i ubijena je na Korićanskim stijenama”, rekao je član Odbora za ukop žrtava općine Prijedor i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice  (IZ) Prijedor Sudbin Musić.Član Odbora za ukop žrtava općine Prijedor Ibro Kahrimanović kazao je da je najveći broj ukopanih žrtava ekshumiran iz masovne grobnice na lokalitetu Korićanskih stijena. Centralnom skupu i zajedničkom ukopu identifikovanih žrtva u Kozarcu, prema procjenama organizatora, prisustvovalo je više od 5.000 osoba.

    Iz Organizacionog odbora za ukop žrtava općine Prijedor saopštili su da su odlučili ukop žrtava izvršiti 20. jula, kako bi skrenuli pažnju na stradanje 1800 stanovnika iz naselja s lijeve obale Sane, koje se desilo između 20. i 25. jula 1992. godine.“Interesantno je da za taj zločin niko nije optužen. Želja nam je bila da ovim datumom uputimo kritiku i na rad Instituta za nestale osobe (INO) BiH, zbog sporosti koja je primjetna ako uzmemo u obzir da samo s prostora lijeve obale Sane nedostaje gotovo pola od ukupnog broja ubijenih”, rekao je Musić.Predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović kazao je kako podržava kritike upućene INO-u BiH, kao i državnom tužilaštvu, jer je  “postotak identifikovanih žrtva u općini Prijedor mali u odnosu na broj stradalih”.“Prema određenim informacijama, oko 4.000 nesrba ubijeno je tokom rata na području ove općine. To je jedno od najvećih stradanja u jednoj općini. Iako je u Srebrenici stradalo više osoba, ti ubijeni su bili s područja cijelog Podrinja. Međutim, ovdje je ubijeno 4.000 mještana Prijedora”, naveo je Tahirović."Tokom rata je u općini Prijedor bilo je 57 logora i drugih mjesta zatočenja kroz koje je prošlo oko 20.000 osoba nesrpske nacionalnosti", pojasnio je Tahirović, dodajući da INO BiH i Tužilaštvo BiH moraju uložiti veće napore kako bi žrtve bile pronađene. (Kliker.info-Fena)


    20.07.2011.

    UZ HAPSENJE GORANA HADZICA: BJEGUNCI SU MOGLI BITI, UHVACENI I RANIJE

    Uz hapšenje Hadžića: Bjegunci mogli biti uhvaćeni i ranije

    Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na Palama, januar 1993.

    Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić na Palama, januar 1993.

    20.07.2011
    Predstavnici nevladinih organizacija koje okupljaju žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini navode kako je hapšenje Gorana Hadžića, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, moglo da se desi i ranije jer, kako tvrde, vlasti u Srbiji su imale informacije gdje se nalaze trojica osumnjičenih za ratne zločine. Ističu i da je susjedna država uhapsila trojicu najtraženijih haških bjegunaca zbog toga što želi da što skorije dobije status kandidata u Evropskoj uniji.

    Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, smatra daje bilo krajnje vrijeme da Srbija, nakon Karadžića i Mladića, Haškom tribunalu preda i Gorana Hadžića. Ipak, prema njenim riječima, susjedna zemlja je to učinila onda kada je shvatila da njihovim hapšenjem može trgovati oko približavanja Evropskoj uniji.

    „Mislim nije to hapšenje, to je predaja. Ako su oni živjeli u Srbiji tolike godine, nije moguće da su se mogli kriti i da nisu vlasti znale za njih. To je jedno. Drugo, što se tiče hapšenja zločinaca za nas žrtve su na neki način jedan mali dio pravde. Naše najmilije niko ne može vratiti, ali zločinci koji su organizovali zločin i koji su počinili zločin trebaju da odgavaraju. Na kraju-krajeva, trebaju se Evropa i svijet pobrinuti ako žrtva ima svoje ime i prezime da i zločinac ima svoje ime i prezime“, poručuje Subašić.

    Memišević: Srbija mora da odgovara

    Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, također smatra da je Goran Hadžić mogao biti uhapšen i ranije, te da Srbija, zbog evropskih tokova, želi sa sebe da baci teret prošlosti.

    Hapšenje Hadžića, navodi Tokača, pokazuje da kada postoji politička volja i kada se društva suoče sa posljedicama koje su njihovi prethodni režimi proizveli, onda je moguće da i žrtve imaju kakvu-takvu satisfakciju.

