Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

09.05.2011.

VALENTIN INZKO: BiH U JEDNOJ OD NAJVECIH KRIZA NAKON RATA - MILORAD DODIK JEDNO GOVORI DRUGO RADI

Inzko Vijeću sigurnosti: BiH u jednoj od najvećih kriza nakon rata

Valentin Inzko, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine u EU, Sarajevo, 01. januar 2010.

Valentin Inzko, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine u EU, Sarajevo, 01. januar 2010.

09.05.2011.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Incko izjavio je u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti UN u New Yorku da se BiH suočava sa jednom od najtežih političkih kriza od kraja rata 1995. godine i da će upotrijebiti svoje ovlasti ako Republika Srpska ne povuče odluku o referendumu o državnom pravosuđu.

Predstavljajući šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH, Inzko je rekao da su "vlasti Republike Srpske nastavile da se zalažu za raspad zemlje, institucije na državnom nivou su pod političkim, institucionalnim i ekonomskim pritiskom, i više od sedam mjeseci nakon izbora formiranje novih vlasti još uvijek nije na vidiku".

Visoki predstavnik je rekao da je "u ovoj već teškoj atmosferi, Narodna skupština RS donijela zaključke i odluku da održi referendum posebno ciljajući državne pravosudne institucije kao i mandat visokog predstavnika".

"Održavanje referenduma o ovlastima visokog predstavnika i o njegovim odlukama bi predstavljalo ozbiljnu povredu ustavnog okvira BiH i međuranordnoih obaveza zemlje," rekao je austrijski diplomata.

"Očekujem od vlasti Republike Srpske da u narednim danima proglase nevažećim usvojene zaključke i odluke o referenumu. Ako se ovo ne desi, imajući u vidu moje ovlasti da podržim mirovni proces, neću imati drugog izbora nego da odbacim zaključke i odluku o referendumu," rekao je on.

"Takav referendum bi na izvjestan način doveo u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN i njegove rezolucije," rekao je visoki predstavnik.

"Brza cesta" do Evrope

Uoči podnošenja izvještaja u UN-u o stanju u BiH, Inzko je dao interview Nikoli Krastevu, dopisniku Radija Slobodna Evropa u New Yorku.

"Nakon dvije godine obavljanja posla visokog predstavnika mogu slobodno reći da poznajem i zemlju i njene političare. Milorad Dodik jedno govori, a drugo radi. Vrijeme je da se zaustavi njegovo rastakanje Bosne i Hercegovine," kaže austrijski diplomata.

 

Na pitanje kakvu reakciju očekuje od Rusije, Inzko kaže:


"Mislim da će biti kritični prema mom izvještaju, očekujem da im se neće svidjeti. Ne znam što će to konkretno biti, ali očekujem kritike u svakom slučaju.

Međutim, očekujem podršku svih ostalih članica. To je naprosto već tradicija. Svi će me podržati: Britanci, Amerikanci, sve zemlje Evropske unije... Kina, koja me uvijek podržava, baš kao i zemlje poput Vijetnama, ili afričke države. Sve su to zemlje koje su vrlo osjetljive na pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta."

Upitan da li je moguće moguće obnavljanje konflikta, visoki predstavnik je odgovorio:


"Ne, ne vjerujem u to. Ima ljudi koji pominju mirni razlaz, ali ja mislim da su to samo „puste želje“. Kao prvo, nikada ne bismo podržali cijepanje Bosne, kao drugo, mislim da je to ionalo nemoguće uraditi mirno. Da je to bilo moguće, bilo bi se tako desilo 1992., odnosno 1995.godine u Daytonu.Upravo zbog toga i svijet, ali i bosanski susjedi – Hrvatska i Srbija- podržavaju jedinstvenu BiH. Uostalom u pitanju su međunarodne granice koje nisu mjenjane više od 200 godina. Nemam dojam da Beograd u ovom trenutku jako podržava Dodika, konstatuje dopisnik iz Brusselsa i pita se – znate li mu on stoji iza leđa?"

 

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 29. decembar 2010.
O uticaju Srbije na krizu u BiH, Inzko kaže:
 
"Beograd je uvijek podržavao bh suverenost i teritorijalni integritet zemlje, jer su logično pravili paralele sa sopstvenim teritorijalnim integritetom. Ovoga puta sam dobio poruku srbijanskih političara, čak i građana Republike srpske, da je Dodik otišao predaleko s pitanjem referenduma. Niko naravno ne spori pravo entitetu da ima referendum, Švicarci ga imaju gotovo svakih mjesec dana, ali to mora biti o pitanjima iz entitetske nadležnosti."

Po mnogim analitičarima rješenje bosanskog čvora ključno je pitanje i za Evropu u cjelini, konstatuje naš dopisnik, a visoki predstavnik u BiH, Inzko, potvrđuje i obrazlaže:

"Možda se nekom može učiniti da je u pitanju mala zemlja, ali ona je u našem dvorištu. Lijepo je angažirati se u Siriji i Afganistanu, ali ono što prvo moramo uraditi jeste počistiti u sopstvenoj avliji. A Bosna je dio našeg pokućstva. Ona je dio Evrope. I ako u EU ne želimo imati Balkan kao crnu rupu, onda valjda ne želimo ni u okviru Balkana imati neku crnu rupu. Upravo je Bosna test za cijelu Evropu, za njenu uspješnost i efikasnost u rješavanju problema. Jedina alternativa je izgradnja „brze ceste“ kojom će BiH stići do Brusselsa. Sve drugo će biti samo tapkanje u mjestu, i stagnacija što, vjerujem, niko ne želi."
09.05.2011.

BiH DALJE NEGO IKAD OD EU

BiH dalje nego ikad od EU

Delegacija Evropske komisije u BiH, foto: Midhat Poturović

Delegacija Evropske komisije u BiH, foto: Midhat Poturović

09.05.2011
Robert Shuman, pet godina nakon Drugog svjetskog rata, objavio je deklaraciju o novoj evropskoj zajednici, a u BiH se nakon 15 godina od posljednjeg rata još uvijek priča o razgradnji države. Politička kriza, po ocjeni i međunarodne zajednice i domaće javnosti, najveća do sada ne samo da je zaustavila put ka Evropi nego se točak po ocjeni mnogih počeo kretati unazad.

Sedam mjeseci nemogućnosti konstituiranja državne vlasti ostavilo je posljedice na evropske integracije. Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije, napominje koje uslove je BiH propustila ispuniti.

Nevenka Savić, foto: Midhat Poturović
„Izmjene Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci, usvajanje zakona o državnoj pomoći i formiranje tijela na državnom nivou za državnu pomoć, i treći uslov neophodan za dalji proces integracija je usvajanje zakona o popisu stanovništva“, navodi Nevenka Savić.

