Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.12.2014.

POLITIZACIJA KOČI POTRAGU ZA NESTALIMA NA EX YU PROSTORU

Politizacija koči potragu za nestalima na ex YU prostoru



Jedna od masovnih grobnica u BiH

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!


U zemljama bivše Jugoslavije sudbina gotovo 12.760 osoba nije rasvijetljena, a u BiH se traga za još 8.000 ljudi. Gotovo dvadeset godina nakon rata u procesu traženja nestalih osoba uočeni su pomaci, ali još uvijek postoje brojni problemi koji opterećuju traženje za nestalim.

Regionalni izvještaj o procjeni stanja u procesu rješavanja pitanja nestalih osoba, koji je zapravo presjek onoga što je do sada učinjeno, pokazao je da je proces politiziran, te da ne postoji politička volja da se otkriju sve raspoložive informacije za brže traženje nestalih.

Tokom ratova u zemljama bivše Jugoslavije gotovo 40.000 ljudi je nestalo. Čak više od 70 posto je pronađeno i identificirano. Ali, mnoge porodice još uvijek tragaju za svojim najmilijim, kaže Ema Čekić, predsjednica Udruženja porodica nestalih osoba iz Vogošće.

"Prema našim podacima i prema evidencijama institucija, u Bosni i Hercegovini se traga za oko osam hiljada osoba. Ta je brojka i previše velika, iako ovaj izvještaj pokazuje koliko je urađeno za pronalazak nestalih. Porodice ostaju nezadovoljne, jer se još uvijek traga za osam hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini.“, kaže Ema Čekić, članica Regionalne koordinacije udruženja za traženje nestalih osoba.

U Bosni i Hercegovini je mnogo toga urađeno. Donesen je Zakon o nestalim osobama u BiH, postoji i Institut. No, Zakon se dosljedno ne implementira, a Institut za nestale osobe BiH otežano funkcioniše, uglavnom zbog političkog uplitanja u rad te institucije. Sve ovo usporava proces traženja nestalih u Bosni i Hercegovini. Ema Čekić, navodi i druge probleme:

„Kako godine prolaze, sve teže je doći do lokacija i informacija o masovnim grobnicama. Porodice očekuju da pronađu svoje nestale i neće odustati od traganja. Ali su i svjesne mogućnosti da ne nađu svoje najmilije. Ali ćemo se boriti.“, poručuje Ema Čekić, koja već godinama traga za suprugom Salihom, koji je nestao u junu 1992. godine.

U Bosni i Herecgovini je u toku revizija mrtvačnica. U tom procesu se očekuju nove identifikacije posmrtnih ostataka. Klaudija Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe:

„Do sada su urađene mrtvačnice u Mostaru, Nevesinju, Goraždu i trenutno se timovi ICMP-a nalaze u Tuzli i Visokom. Dosadašnji rad na terenu je pokazo da je bila potrebna revizija, ali porodicama i cijelom procesu pronalazak nestalih još važniji je novi broj identificiranih posmrtnih ostataka. I to je najvažnije, jer je i jedno ime mnogo. A samo u Mostaru smo imali više od trideset novih identificiranih posmrtnih ostataka.“, kaže ona.

U funkcionisanju rada Instituta za nestale osobe BiH postoji niz problema, kažu predstavnici porodica nestalih. Zbog toga traže rekonstruisanje Instituta za nestale BiH. Ponovo Klaudija Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe.

„Kad je riječ o radu Instituta za nestale osobe, odnosno upravljačkih tijela koje se nalaze u tom Institutu, kao suosnivači smo tražili, prije godinu dana, da se razmotri izmjena upravljačke strukture, a ne operative. Mi smo predložili mjere za koje smatramo da bi ubrzale i poboljšale rad. Naravno, ovo je dijalog. Mi niti možemo, niti želimo nametnuti rješenja, ali vjerujemo da će novi saziv Vijeća ministara imati sluha za ovo pitanje, jer država to duguje porodicama nestalih.“, objasnila je Klaudija Kuljuh.

I u zemljama regiona postoje slični problemi. Porodice koje traže istinu o sudbini svojih najmilijih suočeni su sa nerazumjevanjem okoline. Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

„To su problemi nerazumjevanja okoline i javnosti. Vrlo često smo izloženi izjavama: 'Pa šta oni sad hoće, nakon toliko godina. Neka ih otpišu'. Nerazumijevanje postoji u svim državama. Ne možemo ići naprijed, niti društvo može ići naprijed, a ni odnosi među državama ne mogu biti bolji, ukoliko to pitanje ne riješimo. To nas sve pogađa na isti način.“, kaže Ljiljana Alvir iz hrvatskog Saveza za traženje nestalih.

U zemljama regiona doneseno je adekvatno zakonodavstvo, no politizacija ovih procesa otežava procese traženja nestalih. Autorica Regionalnog izvještaja o procjeni stanja u procesu rješavanja pitanja nestalih osoba Aleksandra Letić kaže:

„I dalje je u regionu vidljiv politički uticaj, posebno ako govorimo o vladinim tijelima za traženje nestalih. Ne samo u Bosni i Hercegovini nego u svim ostalim državama, kroz izvještaj se moglo lako identificirati da postoji veliki uticaj političkih partija, vladinih institucija koje utiču i na rad vladinih tijela za traženje nestalih, dodatno otežano činjenicom da su određeni članovi tih komisija i politički aktivni. To sve utiče na njihov rad u komisijama za traženje nestalih.“, objašnjava autorica Izvještaja Aleksandra Letić.

Predsjednici zemalja regiona potpisali su Deklaraciju o nestalim osobama, a porodice nestalih traže sada i poštivanje Deklaracije i njenu konkretnu primjenu. Također, traže i zvaničnu listu nestalih osoba tokom ratova na području bivše Jugoslavije.

/////////////////////////////////

/////////////////////////////

Jakob Finci i Dervo Sejdić

Pet godina presude "Sejdić-Finci": Popuštanje Brisela medvjeđa usluga BiH

Nakon petogodišnjih pokušaja EU da ubijedi bh. vlasti da provedu presudu Suda u Strazburu, ona je od istorijskog dokumenta postala tek zastavica kojom mašu zaštitnici ljudskih prava Dalje/More

Enver Hadžiomerspahić

Hadžiomerspahić: Izložba Ars Aevi u Zagrebu 2016.

Gost Radija Slobodna Evropa je Enver Hadžiomerspahić, lider projekta Ars Aevi, vjerovatno najznačajnijeg nauma u sferi bh. kulture čiji je krajnji cilj izgradnja Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu Dalje/More

Ilustrativna fotografija

Politizacija koči potragu za nestalima na ex YU prostoru

Regionalni izvještaj o procjeni stanja u procesu rješavanja pitanja nestalih osoba, koji je zapravo presjek onoga što je do sada učinjeno, pokazao je da je proces politiziran, te da ne postoji politička volja da se otkriju sve raspoložive informacije za brže traženje nestalih. Dalje/More

Sarajevo

Sarajevsko božićno ozračje

Proslava Božića posebna je radost za djecu Štadlerovog dječijeg doma "Egipat" u Sarajevu. Riječ je o djeci bez roditeljskog staranja. O njima se brine zajednica sestara Služavki malog Isusa. Sestre organiziraju različite aktivnosti, kako bi djeci uljepšale božićne dane Dalje/More

Filip Balunović

Audio Balunović: Dnevnik jednog Zemunca, u Sarajevu

Ako bi svi koji žive u BiH odbili da budu svrstani, pa postali Nesvrstani, a umesto sebe, svrstanim proglasili one koji su ih do sad na silu svrstavali, možda bi sve bilo drugačije - pita se politikolog Filip Balunović Dalje/More

Otvorena zimska turistička sezona na Vlašiću, a snijega nigdje

Smještajni kapaciteti u svih sedam zimskih turističkih centara kantona središnja Bosna su bukirani preko 80 posto za predstojeće blagdane ali zbog visokih temperatura moguće je da mnogi turisti i odustanu
Dalje/More

BiH: Krivične prijave politički pritisak na demonstrante

Svi učesnici demonstracija imaju iste prijave, a terete se da su blokirali saobraćaj i time ugrozili sigurnost na glavnim saobraćajnicama u gradovima FBiH. Mnogi od njih kažu kako su ovo represivne mjere policije
Dalje/More

Spahić: Propitujemo stvarnost bez rukavica

Uprkos tome što se ovo čini kao vrlo slobodno društvo, društvo u kojem ne postoji nikakva cenzura ili pritisak - to nije do kraja tačno, jer postoje sredine u kojima je hrabrost raditi predstavu kakva je, recimo, "Feničanke, Materijali", kaže u intervjuu režiserka Selma Spahić
Dalje/More

Kurspahić: Zatočenici fanatizma

Ovonedjeljni događaji, i američki izvještaj o mučenjima zatočenika i najnovija zlodjela islamskih fanatika, mogu da budu i poučni – tamo gdje postoji želja i potreba da se uči
Dalje/More

Video Glasnogovornik generala Mladića suočen sa snimkom iz Srebrenice

Prije zimske pauze u haškim suđenjima kao zadnji svjedok obrane generala Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića – iskaz je dao Milovan Milutinović, načelnik informativne službe u Glavnom štabu i glasnogovornik optuženog.
Dalje/More

BiH iduće godine prijeti novi talas zaduživanja

Ekonomisti su mišljenja da je, zbog nivoa duga i dospjelih potraživanja, vrlo izvjesno da bi u 2015. godini BiH lako mogla doći u situaciju da ne može da servisira kredite i tekuće obaveze
Dalje/More

Fotogalerija Tvrđava Gradina nestaje zbog devastacije

Već sedam mjeseci srednjovjekovna tvrđava Gradina, najznačajniji kulturno istorijski spomenik u Doboju, je bez nadzora. Nijedna nadležna institucija nije reagovala na uništavanje unutar zidina nacionalnog spomenika BiH
Dalje/More

Mostar: Nasilje u školama, djeca i roditelji prepušteni sami sebi

Vijesti o nasilju u i ispred škola u Bosni i Hercegovini, odnosno huliganstvu i vršnjačkom nasilju, sve više pune novinske stupce i emisije elektronskih medija u BiH
Dalje/More

Izabrana Vlada RS, Cvijanović obećala rad na ekonomiji i jačanju RS

Skoro polovina ministara iz prethodne su i u novoj Vladi RS. Opozicija je kritikovala ekspoze mandatarke, naglasivši da se ne razlikuje mnogo od onog iz 2013. i da se radi o spisku lijepih želja
Dalje/More

Video Svjedok suočen s odgovornošću za slanje nesrba na kopanje rovova

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Bore Tadića, jednog od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS-a) i šefa Sekretarijata za obranu Sanskog Mosta
Dalje/More

Analitičari: Najava kineskih ulaganja dobra prilika za BiH

Za bh. ekonomiju projekti koje je najavio kineski premijer, su od velikog značaja, naročito ako se uzme u obzir da su strane investicije u ovoj godini za 60 posto manje u odnosu na prethodnu
Dalje/More

Uhapšen Hamdija Lipovača

Dok je trajalo hapšenje, na Gradskom trgu u Bihaću okupilo se nekoliko stotina nastavnika i profesora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, policajaca i državnih službenika nezadovoljnih zbog kašnjenja plate i tri topla obroka
Dalje/More

Karadžiću odbijen ponovni pokušaj otvaranja suđenja

Raspravno vijeće u slučaju protiv Radovana Karadžića odbilo je treći u nizu zahtjeva optuženog za ponovnim otvaranjem slučaja – kako bi optuženi uvrstio u dokazni spis obrane - svjedočenje Fadila Banjanovića
Dalje/More

Žujo: Prva knjiga o Vijećnici u njenoj istoriji

U srijedu uveče će u sarajevskoj Vijećnici javnosti je predstavljena Monografija ovog zdanja, jedne od glavnih znamenitosti glavnog bh grada. Civilizacijski i kulturološki kontekst uobličio je književnik Valerijan Žujo
Dalje/More

Multimedija Makarević: Napad u Pešavaru ujediniće političke vođe u otporu talibanima

Ambasador BiH u Pakistanu Nedim Makarević u intervjuu za RSE kaže kako su preživjeli iz masakra u Pešavaru naveli da su teroristi razgovarali na stranom jeziku što pokazuje umiješanost stranih elemenata
Dalje/More

Da li je vlast BiH spremna za reforme?

Utemeljiti reforme potrebne za EU integracije u rad svih institucija u BiH zadatak je koji su iz EU dali bh. političarima. Najprije će morati da se pismeno obavežu na reforme i njihovo provođenje
Dalje/More

Plati, pa se ženi

Priča iz Bosanskog Grahova u kojem općinske vlasti pomažu neženjama da dođu do životne suputnice koja bi s njima dijelila dobro i zlo, a riječ je o djevojkama iz okolice Skadra u Albaniji, ma kako zvučala nestvarno, ipak se događa
Dalje/More

Street art news: Banjalučki mural u top pet najboljih ovog mjeseca

Poznati portal za svjetsku uličnu umjetnost "Street art news" stavio je na svoju listu mural u Banjaluci i to na četvrto mjesto najboljih murala nastalih u novembru ove godine. To je ujedno i prvi mural u Banjaluci, kojeg su oslikali umjetnici Artez iz Beograda i Lonac iz Zagreba
Dalje/More

Josipović u Mostaru: Hrvatska će pomoći BiH

Kako što prije uspostaviti vlast, te evropske integracije bile su glavne teme razgovora koje su u utorak ujutro u zgradi Rektorata Sveučilišta u Mostaru održali član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović
Dalje/More

Uništavanje zelenog blaga BiH: Čovjek najveći neprijatelj šuma

Bosna i Hercegovina je na začelju evropskih zemalja kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva. Iako je BiH četvrta zemlja u Evropi sa 45 posto teritorije pokrivene šumom, čovjek svojim neodgovornošću izaziva šumske požare, vrši nelegalnu sječu i krađu
Dalje/More

EU: Što pre neopoziv dogovor vođa u BiH, Srbija bez datuma

EU traži od lidera u BiH da potpišu neopoziv dogovor i obavežu se na reforme, što bi podržali planom ekonomskog oporavka. Od Srbije se traži usaglašavanje spoljne politike sa EU
Dalje/More

Multimedija Radnici blokirali ulice Tuzle: Kantonalna Vlada nas ignoriše

Radnici tvornice obuće “Aida”, nakon što su prosvjedovali pred zgradom Vlade Tuzlanskog kantona, odlučili su na nekoliko sati blokirati I prometnice u Tuzli.
Dalje/More

Mogu li kineska ulaganja privredno obnoviti istočnu Evropu

Šta region i Srbija mogu očekivati od Kineskog samita zbog koga od utorka Beograd postaje regionalno stecište zvaničnika i privrednika Kine i zemalja centralne i istočne Evrope
Dalje/More

Afere bez sudskog epiloga

Kriminalne afere teške milijarde eura, koje su posljednjih godinu dana tresla BiH, još su daleko od pravde. Optužnica nema, a glavni akteri koje se terti za pronevjere su na slobodi
Dalje/More

General Mladić pljeskao Kuprešaninu pa izbačen iz sudnice

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se višednevnim iskazom Vojislava Kuprešanina, jednog od vodećih političara Srpske demokratske stranke
Dalje/More
Više tekstova
22.12.2014.

PET GODINA PRESUDE "SEJDIĆ-FINCI"

Pet godina presude "Sejdić-Finci": Popuštanje Brisela medvjeđa usluga BiH



Jakob Finci i Dervo Sejdić
Jakob Finci i Dervo Sejdić

////////////////////////////////////

Prošlo je pet godina otkako je Sud za ljudska prava u Strazburu presudio da se pripadnicima manjina u BiH mora omogućiti kandidiranje za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Ni do danas presuda nije provedena, niti su bh. političari ičim, osim riječima, pokazali volju da se prekine ekskluzivitet konstitutivnih naroda i njihova dominacija u političkom životu. Tako je presuda poznata pod nazivom „Sejdić i Finci“ od istorijskog dokumenta postala tek zastavica kojom mašu zaštitnici ljudskih prava.

"Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije", "Stop diskriminaciji u Predsjedništvu", "BiH je dobila po prstima"... ovo su naslovi kojima je prije pet godina najavljivan istorijski korak ka uklanjanju diskriminacije u Ustavu BiH.

Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu ocijenio je kako uskraćivanje prava pripadnicima tzv. nekononstitutivnih naroda, odnosno onih koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, da se kandiduju za poziciju člana Predsjedništva BiH ili u državni Dom naroda predstavlja kršenje ljudskih prava. Ova se odredba, presudio je Sud, mora provesti, te se paralelno s izmjenom Ustava BiH mora promijeniti i izborni zakon kako bi se omogućilo kandidovanje.

Označena kao istorijska, ova je presuda unijela nadu da je vrijeme za promjene. Jakob Finci tada je kazao kako je bio „gotovo siguran da će biti ovakav rezultat, jer ko god se iole razumije u ljudska prava i ko zna čitati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Protokol 12 uz tu konvenciju, bilo mu je jasno da naš ustav nije saglasan s tim“. Pored toga, naveo je, iako se slučaj zove 'Sejdić i Finci protiv BiH', „ovo je potez u korist BiH - da se napokon pređe sa riječi na djela, sa priča na nešto konkretno.“

Danas se kaže ne kaje što je povukao ovaj potez, mada je razočaran jer pomaka nema. Fotelje i ekskluzivitet, navodi Finci, očito su važniji.

"Malo sam razočaran inertnošću naših vlasti koja ukazuje na to da nisu spremni da se odreknu nijednog malog procenta svoje apsolutne vladavine političkim prostorom BiH otvarajući vrata svima onima koji nemaju tu mogućnost da se deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda“, kaže Finci. Sa žaljenjem dodaje da su umjesto toga neki čak spremni za ljubav fotelja promijeniti i naciju.

Sve to vrijeme bh. političari koristili su je kao pamflet za svoje političke govore, osobito predizborne, ali i priliku za uslovljavanje i rješavanje pitanja koja nikako nisu povezana s presudom.

Halid Genjac u prošlom je sazivu bh. parlamenta bio predsjedavajući Komisije za evropske integracije. Rješenja, kaže, nije bilo jer su se otvorili ustavni apetiti koji su uz ovo pokušavali da riješe i neka druga pitanja, naročito tzv. hrvatsko pitanje.

Sastanak evropskih predstavnika sa političkim liderima u BiH o provedbi presude #Sejdić-Finci", Sarajevo, 2012., foto: Midhat PoturovićSastanak evropskih predstavnika sa političkim liderima u BiH o provedbi presude #Sejdić-Finci", Sarajevo, 2012., foto: Midhat Poturović

„Svodilo se na to da se etnički princip u BiH dodatno teritorijalizira i dodatno ekskluzivizira izbor članova Predsjedništva i to ne više po entitetima nego po pripadnicima naroda“, kaže Genjac.

Dodaje da je ovakav princip neprihvatljiv onima koji žele da se bh društvo integriše. Ova „krupna politička nesuglasica“, kako navodi Genjac, godinama nema rješenje i neće ga uskoro ni biti.

Dalje etabliranje enticiteta

Dugo je ova presuda bila ključni element i za evropske integracije. Bosni i Hercegovini prijetilo je isključenje iz Vijeća Evrope, uslovljavane su reforme, napredak...A onda je čini se i Evropa odustala.

BiH će iduće godine predsjedavati Vijećem Evrope, a nova inicijativa EU prema BiH provođenje presude stavila je u drugi plan prioriteta. To govori da EU nije bila dovoljno odlučna, smatra Tijana Cvjetičanin iz udruženja „Zašto ne“.

„Nijedno od tih upozorenja, očito nije bilo dovoljno“, smatra Cvetičanin, navodeći i da ni prijetnje isključenjem iz Vijeća Evrope nisu pomogle. Ipak ističe da to govori još nešto: “Da institucionalni mehanizmi koji bi svakom ozbiljnom političaru trebali da budu zastrašujući kao perspektiva, da zbog toga što vi nešto ne možete da uradite da će vam država biti izbačena iz neke važne institucije i da vam neće priznati rezultate izbora to nije imalo nikakvog uticaja u njihovom postupanju.“

Bosni i Hercegovini popuštanjem Evropska unija čini medvjeđu uslugu, smatra Zlatan Begić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli i član ekspertne grupe za izmjene Ustava u Federaciji BiH. Dopuštanjem da se ne provode važne odluke i presude Ustavnog suda BIH i međunarodna zajednica je doprinijela svojom neodgovornošću ovakvom stanju, smatra on.

"Mi u Bosni i Hercegovini imamo preko 80 odluka ustavnih sudova koje nikada nisu realizovane. Odatle je sve krenulo i sad dolazimo do situacije kada treba izjednačiti po nekim elementarnim pravima sve građane. I naravno, takav jedan odnos međunarodne zajednice se i dalje produžava, čineći time samo medvjeđu uslugu Bosni i Hercegovini. Sigurno će neprovođenje takve jedne odluke voditi daljnjem etabliranju etniciteta na pojedinim teritorijama jer nema to vezivno tkivo koje se zove 'ostali'“, tvrdi Begić.

Srđan Dizdarević, bivši direktor Helsinškog komiteta u BiH, po donošenju presude kazao je kako se radi o istorijskoj odluci koja će na bolje promijeniti bh. društvo. Danas međutim, živi se po istom, diskriminatorskom modelu što je „neprincipijelno i otvara vrata našim svojeglavim, autoritarnim, nedemokratskim političarima da i dalje rade ono što je njima na pameti i njihovom uskom interesu, a protivno interesima građana BiH.“

Presuda u predmetu "Sejdić i Finci", nadaju se i političari i analitičari, mogla bi biti provedena do kraja mandata nove vlasti. Ali, samo ukoliko se ne otvore novi politički apetiti koji bi diskriminaciju mogli držati otvorenom za ljubav vlastitih ambicija.


/////////////////////////////
////////////////////////
///////////////////////////////////

RSE programi

////////////////////////////////////

Corax

////////////////////////////

Fotogalerija Protest prosvetnih radnika

Prosvetni radnici u Srbiji potpuno obustavili rad i umesto u školama nastavnici su se našli na ulicama Beograda protestvujući, između ostalog, i zbogv smanjivanja zarada. 22. decembar 2014. Foto RSE: Vesna Anđić

///////////////////////////////////

Video Sarajevo: 'Giselle' ponovo na sceni nakon 12 godina

Premijerom u petak, poslije dugogodišnje pauze, balet "Giselle" ponovo se vraća na daske Narodnog pozorišta Sarajevo. Riječ je o stilu romantičnog klasičnog baleta i jedno je od najznačajnijih djela baletnog stvaralaštva. RSE/Video: Zvjezdan Živković

Više multimedije
/////////////////////////
22.12.2014.

PLjAČKA CENTRALNE BANKE BiH

PLJAČKA CENTRALNE BANKE BIH: KAKO SU SE OBRUKALI MEDIJI

tacno.net
Autor 21.12.2014. 


PLJAČKA CENTRALNE BANKE BIH: KAKO SU SE OBRUKALI MEDIJI


Glavninu posla, umjesto novinara, obavila je press služba Centralne banke. Tako je jedan sramni slučaj ozbiljnog kriminala ostao medijski nepokriven sve dok FTV nije uradila istraživački prilog

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

Pljačka Centralne banke BiH na mnogim ovdašnjim televizijama nakratko je prihvaćena kao udarna vijest. Rečeno nam je da se desila, da ju je počinio njen uposlenik, da je banka potkradana u kontinuitetu od dvije godine, koliko je novca pokradeno itd. Međutim, do 19. decembra, za novinare, u većini slučajeva, sav posao obavila je press služba Centralne banke.

Dva saopštenja koja možemo pročitati na stranici banke su u TV prilozima samo pokrivena živom slikom. Tek u emisiji FTV-a “Mreža”, u prilogu Nedima Hasića, osnovna informacija postaje temelj za autorski uklon i istraživački rad. Rečeno nam je da je pljačka otkrivena slučajno, nikakvom, dakle, internom revizijom, kako su nas dotad ubjeđivali. Rečeno nam je za niz propusta u osiguranju trezora, ali i za ponudu pljačkaša da vrati novac, na koju su prvotno njegovi nadređeni pristali!? No, ono što je glavno u ovom prilogu je to što je pljačka poslužila i kao odličan povod da se uđe dublje u poslovanje banke te da se iskažu opravdane sumnje u korupcionaštvo i nepotizam u toj banci, ali i drugim institucijama koje se mogu podvesti pod bankarski sektor ili su u vezi s njim.

Ono što i dalje nedostaje jeste podatak koliko pljačka može utjecati na poslovanje banke. Dalje, Centralna banka nije jedini problem bankarskog sektora u BiH, koji, nakon ovog incidenta, zaslužuje da bude tematiziran kroz cijele emisije. Da podsjetimo samo na neke bankarske probleme u BiH: Uklanjanje dokumenata iz Razvojne banke FBiH koje je naložio njen bivši direktor Ramiz Džaferović kad je bio smijenjen, sumnje u zloupotrebu položaja Ramiza Džaferovića na mjestu direktora RB FBiH, politički motiviran izbor novog direktora RB FBiH, krah Bobar banke, svi krediti Dodikovog sina. Također, ne bi bilo loše uraditi ni komparaciju pljačke CB BiH s pljačkom Centralne banke Albanije koja se desila ove godine te steći uvid kako je u Albaniji tekla istraga. Brojne su sličnosti s tom pljačkom, a u Albaniji su istragom bili obuhvaćeni svi visoki funkcioneri banke, a pljačkaš (također uposlenik banke) je tretiran kao zanimljivost, kuriozitet: pljačkao je zbog klađenja.

Ono što bi se svakako moralo uraditi jeste i provjera ugleda Centralne banke u društvu i ustanovljenje u kojoj je mjeri kredibilitet te institucije nakon pljačke pao, ali i ispitivanje povjerenja građana u banke uopšte bilo bi korisno.

Dakle, imaju odličan povod da najveće finansijske centre moći u državi stave pod lupu i pred sud javnosti, a novinari, čast izuzecima, to ne rade.

Dosta mogućnosti za istraživanje ima čak i ako se ne pomaknete dalje od internet stranice Centralne banke. Tu postoji godišnji izvještaj za svaku godinu pa i za one u kojima je banka pljačkana. U izvještaju za 2013. stoji da je izvršena revizija “poslovnih procesa i aktivnosti CBBiH”, što, između ostalog, podrazumijeva “funkcionisanje sistema fizičke i tehničke zaštite u objektima CBBiH, uključujući i ukupnu informacijsku sigurnost”. Nikakve nepravilnosti nisu otkrivene, a nije ih otkrio Ured glavnog internog revizora koji niti u jednom medijskom izvještaju nije spomenut. Nadajmo se da će biti.

/////////////////////////////////////

//////////////////////////////////

Čišćenje Lagumdžijinih kadrova: Nermin Nikšić vraća nadu u povratak socijaldemokratije

Čišćenje Lagumdžijinih kadrova: Nermin Nikšić vraća nadu u povratak socijaldemokratije

  22.Dec 2014

Hoće li novi predsjednik SDP-a BIH uspjeti ostvariti taj cilj svih simpatizera i članova SDP-a, ostaje nam da vidimo u periodu do održavanja redovnog kongresa ali je sasvim jasno da

///////////////////////////////////


///////////////////////////////////

Mario Kopić: Crkva i nihilizam

Mario Kopić: Crkva i nihilizam

  22.Dec 2014

Ishodište kršćanskog etosa je ljubav. Ona je i u srži kršćanstva, no naplavljena je slojevima volje za ovladavanjem i dominacijom. Piše: Mario Kopić, Gledišta Ta je volja kao takva doduše



22.12.2014.

SPREMNA IZGRADNjA PODDIONICE POČITELj-MEĐUGORJE S NAJDUŽIM MOSTOM NA CIJELOM KORIDORU 5C

OBJAVLJEN TENDER: Spremna izgradnja poddionice Počitelj-MeĐugorje s najdužim mostom na cijelom Koridoru 5C

JP Autoceste FBiH objavilo je međunarodni poziv građevinskim tvrtkama za izgradnju i nadzor nad izgradnjom dionice Počitelj - Bijača, poddionica Počitelj - Međugorje.




Poziv će biti otvoren do kraja januara 2015. godine.

 

"Na ovoj poddionici će se graditi najduži most Počitelj na Koridoru 5c koji je dug 975 i visok 85 metara, sa monolitnim stubovima te rasponskom konstrukcijom među stubovima od 147 metara. Most se nalazi sjeverno od grada Počitelja na poddionici autoceste Koridora 5c Počitelj – Međugorje i spaja dvije obale rijeke Neretve, prelazi preko magistralnog puta M17, željezničke pruge i lokalne ceste", izjavio je direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić.

 

Izgradnja poddionica Počitelj - Međugorje, ukupne dužine deset kilometara, finansirat će se sredstvima Europske investicijske banke (EIB).

 

Ugovor za izgradnju i nadzor nad izgradnjom ove dionice bit će potpisan u prvoj polovini naredne godine. Rok za završetak izgradnje autoceste na Koridoru 5c poddionica Počitelj - Međugorje je 30 mjeseci.

 

"Ovo je nastavak izgradnje novog investicionog ciklusa autoceste na Koridoru 5c ukupne dužine 80 kilometara. Izgradnjom ove poddionice povezuju se gradovi Počitelj - Međugorje sa granicom sa Hrvatskom", saopćili su iz Autocesta FBiH.


//////////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////////////////

Nulta tolerancija

Deutsche Is­lam Kon­ferenz http://goo.gl/Xe3k0N

Deutsche Is­lam Kon­ferenz goo.gl/Xe3k0N

U Drezdenu ih se ovoga puta okupilo 15.000. Odazvali su se pozivu takozvanih „Patriotskih Evropljana protiv islamizacije Zapada / Patriotischen Europäer gegen die Islamisierung des Abendlandes / PEGIDA“. Pristalice Pegide obeležiće zimu nemačkog nezadovoljstva.

Ovi protesti se šire celom Nemačkom. Mediji i politika reaguju, žele da „razumeju“ i „objasne“. To je greška. Prvo, rasizam nije problem razumevanja, već morala. I drugo, nisu u pitanju ni imigracija ni islam. Reč je o kršenju društvenog ugovora i porastu socijalne ravnodušnosti u jednoj nepravednoj zemlji.

Bivši potpredsednik nemačkog Bundestaga Wolfgang Thierse je izjavio da politika mora bolje da objasni „zašto nam je potrebna imigracija“. Sigmar Gabriel, vicekancelar nemačke vlade, smatra da politka mora da se „približi onima koji se osećaju nesigurno“. Thierse i Gabriel su pravi demokrati. Znači, sada treba da razgovaramo sa idiotima i rasistima. Jer idiot ili rasista je svako ko učestvuje na demostracijama protiv „islamizacije Zapada“.

Činjenice su potpuno jasne. Koliko muslimana živi u Nemačkoj u odnosu na ukupan broj stanovnika? Pet odsto. Koliko će ih živeti 2050, prema svim ozbiljnim procenama? Sedam odsto. Dakle „islamizacija“ ne postoji. Da li smo se time otarasili Pegide? Nismo. Jer se uopšte ne radi o tome. Niti je reč o islamizmu i terorizmu. Pripisivati muslimanima krivicu za antiislamizam, isto je kao optuživati Jevreje za antisemitizam. Izraelska propala politika naseljavanja nema nikakve veze sa antisemitizmom, baš kao ni antiislamizam sa zločinima Islamske države. Predrasude same sebi nalaze put. Mržnja nemačke buržoazije prema islamu ne uvažava odstupanja od učenja islama, baš kao što antisemiti ne prate vesti iz Izraela. Ono što je Adorno nazvao „glasinama o Jevrejima“, hrani samo sebe. Isto je i sa „glasinama o muslimanima“.

Zašto je to tako? Filozof Oskar Negt je još pre par godina predvideo ovaj razvoj događaja: „Primetno je komešanje u dubinama nemačkog društva, pa treba očekivati erupciju; otuđivanje sistema od društva izaziva porast političkih fantazija na crnom tržištu.“

Thilo Sarrazinovo mračnjaštvo bilo je prvi simptom ovog procesa. Uspon njegove filozofije predrasuda podudara se sa dolaskom globalne finansijske krize. Pobeda finansijskog kapitalizma dovela je do krize parlamentarne demokratije. Ne možemo imati oboje. Nemački zavod za statistiku je upravo objavio da je tokom 2013. svaki peti građanin Nemačke bio siromašan ili socijalno izopšten. To je 16,2 miliona ljudi.