    „Ne možemo mi graditi proces pomirenja na prošlosti. Mi moramo se sjećati prošlosti, razumjeti šta se desilo, ali ako nemamo projekte budućnosti i ako ne znamo da organizujemo naša društva da razumiju šta znači život u miru u budućnosti, teško da ćemo mi na prošlosti postići dugoročno, stabilno pomirenje i održanje mira i građanskih ljudskih prava i sloboda. Prema tome, ovo je samo jedna dimenzija, mi treba da se okrenemo i projektovanju budućnosti i da se posvetimo poslovima koji su mnogo važniji. A evo, nažalost, imamo mi u BiH još mnogo onih koji će se morati hapsiti i dovoditi pred sud, tako da je to jedna kombinacija dva procesa“, kaže Tokača.  

    Hapšenje Hadžića pozdravlja i Petar Džodan, predsjednik Udruženja izbjeglica iz Hrvatske.

    „Možemo samo reći da su ti ljudi trebali i ranije sami odlučiti i skinuti taj teret koji je nosio cio narod“, ističe Džodan.

    Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode BiH, kaže kako je njena nevladina organizacija upozoravala da se svi optuženi za ratne zločine i genocid godinama kriju u Srbiji, te da srbijanski predsjednik Boris Tadić nema argumente kada govori o tome da tamošnja vlast to nije znala.

    „Boris Tadić bio je ministar odbrane u vrijeme kada se Ratko Mladić krio u vojnoj kasarni, primao je i penziju 2003. godine. To je jedna mimikrija, oni stavljaju u neke oblande, jer kada i Boris Tadić govori on izlazi, prvo njegovo obraćanje javnosti, sa takvim tragičnim izrazom lica kao da je njemu neko umro, kao da žali. Prema tome, Srbija je odgovorna i mi radimo na tome da obnovimo tužbu protiv Srbije i Crne Gore - i Srbija mora da odgovara. To je jedini put da Srbija doživi svoju katarzu, da se suoči sa prošlošću i da doživi taj svoj nulti čas“, kazala je Memišević.
    20.07.2011.

    UHAPSEN RATNI ZLOCINAC GORAN HADZIC

    Uhapsen ratni zlocinac Goran Hadzic

    Srijeda, 20. juli/srpanj 2011.godina

    JNA sprovodi hrvatske civile, Vukovar, 1991. godina

    Ko je čuvao Hadžića od hapšenja Multimedija

    Otvara se pitanje da li će biti otkriveno i ko je haškom beguncu 2004. svega nekoliko sati pred dolazak policije najavio da će biti uhapšen Dalje

    Uhićenje će pomoći nalaženju istine o nestalima Multimedija

    Uhićenje haškog bjegunca Gorana Hadžića dobra je vijest za obitelji tisuća žrtava njegove politike u Hrvatskoj Dalje

    Krušedol – poslednje skrovište, poslednjeg begunca Fotogalerija

    Najbliže mestu na kome je pronađen Hadžić je na izgled polupusta vojna baza, nešto dalje manastir iz 16. veka, kao i seoce Krušedol Dalje

    20.07.2011.

    UHAPSEN RATNI ZLOCINAC GORAN HADZIC

    20.07.2011.

    Ispunjeni uslovi za izručenje Gorana Hadžića Haškom tribunalu (VIDEO)

    Srbija ispunila sve uvjete i više neće biti prepreka za njen napredak, istakli su srbijanski zvaničnici

    Završeno saslušanje pred istražnim sudijom: Hadžić tražio da vidi porodicu (VIDEO)

    Hadžić je bio spreman na saradnju i primio je optužnicu
    20.07.2011.

    NA FRUSKOJ GORI UHAPSEN RATNI ZLOCINAC GORAN HADZIC (VIDEO)

    Na Fruškoj gori uhapšen ratni zločinac Goran Hadžić (Video) 

     20/07/2011.
    • Haški optuženik Goran Hadžić uhapšen je jutros u blizini sela Krušedol na Fruškoj gori, saznaje agencija Beta. Nakon hapšenja Hadžić je prebačen u pritvor u Beogradu. U blizini Krušedola je i istoimeni manastir, kao i jedan objekat vojske Srbije.Mediji su još u ponedjeljak, 18. jula, spekulisali da je Hadžić uhapšen na tom mjestu, ali su tada zvaničnici to demantovali.Haški optuženik..