Prema posljednjim anketama, 88 posto bh. građana izjasnilo se da je za ubrzanje reformi za ulazak u EU. Građani Banjaluke i Tuzle su svjesni ko su kočničari ovog procesa:

„Mislim da nas koče političari, sitaucija u kojoj se oni ne mogu ni oko čega dogovoriti.“

„Dug je spisak razloga, ali mislim da je ključni nemogućnost dogovora domaćih političara i neograničena podrška naroda takvim političarima.“

„Politika - u bilo kojem smislu i bilo koja stranka i bilo koja nacija. Nacionalizam - bojazan od druge nacije, druge vjere. To su dvije na
"Nacionalizam - bojazan od druge nacije, druge vjere. To su dvije najveće prepreke. Kad bi se to regulisalo, možda ne bi bilo više prepreka Evropi.“
jveće prepreke. Kad bi se to regulisalo, možda ne bi bilo više prepreka Evropi.“

„Mislim da se kod nas ne poštuju osnovna ljudska prava. To se vidi svakodnevno - radnici protestuju, žene se trebaju boriti za svoja prava u 21.vijeku, što nije apsolutno normalno, ljudi sa diplomama ne mogu dobiti posao. Kod nas je zaista strašno, trusna politička podloga. Sve je do politike.“

„Većina Bosanaca i Hercegovaca su veći Evropljani nego ovi gore, s tim što je nas zadesila ta nesreća i taj peh da smo imali probleme u ratu i da nas mnogi smatraju plemenima i Indijancinma, ali kad gore dođemo i vide ko smo, šta smo, onda smo sasvim ravnopravni.“


Treba učiti od Egipćana


Prof. dr. Božidar Gajo Sekulić, emeritus na Fakultetu političkih nauka, ocjenjuje da vlasti u BiH od vlastitog ne vide interes države i građana koji u njoj žive.

„Izgleda da ovi naši ratnici, koji sad vode ratne politike takođe u BiH i regionu, normalno maskirani i slično, kao da smatraju da se nije narod dovoljno napatio nijedan, pa zato to sporo ide. Ja mislim da im je to slaba procjena, ali oni nisu važni - važni su živi ljudi koji ne rade. A ako rade, žive u strašnom strahu od novih kapitalista da će izgubiti posao“
, ocjenjuje profesor Sekulić.

Miodrag Živanović
Profesor sa Banjalučkog univerziteta Miodrag Živanović napominje da je najveći problem BiH diskriminacija građana ove zemlje u svakom pogledu.

„Mislim da je posebno važno učiniti koliko je moguće na normativnom planu da prije svega ne budemo poniženi i ne budemo diskriminirani kao ljudi. Ono što bih ja mogao reći, mislim da se radi za prve korake o jednom vremenu koje možemo označiti kao četiri do pet izbornih ciklusa – dakle, to je nekih 15 do 20 godina“, smatra profesor Živanović.

Brojni su primjeri kojima je vlast pokazala da joj nije u interesu funkcionalna i stabilna BiH, te se od nje ne može ni očekivati veliki zaokret na tom planu, ocjenjuje profesor Sekulić.

„Trebalo bi konačno da nam se interes za jedan minimalno normalan život može ponovo povezati oba entiteta i ostale ove poluidiotske institucije vlasti i slično. Takvog subjekta zasad nema. On je iščezao i u svjetskim razmjerama. Treba učiti, izgleda, od Egipćana. Nama fali takva jedna inspiracija, soc ijalna, iz života, od naroda u najširem smislu riječi. A ja se bojim, naročito intelektualaca koji bi to sve htjeli organizirati. Ti organizatori postanu profesionalci i novi vladari“, navodi profesor Sekulić.

Analitičari su skloni reći da BiH, po Dejtonskom ustavu frankenštajn država sa 13 vlada na četiri miliona stanovnika, nije mogla ni postati efikasnija jer nema jedinstvene politike međunarodne zajednice o tome.

Stoga je u ponedjeljak visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podsjetio da je BiH, bez obzira na krize kroz koje prolazi, evropska zemlja i svojevrstan izazov za EU.

„Možda se nekom može učiniti da je u pitanju mala zemlja, ali ona je u našem dvorištu. Lijepo je angažirati se u Siriji i Afganistanu, ali ono što prvo moramo uraditi jeste počistiti u sopstvenoj avliji. A Bosna je dio našeg pokućstva. Ona je dio Evrope. I ako u EU ne želimo imati Balkan kao crnu rupu, onda valjda ne želimo ni u okviru Balkana imati neku crnu rupu. I upravo Bosna može biti test za cijelu Evropu, za njenu uspješnost i efikasnost u rješavanju problema. Jedina alternativa je izgradnja „brze ceste“ kojom će BiH stići do Brusselsa. Sve drugo će biti samo tapkanje u mjestu, množenje problema, što, vjerujem, niko ne želi“
, upozorio je Inzko.
09.05.2011.

OHR: DAN EVROPE JE PRILIKA ZA RAZMISLJANJE

OHR: Dan Evrope je prilika za razmišljanje

  09.05.

 

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Država živi na ograničenom privremenom finansiranju, zakonodavni proces je zaustavljen i ne vidi se mogućnost formiranja vlade na državnom nivou i Parlamenta, poručuju iz OHR-a

Prvi korak u vraćanju zemlje na put ka euroatlantskim integracijama su sadržajni pregovori oko formiranja vlasti na državnom nivou, a to će biti prvi prioritet visokog predstavnika i specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) u BiH Valentina Incka (Inzko) u predstojećim mjesecima, saopštio je OHR.

Iz OHR-a ističu da od prve proslave Dana Evrope 1986. godine, 9. maj je postao prilika da građani Evrope proslave pripadanje Evropi i evropskim vrijednostima.

"Za nas u BiH, 9. maj je prilika da razmislimo o godini u kojoj smo vidjeli potpun zastoj u cjelokupnom napretku BiH ka evropskim integracijama. Više od sedam mjeseci nakon izbora država živi na ograničenom privremenom finansiranju, zakonodavni proces je zaustavljen i ne vidi se mogućnost formiranja vlade na državnom nivou i Parlamenta", poručuju iz OHR-a, povodom 9. maja, Dana Evrope, koji se obilježava danas.

Sve ovo, kako se navodi, jasno ukazuje na potrebu da EU ostane čvrsto angažirana u zemlji i da spriječi produbljivanje krize.

"EU je spremna da odgovori na ove izazove. Vanjska politika EU je dobila veliki podsticaj pokretanjem Evropske službe vanjskih poslova (EEAS) 1. januara ove godine. Služba će djelovati kao jedinstvena platforma odražavanja evropskih vrijednosti i interesa u BiH i širom svijeta. EU teži osiguravanju sigurnosti i stabilnosti građanima BiH, ona želi BiH kao članicu, ali zemlja mora biti sposobna da govori jednim glasom i krene dalje sa odavno zakašnjelim reformama orijentiranim ka EU", dodaje se u saopštenju.

