Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

02.03.2015.

PROBLEMI KREDITNIH DUŽNIKA U BiH; HIPOTEKO MOJA, PREĐI NA DRUGOGA

Problemi kreditnih dužnika u BiH: Hipoteko moja, pređi na drugoga



Prolaznici ispred Centralne banke BiH u Sarajevu
Prolaznici ispred Centralne banke BiH u Sarajevu
///////////////////////////////////////////////

Ekonomisti i udruženja žiranata upozoravaju na veliko povećanje aktiviranja hipoteka kojima banke pristupaju zbog nevraćanja kredita. Mišljenja su i da je ekonomska situacija u BiH takva da se u narednom periodu može samo očekivati rast kredita koje korisnici ne vraćaju, te da bi, shodno tome, i nadležne institucije trebale da reaguju kako bi zaštitile i dužnike i banke.

Samo u RS su, prema podacima entitetske Agencije za bankarstvo, banke tokom prošle godine aktivirale hipoteke za 13 miliona maraka veće vrijednosti nego u 2013. godini. To možda djeluje mali iznos s obzirom da su ukupni kredtiti u tom BH entitetu iznosili 4.7 milijardi maraka, ali analitičari upozoravaju da se radi o velikom rastu. Više od 14 odsto svih kredita čine nekvalitetni krediti. Zaključno sa krajem prošle godine krediti pokriveni hipotekama iznosili su oko dvije milijarde i 300 miliona maraka, kaže portparol Agencije za bankarstvo Republike Srpske Sanja Zec

“Aktivirane su hipoteke u sektoru pravnih lica u iznosu od 36,8 miliona KM. Sa druge strane u sektoru fizičkih lica, aktivirane su hipoteke po osnovu naplate potraživanja u iznosu od 1,8 miliona KM. Ono što ovdje treba napomenuti jeste da se ne radi o vrijednostima hipoteka, već o iznosima kredita koji su naplaćeni po osnovu hipoteka”, navodi Zec.

U Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ističu da nemaju podataka o pokrenutim hipotekama. Međutim, kako saopštavaju, u tom entitetu ukupni nekvalitetni krediti sa 30.09.2014. godine iznose 1,75 milijardi maraka i veći su za 163 miliona maraka u odnosu na kraj 2013. Godine. Gotovo dvije trećine tih kredita se odnosi na pravna, a trećina na fizička lica.

Banke tumače zakon kako hoće

Ekonomisti navode da su podaci očekivani, te da se posljednjih godina bilježi rast otežanog vraćanja kredita u privredi i među stanovništvom. To je direktna posljedica i još jedan jasan pokazatelj sve teže ekonomske krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina, kaže Miloš Todorović iz Centra za ekonomiju Banja Luka.

“Ljudi teže izmiruju generalno svoje finansijske obaveze po svim vrstama kredita, ali ako ovdje govorimo o dugoročnim kreditima i ovom podatku onda je to samo u kontekstu kompletne situacije logična posljedica i taj trend možemo očekivati da će se nastaviti i ove godine, odnosno da će biti teže vraćati kredite svih vrsta pa samim tim i ove hipotekarne kredite”, ističe Todorović.

U Udruženju za zaštitu žiranata u Bosni i Hercegovini tvrde i da banke pod aktiviranjem hipoteka, podvlače i oduzetu imovinu dužnicima i žirantima koja nije korištena kao zalog za kredit.

“Iz hipoteke se naplaćuje hipotekarni kredit, ali iz imovine i dužnika i žiranata se naplaćuju ovi drugi krediti, uglavnom nenamjenski i potrošački. Zašto je porastao broj naplata iz imovine i dužnika i žiranata? Para nema. Ide se na popis imovine i stvari, prodaju nepokretnosti i pokretne imovine. I sam sam u takvom problemu, gdje mi je i auto u pitanju a sa njim nisam garantovao. Međutim, banke tumače zakon kako hoće, a sudovi su na njihovoj strani", kaže predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH Jovica Cvjetković

Već godinama se predlaže da se konačno u BiH uvede sistem ličnog bankrota. To bi riješilo neke problem sa kojima se susreću i dužnici i žiranti. Miloš Todorović podržava uvođenje ličnog bankrota. Mišljenja je i da bi banke u sadašnjoj situaciji morale pristupiti pojedinačno svakom korisniku kredita te da aktiviranje hipoteka često nije dobro rješenje.

“Lični bankrot funkcioniše tako da osoba ima minimalna sredstva da preživi, a sve ostalo ide na vraćanje kredita, što u krajnjem slučaju djeluje dosta oštro i dosta grubo prema onima koji trebaju vratiti kredit. To im, međutim, pomaže da budu finansijski disciplinovani”, navodi Todorović.

Uspostavljanje sistema ličnog bankrota podržavaju i žiranti, iako to, kako kaže Jovica Cvjetković ne bi moglo pomoći žirantima koji već imaju pravosnažne presude.

“Sad kad bi se i donio takav zakon, ako ništa, ukinula bi se praksa davanja kredita kreditno nesposobnim. Znači onaj ko dođe u poziciju da je prezadužen, ne bi više mogao dobiti kredit”, zaključuje Cvjetković.

I gradjani su mišljenja da u sadašnjem vremenu treba opreznije razmišljati o dizanju kredita, te da na umu uvijek prvo treba imati mogućnost oduzimanja imovine.

No pored toga što govore o oprezu, građani u BiH se sve više zadužuju. Podaci centralne banke govore o porastu zaduživanja fizičkih lica u prošloj godini te da građani najviše dižu kredite koji služe za reprogram postojećih dugova.

Slaba platežna moć stanovništva tako se pokazuje i kroz začarani krug zaduživanja u bankama.

////////////////////////////////

/////////////////////////

Bakir Izetbegović (L) i Dragan Čović (R)

Hoće li SDA i HDZ formirati manjinsku vladu?

Stvari su se, naime, iskomplikovale što je Demokratska fronta, koja je trebala činiti parlamentarnu većinu, istupila iz pregovora, jer uslovi koje su postavili nisu ispunjeni. Ovdašnja javnost ocjenjuje kako nikome u ovom trenutku ne bi odgovaralo formiranje tzv. manjinske vlade u Federaciji Dalje/More

Prolaznici ispred Centralne banke BiH u Sarajevu

Problemi kreditnih dužnika u BiH: Hipoteko moja, pređi na drugoga

Ekonomska situacija u BiH je takva da se u narednom periodu može samo očekivati rast kredita koje korisnici ne vraćaju, te da bi, shodno tome, i nadležne institucije trebale da reaguju kako bi zaštitile i dužnike i banke Dalje/More

Ilustrativna fotografija

Bez dogovora o formiranju vlasti u Vladi FBiH, u utorak novi sastanak SDA i HDZ-a

"U ponedjeljak bi trebali vidjeti kako ćemo dalje, kroz stranačka tijela ćemo napraviti strategiju. U utorak ćemo ponovo sjesti i dogovoriti, rekao je posle sastanka lider HDZ-a Dragan Čović Dalje/More

Prizor iz Donjecka, 26. februar 2015.

Ima li sličnosti između rata u Ukrajini i rata u BiH?

U najnovijem Mostu RSE poredimo rat u Ukrajini i rat koji je devedesetih godina vođen u BiH. Sagovornici su bili Dušan Lazić, bivši ambasador Srbije u Ukrajini i Nerzuk Ćurak, univerzitetski profesor iz Sarajeva Dalje/More

Dragan Huterer, Minhen, februar 2015.

Dragan Huterer: Od Sarajeva do kosmosa

Sarajlija Dragan Huterer je fizičar i teoretičar kosmologije sa adresom u Mičigenu. Autor je naučnih studija o crnoj energiji od koje je sačinjen svemir. Za RSE je pričao o svom školovanju u SAD-u i radu sa vodećim svjetskim fizičarima Dalje/More

Dan nezavisnosti BiH obilježava samo Federacija

Građani BiH su se prije 23 godine opredijelili za nezavisnu domovinu. Od tada se 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, a ovaj datum se smatra jednim od najznačajnijih datuma u modernoj historiji BiH
Dalje/More

Hrvatski narodni sabor BiH: Naši prijedlozi ne dijele Bosnu i Hercegovinu

Novi-stari predsjednik HNS-a i lider HDZ BiH Dragan Čović na press-konferenciji u subotu uveče, nakon višesatnog zasjedanja 6. HNS BiH u Mostaru, poručio je da prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora BiH ne dijele Bosnu i Hercegovinu
Dalje/More

Korisnici kredita u francima: Dovedeni smo do propasti

Oko 200 korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskom franku okupilo se u subotu ispred Hypo banke Banjaluka da bi upozorili vlast da je krajnje vrijeme da se uključe u rješavanje njihovih problema. Tvrde da su došli u situaciju da, zbog rasta kursa švajcarskog franka, nisu u stanju da vraćaju kredite
Dalje/More

Čekajući rezultate popisa u BiH: Politizacija se nastavlja

Agencija za statistiku BiH je objavila podatak o ukupnom broju stanovnika, prema kojima u BiH živi nešto manje od 3,8 mliona ljudi, što je oko pola miliona manje nego prije rata. No, podaci o nacionalnoj strukturi, koji najviše zanimaju političke strukture, biće poznati tek krajem maja ove godine
Dalje/More

Tuzla: Veće plaće zastupnika potpiruju nove socijalne nemire

Tuzlanski kanton je u deficitu od skoro stotinu milijuna eura, na stotine je obespravljenih ljudi koji svaki dan svoja prava traže na ulici. Analitičari upozoravaju na eskalaciju novih prosvjeda
Dalje/More

Brojni nameti poslodavcima pogoduju radu 'na crno'

U BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi "na crno". I taj broj u stalnom je porastu. Zbog neimaštine i potrebe za pukim preživljavanjem, Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok, poslodavci, među brojnim nezaposlenim, mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena
Dalje/More

Umjetnost nadilazi razlike: Ko je naslikao – Srbin, Hrvat ili Bošnjak?

Iako političke elite i dobar dio njima naklonjenih intelektualnih krugova u Bosni i Hercegovini naglašavaju i insistiraju na razlikama među bh. etničkim zajednicama, čini se da naučne činjenice – međutim – ukazuju na nešto sasvim suprotno
Dalje/More

Akcija sjećanja u Sarajevu: Štrpci su dokaz da je Srbija učestvovala u ratu u BiH

U četvrtak 26. velječe ispred katedrale u Sarajevu u 14:55 sati upriličena je mirovina akcija u povodu obilježavanja 22 godine od ratnog zločina u Štrpcima, kada su pripadnici srpskih paravojnih jednica zasustavili vlak na relaciji Beograd - Bar i oteli 20 putnika
Dalje/More

BiH najgora u regiji: Sve manje novih preduzeća, sve više blokiranih računa

Ekonomisti i poslodavci ističu da je poslovna klima u BiH neizdrživa, zbog pravne i političke nesigurnosti, ali i prevelikih nameta, koji uglavnom odlaze na preveliku potrošnju javnog sektora
Dalje/More

Uhapšena ugledna sutkinja, u Sudu BiH zabrinuti

Ovo su sasvim sigurno uznemirujuća saznanja s obzirom da sutkinja Suda BiH Azra Miletić, osumnjičena za primanje mita, obavlja visoko odgovornu funkciju u pravosudnoj instituciji na državnom nivou, navode iz ovog suda
Dalje/More

Formiranje Vlade FBiH: Apetiti veći od broja ministarstava

Razgovori o podjeli mjesta u Vladi Federacije BiH SDA, HDZ-a i DF-a nastavljaju se u nedjelju, zapelo je oko podjele mjesta u Vladi kojih je 16, a prohtjevi su mnogo veći
Dalje/More

Stoje li pripadnici selefijskog pokreta iza napada na imama Beganovića?

Napadi su krenuli nakon što je ima Selvedin ef Beganović u otvorenom pismu vođi selefijske zajednice Bilalu Bosniću poručio da ne šalje djecu da ginu u ratovima u Siriji i Iraku
Dalje/More

Besperspektivnost podstakla talas odlazaka u inostranstvo

Sve je više bh. državljana koji, trbuhom za kruhom, odlaze u inostranstvo. U posljednje vrijeme naročito kvalifikovani kadrovi posao nalaze i putem državnih institucija
Dalje/More

Mijić: BiH će učiniti sve da štediše konačno dobiju novac

Zastupnica BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić za RSE odgovara na slovenske kritike njene izjave kako nisu dali rok za isplatu novca predratnim štedišama i objašnjava šta su dalji potezi BiH
Dalje/More

Polemika o Sutorini: Ispravljanje nepravde ili nepotrebni avanturizam

Javna rasprava o statusu Sutorine, organizovana kako bi se razmjenila mišljenja o stvarnoj pripadnosti ovog pograničnog pojasa - Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori, pokazala je da je bh. javnost podijeljena oko stava da li uopšte treba otvoriti ovo pitanje
Dalje/More

Nakon nesreće u Dubravama: Zloupotrebe u rudnicima izlaze na površinu

Istraga o uzroku nesreće u kojoj su poginula četiri mladića na površinskom kopu rudnika Dubrave kod Tuzle još uvijek je u toku. Ova nesreća ponovo je pokrenula priču oko sigurnosti na ugljenokopima, ali i na brojne zloupotrebe i nezakonite radnje u ovoj oblasti
Dalje/More

Veselinović: Ove godine moguća stabilizacija na tržištu rada BiH

U godinu i po dana provođenja programa iz BiH u Njemačku otišlo blizu 900 radnika na poslove medicinskih tehničara naročito njegovatelja, kaže u intervjuu Siniša Veselinović, službenik Agencije za rad i zapošljavanje BiH
Dalje/More

Mogherini: Svi politički sporovi u BiH moraju biti prevaziđeni

"Ne želimo samo da vi uspijete, želimo i da mi budemo uspješni, jer je vaš uspjeh i naš uspjeh, ali odgovornost je na vama", poručila je Federica Mogherini koja je u ponedjeljak posjetila Sarajevo
Dalje/More

Zurovac: Žestok pritisak na medije u BiH kakav nismo doživjeli

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH, za RSE kaže da su prva dva mjeseca ove godine počela tako jezivo opasna po slobodu medija, slobodu izražavanja u BiH, da se postavlja pitanje kako će se nastaviti
Dalje/More

Dan 'D' za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine

Nakon tapkanja u mjestu sedam godina najavljeno je da će Parlament BiH u ponedjeljak usvojiti izjavu kojom se vlasti obavezuju na ubrzanje reformi, što bi trebalo odblokirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Dalje/More

Dogovoren sastav Vijeća ministara BiH

Lideri parlamentarnih stranaka očekuju da Parlament BiH u ponedjeljak usvoji izjavu Predsjedništva BiH i da Federica Mogherini to označi kao deblokadu BiH na putu ka EU
Dalje/More

Tuzla: Četvoro stradalih u rudniku Dubrave

Četiri osobe su poginule na površinskom kopu rudnika Dubrave prilikom nelegalnog izvlačenja uglja. Ekipe za potragu su uspijele izvući tijela svih stradalih.
Dalje/More

Video Pozitivne reakcije nakon treće epizode "Perspektiva"

Nakon treće epizode serijala Radija Slobodna Evropa "Perspektiva" uslijedile su brojne pozitivne reakcije i podrška mladima Mostara na iskrenosti i otvorenosti
Dalje/More

Audio Od socijalne pravde ostalo samo sjećanje

Na Svjetski dan socijalne pravde BiH je zemlja daleko od jednakosti njenih građana, bez potpunog obuhvata socijalnom zaštitom i u kojoj se ne ostvaruje jedno od temeljnih prava - pravo na rad i život od svog rada
Dalje/More

Audio Internet kao dobar izvor alternativnih načina liječenja

Internet kao globalno komunikacijsko sredstvo nudi pregršt informacija iz svih sfera ljudskog života. Veliki broj ljudi traži različite odgovore upravo na internet pretraživačima, a kada je riječ o potrazi za načinima ozdravljenja, to može biti mač sa dvije oštrice. Liječnici upozoravaju da informacije pronađene na internetu nikako ne mogu zamijeniti posjetu liječniku
Dalje/More
Više tekstova
///////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Mašinerija etničkog čišćenja

Ratko Mladić u sudnici 2. ožujka 2015.

02.03.2015
Na haškom suđenju Ratku Mladiću nastavljen je višednevni iskaz Gorana Krčmara, bivšeg člana vojne Komisije za razmjenu zarobljenika pri Prvom krajiškom korpusu Vojske RS i sadašnjeg djelatnika Centra za traženje nestalih osoba RS Dalje/More
02.03.2015.

POSJET HRVATSKE PREDSJEDNICE SARAJEVU ZNAK OKRETANjA POZORNOSTI KA BiH

Posjet hrvatske predsjednice Sarajevu znak okretanja pozornosti ka BiH


Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

////////////////////////////////////////////

Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u utorak stiže u posjet Sarajevu. Analitičari ističu kako je izbor Bosne i Hercegovine za njen prvi službeni posjet na ovoj funkciji ilustracija važnosti Bosne i Hercegovine i njenog europskog puta za Hrvatsku.

Kako je i najavljeno, Bosna i Hercegovina bit će prva zemlja koju će nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović službeno posjetiti od svog stupanja na dužnost.

„Ova posjeta donosi veoma jednostavnu poruku – da će Republika Hrvatska nastojati posvetiti veliku pozornost situaciji u Bosni i Hercegovini i odnosu prema Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, ali i odnosu prema problemu Hrvata u toj zemlji“, kaže za naš radio politički analitičar i bivši diplomat Branko Caratan.

On procjenjuje kako ne treba očekivati nikakav posebni iskaz namjere kakvu federalizaciju Hrvatska želi vidjeti u Bosni i Hercegovini.

Branko Caratan, foto: Enis ZebićBranko Caratan, foto: Enis Zebić

„Naime, predsjednica je tu bila vrlo oprezna u izbornoj kampanji, a dodatno je precizirala svoj stav koji se uklapa u stereotip s kojim međunarodna zajednica – Washington i Bruxelles – gledaju na probleme Bosne i Hercegovine.Prema tome, ne bi trebalo očekivati da će tu biti bilo što na tragu npr. rezolucije Europskog parlamenta, koji je izrazito naglasio federalizaciju Bosne i Hercegovine kao osnovni put, na što je već tada uslijedila negativna reakcija jednog dijela bosansko-hercegovačke politike, kao što je uslijedila i sada na spominjanje federalizma kao problema u Bosni i Hercegovini“, konstatira Caratan.