     

    Haški optuženik Goran Hadžić uhapšen je jutros u blizini sela Krušedol na Fruškoj gori, saznaje agencija Beta. Nakon hapšenja Hadžić je prebačen u pritvor u Beogradu. U blizini Krušedola je i istoimeni manastir, kao i jedan objekat vojske Srbije.Mediji su još u ponedjeljak, 18. jula, spekulisali da je Hadžić uhapšen na tom mjestu, ali su tada zvaničnici to demantovali.

    Biografija                       Haški optuženik Goran Hadžić rođen je 9. septembra 1958. godine u mjestu Pačetin kod Vinkovaca (Hrvatska). Osnovnu školu je završio u Nuštru, a gimnaziju u Vinkovcima. Počeo je studije ekonomije u Osijeku, nastavio u Subotici, ali nije diplomirao. Prije rata (1991-1995) radio je kao magacioner pogona VUPIK u Pačetinu.Politički angažman započeo je devedesetih u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u kojoj je bio predsjednik opštinskog odbora u Vukovaru (izabran 10. juna 1990), član Glavnog odbora u Kninu i predsjednik regionalnog odbora za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem 1990. godine. Hadžić je u januaru 1991. izabran za predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća, a 16. avgusta te godine u Dalju za predsjednika vlade srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.Za predsjednika samoproklamovane Republike Srpska Krajina (RSK) izabran je 26. februara 1992. nakon što je sa tog mjesta smijenjen Milan Babić. Sa te funkcije je otišao naredne godine (decembar 1993.) nakon gubitka na izborima i jedno vrijeme je bio van politike.

    Povratak u politiku       Po dolasku u Srbiju radio je kao savjetnik generalnog direktora Naftne industrije Srbije (NIS) u Novom Sadu, a sa ove funkcije ga je pred kraj mandata smijenio tadašnji v.d. direktor Jovan Vulić i rasporedio 22. oktobra 2001. na mjesto samostalnog stručnog saradnika u sektoru veleprodaje NIS-NAP.U politiku se vratio 1995. kao član savjeta Sremsko-baranjske oblasti (SBO), da bi 1996. postao prvi predsjednik te oblasti, koja je bila pod prelaznom upravom UN (UNTAES) do 15. januara 1998.Bio je neuspjeli kandidat na izborima za predsjednika novoosnovane Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) 10. marta 1997. kada je za predsjednika stranke izabran Vojislav Stanimirović.

    Optužnica

    Hadžić je bio prvi na listi od oko 150 Srba koje je hrvatska vlada 1997. izuzela iz Zakona o amnestiji, a koje tereti za ratne zločine. Sudovi u Osijeku i Šibeniku su 1995. godine osudili Hadžića u odsustvu na 10,5, odnosno 20 godina robije zbog terorizma.Aprila 2002. godine Hadžić je tužio nekoliko medijskih kuća i tražio odštetu od 200.000 dinara. Mediji su objavljivali da je dobio stan od 125 kvadrata u Novom Sadu, da ima šest stanova u tom gradu i sl.Županijsko tužilaštvo u Vukovaru saopštilo je 22. februara 2003. da je podiglo optužnicu protiv deset osoba iz vrha bivše JNA i civilnih vlasti bivše RSK, među kojima je i Goran Hadžić, za zločine u Vukovaru 1991. godine.Haški tribunal je 16. jula 2004. otpečatio optužnicu koja Hadžića tereti za zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima u istočnoj Slavoniji 1991-93. Nekoliko sati prije nego što je optužnica predata zvaničnom Beogradu, Hadžić je napustio svoju kuću u Novom Sadu (gdje je živio posljednjih godina) i od tada je u bjekstvu.Srbija je u oktobru 2007. godine raspisala nagradu od milion evra za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja Hadžića.Hadžić je oženjen i ima dvoje djece. (Kliker.info-DW)


    20.07.2011.

    UHAPSEN RATNI ZLOCINAC GORAN HADZIC

    20.07.2011.

  • Hadžića odala prodaja Modiglianijeve slike! - Danas.hr

     - [ Translate this page ]
    danas.net.hr/svijet/page/2011/07/20/0100006.html
    20 srp 2011 – VIDEO: Kako zločinac izgleda danasHadžića odala prodaja ... 11.11 Jutros u 8.24 na području Fruške gore uhapšen je Goran Hadžić, potvrdio je Tadić. ... 11.10 Televizija B92 je javila da je Hadžić uhapšen dok je išao na ...
  • Uhapšen posljednji haški bjegunac Goran Hadžić!