09.05.2011.

OMARSKA: DA SE NIKADA NE ZABORAVI

Omarska: Da se nikada Ne zaboravi

09.05.2011.

Odata počast žrtvama u Omarskoj 

U organizaciji Saveza logoraša BiH u Omarskoj je danas obilježen Dan logoraša. "Žene u crnom" su pozvale vlasti da prestanu sa negiranjem zločina. Nevladine organizacije iz RS tvrde da Bošnjaci "politizuju Omarsku

Dan logoraša BiH obilježen je dostojanstveno i bez incidenata na prostoru nekadašnjeg logora u Omarskoj, ali i polaganjem cvijeća u Kozarcu na spomenik poginulim Kozarčanima. Predstavnici logoraša RS i udruženja proisteklih iz rata zatražili su ranije da se zabrani obilježavanje jer ne priznaju udruženje logoraša na nivou BiH jer su, smatraju,  njihove aktivnosti usmjerene na stvaranje mržnje prema RS.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović kaže da su ovakvi stavovi neutemeljeni jer su u logoru Omarska ljudi mučeni i ubijani: „Preko 700 logaraša iz logora Omarska je ubijeno i to je dovoljan pokazatelj da se ne radi o političkom skupu, već je to sjećanje na Omarsku i mjesto na kojem su stradali“. 

Poruka mira i suživota

 

„Mi danas moramo slati poruku mira i suživota. Ovo mjesto smrti mora da bude mjesto života...suživota, kaže Satko Mujagić, bivši logoraš napominjući da Omarska mora da bude opomena za sve buduće generacije.

Predstavnice „Žena u crnom“ iz Srbije pročitale su Deklaraciju o nastavku borbe protiv fašizma u kojoj se pozivaju vlasti u RS i Srbiji da prestanu sa negiranjem zločina koji su počinjeni. Deklaracija je u isto vrijeme pročitana i u Beogradu, a predstavnica  „Žena u crnom“ Staša Zajović kaže da se time želi pokazati da je politika iz devedesetih bila fašistička i da njeno poricanje znači nastavak te politike: „Mi mislimo da patnje koje su nanijete porodicama žrtava u koncentracionom logoru ne smiju da budu privatna stvar već javna i politička činjenica

Mirsad Dautović iz Prijedora prošao je kao maloljetnik tri logora.  Odveden je u Omarsku, zatim prebačen na Manjaču i potom vraćen u Trnopolje. Nakon gotovo 20 godina sjećanja mu ne blijede.

„Prilikom hapšenja ubijeni su mi otac i brat koji je imao 15 godina, djed, stričevi...deset članova moje porodice. Ja sam u logoru prošao sve što su prošli logoraši. Nije bilo posebnog tretmana za maloljetnika“, priča Mirsad.

Institucije da procesuiraju odgovorne 

Obilježavaju stradanja logoraša u Omarskoj prisustvovali su i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić. Izetbegović je naglasio da se moraju graditi institucije BiH koje će progoniti odgovorne za  razne zločine, a onima koji su protiv obilježavanja stradanja logoraša na Dan pobjede nad fašizmom, poručio je: „Upravo zato što su zaboravili ljudi. Koncentracioni logori su invencija fašizma. Ovdje je bio koncentracioni logor i upravo je danas pravi dan da se to obilježi“.

Inače, ovo je prvi put da se Dan logoraša obilježava uz visok stepen političkog pritiska iz RS. U Udruženju logoraša RS su najavili da ukoliko bude današnjeg obilježavanja,  da će na Dan ustanka BiH, 27. jula podići spomenik na Zlatištu iznad Sarajeva, visine 36 metara stradalim Srbima u proteklom ratu. Inicijativu za izgradnju spomen - obilježja u Omarskoj još prije par godina pokrenuli su logoraši BiH, ali vlasti u Prijedoru ne žele da daju pristanak.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ur.: Azer Slanjankić

09.05.2011.

SBiH: DOK SE NEKAZNJENO NEGIRA GENOCID I DRUGI ZLOCINI NE MOZEMO RECI DA JE FASIZAM POBIJEDJEN

SBiH: Dok se nekažnjeno negira genocid i drugi zločini ne možemo reći da je fašizam pobijeđen

24sata.info PHOTO
image SBiH / 24sata.info

 

24SI - Povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom, Stranka za Bosnu i Hercegovinu upozorava da ovo zlo još nije iskorijenjeno, bez obzira na višedecenijsku globalnu borbu protiv fašističkih režima i organizacija koje su uzrokovale milionske žrtve u cijelom svijetu.

 

Bosna i Hercegovina je samo prije dvije decenije bila žrtva tih režima, svoju suverenost i nezavisnost je platila hiljadama ljudskih života, građani i institucije mukotrpno već 20 godina obnavljaju ovu zemlju, vodeći je prema integriranju u svjetske i evropske asocijacije. Nažalost, na tome putu i danas su joj prepreka recidivi režima koji su od 1992. do 1995. godine u BiH počinili genocid i druge stravične zločine.

Stranka za BiH je istovremeno ogorčena i oštro osuđuje zlonamjeran potez Norveške državne televizije NRK koja je 26. i 27. aprila 2011. godine emitovanjem dokumentarnih filmova o Srebrenici i Sarajevu dozvolila falsifikovanje i prekrajanje činjenica o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, etničkom čišćenju i genocidu. Pod firmom slobode medija dozvoljena je promocija fašističkih zlodjela u Bosni i Hercegovini, a žrtve zločina su degradirane. Sve dotle dok se nekažnjeno negira genocid i drugi zločini ne možemo reći da je fašizam pobijeđen.

Ovi filmovi također nisu u skladu sa činjenicom da se zvanična Norveška još davno, otvaranjem Muzeja holokausta u kući Kvislinga, nedvosmisleno i sasvim jasno obračunala sa genocidnom i fašističkom ideologijom vlastitih narodnih izdajnika tokom Drugog svjetskog rata, i njima se pokušava od žrtve tražiti izvinjenje onima koji su nad njom počinili zločine.

Podsjećamo, 26. februara 2007. godine, Međunarodni sud pravde u Hagu je utvrdio da je počinjen genocid nad bosanskim Muslimanima u i oko Srebrenice, te da je genocid počinjen od strane institucija Republike Srpske, tj. Vojske Republike Srpske i Policije Republike Srpske. Istom presudom Srbija je proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu zbog svog propusta da spriječi genocid i da kazni sve osobe koje su učestvovale u ovom zločinu, kao i za odbijanje da se povinuje privremenim mjerama koje je Sud naredio 1993. godine.