Mnogi političari su kapitulirali pred kapitalizmom, a sa njima i mnogi mediji. Ovaj uvodnik Die Zeita je porazni primer te pojave: „Nekontrolisana imigracija može da izazove veoma loše posledice. Među imigrantima ima više nezaposlenih nego u ostatku stanovništva, i više kriminala što često ima socijalne uzroke. Islam je odgovoran za opasnost od terorizma u celom svetu. U društvu raste nezadovoljstvo zato što politika ublažava ove probleme ili zabranjuje da se o njima govori.“

To je stara dobra metoda stvaranja predrasuda bez griže savesti. Jezik razotkriva misao. Postoji li „nekontrolisana imigracija“? Naravno da ne postoji. Naprotiv. Da li neko ublažava taj problem? Ne. Ali čak i besmislena tema straha od „islamizacije“ nalazi svoje mesto u nemačkom popustljivom javnom diskursu. Što se tiče zabrane govora, to već spada u reakcionarni repertoar. U Nemačkoj nema zabrane govora. Onaj ko tvrdi suprotno već vodi politiku.

Umesto ohrabrivanja slabih da svoj bes iskaljuju na još slabijima, trebalo bi da uzroke sve veće socijalne ravnodušnosti potražimo tamo gde im je i mesto – u sve nepravednijem ekonomskom sistemu.

Spiegel, 18.12.2014.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 21.12.2014.

/////////////////////////////////

//////////////////////////////////////////////
///////////////////////////////////////////////////////

ISTRAGA U PARLAMENTU BiH: Državno tužiteljstvo istražuje ko je kriv zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda

Istraga je pokrenuta zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH kojom je naloženo da se državnim sudijama i tužiocima osiguraju naknade za topli obrok, prevoz, te za troškove smještaja i odvojenog života.






Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH kojom je naloženo da se državnim sudijama i tužiocima osiguraju naknade za topli obrok, prevoz, te za troškove smještaja i odvojenog života.

 

Ustavni sud BiH je još 30. januara 2013. godine ocijenio neustavnim Zakon o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH.

Parlamentu BiH Sud je ostavio rok do kraja augusta prošle godine da zakon izmijeni na način da se zaposlenima u Sudu, Tužilaštvu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) osiguraju naknade koje se isplaćuju i u ostalim bh. institucijama.

 

Parlamentarci rok nisu ispoštovali pa je Ustavni sud krajem 2013. godine izdao rješenje o neizvršavanju svoje odluke i proslijedilo ga Tužilaštvu BiH. Postupajući po ovom rješenju, državni tužilac Miroslav Marković je 3. novembra od Parlamenta BiH zatražio informacije zašto nije izvršena odluka Ustavnog suda i koja je osoba odgovorna za to.

 

"U kaznenom predmetu protiv NN lica zbog kaznenog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, podnosim zahtjev za dostavljanje informacije. Potrebno je da dostavite detaljan izvještaj o svim poduzetim mjerama i aktivnostima od strane tužene Parlamentarne skupštine BiH na implementaciji naznačene odluke", napisao je u zahtjevu tužilac Marković.

 

On od bh. parlamenta traži i informaciju o tome koja je službena osoba ili više njih u bh. Parlamentu bila odgovorna za implementaciju odluke Ustavnog suda te da "osobito navedu razloge zbog kojih ona u ostavljenom roku nije izvršena".

 

S obzirom na to da je tužena strana Parlamentarna skupština BiH, a ne jedan od njenih domova, Tužilaštvo će morati još čekati na odgovor.

 

"Kolegij Predstavničkog doma zahtjev Tužilaštva proslijedio je zajedničkom kolegiju Parlamenta BiH koji će biti formiran nakon što bude konstituisan i Dom naroda. Informacija će Tužilaštvu BiH biti dostavljena kad se za to steknu uslovi", rekao je juče Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

 

On je napomenuo da je neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivično djelo, ali i podsjetio na zakonsku odredbu o imunitetu parlamentaraca.

 

"Članovi Parlamentarne skupštine BiH ne podliježu krivičnoj odgovornosti za aktivnosti koje provode obavljajući mandat poslanika ili delegata", kazao je Džaferović.

 

Ministarstvo pravde BiH lani je bilo pripremilo dva prijedloga izmjena Zakona o platama u pravosudnim institucijama BiH radi provođenja odluke Ustavnog suda. Prvim prijedlogom, uz uvođenje traženih naknada za topli obrok, prevoz i smještaj, bilo je predviđeno smanjenje plata sudija i tužilaca i on nije mogao proći u Vijeću ministara.

 

Drugim prijedlogom Ministarstvo pravde ispoštovalo je sve zahtjeve Suda, Tužilaštva BiH i VSTV-a. Vijeće ministara je ovaj prijedlog utvrdilo 8. jula prošle godine, ali ga Parlament nije usvojio.

Za provođenje ovih izmjena Zakona o platama i naknadama u pravosudnim institucijama godišnje bi trebalo dodatnih 755.000 KM. Od ovog iznosa, oko 158.000 koštao bi odvojeni život i smještaj sudija i tužilaca, 160.000 maraka bili bi troškovi za prevoz na posao i s posla, a oko 437.000 KM trebalo bi za topli obrok sudija, tužilaca i stručnog osoblja u Sudu, Tužilaštvu i VSTV BiH.

 

Zakon o platama u pravosuđu nije jedini slučaj u kojem nisu provedene odluke Ustavnog suda BiH.

"Od 2005. godine do danas izdali smo 88 rješenja o neizvršavanju naših odluka, koje su konačne i obavezujuće. Rješenja izdajemo i kad od organa nemamo povratnu informaciju, pa je moguće da su neke od ovih odluka i provedene", objasnio je Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.

 

Naglasio je da Tužilaštvo BiH, u čijoj je nadležnosti procesuiranje krivičnog djela neprovođenja odluka Ustavnog suda, nije obavezno da ih obavještava koliko su rješenja procesuirali i koliko optužnica eventualno podigli.

 

Iz Tužilaštva BiH najavili su da će podatke o broju istraga pokrenutih protiv odgovornih za neizvršavanje odluka Ustavnog suda imati ove sedmice.

 

(Nezavisne novine)


///////////////////////////////////////////
/////////////////////////////////////////////////////////

OPTUŽNICA PROTIV NARKO-MAFIJE: Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv 13 osoba iz Sarajeva i više hercegovačkih gradova

Optuženi se terete da su od aprila do septembra 2013. godine krijumčarili heroin i kokain iz BiH u Hrvatsku

 

 

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv 13 osoba sa područja Mostara, Posušja, Čapljine, Širokog Brijega, Čitluka i Sarajeva, koja se terete za organizovani kriminal u vezi sa neovlaštenim prometom opojnih droga.

 

Optužnica je podignuta protiv Adisa Burića, Dragoja Danke, Edina Arnautovića, Semira Habibija, Petra Bošnjaka, Marija Bošnjaka, Denisa Tabakovića, Igora Lečića, Slađana Dragićevića, Almira Denje, Valentine Sulić, Josipa Ćužića i Mirka Primorca.

 

Oni se terete da su od aprila do septembra 2013. godine, djelujući kao grupa za organizovani kriminal, vršili neovlašteni međunarodni promet heroina i kokaina sa područja BiH u Hrvatsku, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

 

Optuženi su, kako se navodi, najčešće koristili šifrovane termine koji su označavali vrstu, količinu i cijenu droge, kao i mjesto i vrijeme susreta radi preuzimanja i isplate cijene za kupljenu drogu.

Prema optužnici, u više navrata optuženi su prokrijumčarili oko 3,22 kilograma heroina i 650 grama kokaina.

 

Uz optužnicu je priloženo 114 dokaza i predloženo saslušanje 12 svjedoka i stručnih vještaka.

U saopštenju se navodi da je optužnica rezultat rada Tužilaštva BiH, uz zajedničku i uporednu istragu sa policijskim i pravosudnim organima Hrvatske, prilikom koje je ostvarena značajna međunarodna saradnja u borbi protiv krijumčarenja teških opojnih droga.

 

(SRNA)

 

 

 


22.12.2014.

ANDREJ NIKOLAIDIS: RAT JE NAJBOLjI LIJEK ZA SVAKU KRIZU, ON JE DžINOVSKI GENERATOR SMISLA !

Andrej Nikolaidis : Rat je najbolji lijek za svaku krizu,on je džinovski generator smisla !


Decembar 22. 2014.

AndrejN6

Novi roman Andreja Nikolaidisa, okultni krimić ‘Devet’, nedavno je objavljen u biblioteci Balkan Noir. Stoga smo porazgovarali s ovim crnogorskim i bosanskim piscem o noiru, ratnim zločinima te njegovom iskustvu s tajnim službama koje tematizira u svom djelu ‘Devet’ .Andrej Nikolaidis (rođen 1974. u Sarajevu) i dalje je je jedan od najzanimljivijih regionalnih autora, pisac oštrog jezika i još oštrijih opservacija, moralist par excellence, čiji su romani poput ‘Mimesisa’ i ‘Dolaska’ obavezno štivo svakome tko se na ovim prostorima okrenuo i pogledao ljude oko sebe te nakon toga osjetio potrebu na sav glas vikati: ‘Koji vam je k….?!’

Njegov novi roman ‘Devet’ u osnovi pokušava dati neke odgovore na to pitanje, s time da su kod Nikolaidisa odgovori često još strašniji od pitanja koja postavlja.Kako je ‘Devet’ objavljen u biblioteci Balkan Noir te je sada dostupan na kioscima diljem Hrvatske, odlučili smo postaviti Nikolaidisu kratka, hard-boiled pitanja, na koja su došli – začudo – i neki opširni odgovori, za što ovaj majstor sažetosti i nije uvijek u odgovarajućem raspoloženju.

Kako je došlo do vašeg sudjelovanja u biblioteci Balkan Noir? Jeste li možda čitali druge naslove i mislite li da postoje sličnosti u balkanskoj noir poetici?

Nazvao me urednik Kruno Lokotar i pitao imam li knjigu za novu biblioteku. U tom trenutku imao sam konture, zapravo i više od toga, novog romana o kojem nisam razmišljao kao o noiru. Bilo je tu međutim dovoljno noir elemenata. Najvažnije od svega: čak dvije fatalne žene. Jedna u koju je naš hard-boiled junak zaljubljen i druga, majka, za kojom on traga. Potom, želio sam raditi s Lokotarom. Prije svega zato što je on urednik koji, za promjenu, radi svoj posao. Kakva god da je knjiga ‘Devet’, ona je nakon njegovih intervencija bolja nego što je bila.Od drugih naslova iz biblioteke čitao sam samo Emira Imamovića, a on je, kao i obično, odličan. Ostalo ne, nisam stigao. Radio sam na knjizi i čitao ono što mi je trebalo za taj tekst: Le Goffa, Freuda i Newtonovu ‘Enciklopediju serijskih ubica’, na primjer.

Koji su vaši omiljeni noir filmski autori ili djela, odnosno romanopisci? Jeste li možda nešto od nekoga posudili za ‘Devet'?

Patricia Highsmith. To čak ni ne traži elaboraciju. ‘Devet’, koji je priča o paranoji i potrazi za skrivenim identitetom, međutim više nego njoj duguje Pynchonu i Sebaldu.

Koliko se u ‘Devet’ poigravate sa stereotipima žanra, a koliko ih slijedite? Glavni lik je ‘prekaljeni, cinični novinar’, ali ne odlazite u pravcu neke korupcijske afere nego obiteljske prošlosti…

Moglo bi se reći da se zapravo otkriva korupcija u obiteljskoj prošlosti… I nešto mnogo gore od korupcije.Uopće ne razumijem fascinaciju našeg doba korupcijom. Ili razumijem, ali je ne dijelim. Čujte, neko je ljude uvjerio da su oni po prirodi dobri. Nismo. Čovjek je korumpiran u svojoj srži. Šta ćete onda naći tamo gdje su ljudi, u društvu, na primjer, nego korupciju? Srećko Horvat i ja imali smo sreću da prije koju godinu u Kotoru i Perastu nekoliko puta popijemo kafu s Giorgijem Agambenom… Drugo je pitanje koliko je on bio sretan zbog te činjenice…

Kako bilo, u jednom trenutku nam je rekao: dobro, ne nalazite li nešto čudno u tome što u središtu civilizacije koja je u neprekidnoj, totalnoj borbi protiv korupcije, stoji banka, najkorumpiranija institucija u povijesti? Ovaj je sistem borbu protiv korupcije pretvorio u svoj džihad. Zlonamjeran čovjek bi pomislio da se sveti rat protiv korupcije vodi ne bi li se prikrile stvarne razmjere korupcije. Ratovi se u principu ne vode zbog proklamovanih ciljeva. Tako je od krstaških ratova pa do današnjih ratova za naftu i održanje američkog imperija. Vrlo često je rat tek eksternalizacija unutrašnjeg konflikta koji ne može biti riješen. Rat je najbolji lijek za svaku krizu. Rat je džinovski generator smisla. Kad rat počne, sve je posloženo u binarne opozicije, tu su neprijatelji, tu su izdajnici, stroj koji je štucao i gušio se ponovo besprijekorno radi.

Zbog čega tajne službe nisu toliko tematizirane u regionalnoj književnosti, kao što se to primjerice redovito čini u britanskoj (Le Carre itd.)? Je li Udba koju ste opisali u ‘Devet’ izmaštana ili povijesna pojava?

Mnogi naši pisci vjeruju kako se, na primjer, rat u Bosni ne može razumjeti ako ne poznajete Andrićev opus. Molim vas… Ja bih se ipak, prije nego na Andrića, oslonio na arhive Udbe. Budući da im nemam pristup, tu je fikcija. Napravio sam čitavu paranoičnu konstrukciju. Ali kao što kažu: to što sam paranoičan ne znači da me ne prate.

Historija je pobjednikova fikcija, tako vjeruje junak romana ‘Devet’. Zato se u tom romanu mašta i povijest prepliću i stapaju, nestaje svaka granica između njih.

Kakvo je vaše iskustvo s tajnim službama – imate li ga?

Vrlo vjerovatno. Ali ako je služba tajna, ne možeš znati za nju i vlastito iskustvo s njom, inače više nije tajna. U Miloševićevoj Jugoslaviji bile su vrlo popularne razne teorije zavjere. ‘Državna istina’ o stvarnom razlogu sankcija protiv Jugoslavije glasila je: ‘vatikansko-kominternovska zavjera’. To je bilo genijalno: Vatikan i Kominterna zajedno protiv Srba i Crnogoraca? Potom smo imali i ‘zelenu transferzalu’, islamski tajni plan o osvajanju Evrope.

Pa smo onda mi od Hrvata preuzeli ulogu ‘predziđa kršćanstva': tvrdilo se kako mi, eto, Evropu branimo od islama, a ona nam uzvraća sankcijama. Takvo je okruženje pogodovalo raznim luđacima. Jednom me je, čitavu noć, neki mladi čovjek ubjeđivao da on zna tajni plan CIA-e o razbijanju Jugoslavije. Ponavljao sam mu: čuj, kakav je to tajni plan ako ti, niko i ništa, u ovoj vukojebini, znaš za njega?Poslije sam čuo da se ubio. Nadam se da je to učinio u najboljoj namjeri.

Zbog čega ste u priču uključili i zločine u Višegradu i smatrate li to osjetljivom građom? Ili je krimi roman itekako mjesto za razračunavanje s ratnim zločinima?

Postoji u romanu bosanski inspektor koji misteriozno nestane. On tvrdi kako su ratni zločini u Višegradu poslužili kao paravan za okultna ubistva iza kojih stoji surova i moćna organizacija. Tvrdi još kako je rat idealno okruženje za prikrivanje te vrste zločina: u moru ratnih zločina oni okultni neće biti primijećeni. Neka će ih statistika zahvatiti, ali će pogrešno biti smatrani zločinima motiviranim etničkom ili vjerskom mržnjom. Ratnim sam se zločinima bavio u desetinama ili čak stotinama svojih novinskih tekstova, i naučio jedno: s njima se ne možeš razračunati.

Kada u zaplet uključite okultno, uvijek imate mogućnost ponuditi na kraju i takav rasplet. Jeste li pazili da ‘Devet’ ostane povezan s društvenom realnošću koju tematizirate, odnosno koliko ste balansirali između različitih elemenata narativa?