     - [ Translate this page ]
    bosnian.irib.ir/.../106005-uhapšen-posljednji-haški-bjegunac-goran-hadžić
    Uhapšen posljednji haški bjegunac Goran Hadžić! Print · E-mail · Video · Komentirajte! Uhapšen posljednji haški bjegunac Goran Hadžić! Podijeli sadržaj ...
  • Objavljena Hadžićeva fotografija: 'Imao je pištolj prilikom ...

     - [ Translate this page ]
    www.nacional.hr/clanak/112808/b92-uhapsen-goran-hadzic
    20 srp 2011 – Hadžić je uhićen na području Fruške gore, no nije uhićen između manastira ... javile su u srijedu da je uhićen posljednji haaški bjegunac Goran Hadžić, .... u gornjem desnom uglu kliknite na skip ad i pogledajte video ). ...
  • Uhapšen Goran Hadžić - Najnovije vijesti @ Cafe.ba

     - [ Translate this page ]
    www.cafe.ba/vijesti/46502_Uhapsen-Goran-Hadzic.html
    Uhapšen Goran Hadžić. ... Uhapšen Goran Hadžić. Goran Hadžić, posljednji kojeg traži Haški ... VIDEO. Ovakav ulet na parking još ni. Šetnja sa ajkulama ...
  • Uhapšen Goran Hadžić!

     - [ Translate this page ]
    www.ljiljan.ba/bs/vijesti/uhapšen-goran-hadžić!
    20 srp 2011 – Uhapšen je i posljednji haški optuženik Goran Hadžić. Povodom toga, u 11 sati u Predsjedništvu Srbije, bit će održana vanredna konferencija ...
  • Uhapšen Goran Hadžić! (VIDEO) - VESTI - SMEDIA

     - [ Translate this page ]
    www.smedia.hr/.../detalji.php?id...Uhapšen Goran Hadžić! (VIDEO)...
    20 јул 2011 – Uhapšen Goran Hadžić! (VIDEO) Uhapšen poslednji haški optuženik Goran Hadžić. U 11 sati u Predsedništvu Srbije biće održana vanredna ...
  • Uhapšen Goran Hadžić - Stranica 3 - Forum.hr

     - [ Translate this page ]
    www.forum.hr › DruštvoPolitika
    Uhapšen Goran Hadžić Politika. ... Učitaj ponovno ovu stranicu Uhapšen Goran Hadžić .... Programiranje, Networking, Kompjutorske igre, Konzole, Audio i video tehnika, Sam svoj elektroničar, Mobilna tehnologija i telefonija, Android ...
  • UHAPSEN GORAN HADzIC‏ - YouTube

    www.youtube.com/watch?v=Ory08gfWnhI2 min - 5 hours ago - Uploaded by vladan95srbija
    UHAPSEN GORAN HADzIC. vladan95srbija 83 videos. Subscribe Alert icon ... Alert icon. You need Adobe Flash Player to watch ...
  • Tadić: "Goran Hadžić uhapšen na Fruškoj Gori" / VIDEO

     - [ Translate this page ]
    www.info-xafs.ba/.../15563-tadi-qgoran-hadi-uhapen-na-frukoj-goriq--...
    Uhapšeni haški optuženik Goran Hadžić finansirao je bjekstvo prodajom nakita . ... Goran Hadžić uhapšen u Srbiji. Goran Hadžić, posljednji ...
  • InfoNeretva Vijesti: Nakon 7 godina skrivanja -- uhapšen Goran ...

     - [ Translate this page ]
    infoneretva.blogspot.com/.../nakon-7-godina-skrivanja-uhapsen-goran.htm...
    20 srp 2011 – Nakon 7 godina skrivanja -- uhapšen Goran Hadžić ! ... Seksi video -- Jennifer Lopez pokazala međunožje u javnosti ...
  • 20.07.2011.

    UHAPSEN GORAN HADZIC

    Uhapsen Goran Hadzic

    Srijeda, 20. juli/srpanj 2011.

    Haški optuženik Goran Hadžić ulazi u sudnicu Specijalnog suda u Beogradu, 20. jul 2011.