Mnogi u međunarodnoj zajednici su priznali fatalnu grešku učinjenu prema žrtvama genocida u Srebrenici kroz priznanje Ujedinjenih nacija i kroz deklaracije: Kongres Sjedinjenih Američkih Država je osudio genocid, etničko čišćenje i agresiju protiv Bosne i Hercegovine, Evropski parlament je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, pa čak je i Skupština Srbije osuđujući ovaj zločin i nudeći izvinjenje porodicama žrtava priznala svoju odgovornost za počinjeni genocid.
Stranka za BiH odlučna je, zajedno sa svim demokratskim snagama u BiH, nastaviti graditi Bosnu i Hercegovinu po mjeri svih njenih građana, ali i suprotstaviti se pokušajima prekrajanja činjenica o agresiji na BiH.

(24sata.info)

09.05.2011.

PODRZALI RAD VISOKOG PREDSTAVNIKA: AMERIKA, BRITANIJA I NJEMACKA PROTIV REFERENDUMA U REPUBLICI SRPSKOJ

Podržali rad visokog predstavnika: Amerika, Britanija i Njemačka protiv referenduma u RS-u

24sata.info PHOTO
image Referendum u RS / 24sata.info

 

24SI - Predstavnici SAD, Velike Britanije i Njemačke tokom rasprave u Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH podržali su rad visokog predstavnika i usprotivili se održavanju najavljenog referendum u Republici Srpskoj /RS/...

 

...dok je ruski amabasdor kritikovao izjveštaj Valentina Inzka i predložio da bude razmotreno pismo koje je predsjednik RS Milorad Dodik poslao generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu.

Zamjenik ambasadora SAD pri UN Rozmeri di Karlo rekla je tokom rasprave da Vašington potpuno podržava rad visokog predstavnika i izrazila protivljenje održavanju referenduma u RS na kojem bi se građani izasnili o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Ona je ocijenila da Narodna skupština RS svojim odlukama u vezi sa referedumom "fundamentalno dovodi u pitanje Dejtonski sporazum" i da će ti "koraci nazad" imati negativan uticaj, jer će RS, kako je rekla, otežati da privuče neophodne strane investicije.

SAD su izrazile punu podršku visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku u vezi sa koracima koje bude preduzeo radi zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta BiH povodom najavljenog referenduma u RS.

Di Karlo je izrazila zabrinutost povodom činjenice da više od sedam mjeseci poslije izbora u BiH nisu formirani organi vlasti na državnom nivou.

Ona je ocijenila da oštra retorika, negiranje genocida u Srebrenici i pozivi na secesiju teritorijalnu reorganizaciju samo podstiču dalje podjele i krizu u zemlji.

SAD su, takođe, pozvale vlasti u BiH da institucionalizuju saradnju sa Haškim tribunalom.

Ambasador Rusije pri UN Vitalij Čurkin smatra da je u Inzkovom izvještaju "bilo više emocija, nego analize", te da je "neophodan objektivniji pogled" na situaciju u BiH.

On je predložio Savjetu bezbjednosti UN da razmotri pismo koje je predsjednik RS Milorad Dodik poslao generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu.       

Dodik je u tom pismu naveo da ocjene koje je visoki predstavnik u BiH iznio u svom izvještaju predstavljaju potpuno netačnu i iskrivljenu predstavu o legitimnim političkim aktivnostima rukovodstva RS.

Čurkin je ocijenio da upotreba bonskih ovlaštenja pojačava tenzije u BiH. On je dodao da je neophodno izvršiti transformaciju OHR-a u izaslanstvo EU i da građani BiH sami treba da odlučuju o svojoj sudbini.

Ambasador Rusije pri UN pozvao je OHR da svojim angažovanjem olakša dijalog između tri konstitutivna naroda u BiH i omogući im da sami donose odluke u skladu sa međusobnim dogovorima.

Ambasador Velike Britanije pri UN Filip Faram pozvao je Savjet bezbjednosti da ubijedi vlasti RS da povuku prijedlog o referendumu. Ako takve odluke ne bude, dodao je, Britanija će podržati svaki korak visokog predstavnika u pravcu sprovođenja Dejtonskog sporazuma.

On je rekao da je Britanija vidjela Dodikovo pismo Ban Ki Munu i da se "fundamentalno ne slaže" sa njegovim sadržajem.

Faram je izrazio zabrinutost Britanije povodom zaključaka Narodne skpštine RS o referendumu i ocijenio da je riječ o "direktnom napadu na visokog predstavnika i njegova ovlaštenja", te da se njima ugrožava sigurnosti BiH.

On je u ime Britanije izrazio zabrinutost povodom pogoršanja političke krize u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci i ukazao na činjenicu da više od sedam mjeseci poslije izbora još nisu formirani organi vlasti na državnom nivou.

Faram je rekao da lideri u BiH moraju da pregovaraju o formiranju vlasti i da će BiH, bez fleksibilnosti u političkom životu, ostati "zaglavljena na putu prema EU".

Ambasador Njemačke pri UN Peter Vitig dao je punu podršku radu visokog predstavnika u BiH i ocijenio da je prijedlog o održavanju referenduma u RS "alarmantan", jer se njime potkopavaju nadležnosti OHR-a koje, kako je ocijenio, proističu iz okvira Dejtonskog sporazuma.

(srna)

09.05.2011.

VALENTIN INZKO U VIJECU SIGURNOSTI: "VLAST RS-A SE ZALAZE ZA RASPAD BOSNE I HERCEGOVINE"

Inzko u Vijeću sigurnosti

"Vlasti RS-a se zalažu za raspad zemlje"

Bosna i Hercegovina se suočava sa jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995. godine. Daytonsko-pariški sporazum, koji je zemlji donio 15 godina mira, izložen je ozbiljnim kršenjima, rekao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije Valentin Inzko Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) danas u Njujorku.
Valentin Inzko
.......................
Vlasti Republike Srpske (RS) su nastavile da se zalažu za raspad zemlje, institucije na državnom nivou su pod političkim, institucionalnim i ekonomskim pritiskom, i više od sedam mjeseci nakon izbora formiranje novih vlasti još uvijek nije na vidiku, rekao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Inzko.

Pošto je zakonodavni proces na državnom nivou na mrtvoj tački, “proces integracije u Evropsku uniju i evroatlantske integracije je potpuno stao”.

U ovoj već teškoj atmosferi, Narodna skupština RS-a je donijela zaključke i odluku da održi referendum posebno ciljajući državne pravosudne institucije, kao i mandat visokog predstavnika prema Poglavlju VII Povelje UN-a. Održavanje takvog referenduma bi bilo suprotno Daytonskom mirovnom sporazumu i ugrozilo bi ustavni sistem podjele nadležnosti između države i entiteta utvrđen Mirovnim sporazumom.

Pored svog polugodišnjeg izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Inzko je podnio i poseban izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o nedavnim mjerama vlasti RS-a u kome je naglasio ozbiljnost situacije. Inzko je takođe upozorio da se ovi događaji ne smiju smatrati samo kratkoročnim negativnim trendom. “Potreba za međunarodnim prisustvom, kako civilnim tako i vojnim, sa izvršnim mandatom je i dalje očigledna,” rekao je Inzko.
09.05.2011.

