Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

29.11.2010.

NEZAPAMCENA IGRA BARCELONE PROTIV REAL MADRIDA - BACELONA REAL MADRID 5:0 (VIDEO)

El Clasico: Real Madrid "petardom" ispračen sa Nou Campa

Pep Guardiola očitao taktičku lekciju Joseu Mourinhu • Madriđani nisu i po nekoliko minuta uspjevali uzeti loptu fudbalerima Barcelone

image (Foto: AP)

U Španskoj Primera ligi noćas je odigran 161. po redu El Clasico, u kojem je Barcelona, kao domaćin na svom Nou Campu, sa visokih 5:0 savladala Real Madrid.

Od samog početka utakmice samo je jedna ekipa postojala na terenu. Real Madrid, kojeg sa klupe predvodi Jose Mourinho, nije uspjevao da zatvori sve prilaze golu. Jednostavno Barcelonina krila - Pedro i Messi te napadač Villa bili su noćna mora za golmana Reala Ikera Casillasa i društvo. 

Barcelona je već u 10. minuti povela preko Xavija. Nedugo potom u 18. minuti na 2:0 povisio je Pedro. Sa tim rezultatom se ujedno i otišlo na odmor. 

U drugom poluvremenu, očekivala se bolja igra "kraljevskog kluba", međutim, ekipa koju trenira Pep Guardiola jednostavno je igrala bolje nego u prvom dijelu susreta. Čak i po nekoliko minuta igrači Real Madrida nisu uspjevali uzeti loptu fudbalerima Barcelone. Katalonski klub do kraja susreta postigao je još tri pogotka. Prvo je u David Villa u 55. minuti postigao svoj prvi, a za Barcelonu treći pogodak na meču. tri munute poslije ponovo je Villa bio strijelac, a na semaforu je pokazivalo 4:0 za Barcelonu. Konačnih 5:0 postigao je rezervista Jeffren u 90. minuti. Ali tu nije bio kraj mukama Mourinhovog tima.

Pred posljednji sudijski zvižduk, vidno nervozni Sergio Ramos udario je Carlesa Puyola, nakon čega je isključen, a pri odlasku terena udario je i Xavija. Zbog toga je i Xaviju pokazan žuti karton. 

Ovom pobjedom Barcelona je prezela prvom mjesto od svog ljutog rivala Real Madrida i sada ima dva boda više na tablici Primere.

29.11.2010.

DJECA RAZDVOJENA ZIDOVIMA I PREDRASUDAMA

 

Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

29.11.2010
Nepovjerenje među narodima, koje potpiruju dnevnopolitička prepucavanja, i dalje je prisutno u bh. društvu. Bolna je činjenica da se djeca od malih nogu razdvajaju pohađajući podijeljene škole. Kako pokazati mladima da je bogastvo u različitostima, pitanje je za koje je Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS pokušao naći odgovor. Ova nevladina organizacija je tokom vikenda u Sarajevu organizovala obuku učenika, nastavnika i roditelja o “obrazovanju u različitostima”, kako bi djecu i mlade edukovali o interkulturalizmu.  

Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” surova je stvarnost Bosne i Hercegovine. Oko 50 podijeljenih škola u BiH oslikavaju kulturne raskole u državi, te su postali sredstva za razdvajanje tri konstitutivna naroda.

Podijeljene škole nastale su poslije rata zbog dubokog uplitanja politike u obrazovni sistem, te različitih načina obrazovanja, nastavnih planova i programa.

Maja Torla učenica je Gimnazije u Mostaru koja funkcioniše kao dvije škole pod istim krovom. Za Maju je bogatstvo u različitostima i voli upoznavati osobe drugačije vjere i nacije, ali većini njenih drugova iz škole to predstavlja smetnju.

„Normalno, svi ne dijele moje mišljenje i moju perspektivu. Nije to toliko očito i vidljivo koliko ja poznajem i čujem ponekad sa strane kako određeni imaju predrasude samo zato što su njihovi roditelji na njih to prenijeli, zato što nisu mogli oprostiti onima sa druge strane koji su ubili za vrijeme rat i drugih sukoba njihovu djecu, rođake, itd.“,
kaže Maja.