„Već sam izbor Sarajeva kao prve vanjskopolitičke destinacije Kolinde Grabar Kitarović govori sam za sebe“, kaže za naš radio politički analitičar Ivo Banac.

„Drugim riječima, to je prioritetna točka hrvatske politike. To je izvrsno! Ono što je manje jasno je – kako se njezin posjet uklapa u niz trenutnih dilema u Bosni i Hercegovini. Broj jedan – oko stvaranja vlasti u BiH, i broj dva – glede inicijativa Hrvatskog narodnog sabora za Bosnu i Hercegovinu“, ocjenjuje Banac.

Banac priznaje da mu nije do kraja jasno što se to u Mostaru zaključilo.

„Vidimo da ima nekih vrlo maglovitih prijedloga koji su – barem po onom što smo mogli čuti u zaključcima - navodno u skladu sa hrvatskom državnom politikom. Ali mi nemamo nikakvih informacija koje bi to doista potvrdile. Jedan aspekt državne politike može biti manifestiran u djelatnosti Kolinde Grabar Kitarović. Prema tome, u ovom trenutku ne znamo mnogo, nakon svršetka njezinog posjeta znati ćemo nešto malo više, ali ja mislim da smo još vrlo daleko od nekog stvarnog rješenja za niz aktualnih problema Bosne i Hercegovine“, komentira Banac.

Problem u tajmingu

Doista, za očekivati je da će odjeci mostarskog skupa u nekoj mjeri odrediti atmosferu sutrašnje posjete hrvatske predsjednice Sarajevu. O tom kontekstu za naš radio govori novinarka „Jutarnjeg lista“ i ekspertica za Bosnu i Hercegovinu Snježana Pavić.

„S jedne strane, Tomislav Karamarko je u svom pozdravnom pismu pročitanom na sjednici Hrvatskog narodnog sabora u subotu u Mostaru ipak blago prešao diplomatsku mjeru kada je sugerirao da je jedino prihvatljivo rješenje za BiH – federalizacija. Ali, sa druge strane, nama u Zagrebu se može činiti stvarno pretjerana i preoštra reakcija Sarajeva. Ne možemo shvatiti što ju je izazvalo, jer nije bilo nikakvog zazivanja ni 'trećeg entiteta' ni 'Herceg-Bosne'. No, ja pretpostavljam da je problem u tajmingu, utoliko što je sjednica Hrvatskog narodnog sabora održana u subotu, dan prije Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se slavio u nedjelju 1. ožujka, kojeg Srbi ne priznaju, a Hrvati ignoriraju“, kaže Snježana Pavić.

Ovog vikenda – u sklopu širih priprema za sutrašnji posjet Sarajevu – hrvatska predsjednica bila je gost na radnom ručku što ga je u Otočcu ob Krki za nju priredio slovenski predsjednik Borut Pahor, a stanje na prostoru Jugoistoka Europe bila je nezaobilazna tema radnog susreta.

„Problem regije postaje sve važniji i odnosi u regiji postaju sve bitniji kako se zakuhava kriza u Ukrajini. Možda se do prije 3 – 4 godine činilo da je stvar riješena i da ćemo vrlo skoro, ili da je samo stvar vremena kada ćemo vidjeti i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, ako ne i u NATO-u. Ali danas više ništa nije izvjesno i naravno da su upravo zbog toga odnosi sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom možda i važniji nego što su bili devedesetih“, smatra Snježana Pavić.

Izvori bliski uredu hrvatske predsjednice kažu kako su ciljevi njezine posjete – pokazati koliko joj je važna Bosna i Hercegovina kao država, u kojoj žive Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda, potpora BiH kao državi i njezinom putu u euroatlantske integracije, a također i iskazivanje potpore Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH i njihovim legitimnim zahtjevima da njihova konstitutivnost ničim ne bude ugrožena.


//////////////////////////////

///////////////////////

/////////////////////////////

Bakir Izetbegović (L) i Dragan Čović (R)

Hoće li SDA i HDZ formirati manjinsku vladu?

Stvari su se, naime, iskomplikovale što je Demokratska fronta, koja je trebala činiti parlamentarnu većinu, istupila iz pregovora, jer uslovi koje su postavili nisu ispunjeni. Ovdašnja javnost ocjenjuje kako nikome u ovom trenutku ne bi odgovaralo formiranje tzv. manjinske vlade u Federacij

////////////////////////////

/////////////////////////////////////

Corax



////////////////////////////////

Multimedija

Fotogalerija Kotorani spalili Štrigonu Vještičić

U Kotoru je održan tradicionalni zimski karneval. Povorka maski, suđenje i spaljivanje Štrigone Vještičić krivca za sve nedaće Kotorana u protekloj godini, obilježili su ovaj karneval. Na glavnom gradskom Trgu od oružja, dodjeljena su priznanja najboljim karnevalskim grupama, a potom održan koncert hrvatske pjevačice Jelene Rozge. RSE/FOTO: Savo Prelević

///////////////////////////

Video Studenti prava iz regije u Sarajevu

U Sarajevu danas završava petodnevna radionica za studente prava iz BiH, Srbije i Hrvatske. U okviru Model International Criminal Court Western Balkans mladi studenti prava simulirali su suđenja na osnovu slučajeva koji se vode pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Više multimedije
//////////////////////////////
02.03.2015.

USTAŠKE IDEOLOGIJE

Da li će se 28. II. slaviti kao praznik Trećeg entiteta?

Salmedin Mesihović

Autor
28.2.2015. 


Da li će se 28. II. slaviti kao praznik Trećeg entiteta?

Foto: Google

Čovićizmu na ruku ide i činjenica da će na putu u EU integracije Karamarkovo – Kolindina Hrvatska sigurno postavljati kao uvjete i rješavanje tzv. „hrvatskog pitanja“, a koje će uvijek biti u pravcu prihvatanja konsocijacija, možda bar i onih teritorijalnog karaktera.

Ovi trenutni pregovori o uspostavi vlasti, koji su se po ustaljenoj bosanskohercegovačkoj praksi narodski rečeno „odužili ko teravija“, u svojoj pozadini imaju i procese dubinske, suštinske naravi koji ne predstavljaju puku uspostavu vlasti na tri nivoa i podjelu ministarskih fotelja. Te dubinske procese su već neki analitičari (moje kolege historičari) vrlo dobro uočili (v. http://novovrijeme.ba/dobrodosli-u-treci-entitet/ ). Dragan Čović, vispreni i iskusni političar balkanskog tipa, narodski rečeno „opran svim bojama“, je uočio šansu za proširivanje i konačno zaokruživanje svoje vlasti i njeno teritorijalno – upravno – institucionalno legaliziranje. U prilog mu ide i pobjeda Kolinde Grabar Kitarović za 12. po redu predsjednika Republike Hrvatske, te iznimno snaženje ultra retrogradnih i destruktivnih sila u susjednoj Hrvatskoj koje po defaultu koketiraju sa  „hercegbosanskom“ ideologijom ili nekim njenim troentitetskim inačicama. Uz to, i njegov „jaran“ Milorad Dodik je sačuvao svoju hegemonističku poziciju u Republici Srpskoj, a na ruku mu ide i nesnalaženje Demokratske Fronte u ovim pregovorima.

Koncept ideologije koju možemo slobodno nazvati čovićizam je u sljedećem. Već na početku pregovora se ultimativno zaokruživao sopstveni prostor pod sintagmom da HDZu BiH pripadaju po automatizmu sva ministarska i zamjenička ministarska mjesta koja bi obnašale osobe hrvatske nacionalnosti na državnom, federalnim nivoima kao i u tzv. dva „mješovita kantona“. I nikome drugom se ne dozvoljava da pretendira i da pomisli da izabere čak i portira u Federalnoj vladi ili Vijeću ministara iz reda hrvatske nacionalnosti. Istovremeno se traži i jedno mjesto srpske nacionalnosti u federalnoj vladi, na račun toga što je u vladi RS Dodik HDZu ustupio jedno mjesto koje će obnašati ministar hrvatske nacionalnosti. Ako se prihvati od drugih partnera u vlasti ova logika, time bi bosanskohercegovačka ideja i formalno bila sahranjena i prešlo bi se prvo na institucionalnu konsocijaciju, a zatim sukladno tome i na teritorijalnu. Ideja nacionalne konsocijacije, koja već godinama vrijeba negdje iz prikrajka i koja je vrlo opasna po Bosnu i Hercegovinu, bi tako bila legalizirana i uvedena u praksu političkog odlučivanja. Tako bi paradoksalno čovićizam ponovo etablirao u BiH osmanski sustav zvani millet. Svako ko misli da iz institucionalne konsocijacije neće proizaći i teritorijalna podjela taj se gadno vara i može se reći da je obična budala.

Da se ovih dana upravo dovršava čovićistička igranka dokaz je i 6. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora koje će se održati 28. II. 2015. god. u Mostaru. Odluka Predsjedništva Hrvatskoga narodnoga sabora (HNS) donesena na njegovoj 18. sjednici između ostalog sadržava i sljedeću formulaciju: „Prema važećem Statutu HNS-a na zasjedanje su pozvani svi izabrani, izravno i neizravno, hrvatski zastupnici, te imenovani dužnosnici u institucije vlasti na svim razinama.“ Jasno je naglašen izraz „hrvatski zastupnici“ kojim se prejudicira da je riječ o ekskluzivnim zastupnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pogotovu se to odnosi na njen federalni dio. Pravilnije bi bilo npr. reći „zastupnici hrvatske nacionalnosti“, ali to nije namjerno urađeno. Ako se za išta Draganu Čoviću treba diviti to je njegova nesumnjiva inteligencija i politička umješnost i sposobnosti za snalaženje u BH politikanstvu, uz koje ide i bezkrupuloznost i bezobzirnost, pa i brutalnost i odsustvo bilo kakve empatije. Pošto je u sadašnjim uvjetima koji vladaju u BiH, empatija samo otežavajuća okolnost, Dragan Čović je prototip savršenog političara. Ako se na 6. zasjedanju HNSa etablira ovo načelo da njega sačinjavaju svi tzv „hrvatski zastupnici“, onda ono može vrlo lako poprimiti i zakonodavne ovlasti i legitimizirati se kao zasebna institucija skupštinskog karaktera u konsoncijacijskom sustavu. Ovdje se vrijedi podsjetiti i malo historije, odnosno kako je nastala sadašnja Narodna skupština Republike Srpske koja je sviđalo se to nama ili ne, legalna ustavna kategorija (po važećem ustavu BiH) zakonodavnog tipa. Ta skupština je nastala tako što je velika većina poslanika srpske nacionalnosti u tadašnjoj Skupštini Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u jesen 1991. god. formirala (bez formalnog napuštanja skupštine SR BiH) skupštinu srpskog naroda u BiH. Nju su sačinjavali tada svi poslanici SDSa, koji se tada nalazio u vladajućoj koaliciji zajedno sa SDA i HDZ, te dio poslanika srpske nacionalnosti iz drugih stranaka (poglavito iz tadašnjih reformista). Jedino toj skupštini srpskog naroda nisu pristupili poslanici srpske nacionalnosti izabrani na listi Saveza komunista – SDP BiH. Kasnije se ta skupština srpskog naroda, koja je bila konsocijacijskog tipa, proglasila Narodnom skupštinom koja je 9. I. 1992. god. proglasila Srpsku republiku BiH, koja je promijenila ime kasnije u Republika Srpska. A onda je ta RS legalizirana i na teritorijalnom okviru.

Čovićizmu na ruku ide i činjenica da će na putu u EU integracije Karamarkovo – Kolindina Hrvatska sigurno postavljati kao uvjete i rješavanje tzv. „hrvatskog pitanja“, a koje će uvijek biti u pravcu prihvatanja konsocijacija, možda bar i onih teritorijalnog karaktera. Da će biti takav razvoj situacijie potvrdio je i Milorad Dodik, predsjednik RS, u intervjuu televiziji N1. Potvrdu da se planira rješavanje odnosa u Federaciji BiH po planu i programu Dragana Čovića nalazimo i u ponašanju novoizabranog predsjednika Federacije koji se zove Marinko Čavara. On svoju poziciju predsjednika Federacije promatra, tumači i predstavlja kao šefa izvršne vlasti, odnosno da Federacija BiH ima predsjednički, a ne parlamentarni sustav. Time on priprema teren za neku situaciju u kojoj bi trebao donositi izvršne odluke ili ukidati neke druge izvrše odluke. To je vrlo opasna situacija, jer stavlja predsjednika Federacije BiH iznad Vlade Federacije. Ništa što se događa u ovom sukobu Čavare sa Nerminom Nikšićem nije slučajno, nego je rezultat ostvarivanja i realiziranja zacrtanih ciljeva. A za to će historijsku odgovornosti snositi i oni koji to nisu uspjeli niti željeli spriječiti, a dane provode u pregovorima sa čovićistima.

Publicola

////////////////////////////////////

/////////////////////////////

Do ujedinjenja ljevice u BiH će doći, samo je pitanje kada

Do ujedinjenja ljevice u BiH će doći, samo je pitanje kada

  2.Mar 2015

Večeras je u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala tacno.net u Mostaru održana tribina na temu “Treba li Bosni i Hercegovini ujedinjena ljevica?”. Na tribini su sudjelovali predsjednici Demokratske fronte



////////////////////////////////
///////////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////

KEMAL ČAUŠEVIĆ "PROPJEVAO": Nikola Špirić je uzimao mito, Dodik je vršio pritisak na mene!

Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje, kojeg zajedno sa još 53 lica sumnjiče da je budžetu BiH nanio štetu veću od dvije milijarde konvertibilnih maraka, u svom iskazu optužio je neke od vodećih bh. političara za nezakonitosti preko UIO

U faksimilu Čauševićevog iskaza koji je objavila novinska agencija Patria navedena su imena političara koji su od njega tražili ogromne finansijske povlastice za određene firme ili druge usluge, a među njima su: Nikola Špirić, Dragan Čović, preminuli lider SDA Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Aleksandar Džombić, Vjekoslav Bevanda, v.d. ministra bezbjednosti Mladen Čavara, aktuelni poslanici SDA u Predstavničkom domu PS BiH Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović, te sadašnji direktor UIO Miro Džakula.

 

Čaušević je u svom iskazu naveo da je Milorad Dodik dugo vremena od njega tražio da na mjesto pomoćnika direktora Sektora za carine postavi Zdravku Cvjetinovića koji je u akciji ''Pandora'' uhapšen kao drugi najvažniji čovjek u aferi teškoj preko dvije milijarde KM.

 

- Milorad Dodik dugo vremena je vršio pritisak na mene da na mjesto šefa carina stavim Cvjetinovića, a na mjesto šefa Odjeljenja za kontrolu velikih poreskih obveznika Dubravka Prstojevića. U tim pritiscima učestvovao je i Velibor Šotra, osoba vrlo bliska Miloradu Dodiku- izjavio je Čaušević.

 

On tvrdi da Dodiku nije izašao u susret po pitanju Prstojevića jer za tako nešto nije bilo zakonskih mogućnosti, ali da je jedna od prvih odluka njegovog nasljednika u direktorskoj fotelji Mire Džakule bila upravo postavljenje Dubravka Prstojevića na poziciju koju je tražio Dodik.

 

Dobar dio Čauševićevog iskaza odnosi se na ''usluge'' koje je od njega tražio Nikola Špirić, a koje su se odnosile na povrat poreza, oslobađanje od carine i zapošljavanje.Čaušević je, takođe, optužio Špirića za uzimanje mita.

 

Odmah nakon imenovanja na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, Špirić je od Čauševića zatražio da Goranu Marinkoviću, odnosno njegovom preduzeću ''Marinković Comerc'', vrati porez od 500.000 KM.Akt Poreske uprave RS kojim se zahtijevao povrat PDV-a bio je nečitko potpisan i nije se vidjelo ko je njegov potpisnik,pa je Čaušević zadužio svog pomoćnika Dževada Nekića da provjeri o čemu se radi.

 

- Vrlo brzo, možda poslije pola sata,nazvao me Špirić i verbalno me napao i stavio mi do znanja da nije zadovoljan mojim ponašanjem. Obratio mi se riječima:''Nisam to očekivao od tebe, lijepi moj direktore!''Bilo mi je jasno da nešto nije uredu, jer što bi se on brinuo o nečemu što je zakonito, a ukoliko je sve čisto, zašto bi bilo kome smetalo da se provjeri, naveo je Kemal Čaušević u svojoj izjavi.

 

Pola miliona je, priznao je, nakon Špirićeve intervencije vraćeno bez dodatnog problematizovanja firmi ''Marinković Comerc'' jer ''nije želio da remeti dobre odnose sa premijerom''.

 

- To je osoba (Marinković, op.a.) koja ima specijalan odnos sa Nikolom Špirićem i Špirić mu koristeći svoj položaj konstantno pomaže.Marinković je bio predmetom naše istrage u isto vrijeme za praktično iste stvari kao poznati slučaj ''Čago'' (utaja poreza i pranje novca,op.a. ) u kojem je podignuta optužnica,  tvrdi Čaušević,objašnjavajući da je i u slučaju Marinković UIO podnijela izvještaj, ali da istraga nikada nije završena i provedena jer je ''bio zaštićen''.

 

Prema navodima bivšeg direktora UIO, na zahtjev Nikole Špirića i bivšeg pravobranioca BiH Dragice Miletić, u hotelu Šeher primio je Marinkovića koji je pokazao zabrinutost za svoju sudbinu i strah da će ''odmah nakon Čaga i on biti uhapšen''.

 

- On je meni tada priznao da ima nešto njegove krivice, a da je to manje u odnosu šta radi Kekerović (Mladen Kekerović i još osam lica optuženi su za organizovani kriminal, poresku utaju i nezakonit povrat PDV-a u iznosu od 10 miliona KM, op.a.), stoji u Čauševićevoj izjavi.

 

Interesantno je da se odmah nakon ovog susreta, prema sopstvenom priznanju, Čaušević u hotelu Holiday in, sastao sa pravobraniocem Dragicom Miletić i tužiocem Dragicom Glušac koja je zadužila Marinkovićev predmet koji nikada nije završen.

 

- Bojim se da iza svega stoji Nikola Špirić. Goran Marinković mi je otvoreno rekao da plaća Nikolu Špirića, jer mu se isti nameće, kazao je Čaušević.

02.03.2015.