MOSTAR: SJECANJE NA POGINULE PRIPADNIKE IV KORPUSA ARBiH - ZLOCIN U CAJNICU: OTAC OPTUZIO MILUNA KORNJACU ZA SMRT SVOG SINA

Mostar: Sjećanje na poginule pripadnike IV korpusa ARBiH

  09.05.

 

Foto: Ilustracija

Poginuli pripadnici Armije BiH su simbol stradanja ali i obaveza trajnoga pamćenja

U povodu Dana "Zlatnih ljiljana" i Dana pobjede nad fašizmom te u znak sjećanja na 9. maj 1993. godine i poginule pripadnike Armije BiH iz Komande IV. korpusa, danas je na mostarskim Šehitlucima položeno cvijeće i poklonjena hatma - dova pred duše šehida Mostara.

Obraćajući se prisutnima, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar Salem ef. Dedović kazao je kako je 9. maj dan bolnog sjećanja, dan kada se prisjećamo svih naših šehida.

"Deveti maj ostat će u jednoj gorkoj uspomeni kada je u pitanju naš narod. Taj dan u novijoj historiji Evrope obilježava se kao Dan pobjede nad fašizmom. Evropa očigledno tada, potkraj 20. stoljeća, još nije bila ni približno raščistila s fašizmom. Taj fašizam na najokrutniji način svoja je oštra koplja usmjerio prema jednome malome narodu, malome, ali ponosnom narodu, koji je imao i sačuvao svoje islamsko, ljudsko i civilizacijsko dostojanstvo ovdje u Evropi, na ovome malome parčetu zemlje BiH", kazao je ef. Dedović.

Govoreći o poginulim pripadnicima Armije BiH iz Komande IV. korpusa, ef. Dedović kazao je da su oni simbol stradanja, ali i obaveza trajnoga pamćenja, dodavši kako se ne smije zaboraviti da se njihova dženaza i ukop obavila 15 godina nakon njihove pogibije te da se za trojicom njih i dalje traga.

Za ubistvo 13. pripadnika Armije BiH iz Komande IV. korpusa, koje su pripadnici HVO-a zarobili u zgradi "Vranica", još niko nije odgovarao.

 

Zločini u Čajniču: Otac optužio Miluna Kornjaču za smrt svoga sina

  09.05.

 

Milun Kornjača odgovoran za brojne zločine

Kornjača bivši komandant paravojne jedinice “Plavi orlovi”

Na suđenju za zločine u Čajniču, svjedok Tužilaštva BiH je ustvrdio da je optuženi Milun Kornjača odgovoran za odvođenje i pritvaranje njegovog sina u Lovački dom na Mostini dok je za Duška Tadića zvanog Rus kazao kako je čuo da mu je “likvidirao dijete”.

Svjedok Almas Gabela ispričao je da je Milun Kornjača 11. maja 1992. poručio njegovom sinu da se preda prijeteći da će poslati ljude da ga privedu.

- Savjetovao sam sinu da se preda i on je to uradio. Kornjača ga je zadržao u Lovačkom domu tražeći da preda oružje koje nije imao. Srbi su mog sina likvidirali navodno jer je bio naoružan, što nije tačno. Ubijen je samo što je bio musliman, rekao je Gabela, istaknuvši da mu je sin ubijen 19. maja 1992.

Svjedok je kazao da je dok je bio u Poljskoj preko radioamatera čuo da su Bošnjake na Mostini gdje je bio i njegov sin Fuad pobili Duško i Veljo Tadić.

Za progon Bošnjaka s područja Čajniča, te ubistvo 11 civila počinjeno 19. maja 1992. na Mostini Tužilaštvo BiH tereti uz Kornjaču i Tadića zvanog Rus i Milorada Živkovića zvanog Žika.

U optužnici stoji da je Kornjača bivši komandant paravojne jedinice “Plavi orlovi”, Živković nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Čajniču, a Tadić bivši pripadnik “Plavih orlova”. Suđenje Kornjači, Živkoviću i Tadiću vodi se odvojeno pred Sudom BiH, ali se, zbog ekonomičnosti postupaka, na istom ročištu saslušavaju zajednički svjedoci.

Svjedok Gabela je u sudnici prepoznao optužene kao prijeratne komšije te dodao da nije nikada ni pomislio da bi tako nešto mogli uraditi njegovom sinu.

- Gdje ćeš vjerovati da će te komšija ubiti. Ako su ljudi, oni treba mene da se stide što su to uradili. Ja nikada ne bih mogao to uraditi njima i njihovoj djeci, rekao je svjedok.

Gabela je dodao da je 2002. ekshumirao i sahranio sina nakon što je izvršio prepoznavanje.

- Imao je tri rane od metaka na glavi, te rane od rafalne paljbe po grudima. Imao je ranu na licu ispod oka i dvije u predjelu lobanje, kazao je Gabela, dodavši da je posljednji put sina vidio živog 16. maja 1992. godine.

Svjedok je rekao da mu je sin pritvoren 11. maja, ali mu je dva puta išao u posjetu nakon što mu je optuženi Milun Kornjača dao pismenu dozvolu.

- Govorio sam sinu oba puta da Kornjača tvrdi da ima oružje, što je on negirao. Sjećam se da sam mu govorio: ‘Fuade, vrati oružje pa će te Milun pustiti, a možda i neće dok se rat ne završi’, prisjetio se Gabela riječi koje je posljednji put uputio svom sinu.

Svjedok je kazao da je tada tokom posjete sinu na Mostini vidio zarobljene Bošnjake koji su imali vidne povrede po licu i rukama, dok na sinu povrede nije primijetio.

Nastavak suđenja zakazan je za 16. maj.

09.05.2011.

DAN POBJEDE NAD FASIZMOM: POCAST U MAUTHAUZENU ODALI I BOSANCI I HERCEGOVCI (FOTO)

Dan pobjede nad fašizmom: Počast u Mauthauzenu odali i Bosanci i Hercegovci (FOTO)

09.05.

 

Bh. delegacija u Mauthauzenu: Došli i vojnici iz naše zemlje

Obilježena 66. godišnjica oslobođenja jednog od najvećih stratišta

Logor Mauthauzen slovi za najveće stratište protivnika nacističkog režima u periodu od 1939. godine, kada je logor otvoren, do 8. maja 1945., kada su ga savezničke trupe oslobodile. U ovom logoru su pod najgorim uvjetima bili zatvoreni i mnogi Bosanci i Hercegovci, a najveći broj njih je tu i ubijen.