Okultno stoji kao mogućnost. Kao vrlo nelagodno objašnjenje društvene realnosti. Koje međutim nije podržano čvrstim dokazima. Ti u Đavola i ne vjeruješ, kaže naš junak u jednom trenutku sebi. I nastavlja: ali to što ja ne vjerujem, to što znam da Vrag ne postoji, ne znači da u njega nisu vjerovali oni, nije vjerovala ona. Otkad je to što nečega nema razlog da se u ime toga ne živi i ne ubija? Ono čega nema, a u što vjeruju, proizvodi posljedice kudikamo stvarnije od onoga čega ima, no u to niko ne vjeruje. Šta je historija svijeta, ako ne historija prolivanja krvi u ime duhova nacije i vjere, aveti kulture i identiteta?

U jednom trenutku romana se kao kulisa radnje pojavi i javna rasprava Srećka Horvata i Slavoja Žižeka. Postmodernizam, zezancija, što?

Lik uđe u Conway Hall. Ondje su Žižek i Horvat zaista nastupali, promovirali zajedničku knjigu ‘Što Evropa želi?’. To je dio njegove paranoje: nisu sporni fakti na kojima zasniva svoju konstrukciju, nego način na koji te fakte interpretira. Zato on svoju teoriju podupire i fotografijama: no ni one ne dokazuju ništa. Tim prije što, kako roman odmiče, čitalac ima dobre razloge da posumnja u sve što narator kazuje. Nešto može biti točno, ali ne i istina. Na toj razlici počiva čitav roman ‘Devet’.

U potrazi za kakvom majkom jest vaš glavni lik? Nije baš tip Stojanke Majke Knežopoljke. Iako je zapravo odsutna, taj lik majke je prilično fascinantna pojava u našoj književnosti…

On tokom romana povjeruje da je njegova majka bila ubica jugoslavenske tajne službe. Da je, kada je ona nestala, nedugo nakon njegovog rođenja, Služba preuzela staranje o njemu. I stvorila čitavu njegovu lažnu porodičnu historiju. Ona je dakle upravo suprotnost Majci Stojanki. Ona ne oplakuje svoje, nego ubija tuđe sinove. Meni je ta Kulenovićeva pjesma, inače, oduvijek išla na nerve. Skoro koliko Njegoš.

Zbog čega je protagonist toliko znatiželjan oko vlastitog porijekla? Što ga vodi u istragu u kojoj saznaje mnogo više nego što bi želio?

To vam ne mogu reći jer se to otkriva na kraju. Sad kad je intervju okončan, i kad sam vam svašta izbrbljao, odlučio sam biti tajnovit kao Pynchon.

Gordan Duhaček (Tportal)

//////////////////////////////////////
///////////////////////////////////

VinkoP12

Vinko Puljić : U Bosni i Hercegovini je najviše urušeno poštenje !

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uoči predstojećeg Božića dao je ekskluzivni intervjuu za “Dnevni avaz”.Kardinal Puljić govori o vrijednostima i porukama koje nosi Božić, ozračju u kojem vjernici, ali

///////////////////////////



////////////////////////////

Specijalni sud baviće se zločinima nad manjinama

Specijalni sud, koji treba da se uspostavi na Kosovu, baviće se pre svega zločinima nad Srbima i pripadnicima ostalih manjina, ističu eksperti za prištinski dnevnik "Bota ...

////////////////////////////////////

Istraživanje: Zapadni Balkan nije sasvim bezbedan

Iako zu zemlje Zapadnog Balkana postigle veliki napredak u reformama svojih bezbedonosnih politika i odbrane u skladu sa zahtevima za učlanjenje u NATO i Program partnerstva za ...
///////////////////////////

Depresiji najpodložnije žene, stariji i siromašni

Depresija će do 2020. godine postati drugi vodeći uzrok opterećenosti društva bolešću u svetu i veoma je važno njeno pravovremeno otkrivanje, koje omogućava adekvatno i efikasno lečenje, rečeno je ..

///////////////////////////////////
Svet plus

Nema promene političkog sistema na Kubi

Kubanski predsednik Raul Kastro je u nedelju u parlamentu izjavio da je pred Kubom "duga i teška borba" pre nego što SAD ukinu ekonomski embargo, uprkos istorijskom sporazumu o obnavljanju ...

////////////////////////////////////

"Migranti nam pomogli da ojačamo"

Komesar EU za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos izjavio je da su migranti pomogli EU da privredno, kulturno i društveno ojača. Avramopulos ističe kako su legalni migranti u EU ...
/////////////////////////////

CIA na putu odbrane ljudskih prava i demokratije

A šta kada se građani demokratije sa tim zločinima napokon suoče? Ništa: u demokratskoj proceduri se izjasne da ih podržavaju jer su bili nužni da bi njihov demokratski način života bio odbranjen. Tako dakle. Linija koja odvaja one ..

///////////////////////////

Obama: Putin nije prevario SAD, već Rusiju

Američki predsednik Barak Obama odbacio je komentare da je ruski predsednik Vladimir Putin nadigrao njega i SAD podsetivši da se Rusija trenutno suočava sa velikim ekonomskim problemima zbog ekonomskih sankcija ..

////////////////////

Kolinda Grabar Kitarović

Vječita curica iz Grobničkog polja

/////////////////////////////////

Kantautori drugim sredstvima ratuju za čitaoce
/////////////////////////////

////////////////////////////////////

Sumiranje Samita

Šta su dogovorile Srbija i Kina

/////////////////////////////////////////////

protest Krunskog saveta: Pravda za našeg Acu

Članovi Centralnog komiteta dinastije Karađorđević, među kojima su Matija Bećković, Kosta Čavoški, Čedomir Antić, Dušan Kovačević i Dušan T. Bataković, ogorčeni što država Srbija nije protokolom predvidela da i nesrećni ...

///////////////////////////////////

emir kusturica: Putinovim prstenom protiv neprijatelja

Prijatelj se u nevolji poznaje, uskliknu Nemanja Kusturica pročitavši najnoviji izveštaj sa moskovke berze, pa na brzinu ubaci u kofer sve osnovne potrepštine osim šampona i češlja i – pravac Moskva! Dok Rusija kleca pod teretom ...

////////////////////

Dačić-Ražnatović

Beznađe iz Žitorađe

///////////////////////

Hladno selo da selimo

e-novine.com - Hladno selo da selimo

21.12.2014.

EVROPSKA UNIJA I BiH: MOŽDA JEDNOM BUDE BOLjE

EUROPSKA UNIJA I BiH : Možda jednom bude bolje

Na našim političarima je da, u konsultacijama sa međunarodnom zajednicom, sastave dokument kojim će se obavezati na pokretanje reformi u pravcu u kojem to želi Brisel. Nije jasno na koji način će EU kazniti političare ako ne urade ono na što se obavežu, a još manje kako će ono što slijedi uticati direktno na živote građana koje, kao i u proteklih 20 godina, i dalje niko ništa ne pita





Zaključke Vijeća za vanjske poslove Europske unije od 15. decembra, komesar za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn opisuje kao dokaz da je EU “ozbiljna kada je Bosna i Hercegovina u pitanju”. Hahn je rekao i da je Briselu cilj “odblokirati europski put” i “ubaciti proces integracija u brzinu”. "Sada je lopta u posjedu političkih i institucionalnih lidera BiH. Oni se trebaju obavezati i angažirati u ovom procesu i ostvariti vidljive rezultate. Naravno, EU je spremna pomoći BiH da razvije inicijalnu agendu reformi, uključujući posebno reforme sadržane u programu Rast i zapošljavanje, kao i uspostavu mehanizma koordinacije EU", kazao je Hahn nakon usvajanja zaključaka.

 

No, nisu svi tako optimistični. Dugogodišnji dopisnik srbijanske agencije Tanjug iz Brisela Dejan Anastasijević smatra da inicijativa počiva na dva stuba “altruizmu bosanskih političara i naivnosti briselskih diplomata". Njegove sumnje dijele i drugi analitičari koji se plaše da nema garancije da će se bilo šta promijeniti ni ovaj put. Kurt Bassuener, analitičar Vijeća za demokratizaciju politike (DPC), kaže kako bi inicijativa mogla biti ambicioznija, te postavlja niz pitanja koja se odnose uglavnom na postojanje garancija da će dogovoreno biti i provedeno u djelo.

 

ŠTA BI BILO KAD BI BILO

 

Nešto više od mjesec dana nakon što su britanski i njemački ministri vanjskih poslova pokrenuli inicijativu za novi pristup prema BiH, Vijeće vanjskih poslova EU – koje čine ministri vanjskih poslova svih zemalja članica – usaglasilo su zaključke iz kojih domaći političari treba da naprave plan, te da se obavežu na njegovo provođenje. Suština je u onom što su predstavnici Europske komisije promovirali u Sarajevu još početkom juna, a to je Program za rast i zapošljavanje u kojem se fokus stavlja na kreiranje novih poslova i okruženja koje će unaprijediti poslovanje.

 

U obraćanju članovima Vijeća za vanjske poslove, Frederica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku politiku EU, napomenula je kako se tokom posjete Sarajevu početkom decembra srela sa liderima političkih institucija “da provjerimo da li je njihov stepen uključenosti i predanosti dovoljan znak za nas da bi se željeli uključiti u proces koji bi BiH približio EU. Posjeta je bila jako pozitivna, sreli smo se sa Predsjedništvom, sa 12 lidera parlamentarnih političkih partija, sreli smo se sa predstavnicima civilnog društva i zaključili smo da se može desiti novi početak za EU i BiH, i moramo iskoristiti sve što je moguće iz ovog trenutka”. Ako ovdašnji lideri pokažu i na djelu da su spremni za promjene, već u narednih nekoliko mjeseci bi na Brisel mogao odobriti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

 

“Vijeće poziva visoku predstavnicu Mogherini i komesara Hahna da nastave svoj angažman sa BiH liderima, a kako bi osigurali što prije njihovu neopozivu pismenu izjavu kojom bi se obavezali na reforme u okviru procesa za pristupanje EU”, stoji pored ostalog u zaključcima iz Brisela. U Direkciji za europske integracije BiH pojašnjavaju kako je Vijeće EU ovom inicijativom pozvalo vlasti BiH da “u konsultaciji sa EU-om utvrde početnu reformsku agendu u skladu s kriterijima za članstvo u EU uključujući, među ostalim, Sporazum za rast i zapošljavanje i mehanizam koordinacije u procesu integracije u EU. U zaključcima je navedeno kako će za razmatranje zahtjeva BiH za članstvo biti neophodan konkretan napredak u realizaciji ove reformske agende, a da će, prilikom traženja mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, Vijeće zatražiti da EK obrati posebnu pažnju na provedbu presude u slučaju Sejdić/Finci. “

 

Domaći lideri su spremno dočekali ove zaključke, javno obećavajući da će potpisati zajednički dokument. I dalje nije jasno na koji način će EU, ili bi ko drugi, natjerati političare na provođenje onog na što se obavežu. ”Koliko ja sada shvatam, EU je spremna privremeno zaboraviti Sejdić-Finci pitanje i uplatiti nekih 800 miliona evra pomoći pod uslovom da se se politički lideri pismeno obavežu da će raditi na reformama i da Parlament (ili parlamenti) donesu rezoluciju(e) u tom smislu”, kaže Anastasijević. “Jedino što ja u tom pristupu vidim kao novo je što EU očigledno diže ruke od BiH ‘institucija’ i obraća se direktno stranačkim liderima kao istinskim nosiocima moći. Paradoks je u tome što se od lidera očekuje da kroz reforme osnaže iste te šuplje institucije, a na sopstvenu štetu. Ne treba biti vidovnjak da se predvidi ishod.”

 

U zaključcima Vijeća stoji i kako “pozdravljaju sprovođenja Programa za rast i zapošljavanje, kako bi se pažnja usmjerila na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane, u svijetlu raširenih građanskih protesta početkom 2014. godine.” Također je naglašeno da plan za dalje djelovanje treba biti sačinjen u konsultacijama sa civilnim društvom. Damir Arsenijević, jedan od učesnika plenuma i protesta u Tuzli ovog proljeća, tvrdi da je inicijativa, kao i Program, sačinjeni na osnovu zahtjeva građana za socijalnu pravdu tokom protesta. Ili je to barem ono što kažu EU zvaničnici. No, skeptičan je da donosi stvarne promjene. On kaže kako ni EU ni lokalni političari nisu naučili ništa iz februarskih protesta. “Poziv za transparentnost, odgovornost i javnost rada se potpuno zanemaruje u ovoj novoj inicijativi. Time i EU i bh. političari pokazuju da ih nije briga za narod. EU ponovo izmišlja ‘vodstvo’, nekolicinu političara koji će da donose odluke o životima svih nas. Ovo vodstvo će dovršiti podjelu BiH po etničkom principu, a pod krinkom stabilnosti; prihvatiće izmjene zakona koje nameću Svjetska banka i MMF, što će nas dalje osiromašiti i baciti u dužničko ropstvo. EU će dalje lagati kako uključuje civilno društvo, a imaće svoje NGO-plaćenike, koji će ispuniti svoje projektne zadatke informisanja javnosti.”

Valery Perry, koja više od decenije radi u BiH i sada je u Vijeću sa Bassuenerom, kaže da zabrinjava frekvencija sa kojom se EU referira na proteste kada govore o Programu.

 

“Definitivno postoji interes u povezivanju sa protestima, plenumima i generalno socijalnim nezadovoljstvom. Ipak, čak i površan pregled onog što Program jeste otkriva da tu nema ništa novo i da su mnoge reforme koje su potrebne već pokušane bez uspjeha zbog širih političko-oligarhijskih razloga koje svi znamo.”

 ////////////////////////////////////////////


//////////////////////////////////////

REAL (M) - SAN LORENZO 2-0 "Kraljevski klub" na krovu svijeta (VIDEO)

Prvaci Južne Amerike bili su podređeni tokom cijelog susreta i Real je sasvim zasluženo evropskoj kruni pridodao i svjetski naslov.




U finalu Svjetskog klupskog prvenstva nogometaši Real Madrida u Marakešu su pobijedili argentinski San Lorenzo sa 2-0 golovima Sergija Ramosa (37) i Garetha Balea (51).

 

Bila je to Realova 22. uzastopna pobjeda ove sezone u svim takmičenjima i do svjetskog rekorda brazilske Coritibe 'Los Blancosima' nedostaju još dva trijumfa. 

 

Novozelandski Auckland City je osvojio treće mjesto pobijedivši nakon boljeg izvođenja penala meksički Cruz Azul sa 4-2.

 

Osvajači Interkontinentalnog kupa (do 2004. godine) i Svjetskog klupskog prvenstva u nogometu:

 

2014 - Real Madrid 

2013 - Bayern 

2012 - Corinthians 

2011 - Barcelona

2010 - Inter

2009 - Barcelona

2008 - Manchester United 

2007 - AC Milan 

2006 - Internacional 

2005 - Sao Paulo 

2004 - FC Porto 

2003 - Boca Juniors

2002 - Real Madrid

2001 - Bayern

2000 - Boca Juniors

1999 - Manchester United

1998 - Real Madrid

1997 - Borussia Dortmund 

1996 - Juventus

1995 - Ajax

1994 - Vélez Sársfield 

1993 - Sao Paulo

1992 - Sao Paulo

1991 - Crvena zvezda 

1990 - AC Milan

1989 - AC Milan

1988 - Nacional 

1987 - FC Porto

1986 - River Plate 

1985 - Juventus

1984 - Independiente

1983 - Gremio 

1982 - Penarol

1981 - Flamengo 

1980 - Nacional

1979 - Club Olimpia 

1977 - Boca Juniors

1976 - Bayern

1974 - Atlético Madrid

1973 - Independiente

1972 - Ajax

1971 - Nacional

1970 - Fejenoord

1969 - AC Milan

1968 - Estudiantes 

1967 - Racing Club 

1966 - Penarol

1965 - Inter

1964 - Inter

1963 - Santos 

1962 - Santos

1961 - Penarol

1960 - Real Madrid


//////////////////////////////////////////

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA RENCA DAVIDIJA: Najgori ste u Evropi!

U 2014. godini postalo je jasno da će se BiH suočiti s nekim veoma ozbiljnim izazovima u narednih četiri do pet godina kao što je rješavanje pitanja nezaposlenosti i korupcije , rekao je otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renco Davidi.