DOLIJAO SLOBODAN PEJOVIĆ, MILjENIK MEDIJSKE MAFIJE

Dolijao Slobodan Pejović, miljenik medijske mafije

Brutalni lovac na Bošnjake ide na sud



Lovac prima nagradu za bošnjačke žrtve: Slobodan Pejović, lažni dobrotvor
Lovac prima nagradu za bošnjačke žrtve: Slobodan Pejović, lažni dobrotvor
Photo: slobodnaevropa.org

Vrhovni tužilac Crne Gore Ivica Stanković naložio je obnovu postupka protiv bivšeg inspektora crnogorskog MUP-a, Slobodana Pejovića, koji je, 1992. godine, učestvovao u odvođenju u smrt 85 bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Ovaj lažni humanitarac o kojem su dirljive tekstove ispisivale Vijesti i Monitor, a Svetlana Broz mu čak i uručila nagradu - imaće priliku da objasni sve o svom učešću u ovom zastrašujućem zločinu, o čemu su jedini pusali Šeki Radnočić i Marko Vešović

Uporan u dokazivanju Pejovićeve krivice: Šeki Radončić
Photo: bosnjaci.net

Pejović je, kako svjedoče njegove žrtve bio brutalni „lovac na Bošnjake“ po crnogorskom primorju, koji su potom predati egzekutorima Radovana Karadžića.

Novoizabrani crnogorski vrhovni tužilac se odlučio na ovaj čin nakon dva vrlo oštra otvorena pisma koja mu je uputio Šeki Radončić, koji je još 2011. godine protiv Pejovića podnio krivičnu prijavu za učešće u tom ratnom zločinu. Crnogorski tužioci su potom saslušali Pejovićeve žrtve i to u Sarajevu, inače učesnike Radončićevog dokumentarnog filma „Heroj našeg doba“, kao i od samog autora ali, kako se ispostavilo gotovo četiri godine kasnije, Pejovića nisu, iako su na to bili obavezni.

Javnost to i ne bi znala da se Pejović početkom prošle sedmice nije javno pohvalio na TV Vijesti da je protiv njega odbačena Radončićeva prijava, te da čak i nije saslušan po njoj. To je bio povod da Radončić uputi otvorena pisma Stankoviću u kojem je naveo da je Tužilaštvo počinilo grube pravosudne greške kako bi zaštitilo osumnjičenog za učešće u teškom ratnom zločinu.

Radončić je zatražio obnovu postupka kao i pokretanje postupka protiv vlasnika podgoričkog Monitora, Vijesti i TV Vijesti, Miodraga Perovića i Željka Ivanovića, zbog govora mržnje i konstantnog šikaniranja Pejovićevih žrtava u tim medijima, kao i veličanja učesnika ratnih zločina.

Inače, ovo je prvi put da crnogorsko tužilaštvo pokrene obnovu postupka u nekom slučaju nakon nekog otvorenog pisma. Radončić je ovim povodom izjavio da je ovo krunski dokaz da je „lovca na Bošnjake“ kojeg žrtve opisuju kao brutalnog hapsitelja koji je „bošnjačku djecu bacao vazduh pitajući ih gdje im se kriju očevi“, neko debelo štitio u crnogorskom Tužilaštvu.

Podgorička „Pobjeda“ je objavila da je za ovaj slučaj bila zadužena tužiteljica Lidija Vukčević, inače, sestra od strica tužioca za ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića.

Pejović se godinama lažno predstavljao da je tobože tokom ratnog zločina deportacija spasio dvojicu Bosanaca i za to čak dobio nekoliko nagrada za hrabrost

///////////////////////////////////////

image

Evropski sud za ljudska prava

Pripadnici JNA nemaju pravo na povrat stanova

image

Suđenje Ratku Mladiću

Dan razlike u srebreničkoj hronologiji

image

Suđenje Ratku Mladiću

Kako obući leševe

image

Josipović odlikovao Ganića, reagovala Srbija

Borio se protiv okupatora

image

Novi podaci za Kosovsku knjigu pamćenja FHP

Etničko čišćenje i izbeglištvo u nepobitnim brojkama

image

Reakcije na presudu Međunarodnog suda pravde

Vreme za preuzimanje istorijske odgovornosti za zločine

/////////////////////////////////

Spomenik beščašću

Jelek, anterija i bacač raketa

///////////////////////////////////////////
Kultura

Albanska sevdalinka: Naša njihova pjesma

Ko će reći da albanska tužbalica iz Elbasana nije žalopojka koju Ohrid pjeva, a zakleo bih se da sam je u Izmiru čuo! Kad čujem polifono pjevanje ...

///////////////////////////

Vrati se i kaži zbogom

U utorak, 3. marta, u klubu "Magistrala" Doma kulture Studentski grad, održaće se promocija knjige "Vrati se i kaži zbogom" Raphaëlle Oskar i Srđana Sandića, ...

/////////////////////////

Portret detinjstva u SFRJ

Izložba “Reprezentativni portret detinjstva u socijalističkoj Jugoslaviji”, zasnovana na istraživanju 260 foto albuma koje su Titu od 1945. godine poklanjale škole ...
///////////////////////////
Region

Dolijao: Brutalni lovac na Bošnjake ide na sud

Vrhovni tužilac Crne Gore Ivica Stanković naložio je obnovu postupka protiv bivšeg inspektora crnogorskog MUP-a, Slobodana Pejovića, koji je, 1992. godine, učestvovao u odvođenju u smrt ...

/////////////////////////

Pismo iz tuđine: Kroz moju tugu Bosna protiče

Rijeka Bosna je maja 2014. godine poplavila Doboj, Maglaj, Žepče, Zavidoviće i mnoga sela i sa lijeve i sa desne strane svojih obala. Opustošila je kuće i stanove, njive i bašte, ubila nekoliko ljudi i ...
//////////////////////////////
e-Plus

Blake Little: Med i meso

U projektu Preservation, fotograf Blake Little koristi med kako bi zabeležio različite tipove tela, starosti, rase i veličine. "Med demokratizuje ljudsko telo," kaže Little,"izjednačava različite tipove, transformiše ih na univerzalni način." ...

//////////////////////////

Moja učiteljica: Da li da se autujem?

A što se roditelja tiče - to da na ovom svetu ne postoje samo heteroseksualci, u međuvremenu se saznalo i u najzabačenijem planinskom selu, kao i to da homoseksualnost nije ...
//////////////////////////////

Hipokrat u senci hipokrita

//////////////////////////
Roll away the stone

Od Ivana Groznog do Putina: Ruska smrt Borisa Nemcova

Državno tumačenje tih atentata, 2006. i ovog sada, je da vlast s njima nema nikakve veze i da će energično istražiti o kakvim se to gangsterskim ili već kakvim mutnim skupinama ljudi radi. Paradoksalne izjave stižu ...

///////////////////////////

Cenzura u "Peščaniku": Moskva i Kopenhagen

Reakcija na govor mržnje u tekstu Karstena Jensena "Babaroga je stigla u Dansku" gde autor proglašava Dansku odgovornom da potencira sukob svojih četvrt miliona muslimana, da podržava američki intervencionizam, da ...

////////////////////////////////
Kako su me lečili od homoseksualnosti (2)

//////////////////////////////
System error

Andrej Nikolaidis: Šta su nama Štrpci?

Ako je iz ideologije ljubavi naših naroda i narodnosti proizašla ovakva klanica, kakva će tek sreća proizaći iz ideologije mržnje, u kojoj rastu današnji potomci pionira i omladinaca? Jugoslovenski ratovi ...

/////////////////////////////

Žena iz naroda nepristojno razodijeva prave namjere

Želja za suradnjom i pružanje ruke na način kako to čini predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović ne odaje dojam kako je ona sposobna suspregnuti svoj ego i držati se ustavnih ovlasti,
///////////////////////////////
Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili

//////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

GC Myers: Na kraj sela luda kuća

Dušа se imа./ Niko je nemа neprekidno/ i zаuvek./ Dаn zа dаnom,/ godinu zа godinom,/ može se živeti bez nje./ Ponekаd sаmo u ushićenjimа/ i strаhovimа detinjstvа/ gnezdi se nа ...

///////////////////////////////

Alexandra Becker-Black: Naked Bike Ride

Alexandra Becker-Black se bavi umetnošću čitav život, a od nedavno je i akademska umetnica. Njen odnos sa vodenim bojama počeo je sasvim slučajno kada je bila prisiljena da ...

////////////////////////////
Ideal čistog siromaštva

////////////////////////
Svet plus

Asanž: Možda sam osuđen na smrt

Osnivač uzbunjivačkog sajta WikiLeaks, Džulijan Asanž izrazio je bojazan da ga američka vlada nikad neće ostaviti na miru i da mu možda preti smrt. Asanž se nalazi u ambasadi Ekvadora ...

//////////////////////////////

Kasparov: Ubistvo Nemcova je odnelo svaku nadu

Ubistvo opozicionog lidera Borisa Nemcova raspršilo je nadu da je u Rusiji moguća mirna politička tranzicija i promena vlasti, rekao je u intervjuu "Rojtersu" bivši svetski šampion u šahu i ...
////////////////////////////

//////////////////////////////
Medijsko trovanje

Heroina s tvrdim "č": Biljannah Srbljanović

Dramska spisateljica Biljana Srbljanović mudro je rešila da se tijekom 2014. godine mane unutrašnje politike koju ne razume ni u načelu ni u pojedinostima i da vreme, koje neumitno protiče, ...

////////////////////////////////////////

Polemika: Miloševićevske poruke iz "Danasa"

Na temelju čega li je autor teksta Aleksandar Roknić stavio na jedan tas vage međunarodne pravde „etničko čišćenje“ u „Oluji“, a na drugi, kao ekvivalentnu vrednost, banalni ...
//////////////////////////////

Svetislav Basara

Medijske željezare

Podijeljena Siriza

Protesti protiv vlasti

02.03.2015.

AVANGARDNI KLjUČ ZA GENOCIDNU BRAVU

Krnja istorija pjesničkog humora: Čovek zeva posle rata (2)

Avangardni ključ za genocidnu bravu



Photo: englishrussia.com

Toma Marković, kao jedan među angažovanim humornim apsurdistima, smješta onaj Despotovljev veseli pakao na zemlju, u devedesete, pokazujući kako se jezičkim hedonizmom mogu otkrivati masovne grobnice, a invencijom i jezičkom eksperimentalnošću rasplamsati olovni prah. On će nam otkriti kako je to kad se semantički incidentno otkrije genocid, kako se može biti humorno hirovit u naglašavanju krivice za zločine, a asocijativno oslobođen dok se nabrajaju modusi prešutkivanja tih zločina. On će pokazati koliko treba hiperboličke umješnosti i vladanja alogičnim, da se dohvate razmjere zločinačke imaginacije. Sve ono što je Despotov vježbao na svakodnevlju, humorno i apsurdistički inspiriran, Marković će demonstrirati na temi rata i zločina, istina, mnogo grčevitije. Despotovljev humor se, naravno, znatno posrednije, indirektnije, zapretanije opredjeluje u odnosu na Markovićev: on je bliži Moniju de Buliju, nego što je Marković Vuči i Ristiću

Antipoezija koja satire istrošene poetske drangulije

Tomislav Marković se u zbirci poezije Čovek zeva posle rata nervozno obrušava na plemenitu i umilnu harmoniju jedne poezije koja hoće biti čistija od drugih, satirično je tretirajući. Dok je u Vremenu smrti i razonode raspjevavao uglavnom žurnalistički žargon, sada se opredijelio da razbije poeziju koja je devedesetih godina ovejavala već ovejane suštine. Kako je pisao Predrag Čudić, to je poezija nekih grafomana opsjenara, autodidakta, mudrih glupača, poezija dobro uhranjene praznine i nečeg sentiš-sentimentalnog, napirlitanog književnog lica, izvještačenog i lažnog kao modna revija, nečeg prepodobljeno nježnog, kaćipernog, kokotno-koketnog, tihog povratka baštini i malim stvarima, bezobrazno lake zabave za srpsku poluinteleligenciju, što najbolje, po Čudiću, reprezentira D. J. Danilov. U toj novoj histeriji srpske književnosti, ništa manje slavna, nagrađivana, veličana, toliko da su magistri ginuli za tu ljepotu izraza i iskonsku istinu poezije,  po Čudiću, nije ni Nogina epska lirika, nacionalno osveštana i osviještena, sve emblem do amblema, Zvečan, Čečan, Žička hrisovulja, profane mošti epike, koje ovaj pjesnik, odazivajući se Filipu Višnjiću, voza kao plaćenik sa nacionalnom licencom po Srbiji u lirskim dekasilabičkim i dodekasilabičkim kalupima, u kenotafima, sarkofazima i mrtvačkim sanducima.

Toma Marković je jezički, u svom kovačkom maniru, sve uradio da Žička hrisovulja, kojom se kiti ta poezija, postane Nož-žička sovuljaga, koja huči nad grobovima skrivenim u tami ove poezije. On će dati svoj doprinos u čudnom spajanju posljedica Danilovljevih, Simovićevih, Tešićevih političkih stavova, njihovog angažmana na strani srpske ideje, sa meditativnim, lirskim, nalickanim inventarom njihovih pjesama. On će također prenaglašavati, iscrpljivati, Nogina, Bećkovićeva skandiranja u ritmu štektanja mitraljeza, stavivši im u ruke pravi mitraljez, da ne štekću više uprazno. On će im nasmišljati, još nakaradnije, deset i petnaest stereotipa o srpstvu koje znaju ovi pjesnici i vrapci na grani i pomoći će im da još više zavole male stvari, sve dok u ta svoja lirska tihovanja, među toaletnu koferčad, pudrijere, ogledala, mirisne vodice, ne prizovu duhove pobijenih.

U tom postupku ima nešto avangardno, jer Marković osjeća da je ritam te dominantne poezije neadekvatan vremenu, i zato će on pokušati nadići postojeće ritmove i skrenuti pažnju da je taj pjesnički jezik nedovoljno gibak i raskošan, da bi na pravi način zaronio u haos svoga vremena. Nije se Marković ostrvio na neke dobroćudne lovce na leptirove, na neke sanjače koji pitaju napolju mili koji li je vijek, to su pjesnici koji su, kao intelektualci, glasno i jasno, kad god je trebalo, podržali srpsku ideologiju krvi i tla iz devedesetih godina. Otud je taj nesklad efektan, jer Marković kao da popunjava njihova mjesta šutnje, kao da izvodi krajnje konsekvence njihovog angažmana i stavlja im u poeziju ono što se moglo i trebalo naći tamo, jer odaje njihovu pravu provenijenciju. Kao satiričar, on uspostavlja one veze koje su pjesnici previdjeli, nadovezujući se na njihove asocijacije. U pjesmi Nekretnine. Izdavanje, montiranoj kao neka vrsta ironičnog oglasa za iznajmljivanje apartmana u kuli od slonovače, čiji je vlasnik možda upravo D. J. Danilov, ili neko iz ekipe, nevažno, Marković ovako popunjava ta mjesta šutnje:

Photo: Stock

Kao što vam je verovatno poznato

Počin-polje kreacije povezano je

Sa elementom metala

Zato smo sobu za meditaciju

Opremili jedinstvenom zbirkom noževa

Mačeva, kopalja, halebardi

Buzdovana, topuza, bojnih sekira

Među kojima ćete se osećati

Kao u svojoj kući bitka

Nema prirodnijeg ambijenta za stvaranje

Književnih dela neprolazne vrednosti

Uz pomoć alatki za izoštravanje stila

Opremivši sobu za meditaciju noževima, kopljima, buzdovanima i topuzima, Marković ismijava jednu ušančenost u egzistencijalistički žargon, miran, meditativan, tihujući, raznoseći ga dinamitom suočenja sa živom stvarnošću. On tako ispisuje jednu antipoeziju koja satire i briše sentimentalne, umrtvljene, svakodnevnom upotrebom istrošene poetske drangulije. Onima kojima smeta Markovićeva opsjednutost baš tim neskladom, između jedne kamerne lirike i liričara nacionalističkih agitatora, trebala bi zasmetati naprimjer i Vinaverova zaokupljenost Bogdanovom antologijom: jer isto kao što je njegova celolepost tada bila poetički zakonodavna, tako je devedesetih godina u srpskoj poeziji mjerodavna i dominantna bila ta intimistička i refleksivna lirika, u doba sveopšteg pokolja. Ko ne vjeruje, nek se obrati Čudićevoj studiji Vejači ovejane suštine, u kojoj su pobrojane sve lovorike kojima su okićeni ti pjesnici. Marković, dakle, ima posla sa živim jezikom, borbeno, ne sa nekakvim kulisama.

Atentat na jezik lažpurlažizma

Tačno je da ni ti pokolji, ako gledamo iz poetičkog stanovišta, ne moraju biti opsesija svakog pjesnika, ali Marković ne tretira bilo kojeg pjesnika: on se, dakle, bavi pjesnicima koji su se pačali u tu krvavu stvarnost, grcajući u crnoj pjeni tiskotina, uzimajući riječ na krvavoj gozbi. On samo sarkastično ukazuje na nesklad. Isto kao što Vinaver u parodijama Dučića uvodi ponekad detalje iz njegove diplomatske karijere, uvećavajući visokoparnost njegovih soneta, ili uzdrmava parodije Crnjanskog i peripetijama njegovim sa izdavačima, tako Marković uvodi disharmoniju u pjesme u kojima oponaša srpske intimne liričare, popunjavajući ih njihovim političkim preokupacijama i posljedicama tih preokupacija:

Destiluju čistu umetnost

Od dvadeset i kusur gradi

Photo: Stock

Koja dobro drži

Lovorov venac

Logorski vijenac

Pesma mora da bude

Cela lepa

Cela slepa

Za nevidljivu stvarnost

Koja ponekad ume

Da bude tako banalna:

Umesto anđeoskih krila

Samo udovi u zdruzgaju i smlavu

Umesto mirisnog rajskog velebilja

Samo rascvetano meso

Crvenih latica

Dar-mar i kob jednosed

Marković upravo i priziva Bogdanovu celulepost preregistrirajući je u celuslepost, što je karakteristika nove srpske poetike, kako je on vidi. On to radi jako, sarkastično, neurotično, zamjenjući anđeoska krila udovima u zdruzgaju i smlavu, a mirisno rajsko velebilje prostim rascvetanim mesom. Čista destilovana umjetnost, poškropljena, dobro ovdje drži i lovorov venac i logorski vijenac. Marković je, kao pjesnik, često u pokretu, u trzaju, u iznenađenju. On se boji sistema larpurlažističkog i zato ga usvaja samo da bi ga u poantama napustio, samo da bi ga prokazao, da bi izvršio atentat na taj jezik otvarajući ponekad pjesme i apsurdnom humoru, često u kalamburima i paronomaziji. Govoreći o prećutkivanju zločina u Književnoj Republici Srpskoj, gdje akademik Legion može odbraniti i disertaciju na temu post-ćutanje u transneizrecivom, on će poantirati stihovima o tom akademiku, kao da se ništa više ne može promijeniti, jer će taj akademik Legion zauvijek ćutati kao riba, kao zaliven krvlju, vitez ćutalica, sa travkom ćutilavkom među zubima, šut šuteći sa rogatim, ne dajući glasa kroz usko grlo, nos i nož, glasnom žicom mučalicom, ćutke ćuteći ćutolog u ćutu, šuteći li ćuteći, bešćutno.