Tačnih podataka o broju zatvorenika iz naše zemlje nema, jer postojeći arhivi govore samo o Jugoslavenima. Posljednjih 10 godina, na manifestaciji povodom obilježavanja oslobođenja koju organizira Komitet Mauthauzen, učestvuje i delegacija naše države koju uvijek predvode ambasadori BiH u Austriji.

Ove godine obilježena je 66. godišnjica oslobođenja i na impozantnoj manifestaciji kojoj je prisustvovalo blizu 20.000 posjetilaca iz čitavog svijeta, učestvovali su i malobrojni preživjeli logoraši i delegacije iz 53 zemlje i 32 međunarodne organizacije.

Našu zemlju predstavljao je ambasador BiH u Austriji Haris Hrle s ministrom savjetnikom iz bečke ambasade Nevenom Kulenovićem. Iz BiH je doputovala i delegacija bh. vojske kojom je komandovao vojni ataše pri Ambasadi u Beču, brigadir Mihajlo Vujović. Već nekoliko godina se povorci pridružuju i članovi bh. klubova iz okolnih mjesta.

Stotinjak članova klubova "Džemal Bijedić" iz Ensa te "BiH Linz" iz Linca i Udruženja građana "7. april" iz obližnjeg Stajera odali su počast ubijenima, a i svojim prisustvom pokazali su da se nijedne žrtve ne smiju zaboraviti.

 

 

 

 

09.05.2011.

VALENTIN INZKO: BOSNA I HERCEGOVINA JE TEST ZA CIJELU EVROPU

Inzko: BiH je test za cijelu Evropu

Valentin Inzko, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine u EU, Sarajevo, 01. januar 2010.

Valentin Inzko, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine u EU, Sarajevo, 01. januar 2010.

09.05.2011
Uoči podnošenja izvještaja u UN-u o stanju u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko dao je interview Nikoli Krastevu, dopisniku Radija Slobodna Evropa u Brusselsu.

Naglašavajući kako je BiH u krizi, jer još nije formirana vlast na nivou države, Inzko je posebno naglasio koliko se protivi održavanju referenduma o pravosuđu BiH, što ga priprema Republika Srpska:

"Međunarodna je zajednica stava da dio zemlje ne može održavati referendum o pitanjima koja su u ingerenciji cijele države, a takva su državni sud i tužilaštvo. I zato taj referendum neće podržati niko iz međunarodne zajednice."

O dokumentu kojeg će prezentirati Ujedinjenim narodima, Inzko je kazao da se, ovaj peti, za razliku od dosadašnjih izvještaja, izdvaja po pojačanoj zabrinutosti za stanje u zemlji.

 

Na pitanje kakvu reakciju očekuje od Rusije, Inzko kaže:


"Mislim da će biti kritični prema mom izvještaju, očekujem da im se neće svidjeti. Ne znam što će to konkretno biti, ali očekujem kritike u svakom slučaju.

Međutim, očekujem podršku svih ostalih članica. To je naprosto već tradicija. Svi će me podržati: Britanci, Amerikanci, sve zemlje Evropske unije... Kina, koja me uvijek podržava, baš kao i zemlje poput Vijetnama, ili afričke države. Sve su to zemlje koje su vrlo osjetljive na pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta."

"Nakon dvije godine obavljanja posla visokog predstavnika mogu slobodno reći da poznajem i zemlju i njene političare. Milorad Dodik jedno govori, a drugo radi. Vrijeme je da se zaustavi njegovo rastakanje Bosne i Hercegovine," kaže austrijski diplomata.

 

"Brza cesta" do Evrope

Upitan da li je moguće moguće obnavljanje konflikta, visoki predstavnik je odgovorio:


"Ne, ne vjerujem u to. Ima ljudi koji pominju mirni razlaz, ali ja mislim da su to samo „puste želje“. Kao prvo, nikada ne bismo podržali cijepanje Bosne, kao drugo, mislim da je to ionalo nemoguće uraditi mirno. Da je to bilo moguće, bilo bi se tako desilo 1992., odnosno 1995.godine u Daytonu.Upravo zbog toga i svijet, ali i bosanski susjedi – Hrvatska i Srbija- podržavaju jedinstvenu BiH. Uostalom u pitanju su međunarodne granice koje nisu mjenjane više od 200 godina. Nemam dojam da Beograd u ovom trenutku jako podržava Dodika, konstatuje dopisnik iz Brusselsa i pita se – znate li mu on stoji iza leđa?"

 

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 29. decembar 2010.
O uticaju Srbije na krizu u BiH, Inzko kaže:
 
"Beograd je uvijek podržavao bh suverenost i teritorijalni integritet zemlje, jer su logično pravili paralele sa sopstvenim teritorijalnim integritetom. Ovoga puta sam dobio poruku srbijanskih političara, čak i građana Republike srpske, da je Dodik otišao predaleko s pitanjem referenduma. Niko naravno ne spori pravo entitetu da ima referendum, Švicarci ga imaju gotovo svakih mjesec dana, ali to mora biti o pitanjima iz entitetske nadležnosti."

Po mnogim analitičarima rješenje bosanskog čvora ključno je pitanje i za Evropu u cjelini, konstatuje naš dopisnik, a visoki predstavnik u BiH, Inzko, potvrđuje i obrazlaže:

"Možda se nekom može učiniti da je u pitanju mala zemlja, ali ona je u našem dvorištu. Lijepo je angažirati se u Siriji i Afganistanu, ali ono što prvo moramo uraditi jeste počistiti u sopstvenoj avliji. A Bosna je dio našeg pokućstva. Ona je dio Evrope. I ako u EU ne želimo imati Balkan kao crnu rupu, onda valjda ne želimo ni u okviru Balkana imati neku crnu rupu. Upravo je Bosna test za cijelu Evropu, za njenu uspješnost i efikasnost u rješavanju problema. Jedina alternativa je izgradnja „brze ceste“ kojom će BiH stići do Brusselsa. Sve drugo će biti samo tapkanje u mjestu, i stagnacija što, vjerujem, niko ne želi."

 

09.05.2011.

"MENE NIKO NECE SMIJENITI": MILORAD DODIK ZELI DA REPUBLIKA SRPSKA BUDE DRZAVA UNUTAR BOSNE I HERCEGOVINE!?

"Mene niko neće smijeniti": Dodik želi da Republika Srpska bude država unutar BiH!?

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da RS neće povući odluku o referendumu, ali je nagovijestio da bi se, pod određenim uslovima, možda moglo odložiti njegovo održavanje, ne duže od 90 dana.

 

 

Radovan Karadzic 1992. godine

.............................................................................

Dodik je u "Utisku nedelje B92" u te uslove ubrojao da se procesi u BiH vode za sve ratne zločine, uključujući i za ubistvo 42 vojnika u Dobrovoljačkoj ulici, a ne samo za one za koje su osumnjičeni Srbi.