    Uhapšen Goran Hadžić Multimedija

    Poslednji haški begunac koji je optužen za ratne zločine u Hrvatskoj nalazi se u Specijalnom sudu, gde će se doneti odluka o tome da li su ispunjeni uslovi za njegovo izručenje Hagu Dalje

    Hapšenje Gorana Hadžića: Krušedolski rastanak

    Što se Srbije tiče, hapšenje Hadžića sigurno nije dovoljno da je izbavi od lošeg nasleđa devedesetih - piše u kolumni Teofil Pančić. Dalje

    Svijet pozdravlja hapšenje Gorana Hadžića

    Svjetski mediji prenose vijest o hapšenju Hadžića ali ovom događaju posvećuju manje pažnje nego hvatanju Ratka Mladića Dalje

    20.07.2011.

    VOJNI VJESTAK: RADOVAN KARADZIC NA VRHU VOJNO-POLITICKE VLASTI

    Vojni vještak: Karadžić na vrhu vojno-političke vlasti

    Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala

    Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala

    19.07.2011
    Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću svjedočio je vojni analitičar tužiteljstva Reynaud Theunens, koji je opisao zapovjedni lanac Vojske Republike Srpske, VRS-a. Komentirajući brojne dokumente, zapisnike sa sjednica te vojna naređenja, Tunens je optužbi potvrdio kako je na zapovjednom vrhu bio optuženi.

    „Ja sam onaj koji potpisuje i donosi odluke“ , glasile su riječi optuženeg na vojno-političkom seminaru bosanskih Srba potkraj 1992.godine, događaj koji je između ostalog tužiteljstvo iskoristilo kako bi potkrijepilo optužbe o zapovjednoj odgovornosti Karadžića za akcije Vojske Republike Srpske.

    Vojni analitičar Theunens je objasnio da se u donošenju zaključka o aktivnom korištenju ovlasti optuženog kao vrhovnog zapovjednika VRS-a koristio s više izvora. Riječima sudskog prevoditelja:

    „Kao što ćete vidjeti u mom nalazu s jedne strane imamo zakone i propise, zatim imamo odluke gospodina Karadžića, a s druge strane imamo razne borbene dokumente, uključujući komandne dokumente gdje gospodin Karadžić kao vrhovni zapovjednik određuje direktive, izdaje naređenja i povezane instrukcije. Također je identificiran od članova Glavnog štaba (VRS)  kao i podređenih zapovjednika – kao vrhovni zapovjednik“, ukratko je opisao izvore koje je koristio tijekom analiziranja zapovjednog lanca.

    Prema tužiteljstvu akcije vojske bosanskih Srba i ratni ciljevi poklapali su se sa strateškim ciljevima Srpske demokratske stranke kojoj je optuženi bio na čelu, odnosno preuzimanju vlasti u više bosanskohercegovačkih općina.

    Zapovjedni lanac u izvršavanju direktiva optuženog  je prema svjedoku - funkcionirao, dok je Karadžić kao Vrhovni zapovjednik dobijao dnevne borbene izvještaje iz Glavnog štaba VRS-a, što pokazuje da je bio upoznat i s razvojem ratne situacije.

    „Na dnu (stranice analize svjedoka) se govori o Drinskom korpusu i zadacima. Planiranim i promišljenim borbenim djelovanjima stvoriti nepodnošljivu situaciju totalne nesigurnosti bez ikakve nade za opstanak i život stanovnika Srebrenice i Žepe“, dala je primjer direktive tužiteljica Uertz –Retzlaff zatraživši svjedoka da prokomentira pročitano.

    „Gledajući kontekst vidimo da bi Drinski korpus trebao eliminirati bošnjačko-muslimansku kontrolu nad tri enklave. Što je u skladu sa strateškim ciljem broj tri – drugim riječima stvoriti koridor na Drini. Odnosno napraviti da Drina ne bude granica (između RS i Srbije)“, objasnio je Theunens stavljajući u kontekst političke direktive s vojnim akcijama.

    (Svjedok o zapovjedi zauzimanja Srebrenice)


    Svjedok se u svom izvještaju dotakao i naoružavanja bosanskih Srba od strane JNA i SDS-a, kao i uloge Srbije u financiranju Republike Srpske, poput isplata plaća oficirima VRS-a.

    (O pomoći VRS-u iz Srbije)


    Nakon tužiteljstva, vojnog vještaka Theunens unakrsno je započeo ispitivati optuženi Karadžić koji se od zapovjedne odgovornosti nad akcijama VRS-a brani- da se kao predstavnik civilne vlasti nije miješao u vojna pitanja. Na početku unakrsnog ispitivanja svjedoka Karadžić je prvo počeo osporavati vjerodostojnost svjedoka kao zaposlenika tužiteljstva.