Stanislav Vinaver
Izvor: www.o-ruk.com

Marković je sklon tim jakim poantama u posljednjim stihovima, kada pravi otklon od čudovišne logike koju je bio osvojio da bi je tako iscrpio i odbacio.  On ne dopušta ni na tren psihičko opuštanje, niti zijev nad tim užasom koji evocira. On je, kao Vasiljev, čovjek bez svetinja, jer pjeva iz morala i osjećaja krivice, opjevava grijeh čovjeka spram čovjeka, on kao da preuzima svu krivicu i kao da nema više ništa izgubiti. On se smije zločincima i svom tom cirkusu, ne zato što je distanciran, nego da bi ih što sarkastičnije prokazao i sasuo im istinu u lice. Za njega kao da ništa nije riješeno, jer mora ratnih godina još uvijek traje, sve je još uvijek pod pitanjem, i društvena pravila, i građanske vrline, filozofske teorije i moralne norme, religija, nacija i porodica, zastave i simboli, titule i počasti, akademije, crkve i banke, društvene i umjetničke konvencije, zakon i sva pravila, što je osjećao i Marko Ristić nakon Prvog svjetskog rata.

Lirik ništavila koji se skriva u pjesniku humora

U njegovom humoru leži jedna teška melanholija, razočaranje, tragika, i Marković se, kao pjesnik humora, otkriva i kao pjesnik ništavila koji ne ostavlja više nijednu nadu. I kad na kraju svoje poeme Iz srpskog ratnog bukvara i na kraju Poslanice kasti na vlasti, nakon donesene ideološke infernalnosti, istorijskog besmisla i stradavanja, nagovijesti svijetle projekcije prema kojima niko više neće pjevati nakon ratova, jer ratova više neće ni biti, ili kako će nakon mrkle beskrajne noći svanuti zora od sna i od sreće, to će biti tek avangardni citati Dimirija Tucovića i Marka Ristića, dati i sa ironičnim prizvukom. U Markovićevom angažovanom humoru ima više razočaranja i očaja, deziluzije, defetizma, pa i ravnodušnosti i averzije prema svakoj akciji, nego u deset kila tragične i plačne angažovane književnosti. U crnohumornoj pjesmi Give peace a chance, Markovićev lirski subjekt će igrivo preporučiti raznim da se pomire, sjekirama i posječenim vratovima, mrtvacima u grobu i ubicama na sceni, dželatima i žrtvama u krvavoj pjeni, ubojicama i ubijenim, prije nego Strviji preporuči da krene u mir, strmoglavo. To je mir kako ga Marković vidi, to je taj progres koji, prema Markoviću, Strviju čeka.

Predrag Čudić
Photo: Stock

On će Vučinog poprilično opuštenog junaka Humora Zaspala iz istoimene poeme, koji se bezbrižno kači na posljednji predsmrtni tramvaj, što na jednoj jedinoj nozi prolazi kroz uzaludnu noć, prevesti neurotično u Umora Zevala, u pjesmi Čovek zeva posle rata, u kojoj će ga uhvatiti i na povratku u zevičaj iz Zeveningena, sa njegovim blizancima Buji i Paji, zevijantnim ličnostima koji inače zevuše u stroju, boreći se za republiku Zevaniju, za parče svetog srpskog zeva, za koji bi dali milione tuđih života, što je normalno, jer je i čovjek zev čije su vilice razjapljene ka vječnosti. Uzevši tog opuštenog Vučinog junaka, da ga preimenuje i suoči sa novom realnošću, sarkastično, Marković pokazuje svoju tendenciju, jer će Humora Zaspala ukrstiti sa Vasiljevljevim tragičnim junakom koji pjeva nakon rata i nema više snova, što se odražava i na humor. Time je Marković mnogo bliži Vučinom grčevitom humoru iz poeme Ćirilo i Metodije, angažovanijem, a stara opuštenost Humora Zaspala je izostala.

Ćirilo i Metodije

Paradno i pobožno izbuljeni ocevi

Pod krvavim oreolom svetih eksera trnja

Na dugačkim i dlakavim nogama čiste noći

Delom solisti a delom bliznački horovi

Penju se bezbožnom gorom

Vučo u toj poemi, kako primjećuje Radomir Konstantinović, mnogo jasnije ideološki artikuliše izraz, praveći jedan moralni podvig i odbijajući da se prilagodi unižavajućim uslovima postojećeg svijeta. Slično radi i Marković u svojim pjesmama nasrćući također satirično na svetinje. I on, kao Vučo, koristi svaku priliku da se izjasni protiv sviju svojih, protiv svoga naroda, svoje klase, svoje države:

Photo: Stock

Vi imate svoju lažnu tradiciju i svoju pravu kradiciju

Svoj nečasni krst, svoj pozdrav troprst

U naše oko zaboden srednji prst

Vi imate svoje velelepne trgovačke hramove

Za nas ispletene brojanice-amove

Vi imate svoje crkve i svoje crkvotine i crkvotočine

I černorisce štetočine

Vi imate svoje mrsove i svoje postove

Kada se našim kostima kostite

I svoje ratotočive mošti kojima nas

Po glavi voštite i moštite

Tačno je da kod Markovića izostaje neobavezni humor, on nagomilava osjećanja koja izvjesna situacija izaziva, frustrirajuća, ostajući pri tom neranjiv, ali voli da pri tom rani drugoga svojim humorom, i to najčešće one koji su tu situaciju izazvali: Marković im želi žestoko uzvratiti i zato je neprestano u grču. On ovdje nije na strani neobaveznog, zavitlavajućeg, dadaističkog smijeha, te kakotedragosti, on se udaljava i od rane nadrealističke burleske: već smo vidjeli kako je preregistrirao figuru Vučinog Humora Zaspala. Moni de Buli se javlja tek u prizvuku stihova, apsurdnom humoru, ovdje upregnutom u konkretnu namjeru. U pjesmi Poslanica kasti na vlasti, posljednjoj u zbirci, iz koje smo citirali odlomak, on parafrazira Ristićevu poemu Turpituda u kojoj se ovaj raščinjeni jeresijarh srpskog nadrealizma, također u žestokim paronomazijama i neologizmima, obrušavao na srpski buržoaski klerikalni svijet. Taj katalog će, godinama kasnije, uskrsnuti kod Markovića, sa sličnom funkcijom iscrpljivanja jednog kosmosa i štasmosa, sve dok ne bude izokrenut u grotesku. Riječju, u pitanju je jasna ideološka tendencija, karakteristična za posljednju fazu nadrealista, Vuče i Ristića, angažovaničku, pred sami rat, koju Marković nasljeduje i ideološki i formalno.

Marko Ristić
Izvor: www.vreme.com

Antiestetizam, osporavanje i estetska provokacija

Ponavljam da je Marković na strani humora koji se opredjeljuje, budući daleko od ravnodušnosti, kao i svi naši antiratni satirični angažovanici. To nije čudno ako imamo u vidu da uobličavaju jednu temu koja nosi jaku ideološku relevantnost, i danas. Međutim, Marković je zanimljiv prije svega po svojoj antiestetičnosti koja je posebne vrste, jer on upravo preko osporavanja i estetske provokacije ostaje u kontaktu sa poezijom. On ne samo da se tim zločinima i prešutkivanjem zločina bavi kao književnom temom, izvrćući naizvrat krvavu celuslepost poezije nacionalista iz devedesetih godina, nego se vraća unazad, i avangardnim i neoavangardnim tradicijama jugoslovenske književnosti, oživljujući ih, evocirajući ih, budeći prije svega njihov apsurdni humor, i to povodom jedne teške i mučne teme.

Rekli smo već da je Marković lirik ništavila koji se skriva u pjesniku humora, ali ne treba zaboraviti da u tome pjesniku koji ne ostavlja nikakvu nadu leži i ludista koji stalno raspjevava taj očaj. Marković je pokazao kako humorni apsurd, i dadaistički, kad se preregistrira i iskoristi u drugom kontekstu može dobiti posebnu, angažovanu dimenziju. On svakako nije prvi koji je to uradio u našoj književnosti, ali je među prvima koji tako raspjevava devedesete godine. Kod njega, vidjeli smo, ima i Aleksića kada ismijava građansku pomodnost i Monija de Bulija kad u crnohumornim aforizmima izvrće izanđalu sentimentalnost, i Vinavera koji raskiva sve što je Gospod skovao, i Ristića i Vuče, i Branka Ve Poljanskog koji stavlja materi božjoj laso oko vrata, i Vasiljeva kojemu stalno dolazi noć, pa i onda kad pred čovjekom pije iz čaše crvenog bezvjerja i kad padne bog, i Tokinove istorijske burleske i apsurda sa cirkuskim konjima, topovima i klovnovima, čak i Ljubomira Micića, dok je bio destruktivac, kad u pjesmi Bim bam bom razglasi da je ortopedija za ljude dosmrtna nagrada u krilu ratova, proteza najsjajnija kolajna svih pobeda koje su uvek porazi, dok nad bokorima ljudskih nesreća i vešala blistaju.

Vujica Rešin Tucić
Photo: hemofarm.com

Toma Marković se koristi humorom koji je prije bio i bezazlen, ravnodušan, s neozbiljnijim pretenzijama, u nikad jačem kontekstu: on Vasiljevljevu temu opjevava Monijevim obrtima, to je strašan kratki spoj. On humoru sklonom ugodi i snu neće dati da zaspi pred jednom od najužasnijih tema u našoj literaturi, a ona vrsta humora koja se inače ne opredjeljuje odavno nije bila ovako dovedena nad ponor, pred zid, nad stratištima. On kao Predrag Čudić servira te teme igrivo, kao kad Rodoljub Puslica – pesnik sa dva lica i Vitez Patriota – pesnik sa tri života, dva lokalna barda, dva trubadura, jednom uoči praznične nedelje, duboko zavaljeni u fotelje, isto kao da ređaju domine, isto kao da čitaju novine, pevaju o slavi domovine! On će praviti apsurdističke gnome i kao Vujica Rešin Tucić, pogotovo onda kad ih, kao kod Miše Stanisavljevića, treba iskoristiti za logorske teme, kada Omarska naprimjer postaje lepa riječ, jer smrt inače voli lepe riječi, isto kao što su karlične kosti dobre za uzengije.

Sve mlade Muslimanke

Photo: Stock

– naredio je General –

ima da nose na haljama

V-izrez sve do pupka

– moj pobednički znak.

Pobeda je božiji dar narodu nebeskom

a ko sa životima pobeđenih ne ume da se sprda

pobede nije ni dostojan.

Omarska.

Od butnih kostiju može se napraviti durbin.

Smrt voli lepa imena

Veseli pakao srbopoezije

Toma Marković, kao jedan među angažovanim humornim apsurdistima, smješta onaj Despotovljev veseli pakao na zemlju, u devedesete, pokazujući kako se jezičkim hedonizmom mogu otkrivati masovne grobnice, a invencijom i jezičkom eksperimentalnošću rasplamsati olovni prah. On će nam otkriti kako je to kad se semantički incidentno otkrije genocid, kako se može biti humorno hirovit u naglašavanju krivice za zločine, a asocijativno oslobođen dok se nabrajaju modusi prešutkivanja tih zločina. On će pokazati koliko treba hiperboličke umješnosti i vladanja alogičnim, da se dohvate razmjere zločinačke imaginacije. Sve ono što je Despotov vježbao na svakodnevlju, humorno i apsurdistički inspiriran, Marković će demonstrirati na temi rata i zločina, istina, mnogo grčevitije. Despotovljev humor se, naravno, znatno posrednije, indirektnije, zapretanije opredjeluje u odnosu na Markovićev: on je bliži Moniju de Buliju, nego što je Marković Vuči i Ristiću.

Kada sam prije tri godine, jedan među ostalim, u tekstu Angažman kao kič pisao o tome kako bi rat mogao nestati iz naše literature, ne zato što ja tako želim ili ne želim, nego zato što su naši angažovanici sve uradili da to tako bude, umrtvljujući tu temu svojim urlajućim, zviždućućim, kukumavčećim, lelečućim, kenjkajućim i knjecajućim osjećajnim tonovima, ostavio sam otvorenu mogućnost da ta tema, neovisno od svega, oživi jednom u - kako sam se tada naivno izrazio - Velikom stilu. Danas se vidi da taj Stil, koji bi tu temu učinio zanimljivom, jednu među ostalim, uopšte ne mora da bude Velik, nego da se čisto, ako se već pisac, treba malo dovinuti da jedna tema uopšte književno uskrsne, što bi moglo zbuniti naše teoretičare na raznim stranama, jer na primjeru ove poezije, uz još neke pjesme Lucića, Dežulovića, Miloša Živanovića, Dragane Mladenović i Tomice Ćirića, može se vidjeti kako su oni koji sumnjiče avangardne i neoavangardne postupke, kao lišene svakog angažovaničkog potencijala, smiješni pojednako kao oni koji kvalifikuju određenu temu, apriori, književno irelevantnom, kao da ona nikada ne može oživjeti u nekom postupku. Ti proroci, zavađeni, zajedno razdvajaju formu i sadržinu, otimajući jedni drugima svako svoje.

Photo: Ron Haviv

Ovaj pjesnik je obuzet jednom groznicom jučerašnjeg i današnjeg našeg vremena, nervozno, sarkastično, neurotično. On, međutim, ima talent da tu neurozu i strašnu temu donosi na jedan ludičan način, tako da ga možemo zamisliti kao ravnodušnog, neobaveznog i neprivrženog ničemu, jer se neprestano ruga poeziji. On raspjevava nacionalistički mozaik, kao što Oskar Matzerath raspjevava staklo u vitražu obližnje crkve. Usvajajući jezik ubica, on balansira na rubu opscenog, bivajući i na ovoj i na onoj strani, sve dok taj nacional-žargon ne odvede u slijepu ulicu, apsurdno i humorno, što su drugačiji tonovi u angažovanoj poeziji. Marković nikako nije na strani opuštenog humora.

Mi sada možemo zamisliti da se taj humor jednom otme groznici, postane ravnodušan prema svemu, pa tako i prema najvažnijim političkim pitanjima naše epohe. Tada bi se pjesnik morao narugati i samom sebi, što nije lako. O tome, naravno, sada možemo samo nagađati, ništa još ne postoji. Mi ćemo još neko vrijeme biti u grčevitom predosjećanju i delirijumu, po mračnom zavještanju koje je ostavio dvadeseti vijek. Toga se nemoguće osloboditi. - Zasada je zanimljivo što je ovdje ta ratna jektika raspjevana u čitavoj skali smjehovnih tonova, prestilizirana, a pitanje je da li će ona ikada umjeti da pjeva bezazleno, anarhično ili nemarno.


/////////////////////////////
/////////////////////////////////////////////


image

Predlozi za čitanje

Najljepše LGBT priče za djecu

image

Jedan portret Marka Ristića

Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili

image

Krnja istorija pjesničkog humora: Čovek zeva posle rata (1)

Zavitlavanje i ismijavanje nacionalista i ubica

image

Pen centar podupire nacionalni kanon

Kako su črnosotenci progutali angažovanu svjetlost

image

Dva svetska rata u jednoj generaciji

Budućnost nikad nije bila manje predvidiva

image

O Bojanu Saviću Ostojiću, subjektivno (3)

Više volim angažovano govno, nego Macinu tortu

01.03.2015.

STAVOVI TOMISLAVA KARAMARKA I HNS-a SU RATNOHUŠKAČKI !

Demokratska fronta nema dileme : Stavovi Karamarka i HNS-a su ratnohuškački!


Mart 01.2015.

CovicKara11

Demokratska fronta najoštrije osuđuje današnju ratnohuškačku izjavu predsjednika HDZ-a RH, Tomislava Karamarka, kao i stavove izrečene na zasjedanju nevladine organizacije HNS .
– Stavovi šefa opozicione stranke u susjednoj državi, koji u potpunosti korespondiraju s danas deklarisanim ciljevima NVO HNS i nisu ništa drugo nego još jedan pokušaj postizanja ratnih ciljeva mirnodopskim putem.

Izmjene Ustava, odnosno Izbornog zakona su moguće u, za to Ustavom i zakonima ove zemlje propisanoj proceduri, te bilo kakvi pokušaji da se izmjene ustavnopravnog poretka ishoduju vaninstitucionalnim pritiscima susjednih država i njihovih satelita neće proći – saopćeno je iz DF-a.

Zahtjeve sadržane u tzv. deklaraciji s tog skupa Demokratska fronta smatra zahtjevima za uvođenje i ozakonjenje aparthejda na polovici teritorije Bosne i Hercegovine, i stoga će “u nama imati protivnike zauvijek”.

U Demokratskoj fronti ističu da nikada neće pristati na to da u miru predaju ono što je sačuvano u ratu i organizatori tzv. sabora bi trebali znati da se ratni ciljevi mogu postići samo ratnim sredstvima.
– Sve građane Bosne i Hercegovine na svakom njenom koraku smatramo istim i jednakim, bez obzira na njihova etnička, vjerska ili nacionalna uvjerenja.

Proglašavanje cijelih skupina Bosanaca i Hercegovaca druge vjere i etničke pripadnosti za neprijatelje, što rade Dragan Čović i Božo Ljubić i strategijom direktne konfrontacije s njima – Bošnjacima, Srbima, Hrvatima koji misle drugačije od njih, te posebno onima koji se osjećaju primarno kao Bosanci i Hercegovci – nema budućnost i završit će potpunim krahom – navode iz DF-a.

Demokratska fronta ostaje vječno privržena vrijednostima ZAVNOBiH-a, te stoga još jednom poziva stranke lijeve provinijencije na zajedničku borbu protiv vrijednosti uime kojih su stotine hiljada građana ove zemlje protjerane, a desetine hiljada ubijene.