Djeca u podijeljenim školama uče različitu istoriju, geografiju i maternji jezik, Razdvojeni su zidovima, a i predrasudama. Učenici danas vrlo površno poznaju pripadnike drugih nacionalnih grupa koje žive u BiH.

Osnovna škola
Tina Čuljak
, školski psiholog iz Srednje strukovne škole u Širokom Brijegu, kaže da su stereotipi itekako prisutni kod djece školskog uzrasta.

„U Širokom sve su katolici. Zaista je teško njima prihvatiti bilo kakav drugi način života ukoliko se ne upoznaju sa ljudima koji imaju drugačiju kulturu i drugačiju pozadinu, i onda je njima možda taj stereotip još jače naglašen iz razloga što vrlo malo imaju mogućnosti da upoznaju pogotovo svoje vršnjake druge nacije, vjere. Vrlo malo njih je imalo doticaja, a većina njih su od roditelja slušali priče“, kaže Čuljak.

Nakon rata veliki broj mulikulturalnih sredina ostale su etnički čiste. U tim sredinama djeca nemaju prilike da se druže sa djecom druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti. Stoga i ne čude predrasude koje su najčešće proizišle iz kućnog odgoja.

Barijere u glavama

Roditelji insistiranjem da njihova djeca idu u školu sa svojim sunarodnicima i budu obrazovana na "svom" jeziku i kulturi zakidaju svoju djecu, mišljenje je majke Belme Ćurovac.

„Možda je dobar primjer u našem okruženju susjedna opština u RS Novo Goražde gdje ima dosta bošnjačkih povratnika. Ta opština udaljena je pet kilometara od Goražda. Roditelji bošnjačkih učenika dovoze svoju djecu u škole u Goraždu mada imaju osnovnu školu u svojoj opštini zbog toga što ta škola radi prema nastavnom programu RS. I to su ti stereotipi za mene - znači djeci je nametnuto, roditelj želi da dijete ide u školu u Federaciji a ne u njegovom mjestu boravka u RS“, smatra ona.  

Da li djeca uopšte primjećuju predrasude i netrpeljivost prema drugim i drugačijim, pitali smo učenike iz Širokog Brijega, Bijeljine i Goražda:
 
„U Širokom Brijegu većinom su svi jednaki, pa i nema takvih sukoba među učenicima, ali naravno da ima predrasuda prema pripadnicima drugih nacija.“
„U suštini ima, ali niko se nije baš toliko izjašnjavao. Ali u mojoj školi baš i nema.“
„Pretežno su Bošnjaci, ali ipak družimo se i sa ovim manjinama. Trebamo se družiti, nema veze koja je nacija, vjera ili generacija - to je najvažnije.“  


Razvoj interkulturalne svijeti mladih i promoviranje tolerancije i dijaloga u postkonfliktnom društvu kao što je BiH težak je zadatak za odrasle. Taj process treba započeti kroz obrazovanje, smatra nastavnica u zeničkoj Osnovnoj školi “Skender Kulenović” Amra Muslić.

„Mislim da su djeca dok odrastaju nekako, možda nesvjesno ili je to posljedica rata, postala svjesna ko je Bošnjak, Srbin, Hrvat itd. Ja dok sam odrastala nisam znala razliku između nacionalnosti. Mislim da treba početi od najnižeg nivoa, znači da trebamo početi od obrazovanja mladih ljudi. Ali isto tako smatram da trebaju i oni stariji, odgovorni sjesti zajedno i preuzeti odgovornost za ovakvo stanje i za ovo što se radi, za razdvajanje ljudi. Hiljadama godina mi živimo zajedno i to tako treba biti“,
ocjenjuje Muslić.   

Ne trebamo se bojati fizičkih barijera, ograda koje postoje, zidova koji dijele dvije škole pod jednim krovom. Mi se više trebamo bojati barijera koje postoje u glavama, u svijesti ljudi, smatra Ivana Kešić.