 

Pojasnio je da je utvrđeno da BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u Evropi budući da 59 odsto aktivnog stanovništva od 15. do 24. godine nema zasposlenje, kao i to da je BiH na drugom mjestu zemalja u Evropi po broju nezaposlenih osoba (ukupno 28 odsto radne snage nema posao).

 

Takođe, dodaje Davidi, na listi pokazatelja Svjetske banke BiH je najniže rangirana evropska država u pogledu lakoće poslovanja i jedna je od najniže rangiranih prema podacima Indeksa percepcije korupcije.

 

’’Vjerujemo da reforme potrebne za pristupanje EU mogu pomoći pri rješavanju ovih problema na širem planu. EU je ponudila obnovljeni pristup prema BiH na njenom putu ka EU, što je navedeno u zaključcima Savjeta ministara spoljnih poslova EU’’, kazao je Davidi.

 

Mišljenja je da je potrebno da cjelokupno institucionalno i političko vodstvo BiH na svim nivoima zajednički radi na evropskoj budućnosti BiH, za dobrobit svih njenih naroda da bi obnovljeni pristup dao rezultate.

 

’’EU očekuje da će se vlasti BiH obavezati na predanost i preduzeti neophodne radnje da bi se oživio proces pristupanja EU’’, ističe Davidi.

 

Naglasio je da se od vlasti u BiH očekuje i da se posebno pozabave pitanjem osjetljivog društveno-ekonomskog stanja, tako što će započeti provođenje Sporazuma za rast i zapošljavanje.

 

Na pitanje šta očekuje od novoformiranih vlasti u BiH u 2015. godini, odgovorio je da bi EU željela vidjeti neopozivu pismenu obavezu Predsjedništva BiH, koju bi potpisali lideri stranaka i odobrio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH da bi se provele neophodne reforme u okviru pristupanja EU.

 

Osim toga, stava je Daviddi, taj tekst treba da uključuje i obavezu kreiranja početnog plana za reforme, uključujući vladavinu prava, dobro upravljanje i druga pitanja koja se odnose na funkcionalnost, kao što je mehanizam koordinacije.

 

U intervjuu za Agenciju FENA Daviddi je zaključio da plan reformi treba razviti i implementirati s civilnim društvom te da je potrebna i posvećenost ostvarivanju napretka u procesu reformi radi poboljšanja funkcionalnosti i djelotvornosti različitih nivoa vlasti.

 

////////////////////////////////////




///////////////////////////////////

seseljFace1

Šešelj pred kamerom Face TV : “Nikolić je bio četnički dobrovoljac u istočnoj Slavoniji, a Vučić na Jevrejskom groblju u Sarajevu” (Video)

Haški optuženik, Vojsilav Šešelj , u ekskluzivnom intervjuu za FACE je izjavio da je “Srebrenica ključna srpska kompromitacija i da je važno da se to kaže jer je Srebrenica najmračnija

///////////////////////////

svetlana cenic

Svetlana Cenić : Kad vidim ko sve brani Republiku Srpsku, jasno mi je da joj spasa nema!

Svetlana Cenić, ugledna analitičarka iz Banja Luke oštro je kritizirala peticiju organiziranu u Beogradu kojom je grupa tamošnjih javnih ličnosti ukazala na važnost očuvanja Republike Srpske, piše bh. novinska agencija [...]

///////////////////////////////////////////

image

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović (3)

Bio sam gradonačelnik jednog zalud-grada

image

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović (2)

Ljudsko pravo na vlastitu pamet

image

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović (1)

Vraćanje na staljinističke govorne matrice

image

Pozajmljeni intervju: Thomas Bernhard, pisac

Umetnicima ne treba dati ni groša

image

Intervju sa Džefijem Viksom (1991)

Usmena istorija starijih gej ljudi

image

Dosje K: Intervju sa Imreom Kertesom (2)

Povijesne činjenice prisiljavaju na preciznost

////////////////////////////////////

Rod kao performans
////////////////////////////////////////////
pohovani mozgovi

Nadbiskup sprema lomaču ispred riječkog kazališta

A kad su u pitanju ustaški simboli, način na koji im je pridružen križ, te blaženik Alojzije Stepinac, na ovom je mjestu potrebno gospodina Devčića podsjetiti na to kako je jedna druga mlada država požurila, upravo kroz lik blagopočivajućeg kardinala, ...

/////////////////////////////////////

Eh, da je bilo selfija za vrijeme rata u Bosni!

Zamislimo na tren alternativnu povijest zapada kao povijest selfija. Jedan sa razapetim Hristom. Jedan sa hereticima i inkvizitorom. Jedan sa vješticama na lomači. Jedan sa sjevernoameričkim, jedan sa južnoameričkim starosjediocima. ...
//////////////////////////////////

Putin pozvao Kim Džong Una u Moskvu

Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je poziv lideru Severne Koreje Kimu Džong-unu da dogodine poseti Rusiju

///////////////////////////

Izložba: Nikad im bolje nije bilo

Izložba "Nikad im bolje nije bilo" o modernizaciji svakodnevnog života u socijalističkoj Jugoslaviji, koja prikazuje fenomen svakodnevice, slobodnog vremena i dokolice u Jugoslaviji biće ...
/////////////////////////////
Region

Specijalni sud baviće se zločinima nad manjinama

Specijalni sud, koji treba da se uspostavi na Kosovu, baviće se pre svega zločinima nad Srbima i pripadnicima ostalih manjina, ističu eksperti za prištinski dnevnik "Bota ...

///////////////////////////////////////////

Istraživanje: Zapadni Balkan nije sasvim bezbedan

Iako zu zemlje Zapadnog Balkana postigle veliki napredak u reformama svojih bezbedonosnih politika i odbrane u skladu sa zahtevima za učlanjenje u NATO i Program partnerstva za ...
/////////////////////

Zločinačko udruženje

Miljko abolirao Sneki

/////////////////////////////
Fotogalerije: Trista čuda

National Geographic: The Winner Takes It All

Portal The Atlantic objavio je pobednike foto-takmičenja koje svake godine organizuje redakcija lista National Geographic. Koliki interes fotografa širom sveta vlada za ovaj natečaj govori podatak da je prošle godine ...

///////////////////////////////////////

Teoretičari tela: Kratka istorija erotske fotografije

Od početka vremena, ili od početka dagerotipije (dagerotipija je jedna od prvih vrsta slike u istoriji fotografije, razvio ju je Luj Dager, po kome i nosi ime), jedna stvar okupirala je umetnike svih profila svojom lepotom i misterioznošću: ...

///////////////////

///////////////////////
Tovljenici u kolevci
/////////////////////
20.12.2014.

PROF. DR. ASIM MUJKIĆ: "ZA POLITIČKU ELITU U BiH PROBLEM JE SIROTINjA A NE KORUPCIJA"

Prof. dr. Asim Mujkić : ” Za političku elitu u ovoj zemlji problem je sirotinja a ne korupcija “

Decembar 20. 2014.

AsimM2

Vidimo da su jako ekspeditivni, sudska vlast i policijske strukture, kada su u pitanju obični ljudi i sirotinja, dok niko od političkih predstavnika nije osuđen, pogotovo niko od lidera nije osuđen zbog korupcije. O čemu bruji cijela Evropska unija. Statistike pokazuju da je Bosna i Hercegovina među najkorumpiranijim državama, ali problem u ovoj državi je sirotinja. Politička elita ne zna gdje bi sa njom, jer se ona ne uklopa u koncepciju toga kako njihovi narodi treba da izgledaju. Kroz brutalne policijske akcije, vlasti pokušavaju preduprijediti svaki vid protesta. Međutim, ne možete zaustaviti istorijske procese, kao ni potrebu ljudi da se bore za pravičnije društvo”, izjavio je za Radio  Slobodne  Evropa  profesor  Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Asim Mujkić, koji je tom prilikom komentarisao  prekršajne i  krivične prijave protiv brojnih aktera građanskog bunta  širom Bosne i Hercegovine u februaru ove godine.  RSE aktualizira da su nakon demonstracija i protesta  učesnici demonstracija dobili iste prijave, a terete se da su blokirali saobraćaj i time ugrozili sigurnost na glavnim saobraćajnicama u gradovima Federacije BiH. Mnogi od učesnika februarskih protesta kažu kako su ovo represivne mjere policije, sa čime se slaže i profesor Mujkić koji smatra da su prijave konkretan politički pritisak. Profesor Mujkić je da podsjetimo jedan od rijetkih univerzitetskih profesora koji je tokom pomenutih događaja  svojim ličnim dolaskom na proteste , otvorebno podržao opravdani bunt naroda.

(Kliker.info)

/////////////////////////////////////////////////////////////

//////////////////////////////////////

Emir Ramić,direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} : Čovjek bez



/////////////////////////////////

//////////////////////////////
Svet plus

"Migranti nam pomogli da ojačamo"

Komesar EU za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos izjavio je da su migranti pomogli EU da privredno, kulturno i društveno ojača. Avramopulos ističe kako su legalni migranti u EU ...

////////////////////////////////////

Putin pozvao Kim Džong Una u Moskvu

Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je poziv lideru Severne Koreje Kimu Džong-unu da dogodine poseti Rusiju
///////////////////////////////

Studio Soni otkazao prikazivanje filma "Intervju"

Studio Soni povukao je iz distribucije komediju Seta Rogena i Džejmsa Franka, "The Interview" (Intervju) zbog straha od terorizma i pretnji napadima na bioskope u kojima bi se "Intervju" ...
/////////////////////////////
Region

Specijalni sud baviće se zločinima nad manjinama

Specijalni sud, koji treba da se uspostavi na Kosovu, baviće se pre svega zločinima nad Srbima i pripadnicima ostalih manjina, ističu eksperti za prištinski dnevnik "Bota ...

//////////////////////////////////////

Istraživanje: Zapadni Balkan nije sasvim bezbedan

Iako zu zemlje Zapadnog Balkana postigle veliki napredak u reformama svojih bezbedonosnih politika i odbrane u skladu sa zahtevima za učlanjenje u NATO i Program partnerstva za ...
////////////////////////////////////
/////////////////////

Šovinizam u škripcu

Islamofob na optuženičkoj klupi

///////////////////

Zločinačko udruženje

Miljko abolirao Sneki

/////////////////////////

Kako se Amsterdam podao luciferskom Halloweenu
/////////////////////////////////////////
Nek me ne zaborave Kinezi sa Morave

Tomislav Nikolić

Nek me ne zaborave Kinezi sa Morave

Pre 200 godina bio je kod nas jedan mudar, ali nepismen čovek, a bio je prorok. Nikada nije čuo za Kinu, ali je rekao: “Doći će ljudi sa istoka, žuti ..

//////////////////////////


image

Kosovski institut za politička istraživanja

Zapadni Balkan nije sasvim bezbedan

image

Cavusoglu i Pusić, ministri diplomatije

Planiran sastanak Turske, Hrvatske, Srbije i BiH

image

Svetski mediji o Samitu u Beogradu

Jačanje veza Kine i EU

///////////////////////////

Tovljenici u kolevci
//////////////////////
/////////////////////
//////////////////

Kolinda Grabar Kitarović

Vječita curica iz Grobničkog polja

//////////////////////////////////////////


image

Read on: Sanja Domazet, Fric (Vulkan, 2014)

Survavanje u provaliju besmislica

image

Suđenje Miroslavu Miškoviću: Iznurivanje

Postupak vraćen na početak

image

Drugi mandat Željke Cvijanović

Dodikova premijerka koja će uništiti SNSD

image

Događanje policije

Uhapšen Miroslav Bogićević

image

Ištvan Pastor, lider SVM

U toku je raspodela feuda

image

Erhard Busek, nekadašnji koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope

Neodrživost politike balansiranja između EU i Rusije

19.12.2014.

BiH: KRIVIČNE PRIJAVE POLITIČKI PRITISAK NA DEMONSTRANTE

BiH: Krivične prijave politički pritisak na demonstrante



Protesti u Sarajevu, 9. februar
Protesti u Sarajevu, 9. februar
/////////////////////////////

Nakon februarskih demonstracija koje su se održavale širom Bosne i Hercegovine pokrenute su krivične prijave protiv aktera građanskog bunta. Svi učesnici demonstracija imaju iste prijave, a terete se da su blokirali saobraćaj i time ugrozili sigurnost na glavnim saobraćajnicama u gradovima Federacije BiH. Mnogi od učesnika februarskih protesta kažu kako su ovo represivne mjere policije.

Učesnik februarskih protesta, Adis Hukanović, dobio je prekršajnu prijavu, u kojoj se navodi da je 13. februara sa ostalim demonstrantima blokirao glavne saobraćajnice u Sarajevu. Tako je navedeno u prijavi MUP-a Kantona Sarajevo. Nakon završenog usmenog ročišta, poslije kojeg se očekuje presuda, Adis Hukanović je rekao:

“Zabrinjava me postupanje policije, koja je sve podnesene prijave zbog kršenja Zakona o sigurnosti u saobraćaju BiH bazirala na službenim izvještajima pisanim u maju, dakle tri mjeseca nakon protesta. To me zabrinjava, jer se postavlja pitanje koliko su policajci napravili intervencija, kako su te prijave pisane. A od tog službenog izvještaja policija je u mom postupku odustala i kao glavni dokazni materijala navela isječke iz videa, kojeg je snimio jedan bh. portal”, objasnio je Hukanović.

Tokom suđenja, policajac koji je tog dana bio u smjeni kaže da je nekoliko puta upozoravao, te potom naređivao građanima da se sklone sa saobraćajnica, kako bi ostali mogli otići po djecu ili na medicinsku terapiju, ali grupica to nije učinila. Među njima je bio i Adis Hukanović. U jednom trenutku, kako navodi, ih je i molio da se sklone. 

Adis nije jedini koji se tereti za blokadu saobraćaja i kršenje Zakona o sigurnosti u ovoj oblasti. Još dvadesetak ljudi iz Sarajeva i na stotine u Mostaru dobili su prekršajne naloge. Svjetlana Nedimović, učesnica mirnih protesta očekuje poziv iz suda.

“Ovo je poruka svima nama šta će se desiti ako izlazimo na ulicu. U manjim sredinama to su prijetnje, zastrašivanja. Mostarci, Zeničani, Sarajlije izloženu su prekršajnim prijavama. To apsolutno ne stoji s obzirom da je tih dana policija blokirala saobraćaj, a da smo svi mi prisustvovali neformalnim okupljanjima građana, usljed socio-ekonomske situacije, koju niko ne treba da objašnjava.”

Poseban pritisak vršen je na učesnike protesta u manjim sredinama.

“To su većinom prijetnje koje se odnose na zaposlene. Ako su ljudi u privatnom biznisu, onda im se prijeti otkazivanjem ugovora ili gubitkom posla. I tokom trajanja protesta, ljudi su nam prilazili i obraćali su nam se, no imali su izričite naredbe da javno ne protestuju”, kaže Nedimović. 

Do sada su u dva slučaja donesene prvostepene presude. A ovako jedan od učesnika gleda na sudske procese protiv učesnika februarskih protesta u Bosni i Hercegovini:

“Oni mogu da rade šta hoće. ‘Kadija te tuži, kadija te sudi’", kaže učesnik protesta koji je i sam dobio prijavu za blokadu saobraćaja.

Asim MujkićAsim Mujkić

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić smatra da su prijave konkretan politički pritisak.

“Vidimo da su jako ekspeditivni, sudska vlast i policijske strukture, kada su u pitanju obični ljudi i sirotinja, dok niko od politčkih predstavnika nije osuđen, pogotovo niko od lidera nije osuđen zbog korupcije. O čemu bruji cijela Evropska unija. Statistike pokazuju da je Bosna i Hercegovina među najkorumpiranijim državama, ali problem u ovoj državi je sirotinja. Politička elita ne zna gdje bi sa njom, jer se ona ne uklopa u koncepciju toga kako njihovi narodi treba da izgledaju.Kroz brutalne policijske akcije, vlasti pokušavaju preduprijediti svaki vid protesta. Međutim, ne možete zaustaviti istorijske procese, kao ni potrebu ljudi da se bore za pravičnije društvo”, zaključuje profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.