– Kada protivnici zajedničke i jedne Bosne i Hercegovine ovako jasno artikulišu svoju namjeru da je raskomadaju, mi nemamo izbora nego da još čvršće i rezolutnije stanemo u njenu odbranu. Konačno, izjava predsjednika HDZ-a RH predstavlja nagovještaj povratka Republike Hrvatske politici iz devedesetih godina i svrstava ga uz bok ekstremnoj desnici unutar Evropske unije koju predvode Nacionalni front i Jobbik – saopćio je DF.

Eventualna pobjeda Karamarkovog HDZ-a na izborima u RH prema mišljenju DF-a, imala bi izuzetno negativne posljedice po EU integracije BiH i Srbije, zbog čega se ova stranke nada da će EU Komisija i zemlje članice reagirati s ciljem spriječavanja ovakvog razvoja događaja.

(Kliker.info-Fena)


//////////////////////////
Hrvatski narodni sabor BiH: Naši prijedlozi ne dijele Bosnu i Hercegovinu



Mostar, 28. februar 2015.
Mostar, 28. februar 2015.
/////////////////////////////////////////

"Prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH ne dijele Bosnu i Hercegovinu" , poručio je novi-stari predsjednik HNS-a i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, na press-konferenciji u subotu uveče, nakon višesatnog zasjedanja 6. HNS-a BiH u Mostaru.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o Deklaraciji koju je Sabor donio, a kojom se traži reorganizacija BiH i donošenje novog Ustava, usljed nezadovoljstva hrvatskog naroda, Čović je kazao da prvi dio Deklaracije kaže da je "BiH naša domovina", te da je to odgovor na novinarsko pitanje da li Deklaracija zagovara preustroj cijele BiH ili samo jednog njenog dijela.

"Bilo koji preustroj BiH, kakav god on bio, kakva god rješenja tražili, uvijek se tiču BiH", dodao je Čović.

Dragan ČovićDragan Čović

Nakon što je u subotu ujutro, uoči zasjedanja HNS-a, najavio da će se ta - kako ga hrvatski predstavnici nazivaju - krovna institucija Hrvata u BiH zalagati za uspostavljanje četiri federalne jedinice, Čović je kazao da je to jedno od rješenja koje se nudi.

"Deklaracija je ostavila dovoljno prostora da kroz institucije BiH tražimo rješenja za reorganizaciju sa svojim partnerima", istakao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, koji je ujedno i hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Čović je naglasio da Deklaracija koju je danas Sabor donio nije ništa novo, nego da je to samo nastavak dokumenata, koje su potpisivali predstavnici HNS-a u zadnja tri zasjedanja.

"Rekao sam više puta da mi svojim prijedlozima ne dijelimo više Bosnu i Hercegovinu", pojasnio je Čović.

Dragan Čović izjavio je u subotu, dan uoči ključnih pregovora sa predstavnicima SDA i DF-a o novoj Vladi Federacije BiH, da HDZ ostaje pri zahtjevu za šest ministarskih mjesta.

"HDZ-u pripada jedna trećina, to je šest, jer federalna Vlada ima 16 ministarstava i premijer je sedamnaesta ruka koja odlučuje", rekao je uz ostalo Čović.

On je podsjetio na ustavnu formulu raspodjele ministarskih mjesta od 8-5-3, za Bošnjake, Hrvate i Srbe, te je dodao da samo traži slijed od 2006. godine da se ispoštuje, jer je tada HDZ imao kvotu od šest mjesta.

"HDZ-u i HNS-u niko ništa ne treba davati. To hrvatskom narodu pripada i to će hrvatski narod dobiti", kazao je Čović.

Čelnik HDZ-a BiH kazao da ide sa optimizmom na nedjeljni sastanak.

Naveo je primjer da, kada je govorio o Izbornom zakonu, nije govorio o novim kartama. Zahtjevi za tri izborne jedinice, radi izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda, nisu crtanje unutrašnjih karata, tvrdi Čović.

On smatra kako danas u BiH ima previše granica.

"Upravo naš prijedlog je nešto potpuno drugo - postoje samo granice oko BiH", ustvrdio je Čović, dodajući da se sve drugo dâ organizovati, te da ima danas toliko modela organizovanja da to živi u punini.

Opozicija: Preglasani smo

Inače, na zasjedanju u Mostaru, HNS BiH je izabrao 24 člana novog Predsjedništva HNS-a, od čega je 12 predstavnika stranaka učesnica u radu Sabora, dok je ostale članove tog organa izabrao upravo HNS.

Upravo je na početku sjednice način izbora članova Predsjedništva bio predmet spora stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH, te konkurentskog HDZ-a 1990., Hrvatskog pravaškog bloka i HSP-a Herceg-Bosne, koji tvrde da traže veću demokratičnost unutar Sabora. Međutim, prijedlozi tih stranaka o načinu izbora Predsjedništva HNS-a i Suda časti nisu dobili potreban broj glasova od 428 prisutnih izaslanika.

"Do sada smo imali konsenzus, sada imamo natpolovično odlučivanje. Ono što smo tražili jeste da se ugradi dvotrećinska većina odlučivanja, barem oko onih bitnih odluka", rekao je o tome Željko Koroman, predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka.

Na to je odgovorio predsjednik HNS-a, Dragan Čović. "Sigurno je da ćemo na ovaj način izbjeći mogućnost ili opasnost da ne izađemo opet u ime HNS-a zajedno na izbore, zato što to jedan pojedinac ili dva pojedinca unutar Predsjedništva nisu željeli", dodao je Čović.

Martin RagužMartin Raguž

Uprkos tome što prijedlozi stranaka oko HDZ-a 1990. o načinu rada HNS-a nisu prošli, lider te stranke Martin Raguž je za Radio Slobodna Evropa izjavio da sada postoji i određena vrsta pluralizma unutar HNS-a.

"Mislim da je to dobro, da nismo svi u jednom konceptu mišljenja. Mislim da na hrvatskoj političkoj sceni treba jedna vrsta alternative i da smo je mi danas dostojanstveno promovirali", rekao je Raguž za RSE, te dodao da to nije samo HDZ 1990., nego još nekoliko stranaka.

Inače, u završnom obraćanju, novi-stari predsjednik HNS-a BiH, Dragan Čović je rekao da je današnji Sabor poslao vrlo snažnu poruku u ime hrvatskog naroda, te da nijedna odluka na Predsjedništvu HNS-a se neće donijeti, "koja će biti na bilo koji način produkt razmišljanja jedne političke opcije, jedne stranke i jednog pojedinca".

Založio se za sačinjavanje plana rada HNS-a, koji mora biti usaglašen sa onim što će raditi izvršna i zakonodavna vlast na svim nivoima u BiH, tamo gdje su predstavnici HNS-a.

"Tako da to bude okvir ponašanja i hrvatskog člana Predsjedništva BiH... upravo okvir za rad i ponašanje s te strane bi trebao biti okvir kojeg ćemo napraviti uime Hrvatskog narodnog sabora", zaključio je Čović.

//////////////////////////////

////////////////////////

Mostar, 28. februar 2015.

Hrvatski narodni sabor BiH: Naši prijedlozi ne dijele Bosnu i Hercegovinu

Novi-stari predsjednik HNS-a i lider HDZ BiH Dragan Čović na press-konferenciji u subotu uveče, nakon višesatnog zasjedanja 6. HNS BiH u Mostaru, poručio je da prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora BiH ne dijele Bosnu i Hercegovinu Dalje/More

Rad "na crno", bh. rudari

Brojni nameti poslodavcima pogoduju radu 'na crno'

U BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi "na crno". I taj broj u stalnom je porastu. Zbog neimaštine i potrebe za pukim preživljavanjem, Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok, poslodavci, među brojnim nezaposlenim, mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena Dalje/More

Protest u Banjaluci, 28. februar 2015.

Korisnici kredita u francima: Dovedeni smo do propasti

Oko 200 korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskom franku okupilo se u subotu ispred Hypo banke Banjaluka da bi upozorili vlast da je krajnje vrijeme da se uključe u rješavanje njihovih problema. Tvrde da su došli u situaciju da, zbog rasta kursa švajcarskog franka, nisu u stanju da vraćaju kredite Dalje/More

Popis u BiH, ilustrativna fotografija

Čekajući rezultate popisa u BiH: Politizacija se nastavlja

Agencija za statistiku BiH je objavila podatak o ukupnom broju stanovnika, prema kojima u BiH živi nešto manje od 3,8 mliona ljudi, što je oko pola miliona manje nego prije rata. No, podaci o nacionalnoj strukturi, koji najviše zanimaju političke strukture, biće poznati tek krajem maja ove godine Dalje/More

Tuzlanski radnici, 2. februar 2015.

Tuzla: Veće plaće zastupnika potpiruju nove socijalne nemire

Tuzlanski kanton je u deficitu od skoro stotinu milijuna eura, na stotine je obespravljenih ljudi koji svaki dan svoja prava traže na ulici. Analitičari upozoravaju na eskalaciju novih prosvjeda Dalje/More

Umjetnost nadilazi razlike: Ko je naslikao – Srbin, Hrvat ili Bošnjak?

Iako političke elite i dobar dio njima naklonjenih intelektualnih krugova u Bosni i Hercegovini naglašavaju i insistiraju na razlikama među bh. etničkim zajednicama, čini se da naučne činjenice – međutim – ukazuju na nešto sasvim suprotno
Dalje/More

Akcija sjećanja u Sarajevu: Štrpci su dokaz da je Srbija učestvovala u ratu u BiH

U četvrtak 26. velječe ispred katedrale u Sarajevu u 14:55 sati upriličena je mirovina akcija u povodu obilježavanja 22 godine od ratnog zločina u Štrpcima, kada su pripadnici srpskih paravojnih jednica zasustavili vlak na relaciji Beograd - Bar i oteli 20 putnika
Dalje/More

BiH najgora u regiji: Sve manje novih preduzeća, sve više blokiranih računa

Ekonomisti i poslodavci ističu da je poslovna klima u BiH neizdrživa, zbog pravne i političke nesigurnosti, ali i prevelikih nameta, koji uglavnom odlaze na preveliku potrošnju javnog sektora
Dalje/More

Uhapšena ugledna sutkinja, u Sudu BiH zabrinuti

Ovo su sasvim sigurno uznemirujuća saznanja s obzirom da sutkinja Suda BiH Azra Miletić, osumnjičena za primanje mita, obavlja visoko odgovornu funkciju u pravosudnoj instituciji na državnom nivou, navode iz ovog suda
Dalje/More

Formiranje Vlade FBiH: Apetiti veći od broja ministarstava

Razgovori o podjeli mjesta u Vladi Federacije BiH SDA, HDZ-a i DF-a nastavljaju se u nedjelju, zapelo je oko podjele mjesta u Vladi kojih je 16, a prohtjevi su mnogo veći
Dalje/More

Stoje li pripadnici selefijskog pokreta iza napada na imama Beganovića?

Napadi su krenuli nakon što je ima Selvedin ef Beganović u otvorenom pismu vođi selefijske zajednice Bilalu Bosniću poručio da ne šalje djecu da ginu u ratovima u Siriji i Iraku
Dalje/More

Besperspektivnost podstakla talas odlazaka u inostranstvo

Sve je više bh. državljana koji, trbuhom za kruhom, odlaze u inostranstvo. U posljednje vrijeme naročito kvalifikovani kadrovi posao nalaze i putem državnih institucija
Dalje/More

Mijić: BiH će učiniti sve da štediše konačno dobiju novac

Zastupnica BiH pred Sudom u Strazburu Monika Mijić za RSE odgovara na slovenske kritike njene izjave kako nisu dali rok za isplatu novca predratnim štedišama i objašnjava šta su dalji potezi BiH
Dalje/More

Polemika o Sutorini: Ispravljanje nepravde ili nepotrebni avanturizam

Javna rasprava o statusu Sutorine, organizovana kako bi se razmjenila mišljenja o stvarnoj pripadnosti ovog pograničnog pojasa - Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori, pokazala je da je bh. javnost podijeljena oko stava da li uopšte treba otvoriti ovo pitanje
Dalje/More

Nakon nesreće u Dubravama: Zloupotrebe u rudnicima izlaze na površinu

Istraga o uzroku nesreće u kojoj su poginula četiri mladića na površinskom kopu rudnika Dubrave kod Tuzle još uvijek je u toku. Ova nesreća ponovo je pokrenula priču oko sigurnosti na ugljenokopima, ali i na brojne zloupotrebe i nezakonite radnje u ovoj oblasti
Dalje/More

Veselinović: Ove godine moguća stabilizacija na tržištu rada BiH

U godinu i po dana provođenja programa iz BiH u Njemačku otišlo blizu 900 radnika na poslove medicinskih tehničara naročito njegovatelja, kaže u intervjuu Siniša Veselinović, službenik Agencije za rad i zapošljavanje BiH
Dalje/More

Mogherini: Svi politički sporovi u BiH moraju biti prevaziđeni

"Ne želimo samo da vi uspijete, želimo i da mi budemo uspješni, jer je vaš uspjeh i naš uspjeh, ali odgovornost je na vama", poručila je Federica Mogherini koja je u ponedjeljak posjetila Sarajevo
Dalje/More

Zurovac: Žestok pritisak na medije u BiH kakav nismo doživjeli

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH, za RSE kaže da su prva dva mjeseca ove godine počela tako jezivo opasna po slobodu medija, slobodu izražavanja u BiH, da se postavlja pitanje kako će se nastaviti
Dalje/More

Dan 'D' za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine

Nakon tapkanja u mjestu sedam godina najavljeno je da će Parlament BiH u ponedjeljak usvojiti izjavu kojom se vlasti obavezuju na ubrzanje reformi, što bi trebalo odblokirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Dalje/More

Dogovoren sastav Vijeća ministara BiH

Lideri parlamentarnih stranaka očekuju da Parlament BiH u ponedjeljak usvoji izjavu Predsjedništva BiH i da Federica Mogherini to označi kao deblokadu BiH na putu ka EU
Dalje/More

Tuzla: Četvoro stradalih u rudniku Dubrave

Četiri osobe su poginule na površinskom kopu rudnika Dubrave prilikom nelegalnog izvlačenja uglja. Ekipe za potragu su uspijele izvući tijela svih stradalih.
Dalje/More

Video Pozitivne reakcije nakon treće epizode "Perspektiva"

Nakon treće epizode serijala Radija Slobodna Evropa "Perspektiva" uslijedile su brojne pozitivne reakcije i podrška mladima Mostara na iskrenosti i otvorenosti
Dalje/More

Audio Od socijalne pravde ostalo samo sjećanje

Na Svjetski dan socijalne pravde BiH je zemlja daleko od jednakosti njenih građana, bez potpunog obuhvata socijalnom zaštitom i u kojoj se ne ostvaruje jedno od temeljnih prava - pravo na rad i život od svog rada
Dalje/More

Audio Internet kao dobar izvor alternativnih načina liječenja

Internet kao globalno komunikacijsko sredstvo nudi pregršt informacija iz svih sfera ljudskog života. Veliki broj ljudi traži različite odgovore upravo na internet pretraživačima, a kada je riječ o potrazi za načinima ozdravljenja, to može biti mač sa dvije oštrice. Liječnici upozoravaju da informacije pronađene na internetu nikako ne mogu zamijeniti posjetu liječniku
Dalje/More

Mostar su porazili lokalni fašizmi

Kad odgajate djecu u ambijentu da imaju posebne razrede onda su jasne posljedice, ocjenjuje za RSE doktor Dragan Markovina, autor knjige „Tišina poraženog grada“, u kojoj je iznio „svoj obračun“ sa nacionalizmima u Mostaru
Dalje/More

Video O zastrašivanju UNPROFOR-a pred zauzimanje Srebrenice

Kao svjedok odbrane na suđenju Ratku Mladiću Milenko Jevđević, bivši zapovjednik veze Drinskog korpusa VRS-a, je nastojao umanjiti zapovjednu odgovornost generala Mladića – za operaciju Krivaja 95 – kojom je zauzeta Zaštićena zona Srebrenica
Dalje/More

Voćkić: Zamjena teza oko "Perspektive"

Nije ključno pitanje šta je rekao mladi Mostarac, nego zašto tako misli i ko ga je tome naučio, kaže urednik sarajevskog biroa RSE Milenko Voćkić u reakciji na brojne komentare o serijalu "Perspektiva"
Dalje/More

BiH korak bliže formiranju vlasti

Iako javnosti nisu predočili šta su dogovorili i oko čega još dogovora nema, stranački predsjednici su optimisti da će rezultat njihovog sastančenja biti poznat u nedjelju, za kada je zakazan novi krug pregovora
Dalje/More

Gradačac: Proglašeno stanje prirodne nesreće

Načelnik općine Gradačac donio Odluku o proglašenju prirodne nesereće izazvane klizištima. Posljednjih tjedana, uz aktiviranje starih, pojavilo su se na desetinenovih klizišta koja su izravno ugrozila obiteljske kuće i komunalnu infrastrukturu u nekoliko mjesnih zajednica
Dalje/More

Video O opravdanjima za Srebrenicu i komunikaciji VRS-a preko Beograda

Milenko Jevđević, bivši zapovjednik bataljona veze u Drinskom korpusu VRS-a je kao svjedok obrane na suđenju Ratko Mladiću došao opisati navodne razloge zbog kojih su snage bosanskih Srba napale Zaštićene zone UN-a Žepu i Srebrenicu
Dalje/More
Više tekstova
01.03.2015.

RAD 'NA CRNO' SVAKODNEVNICA RADNIKA BALKANA

Rad 'na crno' svakodnevnica radnika Balkana


Radnik "na crno", ilustrativna fotografija
Radnik "na crno", ilustrativna fotografija
////////////////////////////////////////////

Generacije radnika na Balkanu, ali i drugdje, već su odavno zaboravile na poznate sindikalne zahtjeve simbolizirane u tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja.

U današnje vrijeme, kada stope nezaposlenosti vrtoglavo rastu, nema onog kome nije bitno imati posao, onaj koji se plaća, makar i "na crno", makar se radilo i više, pa i u sasvim nehumanim uvjetima.

Već odavno ne važe krilatice iz socijalizma: "Niko me ne može toliko malo platiti, koliko ja mogu malo raditi".

U ovo doba trebalo bi vrijediti pravilo: za pošten rad - poštena je plaća, minimum je kojeg se trebaju pridržati i poslodavci i radnici.

Zašto je onda na Balkanu toliko rada "na crno"? Zašto, oni koji rade, nemaju plaću? Kako poslodavci "zaborave" na doprinose, socijalno, zdravstveno, mirovinsko?