On je optužio visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da je "nedogovoran tip" i da pokušava da izmanipuliše Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i čitavu međunarodnu zajednicu. Povodom roka od sedam dana koji je Inzko dao za poništavanje odluke o referendumu, Dodik je rekao da je "Republika Srpska trajna i da ona nema rok" i da nikakvi rokovi za RS apsolutno nisu obavezujući.

Prema njegovim riječima, ako Inzko i donese odluku o poništavanju odluke o referendumu, ona neće biti objavljena u Službenom glasniku RS, te, kako je rekao, "formalno pravno" neće ni postojati.

Druga reakcija će biti da o tome raspravlja parlament RS, gdje postoji kompaktna većina, koja će, uvjeren je Dodik, "odbiti odluku o ukidanju referenduma". Dodik je rekao i da neće prihvatiti eventualnu odluku koju bi Inzko donio o njegovoj smjeni sa funkcije predsjednika RS, jer smatra da ne radi ništa nedemokratski i neevropski.

On je optužio Inzka da sa ambasadorima zapadnih zemalja, i Turske, pokušava da unitarizuje BiH, ističući da u BiH ne vlada demokratija, nego "ambasadorokratija". Dodik je rekao Dejtonski sporazum predviđa da visoki predstavnik tumači i implementira odluke, a ne da ih donosi i nameće, ali da su upravo to činili i Inzko i njegovi prethodnici, prenosi "B92".

"Ratnički ćemo se braniti, do kraja sa energijom i strašću, nećemo pokleknuti pred prijetnjama da nećemo putovati u Evropu. Uvjeren sam da radim ispravno i formalno pravno korektno i da je to očuvanje bazičnog Dejtona", rekao je Dodik.

"Mi želimo da RS bude država unutar BiH, kao konfederalnoj zajednici i da BiH bude kasnije unija nezavisnih zemalja", rekao je Dodik, ocjenjujući da se BiH jedino na taj način može održati.

Dodik je rekao i da RS neće sebi uskratiti pravo na održavanje referenduma o statusu, ali kako je naglasio, "za to moramo da imamo dovoljno jasne unutrašnje, regionalne i međunarodne okolnosti".

"Vjerujem da će to vrijeme doći. Ono sigurno nije danas, i mi nećemo napraviti nikakav avanturistički potez", naglasio je Dodik, ističući da već sad istraživanja javnog mnjenja pokazju da 88 posto Srba želi otcjepljenje RS.

(24sata.info)

09.05.2011.

ZEKERIJAH SMAJIC: USTAV BOSNE I HERCEGOVINE KAO SEDATIV

Smajić: Ustav BiH kao sedativ

Zekerijah Smajić

Zekerijah Smajić

08.05.2011
Govoreći o Bosni i Hercegovini u procesu evropskih integracija, ekspert za evropska pitanja Zekerijah Smajić ističe da se uslovi neophodni za to u ovoj državi vrlo sporo i površno ispunjavaju. On kaže da je - prema svim kriterijima Evropske komisije za uspješnost na tom putu - Albanija ispred BiH.

Neslavno mjesto koje je naša država zauzela u procesu evropskih integracija, Smajić je ranije objasnio tezom da je Bosna i Hercegovina zapravo samo toponim, a ne država.
BiH je Dejtonom određena kao sui generis država, čak možda planetarnih razmjera, po svojoj složenoj institucionalnoj strukturi i po svojoj neefikasnosti izvršnih organa vlasti. Kao takva, ona nije partner EU.

„Bosna i Hercegovina je Dejtonom određena kao sui generis država, čak možda planetarnih razmjera, po svojoj složenoj institucionalnoj strukturi i po svojoj neefikasnosti izvršnih organa vlasti. Kao takva, ona nije partner Evropskoj uniji jer zvanični Brisel pregovara uvijek i vodi razgovore, i dolazi u goste – vladi. Ni predsjedništvu, ni nekim drugim radnim tijelima, ni entitetskim vladama, nego državnoj vladi, u ovom slučaju je to kod nas Vijeće ministara, budući da mi imamo formalno-pravno Vijeće ministara koje ima svoja ministarstva, ali imamo vladu koja je apsolutno neefikasna - dokazano je kroz posljednje četiri godine procesa evropskih integracija“, navodi on.

Smajić kaže da Bosna i Hercegovina ni po mnogim drugim pitanjima nije kompatibilna sa Evropskom unijom – ona nema Vrhovni sud, ni ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, iako je jedan od najvećih fondova EU namijenjen za razvoj zajedničke agrarne politike. BiH nema institucionalne mehanizme koji bi percipirali prednosti koje nudi Evropska unija i koji bi bili u stanju pružiti ono što se od nas očekuje u procesu integracija– kaže Smajić.

„Bosna i Hercegovina je virtualna država, virtualna zemlja ustvari, bez države, jer 'država' je aparat, a 'zemlja' je geografija. Mi, znači, imamo granice, imamo teritoriju, imamo u njoj neke stanovnike koji čak nemaju ni status građanina jer su podijeljeni po etno principu, i imamo jednu potpuno neefikasnu vlast sa neopisivo komplikovanom i skupom Federacijom – sa deset kantona, i sa drugim dijelom Bosne i Hercegovine  - Republikom Srpskom, koje sebe doživljava kao državu u državi“,
ocjenjuje on.

Ključni problem je neznanje

Smajićev stav je da se u Bosni i Hercegovini živi na Dejtonskom ustavu kao na sedativu. Na pitanje kako probuditi državu i njene građane u situaciji duboke političke podijeljenosti, ekspert za evropska pitanja kaže:
Ilustracija

„Rješenje je u promjeni, odnosno adaktiranju Dejtonskog ustava. Dakle, svi znamo, i polupismeni u ovoj zemlji znaju da je Dejtonski sporazum privremeno rješenje jer je on sastavni dio jednog mirovnog, međunarodnog mirovnog ugovora o Bosni i Hercegovini, kojem je bio cilj da zaustavi rat. I to je najvrjednija stvar dejtonskom mirovnog paketa.  Sve drugo je polovično do današnjeg dana. Bosna i Hercegovina mora smoći snage – njene institucije i građani, nevladin sektor, mediji  itd. – da tu temu postave na dnevni red, bez tenzija, bez strasti, bez insinuacija i bez nekakvih unaprijed donesenih zaključaka. Ustav je supstancijalno pitanje Bosne i Hercegovine i u tom dokumentu će, ma kolike dužine on bio, pola stranice ili sto stranica, biti definisano sve ostalo, kako će biti naša država uređena.“

Smajić daje i mišljenje kako doći do Ustava u situaciji kada jedan dio BiH insistira na Dejtonu i očuvanju nadležnosti entiteta.