/////////////////////////////////

Vlašić: Otvorena zimska sezona, a snijega ni za "lijeka"

Otvorena zimska turistička sezona na Vlašiću, a snijega nigdje

Smještajni kapaciteti u svih sedam zimskih turističkih centara kantona središnja Bosna su bukirani preko 80 posto za predstojeće blagdane ali zbog visokih temperatura moguće je da mnogi turisti i odustanu Dalje/More

Pakistanski talibani koji su, prema nepotvrđenim informacijama, učestvovali u napadu na školu u Pešavaru fotografisani na nepoznatoj lokaciji

Kurspahić: Zatočenici fanatizma

Ovonedjeljni događaji, i američki izvještaj o mučenjima zatočenika i najnovija zlodjela islamskih fanatika, mogu da budu i poučni – tamo gdje postoji želja i potreba da se uči Dalje/More

BiH iduće godine prijeti novi talas zaduživanja

Ekonomisti su mišljenja da je, zbog nivoa duga i dospjelih potraživanja, vrlo izvjesno da bi u 2015. godini BiH lako mogla doći u situaciju da ne može da servisira kredite i tekuće obaveze Dalje/More

Devastacija srednjevjekovne tvrđave Gradina

Fotogalerija Tvrđava Gradina nestaje zbog devastacije

Već sedam mjeseci srednjovjekovna tvrđava Gradina, najznačajniji kulturno istorijski spomenik u Doboju, je bez nadzora. Nijedna nadležna institucija nije reagovala na uništavanje unutar zidina nacionalnog spomenika BiH Dalje/More

Fotogalerija Tvrđava Gradina nestaje zbog devastacije

Već sedam mjeseci srednjovjekovna tvrđava Gradina, najznačajniji kulturno istorijski spomenik u Doboju, je bez nadzora. Nijedna nadležna institucija nije reagovala na uništavanje unutar zidina nacionalnog spomenika BiH
Dalje/More

Mostar: Nasilje u školama, djeca i roditelji prepušteni sami sebi

Vijesti o nasilju u i ispred škola u Bosni i Hercegovini, odnosno huliganstvu i vršnjačkom nasilju, sve više pune novinske stupce i emisije elektronskih medija u BiH
Dalje/More

Izabrana Vlada RS, Cvijanović obećala rad na ekonomiji i jačanju RS

Skoro polovina ministara iz prethodne su i u novoj Vladi RS. Opozicija je kritikovala ekspoze mandatarke, naglasivši da se ne razlikuje mnogo od onog iz 2013. i da se radi o spisku lijepih želja
Dalje/More

Video Svjedok suočen s odgovornošću za slanje nesrba na kopanje rovova

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Bore Tadića, jednog od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS-a) i šefa Sekretarijata za obranu Sanskog Mosta
Dalje/More

Analitičari: Najava kineskih ulaganja dobra prilika za BiH

Za bh. ekonomiju projekti koje je najavio kineski premijer, su od velikog značaja, naročito ako se uzme u obzir da su strane investicije u ovoj godini za 60 posto manje u odnosu na prethodnu
Dalje/More

Uhapšen Hamdija Lipovača

Dok je trajalo hapšenje, na Gradskom trgu u Bihaću okupilo se nekoliko stotina nastavnika i profesora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, policajaca i državnih službenika nezadovoljnih zbog kašnjenja plate i tri topla obroka
Dalje/More

Karadžiću odbijen ponovni pokušaj otvaranja suđenja

Raspravno vijeće u slučaju protiv Radovana Karadžića odbilo je treći u nizu zahtjeva optuženog za ponovnim otvaranjem slučaja – kako bi optuženi uvrstio u dokazni spis obrane - svjedočenje Fadila Banjanovića
Dalje/More

Žujo: Prva knjiga o Vijećnici u njenoj istoriji

U srijedu uveče će u sarajevskoj Vijećnici javnosti je predstavljena Monografija ovog zdanja, jedne od glavnih znamenitosti glavnog bh grada. Civilizacijski i kulturološki kontekst uobličio je književnik Valerijan Žujo
Dalje/More

Multimedija Makarević: Napad u Pešavaru ujediniće političke vođe u otporu talibanima

Ambasador BiH u Pakistanu Nedim Makarević u intervjuu za RSE kaže kako su preživjeli iz masakra u Pešavaru naveli da su teroristi razgovarali na stranom jeziku što pokazuje umiješanost stranih elemenata
Dalje/More

Da li je vlast BiH spremna za reforme?

Utemeljiti reforme potrebne za EU integracije u rad svih institucija u BiH zadatak je koji su iz EU dali bh. političarima. Najprije će morati da se pismeno obavežu na reforme i njihovo provođenje
Dalje/More

Plati, pa se ženi

Priča iz Bosanskog Grahova u kojem općinske vlasti pomažu neženjama da dođu do životne suputnice koja bi s njima dijelila dobro i zlo, a riječ je o djevojkama iz okolice Skadra u Albaniji, ma kako zvučala nestvarno, ipak se događa
Dalje/More

Street art news: Banjalučki mural u top pet najboljih ovog mjeseca

Poznati portal za svjetsku uličnu umjetnost "Street art news" stavio je na svoju listu mural u Banjaluci i to na četvrto mjesto najboljih murala nastalih u novembru ove godine. To je ujedno i prvi mural u Banjaluci, kojeg su oslikali umjetnici Artez iz Beograda i Lonac iz Zagreba
Dalje/More

Josipović u Mostaru: Hrvatska će pomoći BiH

Kako što prije uspostaviti vlast, te evropske integracije bile su glavne teme razgovora koje su u utorak ujutro u zgradi Rektorata Sveučilišta u Mostaru održali član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović
Dalje/More

Uništavanje zelenog blaga BiH: Čovjek najveći neprijatelj šuma

Bosna i Hercegovina je na začelju evropskih zemalja kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva. Iako je BiH četvrta zemlja u Evropi sa 45 posto teritorije pokrivene šumom, čovjek svojim neodgovornošću izaziva šumske požare, vrši nelegalnu sječu i krađu
Dalje/More

EU: Što pre neopoziv dogovor vođa u BiH, Srbija bez datuma

EU traži od lidera u BiH da potpišu neopoziv dogovor i obavežu se na reforme, što bi podržali planom ekonomskog oporavka. Od Srbije se traži usaglašavanje spoljne politike sa EU
Dalje/More

Multimedija Radnici blokirali ulice Tuzle: Kantonalna Vlada nas ignoriše

Radnici tvornice obuće “Aida”, nakon što su prosvjedovali pred zgradom Vlade Tuzlanskog kantona, odlučili su na nekoliko sati blokirati I prometnice u Tuzli.
Dalje/More

Mogu li kineska ulaganja privredno obnoviti istočnu Evropu

Šta region i Srbija mogu očekivati od Kineskog samita zbog koga od utorka Beograd postaje regionalno stecište zvaničnika i privrednika Kine i zemalja centralne i istočne Evrope
Dalje/More

Afere bez sudskog epiloga

Kriminalne afere teške milijarde eura, koje su posljednjih godinu dana tresla BiH, još su daleko od pravde. Optužnica nema, a glavni akteri koje se terti za pronevjere su na slobodi
Dalje/More

General Mladić pljeskao Kuprešaninu pa izbačen iz sudnice

Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se višednevnim iskazom Vojislava Kuprešanina, jednog od vodećih političara Srpske demokratske stranke
Dalje/More

Sastanak šefova diplomatije EU: Šansa za BiH

Ministri vanjskih poslova EU trebalo bi da usvoje inicijativu kojom se Bosna i Hercegovina nakon godina zastoja pokreće sa mrtve tačke i započinje svoj evropski put
Dalje/More

Porodilje na protestu u Zenici traže isplatu naknada

Grupa od 30-ak porodilja sa bebama okupila se na protestu ispred sjedišta Vlade kantona u Zenici tražeći isplatu zaostalih naknada. Ministrica finansija obećala im je da bi do kraja decembra mogle dobiti jednu od četiri zaostale naknade
Dalje/More

Šahinpašić: Misija Zimskog salona knjige je odgajati mlade da čitaju

U toku je X jubilarni Zimski salon knjige na kom uglavnom izlažu izdavači iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Organizator Ajdin Šahinpašić za RSE kaže da raduje to što neki od bh. izdavača obnavljaju produkciju
Dalje/More

Izvršni odbor FSBiH: Jednoglasna podrška Mehmedu Baždareviću

Novi selektor fudbalske reprezentacije BiH je Mehmed Baždarević. On je na sjednici Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH u subotu u Zenici dobio jednoglasnu podršku 15 članova tog odbora i naslijedio Safeta Sušića
Dalje/More

Rudarima "Kreke" ovjeriti zdravstvene knjižice do kraja godine

Na sastanku dogovoreno da će rudarima rudnika "Kreka" biti ovjerene zdravstvene knjižice do kraja ove godine, te obećano da će ostatak duga, od 3 i pol milijuna maraka, biti uplaćen
Dalje/More

Čuvanje sjećanja ili budućnost prošlosti

Ove, 2014., svijet je obilježio stoljeće Velikog rata. Tema se provukla kroz kulturne događaje u regiji, i samoj Bosni i Hercegovini. Da nije bilo festivala MESS, teško da bi se bh. kulturni radnici mogli uhvatiti za događaj vrijedan razmišljanja, i ovlašnog pamćenja
Dalje/More
Više tekstova

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////

//////////////////////////////////////////

Fotogalerija Devastacija srednjevjekovne tvrđave Gradina

Već sedam mjeseci srednjovjekovna tvrđava Gradina, najznačajniji kulturno istorijski spomenik u Doboju, je bez nadzora. Devastiranje započeto poslije majske poplave nastavljeno je do danas. Nijedna institucija nije reagovala na uništavanje nacionalnog spomenika BiH. RSE foto / Arnes Grbešić

Više multimedije
19.12.2014.

KLINIČKI PSIHOLOG THOMAS ELBERT: ZAŠTO LjUDI UBIJAJU DJECU?

Klinički psiholog Thomas Elbert : Zašto ljudi ubijaju djecu?

Decembar 19. 2014.

pesevartuga21

Kako je masakr nad djecom u vojnoj školi u Pakistanu bio moguć? Klinički psiholog i neuropsiholog, Thomas Elbert pojašnjava u intervjuu za DW, zbog čega pojedini ljudi ne prezaju od nasilja, štaviše čak uživaju u njemu. 

DW: Pakistanski talibani izmasakrirali su gotovo 150 đaka. Jesu li taj zločin nad djecom počinili psihički bolesnici?

Thomas Elbert: Za počinitelje se ne bi moglo reći da su do te mjere poremećeni, da nisu u stanju da funkcionišu. Dapače, oni su jako funkcionalni i u stanju su da vrlo organizovano i smišljeno pripreme i realizuju zločin. Za obične ljude to je potpuno neshvatljivo. Mi se pitamo kako neko može civile, prije svega djecu, na takav način mučiti i likvidirati. To se može objasniti samo tako da počinioci svoje žrtve ne gledaju kao ljude već kao otpad, štetočine, vide ih kao zlo.

Ali to su ljudi a ne neka apstraktna masa, ljudi koji plaču i mole da ih ne ubiju…

Stoga je puno teže empatiju tako preusmjeriti da si u stanju da u žrtvama vidiš zlo. Potrebno je da naučiš da mrziš. Kada su ljudi u ratnim prilikama nemoćni da odgovore na neku prijetnju – nastaje mržnja. Pitanje je protiv koga. Onda se pojavi neko ko kaže: Ovo su krivci, to je cilj tvoje mržnje. U takvoj situaciji mi je čak satisfakcija kada taj omraženi objekat moje mržnje plače i moli me da poštedim njegov život.

Vi sistematski vodite razgovore sa muškarcima sa ratnih područja, gdje dolazi do brutalnih zločina. Intervjuišete ih. Šta se dešava u tim borbama?

Kad god se slomi monopol države, postoji opasnost da se bande mladića – žene u tome rijetko učestvuju – otmu kontroli i pokušavaju nadmašiti jedni druge po zločinu. Kada ih pitamo kako se osjećaju kada napadnu selo i izvrše masakr, svi kažu kako je na početku bilo teško. Kasnije oni potpadaju pod stanje “Combat High”, nalaze se u transu krvave opijenosti. To počinje da im pričinjava zadovoljstvo. Dobijaju čak i potrebu da ubijaju ljude. Pri tome tijelo oslobađa substance, koje djeluju kao opijati. Neki su nam ispričali da su ponekad napuštali svoj kamp samo da bi ubijali. Dakle ne kako bi ukrali kozu od susjeda ili se borili protiv neprijatelja, ne oni su to radili samo kako bi udovoljili svojoj potrebi za nasiljem i strahotama.

Je li to tipično za ljude svih kultura?Očito je da jeste. Mi smo istraživali taj fenomen na četiri od pet kontinenata. Svugdje smo došli do začuđujuće sličnih zaključaka, naime da čovjek ima predispozicije da lovi, ubija i uništava druge ljude.

Mnogi sisari nemaju takvu predispoziciju. Štaviše oni imaju intraspecifičnu inhibiciju – mehanizam koji to koči i koji ih sprječava da ubijaju. Zašto čovjeku ne pada tako teško da ubija?

Već kod šimpanzi možete da vidite da nemaju mehanizam koji koči ubijanje. Nije rijetkost da šimpanze napadnu i ubijaju jedni druge. Nama ljudima ne treba intraspecifična inhibicija, jer imamo puno inteligentniji sistem. Kada su naši preci postali lovci, čime nisu samo lovili druge životinje – mi smo putem inteligentnih sistema u našem mozgu naučili da to sami reguliramo. Mi možemo takve nagone suzbiti, prigušiti, potisnuti. Naučili smo šta je moral i fair play i kako da se pridržavamo tih pravila. Ali mi ih možemo i isključiti i druge ljude navesti da ubijaju ljude.

Patuljaste šimpanze idu također u lov. Pa ipak bonobo-majmuni rijetko kad ubijaju.

Bonobo-majmuni koriste jedan trik. Oni koriste seks ne samo za reprodukciju već njime rješavaju konflikte. Bila bi to zanimljiva varijanta, kada bismo uspjeli stvoriti takvu vrstu kulture. Ali do sada pokušaji tipa “Make Love, not War” – “Vodimo ljubav – ne rat” nisu bili tako uspješni.

Mislite li da bi svaki čovjek, kada bi bio doveden u takvu situaciju, bio u stanju da počini strahote?

Vi i ja sigurno ne. Šta reći, na žalost – to je tako. Uspjeće vam da dobar dio ljudi navedete na ubijanje – posebno ako s tim počnu dok su mladi.

Thomas Elbert je profesor kliničke neuropsihologije na Univerzitetu u Konstanzu. On istražuje i psihologiju nasilja i spremnosti čovjeka da ubija.

(Kliker.info-DW)

//////////////////////////////
/////////////////////////

KRAH BOBAR BANKE: Najmanje 1.000 radnika ostaje bez posla!

Privremeni upravnik Bobar banke Savo Ševaljević preduzeo je niz nelogičnih i čudnih poteza otkako je stupio na tu dužnost, zbog čega je sumnjiva zakonitost svega što je urađeno u toj banci od 27. novembra do danas, tvrdi grupa radnika ove banke koji su zbog neizvjesne sudbine poslodavca zabrinuti za budućnost svojih porodica.





Bankari iz Bijeljine ističu da se u Bobar banci ovih dana bukvalno ne zna "ko pije, a ko plaća" te da sve što im se dešava najviše liči na cirkus!

 

- Privremeni upravnik je prvog dana kada je imenovan na tu dužnost oduzeo rukovodeće nadležnosti članovima uprave banke. Čudno je to što je Ševaljević nekolicinu njih nedavno vratio da ovdje ponovo šefuju, uključujući i direktorku banke. Nemamo ništa protiv tih ljudi, ali se pitamo zašto je onda uopšte bila potrebna privremena uprava koja je svima nama donijela mnogo problema. Ako uprava banke nije radila u skladu sa zakonom prije uvođenja prinudne uprave, kako je moguće da im prinudni upravnik sada prepušta neke važne poslove? Koliko je sve to u skladu sa zakonom - pitaju se radnici Bobar banke.

 

Oni strahuju i šta će biti sa njihovim novcem koji je ostao zarobljen na tekućim računima.

 

- Novembarsku platu dobili smo 10. decembra i to tako što smo morali da otvorimo tekuće račune u drugim bankama u kojima nam je uplaćen novac. Međutim, svima nama su na našim ličnim tekućim računima u Bobar banci ostala zarobljena određena sredstva i ne znamo šta će biti sa tim. Tu dijelimo sudbinu ostalih sitnih klijenata koji ne mogu da raspolažu svojim novcem iako to nisu bila oročena sredstva nego novac sa tekućih računa, koji, prema pravilima bankarskog poslovanja, treba da u svakom momentu bude na raspolaganju vlasniku. Nekima su na taj način zarobljene po dvije-tri plate. Za nekoga ko će uskoro da ostane bez posla to nisu male pare - kažu oni.