U Bosni i Hercegovini, između 150.000 i 200.000 osoba radi "na crno". I taj broj u stalnom je porastu. Zbog neimaštine i potrebe za pukim preživljavanjem, Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok poslodavci, među brojnim nezaposlenim, mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena. Sa druge strane, poslodavci zbog visokih nameta države, ne mogu zaposliti radnike onako kako to zakon nalaže. No, što je još gore, mnogi su prinuđeni da, iako svjesni rizika po život, odlaze u minska polja, na deponije ili u rudarski kop, kako bi zaradili koricu hljeba. Više detalja u priči Aide Đugum Brojni nameti poslodavcima pogoduju radu 'na crno'.

Četvrtina zaposlenih u Srbiji radi "na crno", pokazuju službeni podaci. Uzroke za sve više ljudi u toj kategoriji vide u ekonomskoj krizi, ali i u odnosu države prema ovom problemu - ističu sugovornici Zorana Glavonjića u tekstu Rad 'na crno' jede BDP, četvrtina zaposlenih u sivoj zoni.

U Crnoj Gori nema službenih podataka o stopi rada na crno, ali pojedine ankete pokazuju da je gotovo 35.000 zaposlenih koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. U vremenu gotovo općeg siromaštva, kada se sve teže dolazi do posla, rijetki su radnici koji potraže pomoć države i inspekciji prijave nesavjesnog poslodavca. Pročitajte tekst Predraga Tomovića Kako protiv rada 'na crno' u Crnoj Gori?

Nema efikasnog suzbijanja rada na crno i sive ekonomije uopće, bez izlaska iz krize i gospodarskog oporavka, poručuju znanstvenici u Hrvatskoj. Broj ulovljenih u radu na crno mjeri se po statistikama inspektora u stotinama, a sindikati upozoravaju da je stvarna situacija dijametralno drugačija. Pojedinosti ima Enis Zebić u tekstu Znanstvenici poručuju: Rješavati uzroke rada 'na crno' a ne posljedice.

/////////////////////////////////////
///////////////////////////////

//////////////////////////////////

////////////////////////////

  • Andrej Šari (Andrey Shary)

    Šari: Ubistvo Nemcova podseća na Srbiju 90-ih

    Ubistvo Borisa Nemcova u centru Moskve je zločin sa političkom dimenzijom. Meni to liči na ono što se događalo u Srbiji u drugoj polovini 90-ih godina pa čak do ubistva Zorana Đinđića, kaže Andrej Šari, urednik u ruskom servisu Radija Slobodna Evropa

//////////////////////////

  • Aleksandar Vučić

    Pančić: Fabrikovanje iluzija u tri smene

    To što se aktuelna vlast Srbije služi i raznim formama demagogije u "krpljenju" zjapećih rupa svoje politike po sebi i nije neoprostivo, pod uslovom da razvidno i nesumnjivo služi nekom razumno dostižnom javnom dobru - piše Teofil Pančić u kolumni Srpski s mukom

//////////////////////////////////////

Corax



////////////////////////

Multimedija

Video Vlajčić: "Sen Loran" sramota za Beograd

Milan Vlajčić književni, filmski kritičar, hroničar kulturnih fenomena, objavio je knjigu “Pogled iz ogledala”. Knjiga je ispisivana svakog utorka, 52 puta, od oktobra 2013. za regionalni portal sa devizom “Novinarstvo s potpisom”.

/////////////////////////////

Video Dokumentarni film o fudbalerkama

U Sarajevu je u petak održana promocija dokumentarnog filma "Volim SFK", scenaristice i redateljice Ade Sokolović. Film govori o bh. prvakinjama, ženskom fudbalskom klubu SFK 2000. RSE/Video: Ivana Bilić

Više multimedije
//////////////////////////////////////////
01.03.2015.

ZASJEDANjE HRVATSKOG NARODNOG SABORA BiH: USVOJENA DEKLARACIJA U KOJOJ SE TRAŽI FEDERALNI PREUSTROJ BiH

Zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora : Usvojena Deklaraciju u kojoj se traži federalni preustroj BiH

Februar 28.2015.

HNS1

Hrvatski narodni sabor BiH na današnjem VI. zasjedanju u Mostaru usvojio je deklaraciju kojom se predlaže nova međunarodna konferencija u BiH te promjena Ustava koji će, kako se navodi, kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Ističući kako su legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda odlučni braniti pravo na domovinu Bosnu i Hercegovinu svim legitimnim sredstvima, HNS u deklaraciji navodi kako država Bosna i Hercegovina kako je ustrojena u Daytonu, posebice zbog nametnutih revizija ustava, nije zadovoljila težnje hrvatskog naroda koji je dao glas za njezino osamostaljenje.

U deklaraciji se, između ostalog navodi, kako je daytonski ustroj BiH ozakonio nepravdu, nanesenu kroz ratna osvajanja i progon stanovništva, što je najveće posljedice ostavilo po položaj Hrvata kao jednog od njezina tri konstitutivna naroda kao i da se zbog neracionalne teritorijalne organizacije, i nekoherentnoga državnoga ustroja BiH pokazala kao neracionalna, nefunkcionalna i neupravljiva.

„Prividnu stabilnost sustava ima zahvaliti samo permanentnim intervencijama međunarodne zajednice, neprimjerenim suverenim državama, što ozbiljno dovodi u pitanje samodrživost države Bosne i Hercegovine.

Sve nestabilnije sigurnosno okruženje čini je iznimno ranjivom, čime potencijalno ugrožava stabilnost u široj regiji i Europi“, navodi se u deklaraciji HNS-a u kojoj se ističe kako je sadašnji ustroj države BiH neprihvatljiv sa stajališta hrvatskog naroda jer mu, između ostalog, negira pravo da ga predstavljaju njegovi legitimni predstavnici u vlasti temeljem „nepravednog“ Ustava i Izbornog zakona.

Sadašnji ustroj BiH negira pravo da slobodno raspolaže rezultatima svoga rada prelijevanjem financijskih sredstava, koja stvaraju ljudi i poduzeća u većinskim hrvatskim općinama i županijama; negira pravo da slobodno raspolaže prirodnim resursima na područjima gdje stoljećima živi, preko nepravednih nametnutih zakona, donesenih preglasavanjem, odnosno političkim nasiljem; hrvatskom narodu ne dopušta da se razvija u svom narodnom i kulturnom identitetu, negirajući mu prava osnivanja javnih elektroničkih medija; izlaže ga nerazmjernom riziku od politički i etnički motivirane pravosudne represije jer u represivnom aparatu i najvišim pravosudnim tijelima odlučujuću ulogu imaju predstavnici druga dva naroda ili Hrvati mahom od njih izabrani – navodi se u deklaraciji te se upozorava da zbog svega navedenoga Hrvati, posebno vitalna i fertilna populacija, napušta Bosnu i Hercegovinu.

„Stoga je nužno pristupiti korjenitoj ustavnoj reformi, uključujući i novu racionalniju teritorijalnu organizaciju zemlje, koja će na jednak način uvažavati njezina tri nacionalna entiteta dosljednom operacionalizacijom načela iz preambula daytonskoga Ustava o konstitutivnosti naroda“, navodi HNS usvojenoj Deklaraciji.

HNS BiH smatra da je unutarnji konsenzus oko takve ustavne reforme teško očekivati s obzirom na dosadašnje pokušaje ustavne reforme te stoga predlaže novu međunarodnu konferenciju o BiH te novi ustav koji će kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Hrvatski narodni sabor smatra da žurno treba ispraviti one nepravde, nelogičnosti i neracionalnosti koje su do sada bile uzrokom nacionalnih frustracija i blokada u funkcioniranju sustava. U deklaraciji se navodi kako je nužno odmah izmijeniti Ustav i Izborni zakon kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, te Izborni zakon u dijelu koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske. Također, potrebno je usvojiti nužne izmjene koje će izjednačiti ovlasti zastupničkih i domova naroda u potvrđivanju izvršne vlasti te osigurati da je za odluke u domovima naroda potrebna, osim opće, i natpolovična većina u klubovima konstitutivnih naroda.

HNS smatra da je nužno odmah i promijeniti zakone o vladama entiteta na način da je neophodna podrška trećine predstavnika svakog od konstitutivnih naroda za donošenje odluka u vladama entiteta, te da je nužno odmah implementirati odluku Ustavnoga suda BiH koja se odnosi na grad Mostar s ciljem izjednačavanja Mostara s ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Nužno odmah treba donijeti novi Zakon o javnom RTV sustavu u kojem će se jasno prepoznati tri nacionalna entiteta i identiteta u Bosni i Hercegovini te je potrebno reformirati porezni sustav s ciljem pravednog prikupljanja i raspodjele javnih prihoda, navodi se u deklaraciji.

Euroatlantski put Bosne i Hercegovine su po mišljenju HNS-a BiH, uz ustavne promjene, najvažniji strateški prioritet i doprinos miru i stabilnosti. Stoga u HNS-u smatraju da je nužno odmah pristupiti ispunjenju uvjeta za pokretanje MAP-a kao prvog koraka ka NATO članstvu, zatim donijeti odgovarajuće odluke i ispuniti uvjete za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usvojiti učinkovit mehanizam koordinacije kako bi Bosna i Hercegovina prema EU mogla „govoriti zajedničkim glasom“ i u narednom trogodišnjem razdoblju dobiti kandidatski status za članstvo u EU.

Hrvatski narodni sabor se u deklaraciji dotaknuo odnosa prema sudionicima Domovinskog rata, ističući kako Domovinskom ratu daju dignitet koji zaslužuje kao jedna od najvećih svetinja hrvatskoga naroda.

„Stoga ćemo se snažno i odlučno usprotiviti svakom iskrivljavanju povijesnih činjenica i istine o Domovinskom ratu te ugrožavanju ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja“, navodi se u deklaraciji u kojoj se ističe kako će se odlučno suprotstaviti učestalim pokušajima kriminalizacije Domovinskoga rata, proglašavanjem legitimnih oružanih snaga hrvatskoga naroda (HVO) agresorskim snagama, te neselektivnim i tendencioznim optužnicama, u pravilu, po zapovjednoj odgovornosti prema zapovjednicima HVO-a.

„I u ovoj prilici odbacujemo kvalifikaciju haškoga tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu koji se neosnovano i neopravdano pripisuje Hrvatskoj republici Herceg Bosni i HVO, jer je to opasna politička manipulacija i nije u funkciji pravde već projektiranih ratnih ciljeva onih koji su, najprije ratom a zatim nepravednim Ustavom i njegovim nasilnim revizijama, namjeravali eliminirati hrvatski narod iz Bosne ih Hercegovine kao ustavnog konstituenta i političkog subjekta.

Povijesna je istina da je HZ i HR H-B, kao i njezina oružana sila Hrvatsko vijeće obrane odlučujuće doprinijela očuvanju i obrani BiH te da je je ugrađena u temelje Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnoga sporazuma“, navodi se u deklaraciji.

HNS BiH je u deklaraciji napomenuo kako veliku prepreku razvoju Bosne i Hercegovine, uspostavi kompetitivnog gospodarstva i socijalne pravde, te dolasku do stranih investicija, predstavlja pravna nesigurnost i korupcija te stoga smatra da se treba postići najširi politički i društveni konsenzus za učinkovitu borbu protiv korupcije.

Također, potrebno je učiniti nužne zakonske promjene koje će unaprijediti sustav imenovanja na ključne tužiteljske i sudačke pozicije s ciljem nezavisnosti i odgovornosti te pokrenuti reformu i dogradnju sustava agencija za zaštitu zakona u smislu boljeg uvezivanja i koherentnosti čitavog sustava, navode u HNS-u.

U deklaraciji se spominju i obrazovanje, kultura te gospodarstvo kao sredstva društvenoga razvoja. U HNS-u smatraju kako je kvalitetno obrazovanje sukladno najvišim svjetskim standardima, te institucionalno očuvanje i razvoj kulturnog identiteta ima i potencijal biti glavno sredstvo svekolikog društvenog razvoja hrvatskog naroda u BiH. Što se tiče gospodarstva. smatraju kako je neophodno napustiti dosadašnju kvazisocijalističku filozofiju, koju još uvijek prakticiraju određene politike u BiH, a koju karakterizira opća socijalizacija promašaja u pretvorbi, privatizaciji i upravljanju ostacima prijeratnih „privrednih giganata“, prijevremenim umirovljenjem, ili prebacivanjem tereta na proračune, zdravstvene i socijalne fondove a preko novih zaduživanja, prebacivanje tereta na one građane i dijelove Bosne i Hercegovine koji su odavno napustili takvu društvenu filozofiju i opredijelili se za tržišno i socijalno odgovorno gospodarstvo.

„Umjesto toga potrebno je kroz neophodne reforme, uključujući i ustavnu, te gospodarske programe kreirati stabilno političko i institucionalno okružje atraktivno za investitore iz zemlje i inozemstva, unaprijediti sposobnost korištenja europskih fondova te stavljanjem u funkciju svih prirodnih i ljudskih kapaciteta doprinositi gospodarskom razvoju i socijalnom blagostanju“, navodi se u deklaraciji.

(Kliker.info-Fena)


///////////////////////////////////

 

Slavo Kukić : Ako Čović ucjenjuje, ima i novih ‘igrača’

///////////////////////////////////////////////

  Ruski predsjednik osudio okrutno ubistvo : U neposrednoj blizini Kremlja ubijen Boris Nemcov, najljući Putinov politički


////////////////////

Zatraženo određivanje pritvora za Azru Miletić, Ramu Brkića i Senada Šabića

Februar 27.2015.

azra333

Tužiteljstvo BiH predložilo je određivanje jednomjesečnog pritvora Azri Miletić, sutkinji Suda BiH osumnjičenoj za primanje dara ili drugih oblika koristi i kršenje zakona, te Rami Brkiću i Senadu Šabiću, protiv kojih se u ovom sudu vodi sudski proces, a koji se sumnjiče za davanje dara ili drugih oblika koristi, potvrđeno je Feni u državnom tužiteljstvu.

Ramić, Šabić i Miletić uhašeni su u srijedu u akciji kodnog naziva “Čekić”, provedenoj po nalogu i naredbi Tužiteljstva, odnosno Suda BiH, a u sklopu koje su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izvršili pretrese na tri lokacije. U međuvremenu, osumnjičeni su predani Tužiteljstvu BiH, gdje su ispitani od postupajućeg tužitelja u ovom predmetu. Odluku u vezi s prijedlogom Tužiteljstva BiH za određivanje mjere pritvora, Sud BiH će donijeti u zakonskom roku.

(Kliker.info-Fena)

///////////////////////////

Hvala vam za rat

Ruski i nemački vojnici 1918, imgur

Ruski i nemački vojnici 1918, imgur

Krenite u rat i političari će vam biti ne samo zahvalni, nego nećete moći da se odbranite od njih. Slaviće vas spomenicima i bistama, ratnim muzejima i vojnim grobljima – dugo posle vaše smrti. S druge strane, niko ne kaže hvala ljudima koji su odbili da se bore, čak i u ratovima koji su se ispostavili kao tragične greške, kao na primer invazija na Irak 2003, o kojoj danas vlada opšte prihvaćeno mišljenje da je uzrok propasti te zemlje. Međutim, američki političari i dalje slave veterane iz ovog rata, a nijedan senator neće ni pomenuti stotine hiljada demonstranata koji su po ulicama naših gradova protestovali protiv invazije.

Izuzetak koji potvrđuje ovo pravilo slavljenja ratnih huškača i ignorisanja boraca za mir dogodio se u Evropi. Naime, 25. decembra prošle godine obeležena je stota godišnjica čuvenog Božićnog primirja u Prvom svetskom ratu. Verovatno znate tu priču: posle petomesečnog pokolja industrijskih razmera, na Božić 1914. godine, borbe na zapadnom frontu su spontano utihnule. Britanski i nemački vojnici u Francuskoj i Belgiji prestali su da pucaju jedni na druge, izašli iz blatnjavih rovova i na ničijoj zemlji razmenili hranu i poklone.

Ovaj događaj – koji je poslednjih godina uzdizan u knjigama, pesmama i muzičkim spotovima, jednom igranom filmu i jednoj operi – istorijski je tačan. Vojnici zaraćenih strana zaista su proslavili Božić 1914. razmenjujući cigarete, šlemove, konzerviranu hranu, dugmad za šinjele i suvenire; pevale su se božićne pesme, pekao se roštilj, nemačko pivo se trampilo za britanski rum, a sve je zabeleženo i na fotografijama. Pripadnici neprijateljskih vojski su čak zaigrali fudbal na tlu izbrazdanom kraterima od granata, a umesto lopti su šutirali limenke i krpenjače. I pukovnici obe strane su izmileli iz rovova da se rukuju i slikaju zajedno. (Priča se da je samo jedan nemački vojnik odbio da se pridruži slavlju: 25-ogodišnji Adolf Hitler, koji je ovo primirje smatrao skandaloznim i nečasnim.)

Proslavu stogodišnjice ovog primirja u Britaniji je preuzeo Britanski savet, institucija koju finansira vlada, a na smenu predvode razni pripadnici plemstva. Svaka osnovna i srednja škola dobila je „obrazovni paket“ o Božićnom primirju. U njemu su fotografije i izjave svedoka, radne sveske sa testovima i višejezični slogani kao što su: „Nađimo se na pola puta“, „Kakvi su vaši rovovi?“, „Mogu li da te slikam?“. I Kraljevska pošta je izdala ediciju poštanskih maraka na kojima je ovekovečeno Božićno primirje.

U Francuskoj je u skupštini gradića Armentijer postavljena izložba dokumenata, mapa, uniformi i ostalih suvenira iz doba primirja. U Belgiji je održan komemorativni omladinski fudbalski turnir sa timovima iz Britanije, Belgije, Francuske, Austrije i Nemačke. Na novoizgrađenom terenu nazvanom „Igralište flandrijskog mira“, turniru su prisustvovali lokalni gradonačelnik i ambasadori Britanije i Nemačke u Belgiji.

I glumci u kostimima uniformi iz Prvog svetskog rata su pevali božićne pesme i odigrali fudbalsku utakmicu u pažljivo sklopljenoj reklami za lanac britanskih supermaketa. Volonteri iz nekoliko zemalja su tokom jubileja proveli tri dana i dve noći u sveže iskopanim rovovima simulirajući Božićno primirje. Jedan od članova žirija na dečijem konkursu za spomenik Božićnom primirju je bio princ Vilijam, vojvoda od Kembridža.