„Po mom sudu – nikakvim prijekim odlukama, prijetnjama ili dovikivanjima između Banjaluke i Sarajeva, nego samo razgovorima, konstruktivnim medijskim napisima o tome, prosvjećivanjem, edukacijom, obrazovanjem, konferencijama, međunarodnim učešćem u svemu tome. Ja zapravo držim do toga da je ključni problem Bosne i Hercegovine ustvari neznanje, potpuno jedno neznanje o suštinskim pitanjima na kojima počiva društvo, država, sistem, nacija, narod, klasa, kasta itd. Kada se bude u stanju ubijediti građane u svakom dijelu BiH da je Dejtonski sporazum kočnica a nije prednost, ali mora se argumentovano dokazati u kojem segmentu Dejtonski sporazum koga i šta koči, ja mislim da je onda moguće to i otkočiti“, smatra on.

Zekerijah Smajić zaključuje da treba prestati živjeti u paušalnom, virtuelnom svijetu u kojem se komunicira impresijama, klevetama i optužbama i početi razgovarati s argumentima i činjenicama. Subina Bosne i Hercegovine je, podsjeća ekspert za evropska pitanja, najviše u rukama nas samih.
09.05.2011.

CETIRI PRAVOSUDJA U BiH: RAZLICITE KAZNE ZA ISTA KRIVICNA DJELA

Četiri pravosuđa u BiH: Različite kazne za ista krivična djela

Zatvorsko odjeljenje u Ustikolini kod Goražda, foto: Alen Bajramović

Zatvorsko odjeljenje u Ustikolini kod Goražda, foto: Alen Bajramović

08.05.2011
Pored neefikasnog pravosuđa, što je ocjena i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, u BiH postoje četiri paralelna pravna sistema, što dovodi građane u BiH u poziciju pravne nesigurnosti.

Kada je riječ o predmetima ratnih zločina ovaj problem je naročito izražen prilikom zaštite svjedoka, ali i tretmana samih osuđenika, objašnjava Snježana Ivandić - Ninković iz Asocijacije za demokratsku inicijativu Sarajevo.

„Tako u Mostaru u istoj ćeliji služe tri zatvorenika zatvorsku kaznu koju svako služi na drugačiji način za isto djelo. Postoje i različite presude za ista krivična djela, zavisno ne od samog zakona nego od toga ko sjedi u sudbenom vijeću, tako da za isti problem čitav postupak je isti donesene su dvije različite presude. Jedna je bila oslobađajuća, jedna je bila optužujuća za tuženu stranu. Znači da u BiH egzistiraju četiri paralelna sistema, što dovodi građane u BiH u nejednakopravan položaj i u položaj pravne nesigurnosti, što je mnogo veća posljedica“, kaže Snježana Ivandić - Ninković.
"Možda je malo čudno da se u jednoj ćeliji nalaze osuđena lica koja izdržavaju kazne zatvora po entitetskom zakonu i osuđena lica koja izdržavaju kaznu zatvora po zakonu BiH", kaže Duško Šain.


Problema su svjesni i oni koji kreiraju rad pravosudnih institucija. Načelnik odjela u Ministarstvu pravde RS Duško Šain kaže kako dosadašnja reforma nije otklonila ovu vrstu problema.

„Možda je malo čudno da se u jednoj ćeliji nalaze osuđena lica koja izdržavaju kazne zatvora po entitetskom zakonu i osuđena lica koja izdržavaju kaznu zatvora po zakonu BiH. Interesantno je da spavaju u istoj spavaonici, spavaju u istim krevetima, jedu istu hranu, bave se istim aktivnostima, ali u nekim slučajevima se različito tretiraju“, navodi Duško Šain.

Azra Šehić, iz fondacije lokalne demokratije Centra za pravnu pomoć, napominje kako su četiri paralelna pravna sistema u BiH i svjedoke u predmetima ratnih zločina dovele u neravnopravan položaj, te svjedoci pred Sudom BiH imaju bolju zaštitu od onih što svjedoče u predmetima pred kantonalnim, odnosno okružnim sudovima.

Potrebna dodatna zaštita svjedoka


Upravo različit tretman svjedoka doprinosi njihovom sve češćem odustajanju, što znatno smanjuje šanse da se određeni predmeti ratnih zločina procesuiraju do kraja.

„Oni se ne osjećaju sigurno, to je istina. Ima jako puno osoba koje trpe i dalje i znaju ko je počinio taj ratni zločin, međutim boje se da prijave iz razloga što smatraju
Osnovni sud u Banjaluci
da ne mogu dobiti dovoljan nivo zaštite nakon tog svjedočenja ili tokom svjedočenja. Svjedoci inisistiraju da budu zaštićeni. Međutim, to se dešava samo na nivou Suda BiH i Tužilšatva BiH, kantonalonog tužilaštva i suda u Sarajevu i Okružnog suda u Banjoj Luci, dok u ostalim odjeljenja za zaštitu i podršku svjedoka ne postoje. Dalje, ove mjere koje se njima ponude nisu dugotrajne. Dakle, ne postoje sredstva uopće, opet govorim o izvršnoj vlasti, koja bi se izdvojila za dužu podršku svjedocima, gdje bi oni bili praktično provjeravani od stručnih kadrova, pravnih, socijalnih, psihologa, doktora, koji bi njima zapravo dali dojam da su oni na sigurnom. Pored toga, u samoj istražnoj fazi ima jako puno incidenata, i ja mislim da javnost već to zna - od samog pozivanja da se pojave kao svjedoci pa nadalje se vrše praktično razotkrivanja njihovog statusa kao žrtve i svjedočenja protiv određenog lica, a ondje gdje se primjenjuju mjere zaštite, mislim da je potreban dodatni nivo marljivosti od sudova i tužilaštava koji primjenjuju ove mjere“
, kaže Azra Šehić.

Nevladine organizacije koje se bave analizom reforme pravosuđa u BiH smatraju da bi problem formiranjem Vrhovnog suda BiH koji bi ujednačavao pravnu praksu mogao biti riješen.

„Nepostojanje jednog instituta kao što je vrhovni sud u BiH dovodi građane BiH u nejednakopravan položaj. Akademska zajednica i stručnjaci, nosioci pravosudnih institucija sami u svojim komentarima izražavaju da i njima nedostaje jedan takav institut gdje bi došlo do ujednačavanja prakse“, ocjenjuje Snježana Ivandić -Ninković iz Asocijacije za demokratsku inicijativu Sarajevo.

Ministar pravde BiH Bariša Čolak napominje da nema brzog rješenja, te da predstoji još mnogo posla do uspostave pravne države.

„BiH tek treba, po meni, postati pravna država. Naravno, ne može se kazati da je BiH nekakvo anarhično društvo, ali u svakom slučaju ja mislim da nam predstoji niz reformi koje ćemo ne samo napisati nego i provesti. Činjenica jeste da imamo određenih zastoja, prije svega od entiteta, i tu će se morati stvari značajnije ubrzati u odnosu na dosadašnje aktivnosti“, zaključuje Čolak.
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18548985

Powered by Blogger.ba