 

Radnici Bobar banke očekuju da će uskoro svi ostati bez posla.

 

- Sva je prilika da će gospodin Ševaljević predložiti likvidaciju banke. Ako se to desi, svi mi ćemo morati na biro za zapošljavanje, a to je nova neizvjesnost za nas i našu djecu. Takođe, ostaje nejasno kada ćemo mi, kao i ostali klijenti, dobiti svoj teško zarađeni novac. Gospodin Ševaljević u javnosti stalno govori o depozitima. Međutim, mi pitamo šta će biti sa novcem sitnih klijenata koji nije oročen. O tome niko ne priča! Uvjereni smo da će ovaj cirkus na kraju dovesti do toga da će veliki klijenti koji imaju oročene stotine hiljada ili milione maraka prije dobiti svoje depozite nego neki mali siromašni klijent koji je na tekućem računu čuvao 300-400 maraka za crne dane. U periodu privremene uprave bilo je mnogo čudnih i nelogičnih poteza, o čemu javnost ne zna dovoljno - poručuju radnici Bobar banke.

 

Press je stupio u kontakt sa Savom Ševaljevićem u namjeri da prokomentariše navode grupe radnika Bobar banke. Međutim, on nije želio da daje izjavu za ovaj list.

 

- Trenutno sam na sastanku, ali, iskreno da vam kažem, ne želim da govorim za te novine - kratko je rekao Ševaljević i prekinuo vezu, ne obrazloživši zbog čega.

 

Agencija za bankarstvo RS uvela je privremenu upravu u Bobar banku 27. novembra ove godine, a Savo Ševaljević je ovih dana najavio da će 20. decembra nadležnim organima predložiti svoj način rješenja krize u Bobar banci.

 

Iako su u Bobar banci ovih dana angažovani skoro svi radnici, niko od zaposlenih ne odgovara na telefonske pozive klijenata koji im bukvalno ne daju mira, želeći odgovore o sudbini novca koji im je ostao zarobljen u toj banci.

 

- Dobili smo direktivu da se ne javljamo na telefone koji zvone bukvalno non-stop tokom cijelog dana. Ljudima se samo javi telefonska sekretarica sa tekstom: "Dobro došli u Bobar banku, banku na vašoj strani", što u ovom teškom momentu djeluje kao crni humor - pričaju radnici Bobar banke.

 

Radnici Bobar banke uvjereni su da će poslije njih bez posla ostati i drugi zaposlenici kompanije "Bobar" raspoređeni u drugim sestrinskim firmama.

 

- U kompaniji "Bobar" radi više od 1.000 ljudi. Od njihovih zarada zavisi 4.000-5.000 ljudi. Sudeći po najavama, uskoro će svi oni ostati bez posla i primanja, a to će biti poražavajuće za cijelu Bijeljinu - upozoravaju radnici.

 

Izvor: Press


////////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////////////////////////

APEL SRPSKIH DESNIČARA: "Sve učinite za spas Republike Srpske"!

Više od 150 javnih ličnosti i lidera patriotskih političkih organizacija u Srbiji potpisalo je peticiju kojom apeluju na zvaničnike i stranačke vođe u Republici Srpskoj da rade na njenom očuvanju.

Apel u vidu peticije potpisali su poznati srpski desničar i- akademici, profesori univerziteta, književnici, lideri Demokratske stranke Srbije /DSS/, Pokreta "Dveri" i Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

 

Oni su pozvali političare u Republici Srpskoj da se "uzdrže od učešća u bilo kom nivou vlasti na štetu srpskog naroda".

 

Potpisnici apela naveli su četiri zahtjeva od kojih traže da se ne odstupi i pozvali sve srpske političke činioce da ih se pridržavaju.

 

Kao prvi se navodi da se ustavni status Republike Srpske, uspostavljen u Dejtonu 1995. godine, ni po koju cijenu ne smije mijenjati na štetu srpskih nacionalnih interesa.

 

U apelu se navodi da se postojeće nadležnosti Republike Srpske, bitno smanjene protivustavnim odlukama visokog predstavnika, ne smiju dalje smanjivati zarad jačanja i proširivanja nadležnosti središnjih vlasti BiH u Sarajevu.

 

"Trebalo bi sve učiniti da budu vraćene dejtonske nadležnosti Republike Srpske, a prvo treba tražiti ukidanje Suda BiH kao krivičnog suda kojim se derogira nadležnost sudstva u oba entiteta", navodi se u apelu.

 

U četvrtom zahtjevu se navodi da "u pogledu očuvanja izvornog ustavnog statusa i postojećih nadležnosti Republike Srpske treba po svaku cenu sprečiti bilo kakvu pukotinu, a kamoli raskol u srpskoj političkoj i stranačkoj eliti, kao i učešće u bilo kom nivou vlasti na štetu srpskog naroda".

 

DSS je saopštio da je odluka o pokretanju peticije donesena na zajedničkom sastanku DSS-a, "Dveri" i "istaknutih srpskih intelektualaca" prošle nedjelje i da predstavlja još jednu u nizu zajedničkih aktivnosti "patriotskih političkih snaga u Srbiji".

 

Među potpisnicima su prononsirani nacionalisti  Kosta Čavoški, Vasilije Krestić, Rajko Petrov Nogo, Gojko Đogo, Dragan Nedeljković, predsjednik DSS-a Sanda Rašković Ivić, predsjednik SRS Vojislav Šešelj i član Starešinstva pokreta "Dveri" Boško Obradović.

 

 

 

 

 

 


19.12.2014.

EMIR RAMIĆ; ČOVJEK BEZ DOMOVINE JE MRTAV ČOVJEK !

Emir Ramić,direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} : Čovjek bez domovine je mrtav čovjek !

Decembar 19. 2014.

emirr11

Profesora Emira Ramića iz Prijedora koji već godinama živi i radi u Kanadi, njegovi prijatelji i saradnici opisuju kao istinskog intelektuaca i neumornog pregaoca  u odbrani bosanskog  dostojanstva i bosanskohercegovačke državne opstojnosti te kao  borca  za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode. Njegovi  neistomišljenici i protivnici  mu naravno  poriču te osobine , ali ga i oni bez izuzetaka cijene i poštuju, što ovog aktuelnog direktora Instituta za istraživanje  genocida,  svrstava među malobrojne, koji zemljom hodaju uspravno, dostojanstveno i bez zastajkivanja. Vjerujemo da će i mnogi od vas doći do sličnog zaključka nakon ovog intervjua.

Kliker:  Iz dana u dan, evo već petu godinu zaredom, kanadsku ali i bosanskohercegovačku javnost, preko  saopštenja za javnost te putem  komentara i analiza, svakodnevno  obavještavate i upoznajete  o svojim aktivnostima vezanim za istraživanje zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava.  U tom kontekstu, akcenat  svih pomenutih aktivnosti stavljen je naravno na uzroke i posljedice genocida u BiH  zbog čega vas na početku ovog razgovora i pitam, šta su  najvažniji,  dosadašnji rezultati  Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} kao samostalne naučnoistraživačke  ustanove Kanade.

Ramić: U svim periodima historije vršeni su genocid i drugi oblici zločina protiv čovjećnosti i međunarodnog prava, nanoseći velike gubitke čovjećanstvu. U temelje najpoznatijih i danas najstabilnijih nacionalnih država ugrađeni su vjerski, građanski i osvajački ratovi, inkvizicije, reformacije i kontrareformacije, rekonkviste. genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Svi ti pokreti ili institucije manipulisali su čovjekom, odnosno njegovim nacionalnim, etničkim i vjerskim obilježjem. Nisu to bile načelne ili apstraktne kontraverze, već konkretni obračuni koji su raspolagali čak i strogo fomalizovanim metodama: lomačama, pokrštavanjima, deportacijama, prisilnim protjerivanjem, koncologorima, gasnim komorama, misionarstvom, svetim ratovima, svetim alijansama. XX stoljeće je stoljeće genocida.

IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučnih saznanja koja prezentira javnosti, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i rad pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju genocid. Od naših aktivnosti posebno ističem: pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH, o genocidu u BiH se govori u kanadskim školama, poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u BiH, pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH, Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviću negatoru genocida u BiH da učestvuje na Evropskom kongresu policije je povučen i njegovo učešće je otkazano, Srđi Trifkoviću negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, genocid u Sarajevu prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima, podržan projekat spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi.  U svojoj brobi za istinu i pravdu IGK je ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo saradnji sa Međunarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom “ Svijet bez genocida” itd.

Kliker: Za ovih pet godina ste stvorili impozantnu saradničku mrežu. U početku ste međutim bili sami, pa me interesuje  kako je tekao put od ideje za formiranje do potpune afirmacije IGK zahvaljujuči kome se genocid počinjen u BiH izučava u kanadskim školama?

Ramić: Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bošnjačkog nacionalnog bića koje je zajedno sa državom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu. Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o največim zločinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.  Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost.

Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. Vodeći se to idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 100 najeminentnijih stručnjaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

Kliker: Na tom trnovitom putu nailazili ste i na brojne prepreke koje su kulminirale i fizičkim prijetnjama  vama i vašim saradnicima u Kanadi i na širem području Sjeverne Amerike.

Ramić: Da bilo je mnogo prepreka i prijetnji. Borba za zaštitu ljudskih prava i sloboda i posebno borba protiv revizionista historije i negatora genocida je teška, ponekad i vrlo opasna, što sam ja lično osjetio na svojoj koži. Ono što meni daje snagu jeste ubjeđenje da je borba za istinu i pravdu jedan od najvažnijih ljudskih i civilizacijskih ciljeva.  Ljudska prava su osnova demokratije, slobode i mira, razvoja i pravde. Svuda u svijetu ljudska prava su na udaru. Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i biće još dugo strašna kušnja za načela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošću. Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio agresije i genocide, danas, 20 godina poslije su izloženi nedopustivoj diskriminaciji u procesu obrazovanja, slobodi kretanja, izboru mjesta boravka i prebivališta, povratu privatne imovine. Iako su po Dejtonskom ustavu, koji je največa barijera i blokada u zaštiti ljudskih prava i sloboda u BiH konstitutivan narod, Bošnjaci su obespravljeni na svim poljima društvenog života u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Kliker: Sada je vidljivo da nisu uspjeli u svojim namjerama što je vidljivo i iz činjenice da će Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH  koji žive u Kanadi, regulisati državnim zakonom Može li se očekivati  da ovaj zakonski prijedlog, jednog dana postane stvarnost i na području SAD?

Ramić: Zakon u Kanadi je prošao prvo čitanje u Kanadskom parlamentu. Da bi stupio na snagu treba nam usvajanje u oba doma parlamenta. To traži veliku aktivnost kanadske bosanskohercegovačke zajednice. Nadam se da bi ovaj zakon mogao biti usvojen do kraja sljedeće godine kada se navršava 20 godina od genocida u Srebrenici. Što se tiće sličnog zakona u SAD zakonodavna procedura u SAD je nešto drugačija ali ćemo sa našim partnerskim organizacijama pokušati da pokrenemo sličnu proceduru.

Kliker: Ovdje u Kanadi vi ste se nekako izborili sa administracijom, negatorima genocida  i protivnicima države  BiH u ovom dijelu svijeta. U samoj BiH  to je još uvijek na pola puta. Šta je po vama osnovni uzrok takvog stanja, odnosno  činjenice da posljedice genocida odolijevaju i pored haških presuda?

Ramić: U BiH je na djelu dejtonska suspenzija države, civilnog društva, političkog sistema, funkcionisanja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Zbog toga je izložena propadanju, ekonomskom, političkom, demokratskom, moralnom i svakom drugom. U Daytonu jeste dogovoren mir, ali i eksperimentalna država u kojoj se legalizovani rezultati agresije i genocida. Nepravednim Daytonskim ustavom BiH nema puni kapacitet nezavisnosti, suverenosti, samostalnosti i jedinstvenog teritorijalnog integriteta. Politika agresije i genocida na državu BiH etablirana u projektu Velika Srbija pod liderstvom velikosrpskih ideologa Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića nagrađena je stvaranjem etnički čiste teritorije unutar bosanskohercegovačke zemlje, entiteta Republike Srpske u koju se do danas vratilo samo 5 posto prognanih i nad kojima se svakodnevno krše osnovna ljudska prava i slobode, prije svega bošnjačkog naroda.

Daytonskim sporazumom cementirana je etnička podjela i tako razorena Ideja Bosne i Bosanski duh, oličeni u prihvatanju, priznavanju, poštovanju i tolerisanju drugog i drugačijeg kao hiljadugodišnjeg bosanskohercegovačkog modusa egzistencije čovjeka. Ilegalni ustav koji je nastao u Daytonu napravio je od BiH jednu nefunkcionalnu državu podijeljenu na dva entiteta, na čijem čelu su tri predsjednika, koja ima 14 vlada, deset kantona, 183 ministarstva, tri akademije nauka, tri obrazovna sistema i koja ima više od pola miliona nezaposlenih. BiH nema puni kapacitet nezavisnosti što je posljedica nepravednog Daytonskog ustava na osnovu koga su legalizovani rezultati agresije i genocida, ali i izvršena nepravedna privatizacija, paralizacija političkog, stranačkog i ekonomskog sistema. BiH više ne može funkcionisati kao država na osnovama dejtonskog Ustava.

S druge strane osnovna ljudska prava i slobode su odavno postali samo « oružje » moćnih nacija, « oružije » koje je uništilo moral, deklasiralo Ujedinjene nacije, ponizilo istinu i pravdu. To « oružije » kontinuirano koristi Milorad Dodik u svome anticivilizacijskom pokušaju negiranja države BiH, bošnjačkog naroda i bosanskog jezika. A, BiH, Bošnjaci i bosanski jezik su kontinuirano opstali u svim ponorima civilizacija jer nude alternativu ljudskoj moralnoj bijedi, alternativu zvanu Ideja Bosne i Bosanski duh. Zato Dodikova histerična antidržavna hajka sa ciljem čuvanja vlastite stolice ide prije svega na štetu srpske komponente Ideje Bosne i Bosanskog duha. Na potezu je ta komponenta da se konačno uzdigne iz vlastitog zločina prema drugom, ali i prema sebi, i priznanjem zločina, pokajanjem za zločin pokaže da još ima šanse da bude u zagrljaju Ideje Bosne i Bosanskog duha.

Danas stotine osoba koje su počinile zločine u BiH radi na vrlo važnim pozicijama u državi. Ovakav neprihvatljiv, krajnje neodgovoran i ciničan odnos bosanskohercegovačke države i njenog civilnog društva ali i međunarodne zajednice koja je u Daytonu napravila eksperimentalnu državu, je poniženje ne samo žrtava agresije i genocida, već poniženja čovjeka i civlizacije uopšte, poniženja istine i pravde. Ratni zločinci su ne samo na slobodi, već se nalaze na odgovornim državnim pozicijama što pogađa svakog normalnog čovjeka i proizvodi veliku zabrinutost boraca za istinu i pravdu, udaljava državu BiH od normalne države, stvara nesigurnost u regiounu i opasno ugrožava mir i stabilnost.

Udruženi zločinački poduhvat Miloševićeve velikosrpske agresija na BiH, bio je poniziti, silovati i biološki istrijebiti čitav jedan narod. Na tome se radilo i sistematski još uvijek neumorno radi. Nakon što, i pored svih zločina, projekat Velike Srbije nije uspio, postratni period obilježen je kontinuiranim naporima prevrednovanja i minoriziranja stravičnih zločina, uz medijsko-populističko promovisanje najvećih zločinaca, pa čak i onih osuđenih, u “nacionalne heroje”. Tako je otvoreno i sofisticirano poricanje genocida, postao novi strateški zadatak (Memorandum 2) velikosrpske politike. U tom novom srpskom strateškom zadatku vidnu ulogu imaju ratni zločinci na slobodi i u vlasti.

Kliker: Kako u tom kontekstu komentarišete činjenicu da je Haški tribunal nedavno pustio na slobodu četničkog vojvodu Vojislava Šešelja?