Šta se neće slaviti

Ako se mir po pravilu retko i gotovo nikad ne slavi, šta je to što Božićno primirje čini bezbednim za plemstvo, gradonačelnike i diplomate? Po meni su to tri stvari. Prvo, ovaj izuzetan, spontan i dirljiv događaj nije ugrozio nastavak Prvog svetskog rata. Bio je odobren od strane komandnog kadra, trajao je kratko (granatiranje i razmena mitraljeske vatre nastavljeni su dan, dva kasnije, uz pojačane strahote novih bojnih otrova i bacača plamena), i nikada se nije ponovio. Slaviti ovaj događaj je bezbedno, jer on nije u koliziji sa podrškom ratu kao takvom. U onom TV spotu za superxafs, na primer, reklamira se spomen-čokolada, a prihod od njene prodaje ide nacionalnoj organizaciji veterana, Kraljevskoj britanskoj legiji.

Drugo, slavljenje bilo čega, pa čak i mira umesto rata, dobar je i siguran posao. U sledeće četiri godine obeležavanja stogodišnjice Velikog rata, samo Belgija očekuje dva miliona posetilaca bivšim borbenim linijama, a sada im je kao turističku destinaciju dodala i lokalitete Božićnog primirja. Belgijska država je odvojila 41 milion dolara za muzeje, izložbe, xafsing i turističku infrastrukturu, ne računajući privatne investicije u nova hotelska postrojenja, restorane i slično.

Treće, Božićno primirje je kao stvoreno za promociju profesionalnog fudbala koji je ogromna industrija. Vrhunski igrači zarađuju 60 miliona dolara godišnje, a neki i više. Dva najveća španska kluba vrede više od 6 milijardi dolara. Bivši menadžer britanskog Mančester junajteda, ser Aleks Ferguson, postao je predavač na Harvardovoj poslovnoj školi. Čak pet od deset najskupljih fudbalskih klubova na svetu je iz Velike Britanije, što objašnjava poseban entuzijazam te zemlje za ovu proslavu. Zvanični pokrovitelj Britanske fudbalske organizacije je Vojvoda od Kembridža, a u promovisanju fudbalskog turnira Božićnog primirja i pratećih jubilejskih tričarija učestvovala je i UEFA. Onaj paket materijala koji je stigao u više od 30.000 britanskih škola ima naziv „Fudbal se seća“.

Neko je izračunao da povezivanje fudbala sa školama, božićem i pozitivnim istorijskim događajima mora biti dobro za biznis. Kao svaka industrija, i fudbal vodi računa o svojoj promociji u Evropi, gde ljudi sve manje gledaju utakmice i okreću se drugim sadržajima koji se nadmeću za njihov novac i njihovo slobodno vreme.

U sledeće četiri godine, od jedne do druge stogodišnjice ove ili one prekretnice iz Prvog svetskog rata, Evropom će se širiti obeležavanje jubileja. Ali mogu da se kladim da vojvoda od Kembridža i ostali visoki zvaničnici ni u snu neće podržati proslave mnogo subverzivnijih mirovnih događaja iz prošlosti, čije nas godišnjice takođe čekaju.

Na primer, iako su se zaraćeni vojnici na zapadnom frontu družili tog prvog ratnog božića, mnogo veće bratimljenje neprijatelja dogodilo se nešto kasnije u Rusiji. Klimava a preteška, imperijalna Rusija se pod pritiskom katastrofalnih vojnih gubitaka i zvanično raspala početkom 1917. godine. Car Nikolaj II i njegova porodica su uhapšeni i posle više od 300 godina je završena vladavina dinastije Romanov.

Umorna ruska vojska je ovu vest dočekala sa oduševljenjem. Jedan američki izveštač sa fronta posmatrao je kroz dvogled kako se ruski i nemački vojnici sreću na ničijoj zemlji. Jezička barijera nije bila problem: Nemci su svoje bajonete pobadali u zemlju, a Rusi duvanjem u otvorene dlanove pokazivali da je caru odzvonilo. Kada su novembra te godine vlast u Rusiji preuzeli boljševici koji su hteli da što pre završe rat, bratimljenje neprijatelja se intenziviralo. Postoji mnogo fotografija na kojima zajedno poziraju ruski i nemački vojnici, a u jednom slučaju čak plešu u parovima na snegu, dok ih njihovi oficiri zgranuto posmatraju.

Imena i dela ruskih dezertera se sigurno neće naći u „obrazovnim paketima“, iako je njihova uloga u zaustavljanju rata bila ključna. Jedan uznemireni britanski vojni ataše u Rusiji procenio je da je najmanje milion ruskih vojnika dezertiralo iz svoje neuhranjene i loše opremljene vojske. Većina tih ljudi je prosto otpešačila kući. To je omogućilo sklapanje sporazuma o prekidu vatre na istočnom frontu mnogo pre završetka borbi na zapadnom.

Poslednjih nedelja Velikog rata počela je da se osipa i nemačka armija. Ljudi nisu dezertirali sa fronta, već iz pozadine, gde je stotine hiljada vojnika prosto nestalo ili odbilo naređenje o odlasku na front. Šef berlinske policije procenio je da se u ranu jesen 1918. bar 40.000 dezertera krilo po Berlinu. Onda nije ni čudo što je nemačka vrhovna komanda požurila sa mirovnim pregovorima.

Neće biti proslave ni stogodišnjice pobune francuskih vojnika u Velikom ratu. Najimpresivnija pobuna u francuskoj vojsci dogodila se u proleće 1917, posle ofanzive koju je francuska komanda predstavila kao odlučujući udarac Nemcima i siguran kraj rata. Za samo nekoliko dana poginulo je 30.000 francuskih vojnika, ranjeno ih je 100.000, a sve to da bi se osvojilo nekoliko beznačajnih milja blata natopljenog krvlju.

Tokom narednih nedelja, stotine hiljada francuskih vojnika odbilo je da se dalje bori. Jedna grupa je čak otela voz i pokušala da se domogne Pariza. Većina je prosto sedela u logorima i rovovima odbijajući da učestvuje u samoubilačkim napadima. Ova „kolektivna nedisciplina“, kako su je eufemistički nazivali generali u pokušaju da je zataškaju, paralisala je francusku armiju. Njeni zapovednici se te godine nisu usudili ni na jedan veći napad. O posebnoj osetljivosti ove teme svedoči i činjenica da će deo arhivske građe o ovim pobunama ostati van domašaja istraživača sve do stogodišnjice 2017.

Parade za koga?

Od Bavarske do Novog Zelanda, gradski trgovi širom sveta ukrašeni su spomenicima lokalnim herojima „palim“ između 1914. i 1918. godine, a biste i spomen ploče u čast vodećih generala Velikog rata posejane su od dvorca u Edinburgu do trga Peršing u Los Anđelesu. Ništa slično tome ne postoji u slavu onih koji su služili miru. Poljsko-nemačka revolucionarka Roza Luksemburg, koja se i u kajzerovoj Nemačkoj i u sovjetskoj Rusiji borila za slobodu govora, provela je dve godine u nemačkom zatvoru zbog protivljenja ratu. Britanski filozof Bertrand Rasel iz istog razloga je odležao šest meseci u londonskom zatvoru. Američki vođa radničkog pokreta, Judžin V. Debs, dočekao je kraj rata u federalnom zatvoru u Atlanti, zbog podstrekavanja otpora mobilizaciji. Ni dve godine kasnije nije bio pušten na slobodu, iako je te 1920. iz zatvora osvojio skoro milion glasova na izborima kao predsednički kandidat Socijalističke partije.

Francuski socijalista Žan Žores strastveno je govorio protiv nadolazećeg rata 1914, zbog čega ga je jedan francuski militarista ubio četiri dana pre izbijanja rata (ubica je oslobođen, a ovo ubistvo proglašeno „zločinom iz strasti“). Uprkos protivljenju svojih vlada, socijalna radnica Džejn Adams i druge žene uspele su da 1915. u Holandiji organizuju mirovnu konferenciju sa delegatima iz zaraćenih i neutralnih zemalja. U svakoj državi koja je učestvovala u tom užasnom ratu, na hiljade mladića stasalih za vojsku završilo je u zatvorima ili bilo streljano zato što su odbili da se bore.

Isti obrazac sećanja važi i za događaje iz novije američke istorije. Ove godine obeležava se pedeseta godišnjica zvaničnog ulaska prvih američkih trupa u Vijetnam, i već je počela debata između pristalica i protivnika rata, koji žele da odaju počast mirovnom pokretu koji je pomogao da se ta besmislena tragedija privede kraju.

Pentagon je već pokrenuo zvanični memorijalni program i izdvojio 15 miliona dolara za njega, sa ciljem da „oda počast veteranima vijetnamskog rata… za njihovu službu i žrtvu“. U međuvremenu je više od hiljadu nas – među kojima su i veterani američke vojske, pripadnici mirovnih pokreta, ili i jedni i drugi – potpisalo peticiju u kojoj insistiramo da „svako obeležavanje godišnjice rata u Vijetnamu mora uključiti odavanje pošte hiljadama veterana koji su mu se protivili i hiljadama mladih Amerikanaca koji su zbog prigovora savesti završili u zatvoru ili morali da pobegnu iz zemlje“.

O ovim kontroverzama je pisao i Njujork tajms, u članku u kojem se kaže da je Pentagon izmenio sadržaj sajta posvećenog ovoj proslavi, pošto je Nik Ters na TomDispatchu između ostalog rekao da sajt Pentagona na užasan način potcenjuje civilne žrtve zloglasnog masakra u Mi Laju.

Možda je sledeća godišnjica rata u Iraku prilika da se konačno raskrsti sa tradicijom slavljenja rata, koja ima sve manje smisla u današnjem svetu. Za promenu, možemo da organizujemo proslavu u čast onih koji su pokušali da spreče taj strašni sukob kome se ne vidi kraj. Naravno, daleko najbolji način da se izrazi zahvalnost veteranima borbe za mir je: ne započinjati ratove.

Adam Hochschild, TomDispatch, 09.12.2014.

Preveo Zoran Trklja

Peščanik.net, 26.02.2015.

TEMA – PRVI SVETSKI RAT

////////////////////////////////////////
28.02.2015.

LjEKOVITA MOSTARSKA ISTINA

Grijeh mladića Ante

Ljekovita mostarska istina

PHOTO: Stock

Na kraju, a šalu na stranu, Ante je pokazao da može nadvladati sebe. Naša malograđanska i ostrašćena javnost još jednom je dokazala da je sposobna jedino za masovnu histeriju. Ante je svoj stav, kakav god da je bio, najprije javno kazao, pa potom odlučio da se sa svojom predrasudom, strahom i demoniziranom drugom stranom suoči. A šta rade naši čaršijski prvaci i pravdoljubivci? Oni se javno, punih usta, deklarišu kao nesumnjivi čuvari onog floskularnog multikulti kompota, da bi u kućnim narativima pokazivali svoja prava lica. Sve po sistemu: dobri su, ne hvaleći im vjere

Naša malograđanska i ostrašćena javnost još jednom je dokazala da je sposobna jedino za masovnu histeriju. Ante je svoj stav, kakav god da je bio, najprije javno kazao, pa potom odlučio da se sa svojom predrasudom, strahom i demoniziranom drugom stranom suoči. A šta rade naši čaršijski prvaci i pravdoljubivci?

Fascinantna je i nadasve jeziva reakcija društvenomrežne i uopšte internetske svjetine na izjavu mladića Ante iz Mostara, snimljenu u okviru emisije Perspektiva koja se emitira na trideset regionalnih televizijskih stanica. Svi već, naravno, znaju sve o Anti i čini se da u svemu tome nema baš pretjerane potrebe za novim govorancijama ili analizama. Međutim, samo se tako čini. Ono što je na primjeru Ante iz Mostara pokazala naša društvena svijest, jedan je od najrigidnijih primjera rasističkog divljanja koje jednostavno ne smije ostati nedetektovano i prešućeno. Ako bismo smetove mržnje kojima je Ante zatrpan ignorisali, onda nas nikakva buduća haranga na bilo koga, od bilo koga ne bi smjela ni najmanje iznenaditi.

Svjetina satire

Ante je, da podsjetimo neupućene ako ih ima, u okviru navedene emisije kazao kako muslimani ne vole da ih u kafiću poslužuje Hrvat, kao što ni on kao Ante ne bi volio da su u kafiću u koji on ide sve muslimani, jer tada ne bi ni išao u njega. "Postoje te granice, ne slažemo se i ne želimo biti u kontaktu", rekao je ovaj srednjoškolac. Uz to je još dodao kako iz straha nikad nije bio na lijevoj obali i Starom mostu, jer ako ode tamo, neko će prepoznati da je Hrvat i upast će u probleme, pa može biti svašta. Da stvar bude potpunija, Ante je objasnio da nekog muslimana koji pređe na zapadnu obalu može prepoznati po boji kože, govoru, kretanju, načinu odijevanja, pa i teksturi lica i tamnijoj koži.

Photo: dailymail.co.uk

To je bilo dovoljno da se oštrica uvijek budne društvene svijesti za tili čas uperi na Antu kao glavnog neprijatelja i krivca za sve užase koji se u ovome društvu dešavaju. Društvene mreže, mediji, prolaznici na ulicama i u javnom prevozu, kafanski komentatori i znalci, svi su se bavili reperkusijama Antinih riječi. Naravno, sa zaprepaštenjem. Od kuda sad taj Ante, pitali su se. Zaista, otkuda. Nakon dvadeset godina bjesomučnog mentalnog silovanja ljudi u ovoj zemlji, nebrojenih pritisaka, ispiranja mozga kroz medije i obrazovni sistem, odjednom se pojavio neki Ante koji ruši sve što smo izgradili. Ko bi samo to očekivao. Uzalud je bila Antina rečenica da ga je društvo tako naučilo. Nije mu bilo pomoći. U Anti je naša osjetljiva javnost prepoznala sušto zlo, izvorište svekolikog urušavanja naše stvarnosti. Otjelotvorenje samog demona našeg međuetničkog razdora.

Svjetina je satirala Antu pogrdnim komentarima i bezočnim denuncijacijama. Bez ikakve želje da pokuša na bilo koji način pojmiti njegov strah od te nedostižne druge strane. Strah, koliko god bio iracionalan, može biti razumljiv, jer dolazi iz nepoznanice iz odsustva hrabrosti za suočenje. A Antin strah, koliko god to nekome bilo smiješno, jeste upravo plod nepoznavanja drugog i njegove demonizovanosti. Koju Ante nije izmislio, on ju je usvojio kao normalnost. Kao sasvim prihvatljivu činjenicu sa kojom odrasta u okolnostima kakve mu nameće Mostar u kojem živi.

Naspram toga mržnja svjetine željne spektakla i denuncijantskih parada nije nastala kao rezultat nepoznavanja Ante, već upravo suprotno kao poriv da se onaj drugi, u očima nas hrabrih nesposobniji, unizi i ismije. Kako bi se na taj način još dublje gurnuo u svoj strah. Neoprostivo je ovdje i danas da neko ima stav kao Ante. Svu smo svoju pozitivnu energiju uložili da ponudimo Anti drugačiji svijet, a on ga je tako bezočno, kao bludni sin, odbacio. Takvu izdaju, takvu neposlušnost spram ovog idealno izgrađenog sistema tolerancije nikako ne smijemo ostaviti nekažnjenu. Zato, Ante treba biti prokazan kao sve ono što smo mi, u svojoj čistoći i zdravlju, odbacili od sebe kao prljavo i gubavo. Nije li ovo društvo kao takvo zaista idealno i do krajnjih granica pravdoljubivo?

No, sjećate li se možda onog slučaja kada je djevojka iz Banovića pred televizijskom kamerom kazala kako je njoj i njenim prijateljima na ekskurziji, jer su ih neki hohštapleri izvarali, kisla glava. Znate za to, zar ne? Sigurno ste kliknuli na taj klip da se grohotom nasmijete.

Sjećate li se šta je uslijedilo nakon što je taj klip objavljen? Mjesecima je društveno senzibilna rulja bjesomučno ismijavala njen izgovor riječi “glava”. Toliko je to bilo čudesno, to kako jedna djevojka izgovara tu riječ, da je sve drugo postalo manje važno. Veliko je čudo ta dijalekatska razlika, ona je jelte jasan znak da je karakter jedne djevojke posve primitivan, naspram obrazovane i jezički obdarene palanačke svjetine. 
Nije se naravno niko od tih osjetljivaca i moralista upitao tada zašto je tim ljudima kisla glava. Kako god ona bila izgovorena. Ne. U svojoj rasističkoj jezičko-čistunskoj ofanzivi bavili su se izgovorom riječi, ceneći se u svom primitivizmu od smijeha, a ne onim što je dovelo do takve situacije, povodom koje je rečena djevojka pred kamerama i govorila. To našeg akcenatsko-dijalekatski osviještenog građanina nipošto ne zanima, on je iznad svake bijede. Jedino što je za njega važno jeste da se nesreća gramatički ispravno artikuliše.

Granice društvene imbecilnosti

Gotovo je identično i u Antinom slučaju. Ovaj mladac je izgovorio javno ono što je naša realnost i zato mu je bilo, jer je javno iznio ono što svi veoma dobro znamo, odmah presuđeno. Ante je okarakterisan kao neučeno, ostrašćeno, nacionalističko i glupo derle. Koje nije u stanju, spram naših visokointelektualnih i racionalnih čaršija, da pojmi bilo šta van onoga što mu je servirano.

Photo: pogledaj.to

Nije, razumije se, niko od tih preduzimljivih društvenih čistunaca i boraca protiv svakog vida zabluda postavio pitanje zašto Ante misli tako kako misli. Nisu se naravno zapitali da li je Ante možda izmislio dvije škole pod jednim krovom? Nije li on taj koji je uspostavio sisteme dvostrukih gradova u jednom gradu? Ne, to našeg svjesnog građanina ni najmanje ne brine. Ante je jednostavno, pa vidite kako je to naš osviješteni građanin uradio, morao biti iznad svega toga i uz pomoć čakri savladati ono u što je od svog rođenja ubjeđivan. Siromah Anto ne zna za internet, ne zna da svijet zaista nije takav kakav mu je predočavan kroz neumornu propagandu od kada je prvi put svjesno počeo da poima ljude oko sebe. Tu je zato naš građanin, svjestan, budan, očišćen od svih negativnih strasti i predrasuda, koji će ga svojom denuncijacijom razuvjeriti i pokazati mu kakav zaista treba biti.