    „Želim ustanoviti tko je prepisivao od koga – on od tužiteljstva ili tužiteljstvo od njega“, objasnio je svoj početak ispitivanja optuženi želeći prikazati da je vještakov izvještaj o zapovjednom lancu VRS-a namješten za potrebe tužiteljstva.

    Svjedočenje Theunensa nastavlja se i u srijedu.
    20.07.2011.

    PATRICK MOON I ZELJKO KOMSIC OTVORILI PRVI McDONALD'S U BiH: OVO JE ZNAK OSTATKU SVIJETA DA JE BiH OTVORENA ZA BIZNIS

    Moon i Komšić otvoril prvi McDonald's u BiH : Ovo je znak ostatku svijeta da je BiH otvorena za biznis 

     19/07/2011.
    • Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić večeras je na VIP prijemu u sarajevskom McDonald's restoranu, čije je zvanično otvaranje previđeno za sutra ujutro, ocijenio da mati McDonald's u državi znači imati brand koji poziva i ostale investitore.Na prijemu, kojemu je prisustvovalo oko 300 zvanica, Komišić je, također, kazao da imponuje podatak da će u ovome restoranu raditi veliki broj mladih ljudi, ..

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić večeras je na VIP prijemu u sarajevskom McDonald's restoranu, čije je zvanično otvaranje previđeno za sutra ujutro, ocijenio da mati McDonald's u državi znači imati brand koji poziva i ostale investitore.Na prijemu, kojemu je prisustvovalo oko 300 zvanica, Komišić je, također, kazao da imponuje podatak da će u ovome restoranu raditi veliki broj mladih ljudi, kao i da će kompanija Gliese 581g DL McDonald's, koja je nosilac razvojne licence za Federaciju BiH, uskoro otvoriti još nekoliko restorana i angažirati neke domaće proizvođače.Prisutnima se obratio i američki ambasador u BiH Patrick Moon koji je istaknuo da je McDonald's mnogo više od restorana i da je, ustvari, znak ostatku svijeta da je BiH otvorena za biznis.- Priča o McDonald's-u je istinska priča o poduzetništvu i smatram da će inspirisati i poduzetnike u BiH, kazao je, između ostalog, Moon.Zvanično, vrata McDonald's-a, koji se nalazi u Titovoj ulici u Sarajevu, u srijedu će otvariti gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i on će biti i prvi kupac.U objekt McDonald's-a u Sarajevu, koji se  prostire  na 400 kvadratnih metara, uloženo je 2,5 miliona konvertibilnih maraka, a u njemu je posao našlo 100 osoba. (Kliker.info-Fena)

     


    19.07.2011.

    JOS JEDAN USPJEH KOMITETA ZA NORMALIZACIJU N/FS BiH: OD OVE SEZONE JEDINSTVENA OMLADINSKA PREMIJER LIGA BiH!

    Još jedan uspjeh Komiteta za normalizaciju N/FS BiH: Od ove sezone jedinstvena omladinska Premijer liga BiH!

    24sata.info PHOTO
    image Fudbal / 24sata.info

     

    24SI - U nizu pozitivnih promjena koje je Komitet za normalizaciju N/FS BiH, jedna odluka se nameće kao posebno bitna.

     

    Omladinska Premijer liga BiH u fudbalu od predstojeće sezone biće jedinstvena na teritoriji cijele države, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Komiteta za normalizaciju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, održanoj u Sarajevu.

    Neki klubovi su bili protiv uvođenja jedinstvenog sistema takmičenja u kategoriji omladinaca, uz obrazloženje da će to povećati troškove. Ipak ova vijest obradovaće sve istinske ljubitelje fudbala u našoj zemlji, obzirom da će kvalitet omladinskog fudbala sada sigurno biti na jednom višem nivou.

    (24sata.info)

    19.07.2011.

    NVO NEGODUJE ZBOG ODNOSA VLASTI PREMA JOVANU DIVJAKU

    NVO negoduju zbog odnosa vlasti prema Divjaku

    Sa konferencije za novinare četiri nevladine organizacije, 19. jul 2011.

    Sa konferencije za novinare četiri nevladine organizacije, 19. jul 2011.

    19.07.2011