Ramić: Nirnberški sud je za deset mjeseci presudio 24-orici nacista iz Drugog svjetskog rata, a Haški tribunal ni za deceniju nije presudio Vojislavu Šešelju. Bojim se da će i u slučaju Šešelja izostati osuda velikosprkoj politici koja je iznjedrila Šešelja i istomišljenike time što Šešeljev biološki nestanak, budući da je teško obolio, može eventualno biti brži od presude. Računajući da je i Slobodan Milošević umro prije nego što mu je izrečena presuda, to može zapečatiti mogućnost da Srbija u revidiranom postupku dobije presudu za agresiju i genocid u BiH. Puštanjem Šešelja na privremenu slobodu Haški tribunal je izgubio kredibilitet. Istovremeno nanesen je težak udarac istini, pravdi i međunarodnom pravu. Posljedica toga je da nije raskrinkana velikosrpska politika zla koja je oličena u nepostoječem pravu agresivno genocidnih ratova za veliku Srbiju proisteklog iz mitova i povijesnih krivotvorina oličenih u memorandumu SANU.

Memorandum predstavlja psihološku pripremu velikosrpskih agresija, elaborat, program i manifest velikosrpske državotvorne ideje, apel za uspostavljanje jedinstva srpskog državnog, političkog, duhovnog, kulturnog prostora bez obzira na državne granice, zahtjev za reviziju granica, traktat o zavjerama, ugroženosti i neravnopravnom položaju srpskog naroda, upozorenje o brojčanoj nadmoći srpskog naroda  u odnosu na sve ostale narode. SANU je poziv srpskom narodu na agresivno, genocidni ustanak i objava rata svima koji se ne slažu sa vrlo precizno i jasno formulisanim i definisanim ekstremno nacionalističkim ciljevima za konačno formiranje srpske države u skladu sa parolom – svi Srbi u jednoj državi. SANU je politička, nacionalna i srpska velikodržavna platforma za agresivno genocidne ratove. Vidite, takva politika koja može imati nesagledive posljedice ne samo za BiH, već i za svijet na žalost neće biti poražena i raskrinkana na Međunarodnom sudu prave i Međunarodnim krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju.

Kliker: U Hagu su u toku suđenja arhitektima genocida u BiH Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Kakva su vasa očekivanja i hoće li sudske presude uticati na sudbinu države BiH?

Ramić: U odgovoru na ovo pitanje želim prvo naglasiti jednu neospornu hitorijsku činjenicu. BiH je historijski državni i društveni entitet koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. BiH je nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo, na nivo Ideje Bosne i Bosanskog duha. Kada su u pitanju zločini prema toj Ideji i tom Duhu svaki kompromis je sramna izdaja pravde i istine. Pomirenje nam treba radi povratka nade čovjeku i civilizaciji kroz vračanje Ideje Bosne i Bosanskog duha svome bosanskohercegovačkom izvoru, ali uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni, žrtva obeštečena. Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja, ni istine, ni pravde, ni historijskog vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha svome izvoru. Bogastvo bosanskohercegovačkih nacionalnih, vjerskih i kulturnih razlika ne kida dušu bosanskohercegovačke zemlje, već koristi dobru svih i napredku BiH, Evrope i svijeta. Toga bi trebali biti svjesni svi narodi u BiH. Bošnjaci nemaju drugu državu, a susjedi Hrvati i Srbi moraju shvatiti da ni Hrvatska ni Srbija ne mogu uživati trajnu stabilnost bez stabilnosti BiH. Stoga, ne bježimo od svojih nacionalnih odrednica, ali svakako ne zaboravimo gdje smo rođeni, gdje su nam rođeni preci i gdje su nam rođena djeca.  Čovjek bez domovine je mrtav čovjek.

Progonstvo iz domovine je najteža kazna živu čovjeku, jer što je čovjek bez domovine, bez jezika svoje domovine. BiH ostaje globalna slika svijeta sa bosanskohercegovačkom hižom što je univerzitet slobodoumlja. Nacionalni interes Bošnjaka je očuvanje takve BiH kao države svih njenih građana i naroda. To je ključni, fundamentalni, najviši interes i vrhovni nacionalni cilj Bošnjaka. To je suštinska odredba nacionalnog programa Bošnjaka. Sudske presude arhitektima agresije i genocida na BiH ne mogu uticati na gore naznačenu historijsku i neupitnu bitnost i bitisanost države, zemlje i društva u BiH. Ali mogu uticati na istinu i pravdu, na pomirenje, a iznad svega na proces vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha, taj bosanski odgovor čovjeku icivlizaciji za prihvatanjem, priznavanjem, poštovanjem i tolerisanjem drugog i drugačijeg kao modusa egzistencije i čovjeka i civilizacije. Pravda za sve žrtve agresije na RBiH i genocida nad njenim građanima zahtijeva prije svega osudu Radovana Karadžića za genocid u Bratunacu, Foči, Ključ, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici Zvorniku i Srebrenici jer su projektanti i izvršioci agresije i genocida u BiH namjerno odabrali bošnjački narod i njegova materjalna, kulturna i duhovna dobra za istrebljenje i uništenje. Jedino tako će istina o agresiji i genocidu pobjediti i pravda za žrtve agresije i genocida biti zadovoljena.

Kliker: Pomenuli ste međunarodne organizacije, institucije sa kojima uspješno sarađujete na  istraživanju i prevenciji genocida u svijetu. Zanima me međutim kako sarađujete sa organizacijama i udruženjima na području Sjeverne Amerike koja okupljaju građane sa područja bivše Jugoslavije?

Ramić: IGK na područiju Sjeverne Amerike najviše sarađuje sa liderskom nacionalnom organizacijom sjevernoameričkih Bošnjaka, Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Američkim savjetodavnim vijećem za BiH i Institutom za istraživanje genocida Chicago. Takođe sarađujemo sa bosanskohercegovačkim diplomatskim predstavništvima u Sjevernoj Americi. Naravno da ta saradnju može i treba biti mnogo bolja. Dobra je saradnju i sa starom emigracijom.

Kliker: Nakon oktobarskih izbora u BiH su trenutno u toku intenzivne aktivnosti vezane za formiranje nove vlasti. S tim u vezi kako komentarišete rezultate izbora i šta očekujete od pobjednika ?

Ramić: Ima jedna konstanta u političkim izborima u BiH od 1990. do danas. Oni su više izbori „protiv“ nego „za“. Ima više razloga zato. Nedostatk političke kulture, slobo civilno društvo, loš izborni zakon. Sve dok se ovlaštenja države ne ojačaju smjer BiH će biti određivan na entitetskom nivou. Beznadežan i kompleksan sistem vladanja i izbora koji je stvoren u Daytonu i nakandno ugrađen u izborni zakon vapi za hitnim reformama koje se moraju provesti u geogrfskim granicama države BiH. 20 godina poslije agresije na RBiH i genocida nad njenim građanima preživjele žrtve i svjedoci tih največih zločina poslije holokausta u Evropi još su daleko od istine i pravde. Ni jedna politička garnitura koja je do sada pobjeđivala na izborima u BiH nije predstavljala glas žrtava. Samo priča u predizbornoj kampanji, a po dolasku na vlast šutnja kako o istini o zločinima tako i o pravdi za žrtve zločina. To je razlog što još nemamo Zakon o zabrani negiranja, minimiziranja ili opravdavanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti u BiH, što još nemamo Zakon o proglašenju 11 jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici u cijeloj BiH i što još nemamo Zakon o proglašenju 30 augusta Danom sjećanja na sve nestale u BiH.

Analizirajući do sada objavljene političke programe političkih partija, koalicija i nezavisnih kandidata nisam još uvjeren da će i poslije ovih oktobarskih izbora žrtve dobiti ono što zaslužuju, politički glas na svim nivoima vlasti. Ali ono što posebno želim istaći i na čemu još ni jedna politička stranka nije ništa uradila jesu tri stvari: Prvo, pravno ukidanje eniteta Republika Srpska bar u nazivu. Ne možemo to preko Ustavnog suda BiH jer je manji entitet ustavna kategorija ali možemo preko Evropskog suda za ljudska prava. U članu 2 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda se kaže da je ista nadređena svim međunarodnim sporazumima i ustavima. Tako je dvoljno da se iz manjeg entiteta pošalje Evropskom sudu nota o ugroženosti osnovnih ljudskih prava i sloboda jer naziv entiteta ne garantuje jednakopravnost za Bošnjake i Hrvate. Žalosna je da ni jedna politička stranka nije ništa uradila na ovome.  Drugo, Daytonski sporazum se može poništiti na Međunarodnom sudu pravde u Hagu. U članu 53 Bečke konvencije, koja je osnov međunarodnih govora, se kaže da se svaki međunarodni sporazum poništava u slučaju da zasnovan na kršenju osnovna ljudska prava i slobode.

Međunarodni sud pravde je presudom iz 2007. godine presudio genocid u Srebrenici i označio institucije manjeg entiteta odgovornim za izvršenje genocida. Daytonski sporazum je nastao poslije genocida u Srebrenici. To su osnove za poništenje Daytonskog sporazuma jer je isti baziran na kršenju osnovnih ljudskih prava i slobda, odnosno na rezultatima genocida. Na ovom se nije ništa uradilo. Isto tako veoma malo se radi na obnavljanju tužbe za genocid protiv Srbije.Treće, sramno je što BiH na koju je izvršenja agresija i genocid, 20 godina poslije nema Zakon o zabrani negiranja, minimiziranja ili opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti, Zakon o proglašenju 11 jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i cijeloj BiH, Zakon o proglašenju 30 augusta Danom sjećanja na sve nestale u BiH i Zakon o pravima žrtava torture u BiH. Ja podržavam svaku političku opciju koja u svojim programima rada ima aktivnosti na realizaciji navedenih elemenata bez čije realizacije nema istine i pravde, a bez istine i pravde nema pomirenja, nema bolje budućnosti BiH. Pitanje odgovornosti za bolju budućnost BiH zahtjeva prije svega ljudsku etiku oko koje se trebaju složiti svi bosasnkohercegovački subjekti. Svi smo odgovorni za stvaranje bolje bosasnkohercegovačke države i društva i bolja budućnost se mora zagovarati svaki dan, ne samo u izbornoj kampanji, a za takvo nešto se ne mora biti ni vjerski ni politički vođa, dovoljno je biti čovjek.

Kliker: Kako komantarišete posljednja  događanja  u St Louisu?

Ramić: Bosanskohercegovačka zajednica u St. Louisu ne smije dozvoliti da bude uvučena u društvena previranja koja su posljedica nerješenih problema američkog društva, prije svega u oblasti rasne diskriminacije i ekonomije. Godinama je bosanskohercegovačka zajednica pomogala razvoju pojedinih djelova St. Louisa i tako pozitivno doprinosila njegovom razvoju. Mi dobro znamo posljedice podjela i nasilja. Na tom ogromnom iskustvu bosanskohercegovački građani u St. Louisu trebaju nastaviti graditi bolji St. Louis. Nezaboravimo tešku bosanskohercegovačku i posebno bošnjačku prošlost koju karakterišu agresije i genocidi. Nezaboravimo da je i afroamerička zajednica bila na strani žrtve u agresiji na RBiH i genocida nad njenim građanima, posebno Bošnjacima. Bosanskohercegovačka zajednica kao pozitivna društvena snaga sjevernoameričkih društava mora da pokaže svoju zrelost i odgovornost u smirivanju kriznih situacije, vjeru u sistem američke i kanadske pravde i konstruktivni doprinos dijalogu sa svim pozitivnim elementima američkog i kanadskog društva.

Na žalost bosanskohercegovačka dijaspora je opterečena podjelama.Podjele koče da se ostvari potrebni politički, ekonomski, kulturni i naučni upliv u svojim sredinama. Posebno Bošnjaci teško shvataju da su interesi zajednice veći od interesa pojedinca i da se samo kroz djelovanje zajednice može ostvariti potencijal svakog pojedinca, da bez zajedničke koordinacije zajednica i organizacija nećemo moći ostvariti svoje interese, kao što su istina o zločinima protiv BiH i njenih građana, pravda za žrtve tih zločina,  zaštitta ljudskih prava  slobda svih bez obzira na vjersku, etničku ili kulturnu pripadnost, očuvanje, jačanje i prezentovanje najboljih vrijednosti BiH u sjevernoameričkim društvima, očuvanje nacionalnog identiteta u američkom i kanadskom društvu, povećanje ekonomske moći, obezbjeđenje političkog uticaja u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku, izgradnja dugoročnih vjerskih, nacionalnih, lobističkih, kulturnih i naučnih institucija. Vrijeme je da počnemo na dugačiji način promišljati rad nacionalnih, vjerskih, lobističkih, kulturnih i naučnih organizacija u Sjevernoj Americi kako bi efikasnije odgovorili na sve veče pozitivne i negativne izazove u američkom i kanadskom društvu.

Kliker: IGK je jedan od krivica za ponovnu aktuelizaciju našeg drugog izlaza na more kod Sutorine.

Ramić: IGK i KBSA su 9. oktobra, u zajedničkom otvorenom pismu Predsjedništvu BiH, upozorili da je Sutorina povjesni dio državnog bosanskohercegovačkog teritorija, te da je ilegalnim usmenim internim dogovorom nekadašnjih visokih komunističkih funkcionera Đure Pucara i Blaže Jovanovića 1947. godine ustupljena Crnoj Gori u zamjenu za lovište u dolini Sutjeske kod Foče. Podsječam da je na sjednici Berlinskog kongresa 1878 godine Sutorina verifikovana kao dio BiH i drugi izlaz na more te je sve do 1947 godine u svim geografskim mapama Sutorina pripadala našoj domovini. Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore. Ni jedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Svaki potpis naših političara da se odreknu Sutorine bio bi veleizdaja naroda i države.  Međunarodna arbitražna komisija treba pregledati svu dokumentaciju i utvrditi istinu o Sutorinu kao bosanskohercegovačkom teritoriju. Dotle prijedlozi i odluke o potpisivanju međudržavnih granica sa susjednom državom Crnom Gorom se moraju zaustaviti  kako se ne bi nanijela šteta teritorijalnom integritetu BiH.

Dokaz o vlasništvu Sutorine jako puno govori i činjenica, da Crna Gora cijelo vrijeme pregovora, ne iznosi nikakav pokušaj da Sutorinu argumentovano zadrži unutar svojih granica. Iako Crna Gora nad Sutorinom već decenijama ima posjedovno, BiH ima vlasničko pravo. Samim gubitkom Sutorine, naša država gubi izlaz na otvoreno more.  Sutorina ne pripada samo ministrima, da bi oni mogli odlučivati o sudbini ovog područja, narod je taj koji ima odluku u svojim rukama. Mora se zaustaviti narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Politički faktori BiH se konačno trebaju početi ponašati patriotski i zaštitnički prema državi BiH. Nadajmo se da će u narednom periodu i danima koji dolaze, politika BiH reagovati u skladu s patriotizmom prema državi te osporiti pokušaj prodaje i izdaje države i njenog teritorija. Sutorina je dio BiH i to treba ostati zauvijek.

Kliker: Na kraju ovog razgovora recite nam kakvi su planovi IGK. Pretpostavljam da ćete i u narednom period nastaviti sa ovim tempom, a negdje sam nedavno pročitao da u budućnosti planirate posebnu pažnju  posvetiti obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja genocida.  Da li je ova informacija tačna i namjeravate li možda uskoro krenuti? 

Ramić: IGK će nastaviti svoju misiju borbe za istinu i pravdu putem činjenica na bazi naučnih istraživaja. Informacija o mladim istraživačima je tačna. IGK u svome Upravnom odboru i posebno Internacionalnom ekspertnom timu već sada ima veliki broj mladih istraživača. Naš cilj je da okupimo što veči broj mladih istraživača koji će postati lideri u oblasti istraživanja genocida ne samo u BiH, već u svijetu, koji će postati lideri u borbi za zaštitu ljudskih prava i sloboda svugdje gdje su ugrožena. I još jedan važan cilj namjeravamo umrežiti, odnosno uvezati sve mlade istraživače. Tako čemo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati u koštac sa svim negatorima genocida, sa svima onima koji na bilo koji način narušavaju osnovna ljudska prava i slobode. IGK želi kreirati mlade istraživačke elite koje će brzo i adekvatn odgovoriti na sve izazovnija ugrožavanja ljudskih prava i sloboda kako u Sjevernoj Americi, tako i u svijetu uopšte.

Halil Šetka (Kliker.info)















Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 12/2014 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
18556194

Powered by Blogger.ba