Do koje pak granice može ići društvena imbecilnost u nas možda najbolje svjedoči reakcija Vijeća učenika Srednje prometne škole Mostar koje je povodom Antinog slučaja, a pod pritiskom uzrujane javnosti i vjerovatno same škole, izdalo saopštenje. U navedenom saopštenju, povodom Antinog sagrešenija, između ostalog, stoji: “Žao nam je ako je izjava bilo kojeg našeg učenika uvrijedila bilo koga. Nadamo se da će naša reakcija utjecati da se napetosti smire, a naša nastojanja pomoći da zajedno gradimo pozitivnu viziju budućnosti mladih.”

Ante dakle ispade narušilac mira i prosperiteta. Vizija budućnosti mladih u Mostaru zbog njegove benigne iskrenosti sada je ozbiljno dovedena u pitanje. Ante je dakle zabludjeli učenik, među mnoštvom učenijih, koji je jedini potpao pod višegodišnju zaglupljivačku, segregacijsku, nacionalističku i umoperačku mašineriju našeg obrazovnog sistema. Sve je išlo u prilog tome da Ante misli drugačije, da njegov um bude otvoren i kao spužva raspoložen da upija sve različitosti, ali odjednom se ispred njega ispriječila ta nezgrapna konstrukcija doživljaja drugog. Lijepo su ga u školi na časovima Demokratije i ljudskih prava učili da je čovjek čovjek, sa koje god strane Neretve živio. Ali ovaj se dečko, na opšte zaprepaštenje pedagoškog i prosvjetnog puka, izmetnuo u nešto što mu oni ni u ludilu nisu svojim naukovanjem sugerisali. Tako je to, jedno ga učiš, on drugo misli.

Taman se bila zahuktala kampanja kojom je naše društvo napokon trebalo raskrstiti sa pojavama kakva je Ante, taman je denuncijacija doživljavala svoj klimakterični vrhunac, u vodoskocima je prštala pljuvačina po ovom mostarskom dječaku, kad se desilo ono što ni u ludilu prvaci borbe za očuvanje naše društvene časti nisu mogli sanjati. Puče kao grom iz vedra neba. Vilice su do poda bile otegnute. Iza ćoškova, po haustorima, u kafanama i šoping-centrima se šaputalo.

Photo: Stock

U drugom dijelu epizode Perspektive u Mostaru prikazano je da je Ante, da baš onaj strašni mostarski srednjoškolac koji je izrekao sve ono što se izreći nije smjelo, prešao na drugu stranu Neretve. Prehodao je čak i veličanstveni Stari most, popio, na opštu nevjericu javnosti, i kafu s anamo one strane. (Ne znamo samo kako je naručio - sa kava ili kahva). I još, zamislite strahote, nakon prelaska rekao: "Nisam se osjećao neugodno, niko mi nije dobacivao niti sam išta primijetio. Uglavnom, sve je normalno, nisam mislio da sam drugačiji od ostalih ljudi, drago mi je što sam bio. Uglavnom, uklopio sam se. Nisam osjećao nikakvu razliku".

Nije lijepo javno kazati

Da bi još, na opštu žalost milicajaca našeg građanskog duha, Ante doživio nešto kao individualni psihološki preobražaj, te izrekao sljedeće, po uvijek budno građanstvo očito blasfemične, riječi: "Dešavaju se i s jedne i s druge strane ti konflikti, incidenti. Ali mi mladi bismo se trebali odmaći od toga. Više je nas koji ne želimo te incidente, nego onih koji to žele. Vjerovatno mi na svoju djecu nećemo prenijeti tu mržnju".

Pa ljudi moji, rekao bi jedan jugoslovenski sportski komentator, da li je to moguće? Zvonilo je ovo pitanje širom naših gradova. Odjekivalo je Ante, Ante, Ante... Urednici senzacionalističkih građanskih medija su čupali posljednje vlasi svoje kose. Šta se ovo zbiva? Šta će s nama biti.

Na kraju, a šalu na stranu, Ante je pokazao da može nadvladati sebe. Naša malograđanska i ostrašćena javnost još jednom je dokazala da je sposobna jedino za masovnu histeriju. Ante je svoj stav, kakav god da je bio, najprije javno kazao, pa potom odlučio da se sa svojom predrasudom, strahom i demoniziranom drugom stranom suoči. A šta rade naši čaršijski prvaci i pravdoljubivci? Oni se javno, punih usta, deklarišu kao nesumnjivi čuvari onog floskularnog multikulti kompota, da bi u kućnim narativima pokazivali svoja prava lica. Sve po sistemu: dobri su, ne hvaleći im vjere. Ili: jednog pod sto, drugog za sto. Isto ti misli i onaj za stolom i onaj ispod stola.

Naravno, to nije lijepo javno kazati. Nije lijepo, a nije ni u skladu sa našom demokratskom tradicijom poštovanja različitosti. Anto zato jeste važna iznimka. Ovaj mladić je iskreno, bez pretvaranja, kazao ono što je naučen da kaže. Sviđalo se to nekome ili ne, to je realnost koju živimo. Mladi Mostarac ju je nepatvoreno na svom primjeru manifestovao. Ali je jednako tako jasno dao do znanja da je spreman s time se uhvatiti ukoštac. Prekoračiti tu ogromnu prepreku, bar jednom, i pojmiti da i sa druge strane žive ljudi jednaki kao što je i on sam.

Photo: klix.ba

Ne mislim da su čuvari našeg građanskog čistunstva spremni na takav korak. Da jesu, trebali bi sada Anti, nakon sveg iživljavanja nad njim, pružiti ruku i reći hvala. Hvala, jer si nas demantovao. Antina katarza stoga jeste ljekovit proces. Gotovo jedini mogući proces. Samo direktnim suočavanjem sa tabuima, bez bilo kakve političke korektnosti, moguće je doći do stvarnih pomaka u ovom društvu.

Ne brani se ovdje, konačno, Ante. On je sa svojih malo godina pokazao da je spreman razgovarati i pokušati se izboriti sa svojim naučenim predrasudama. Već se brani, u ovoj bezgrešnoj i idealnoj palanci, pravo da se bude u zabludi. Ipak, zalud je. Ne poima ustajali palanački duh da je moguće biti u krivu. Ne, on je uvijek na pravoj strani. Osviješten, konzistentan. Jednom riječju, nepogrješiv.

*Tekst prenosimo iz prijateljskih BH Dana

//////////////////
///////////////////////

Portret detinjstva u SFRJ

Izložba “Reprezentativni portret detinjstva u socijalističkoj Jugoslaviji”, zasnovana na istraživanju 260 foto albuma koje su Titu od 1945. godine poklanjale škole ..

//////////////////////////////////////

Zagreb protiv fašizma: Crne vojske neće šetati

Inicijativa "Ujedinjeni protiv fašizma" pozvala je građane da u subotu, 28. veljače, u podne, dođu na zagrebački Trg bana Jelačića, kod fontane Manduševac, kako bi podigli glas protiv ...
////////////////////

Skender Kulenović

Gle, maline bradavica

///////////////////////////

Hipokrat u senci hipokrita
///////////////////////////////////

Roll away the stone

Zašto džihadisti ratuju s jednim efendijom

Aman uzaman, pa svaka protuva, svaki kriminalac, svaki tajkunčić u pokušaju, svaki vlasnik ćevabdžinice i granapa ima bolje obezbjeđenje od trenutno mete broj jedan u Bosni i Hercegovini, Selvedina ef. Beganovića

//////////////////////////

Razmišljam da pobjegnem u neku poludivljinu

Pa eto vas tamo onda kad pobjegnem, živite, dižite revolucije i kontrarevolucije. Bogatite se na račun glupave sirotinje, a svi smo mi baš takva sirotinja. Ja ću hvatati ribu. Kuhati vlastiti špinat. Sušiti sudžuk bez aditiva. Živjeću ...

//////////////////////////
Kako su me lečili od homoseksualnosti (2)

////////////////////////////
System error

Žena iz naroda nepristojno razodijeva prave namjere

Želja za suradnjom i pružanje ruke na način kako to čini predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović ne odaje dojam kako je ona sposobna suspregnuti svoj ego i držati se ustavnih ovlasti, ...
////////////////////////////

Đorđe Krajišnik: Grijeh mladića Ante

Na kraju, a šalu na stranu, Ante je pokazao da može nadvladati sebe. Naša malograđanska i ostrašćena javnost još jednom je dokazala da je sposobna jedino za masovnu histeriju. Ante ...

/////////////////////////////
Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili

////////////////////////////
Fotogalerije: Dvesta čuda

細江 英公: Moja erotska smrt

Eikoh Hosoe (細江 英公) ,rođen 1933. godine u Yonezawi, Yamagata, je japanski fotograf i reditelj koji je svoju poetiku formirao iz eksperimentalnog umetničkog pokreta u Japanu posle ...

///////////////////////////

Sony World Photography Awards: Poza za film

Međunarodni konkurs kompanije Sony „World Photography Awards 2015“ za najbolje fotografije, radost za ljubitelje fotografije širom sveta, objavio ...

///////////////////////////////////
Ideal čistog siromaštva
/////////////////////////////////////


Četnički su marijači

Palata pravde, nož-happening: Koljači su među nama

Ispred beogradske Palate pravde, gde je u petak nastavljen četnički postupak za rehabilitaciju zločinca Dragoljuba Draže Mihajlovića, okupio se veliki broj njegovih sociopatskih pristalica, ljubitelja ...

//////////////////////////////////

Putinov adut: Višeslav Simich, brzi Gonzales,Meksikanac

Nakon gostovanja na TV „Russia Today“, doskora opskurni Višeslav Simić, rusofilski potpisan kao „Vichislav Simich“, postao je udarna igla putinovske srbadije; tko je fucking Višeslav, zvezda ...
/////////////////////////////////
////////////////////////////////////

Snovi kao godovi

e-novine.com - Snovi kao godovi


////////////////////////////////////////

image

Žestok napad putinovske TV „Russia Today“ na Srbiju

Vlada marionetska, Vučić – politički samoubica

image

Zločin u Štrpcima

Godišnjica državnog ubistva

image

Još jedna godišnjica zločina u Štrpcima

Nacionalna omerta o ratnim zločinima

image

Palata pravde: Chetniks vs Partisans, derbi

Koljači su među nama

image

Atomski s leva: e-Novine vs Bratislav Gašić

Rasformirati Vojsku Srbije

/////////////////////////////////////////

Sačuvajmo straćare oko Picinog parka

e-novine.com - Sačuvajmo straćare oko Picinog parka


//////////////////////////////////////////

image

Na feminističkoj lomači: Vladislav Đorđević, stalni e-pacijent

50 nijansi poremećene sive mase

image

Srbski hit: Praznično-poremećeni interview Matije Bećkovića

Moj medvedić ima atomsku bombu

image

„Pad haških begunaca“, političko-tužiteljski triper

Ritam zločinaca i producenata

image

NSFM: Zašto niko Vukadinoviću ne plaća duševnu bol?

Sloboda Basari dala je krila e-novinama

image

Čedomir Čupić Čupko vs Luković & e-novine

Laki keš preko Višeg suda

image

Gdje su, što rade: Živjeti sa Sandom Rašković Ivić

Bling, blinge, blinge, bling


///////////////////////

Anatomija skulpture

e-novine.com - Anatomija skulpture


/////////////////////////////////////////

image

Jedan portret Marka Ristića

Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili

image

Krnja istorija pjesničkog humora: Čovek zeva posle rata (1)

Zavitlavanje i ismijavanje nacionalista i ubica

image

Pen centar podupire nacionalni kanon

Kako su črnosotenci progutali angažovanu svjetlost

image

Dva svetska rata u jednoj generaciji

Budućnost nikad nije bila manje predvidiva

image

O Bojanu Saviću Ostojiću, subjektivno (3)

Više volim angažovano govno, nego Macinu tortu

24.02.2015.

KONAČNI IZGON HRVATSKIH, A USTOLIČENjE HERCEGBOSANSKIH VRIJEDNOSTI NA HRVATSKOM TRONU

Konačni izgon hrvatskih, a ustoličenje hercegbosanskih vrijednosti na hrvatskom tronu

tacno.net

Autor
23.2.2015. 


Konačni izgon hrvatskih, a ustoličenje hercegbosanskih vrijednosti na hrvatskom tronu

Piše: Darko Kaciga Dubrovčanin     

U prvim satima prvoga radnoga dana netom inaugurirana hrvatska predsjednica požurila se oduševiti svoje „najstopostotnije“ glasače davši im, ali i nama, jasno do znanja da će biti predsjednica svih hadezenjara  bez obzira s koje strane hrvatsko-hercegbosanske granice trenutno obitavaju. U tome je odlučila nadmašiti i po definiciji  nenadmašnog svog prauzora Franju  Tuđmana, pa je zatečenu bistu Josipa Broza Tita, za većinu Hrvata velikana njihove povijesti, a za hadezenjarskim  mentalitetom prožete obožavatelje KGK najvećeg zločinca i krvoloka u povijesti svijeta, ekspresno degažirala u njegov rodni Kumrovec.  Tim činom kao da je simbolično raskinula i posljednju državnopravnu odnosno povijesnu, odnosno kulturološku „svezu“ između Republike Hrvatske, države kojom (od) danas ona predsjeda, i Socijalističke Republike Hrvatske, države u sklopu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koja joj je neposredno prethodila. Ta je država u razdoblju od 1945-te do 1990-te, kad je drug  Ivica Račan gospodski predao vlast izborenu na demokratskim višestranačkim izborima gospodinu, a  donedavnom drugu,  Franji Tuđmanu,  evoluirala u ponajrazvijeniju i najperspektivniju istočnoeuropsku ekskomunističku zemlju. Umjesto da na tim temeljima nastavi, rečeni je Franjo učinio sve kako bi ih razorio, te svesrdno prionuo raskidanju  svekolikih državnopravnih, pa i ekonomskih, pa i moralnih „sveza“, s tom, iz današnje perspektive gledano, državom blagostanja  i neponovljivo kvalitetnog života.  Rezultat  je da se danas, dvadeset godina iza rata, u Republici Hrvatskoj živi kudikamo lošije nego u SR Hrvatskoj, i to već onoj iz 1965-tih, pa na ovamo, dakle također dvadesetak  godina iza  onoga, još puno  groznijeg rata. Rata u kojemu je jugoslavenska partizanska vojska predvođena genijem Josipa Broza Tita upisala, između ostalih, i većinski antifašističku Hrvatsku na stranu pobjednika, a većinski ustašku preteču današnje  trećeentitetske tzv. Hercegbosne na stranu povijesnih gubitnika. Taj  poraz  tzv.Hercegbosna nikada nije preboljela, niti Titu oprostila, već tim svojim  luzerskim  kompleksom trajno kontaminira svoj, ali i život cijele Hrvatske, koja se, počam od Franja Tuđmana, kojega zapravo baš ti krugovi i instaliraju kao nacionalnog lidera, tome ne uspijeva oduprijeti.  A presudnu ulogu u onodobnoj političkoj instalaciji „Tuđman“ odigrali su fratri Hercegovačke patrijaršije, pardon, provincije organizirani u zdrugove po  zemlji hercegbosanskoj i po dijaspori, naročito onoj kanadskoj, preciznije torontskoj, još preciznije norfolčkoj.

Pa zapravo i ne čudi što prva hrvatska  predsjednica, inače praktična katolkinja, poželjevši blagosloviti svoje nove radne odaje, ne zove ni (katoličkog) župnika iz svog rodnog grobničkog kraja, ni njemu nadređenoga (katoličkog)  nadbiskupa riječkoga, ni (katoličkog) župnika u čiju parokiju spada Pantovčak, već joj serviraju fra Joza Zovka, paradigmu samozvane (hercegovačke) sekte koja si uzurpira ime „Crkva u Hrvata“, u hrvatskoj javnosti  već gotovo zaboravljenog i, ako se ne varam, od nadležnog (mostarskog) biskupa još uvijek suspendiranog za svako javno djelovanje, svojedobnog izumitelja tzv. „Gospe međugorske“. Kako je fra Jozo rodom iz Uzarića, župa Široki Brijeg, načuo sam da  „dobro obaviješteni krugovi“ oko Pantovčaka ovaj izbor  tumače pouzdanim  znakom da će prevagu u predsjedničinoj sviti  ipak odnijeti širokobriješki, a ne npr.ljubuški klan, na kojega  su mnogi analitičari tipovali. Zaista, kako drugačije tumačiti intačenje baš s fra Jozom usprkos realne opasnosti da njegov  blagoslov zbog spomenute suspenzije ne bude pravovaljan, pa prema tome i bez posvećenoga učinka!?  Ja ću, na primjer,  u blagotvornost fra Jozova blagoslova početi sumnjati već s prvim naznakama da Predsjednica posustaje u ispunjavanju svog obećanja o  preporađanju  Hrvatske u jednu od najrazvijenijih zemalja Evropske unije.

Koliko je s ova dva poteza pogodila ravno u srce i dušu svoga tipičnog glasača, Predsjednica se lako može uvjeriti na javnim glasilima koja najbolje zrcale ta srca i te duše, kao što su nacionalni portal dnevno.hr/ba., koji neumorno u svom elektronskom i tiskanom (7 dnevno) izdanju radi na hercegbosnizaciji odnosno hadezenjarizaciji svekolike  Hrvatske, te lokalnom dubrovačkom (sic!) PortalOku, čiji glavni urednik s istim pregalaštvom nastoji implementirati  u dubrovački milje  nepatvorene  ustaške vrednote kojima je zadojen u svom rodnom ljubuškom kraju. Te portale preporučujem Predsjednici kao mjerilo stvarno dosegnutog stupnja zajedništva, tolerancije, pomirbe, međusobnog uvažavanja i okrenutosti budućnosti, prosperitetu i razvoju i drugome  o čemu je maštala u svom inaugurativnom govoru, a o kojemu se navedeni  portali još nisu umorili nizati  hvalospjeve.

////////////////////////////
///////////////////////////////////////////////

Kolinda i Tito

Kolinda i Tito | Tacno.net


/////////////////////////////////////
Boris Dežulović: Kako je mladi nacist njegovane frizure izrastao u TV zvijezdu

Boris Dežulović: Kako je mladi nacist njegovane frizure izrastao u TV zvijezdu

  24.Feb 2015

Jedan od popularnijih mitova u mojoj profesiji jest onaj o političkim redikulima, živopisnim likovima negdje sa same margine prirode i društva, koji opstaju samo na interesu javnosti, jednako senzacionalističkih medija




Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 03/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18560800

Powered by Blogger.ba