Postavlja se pitanje kako će izgledati bh. društvo u budućnosti kada se mladi odgajaju sa predrasudama i streotipima o drugima i drugačijima.

Ivana Kešić, iz Obrazovanog centra za demokratiju i ljudska prava CIVITAS, organizacije koja je napravila obuku o interkulturalizmu, kaže da se promjene u društvu dešavaju  u periodu od 60 godina, te da se kroz aktivno učešće svih relevantnih faktora situacija ipak može promijeniti.

„Ne trebamo se bojati fizičkih barijera, ograda koje postoje, zidova koji dijele dvije škole pod jednim krovom. Mi se više trebamo bojati barijera koje postoje u glavama, u svijesti ljudi. Čini mi se da su te barijere mnogo snažnije i da su veća prepreka u društvu. Zbog toga je veoma značajno da mladi ljudi kroz ove obuke skidaju te barijere, da oni druge posmatraju na način ’da li slušaš istu muziku koju ja slušam, pa možemo zajedno na koncert’. Naravno, vrate se u zajednice gdje nije ta osviještenost onakva kakva je njihova, možda se vrate i korak natrag, ali ipak rezultati ovih obuka i način na koji se utjecalo na njihovu svijest ostaju. Cilj je da oni kroz par godina, kad oni budu političari, kad budu direktori škola, kada budu ljudi koji će kreirati nastavne planove i programe, da budu ti koji će kazati stop diskriminaciji i stereotipima. I ono što je najvažnije - hajdemo graditi obrazovni sistem koji će ljude pripremati za interkulturalizam, za demokratiju i toleranciju“,
rekla je Kešić.
29.11.2010.

SULEJMAN TIHIC IZNEO ZVONKU JURISICU STAV SDA: PODRZAVAMO ZAHTJEVE HRVATA I U TERITORIJALNOM SMISLU

 

- Želimo razbiti percepciju da su izvan Sarajeva, Mostara i Federacije BiH veći prijatelji Hrvatima nego što su to ovdje, u Sarajevu i u FBiH, kazao je predsjednik HSP-a BiH

image Tihić: Za jednakopravnost spremni

Lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske stranke prava BiH Sulejman Tihić i Zvonko Jurišić saglasili su se danas tokom prvih zvaničnih razgovora nakon izbora da je nužna cjelovita ustavna reforma na cijeloj teritoriji BiH, koja će svima osigurati jednakopravnost.

- SDA i HSP se slažu da je ustavna reforma neophodna jer je Ustav BiH kočnica daljnjeg razvoja i napretka zemlje na njenom evropskom putu, izjavio je Tihić nakon sastanka, ustvrdviši da ove dvije stranke imaju dosta sličnosti.

Istaknuo je da SDA podržava opravdane zahtjeve Hrvata za jednakopravnosti u cijeloj BiH, kako u institucionalnom tako i u teritorijalnom smislu.

Lider HSP-a naveo je da je ustavnu reformu neophodno primijeniti na cijeloj teritoriji BiH, a "ne samo na nekim njenim dijelovima, što neki žele poručiti iz drugih centara".

- Ne možemo više dobijati izbore na pitanju ustavnih reformi, a da nakon formiranja izvršnih vlasti ova reforma ostaje po strani, istakao je Jurišić.

Potcrtao je da HSPBiH želi aktivniju ulogu u vođenju političkih procesa u BiH, ocjenjujući da "dosadašnja politika vođena s hrvatske strane nije bila dovoljno dobra".

- Želimo razbiti percepciju da su izvan Sarajeva, Mostara i Federacije BiH veći prijatelji Hrvatima nego što su to ovdje, u Sarajevu i u FBiH, kazao je predsjednik HSP-a BiH.

Pored implementacije izbornih rezultata i ustavnih reformi, lideri SDA i HSP-a razgovarali su i o nužnosti pune provedbe Dejtonskog sporazuma.

Istaknuto je da to mora biti jedan od prioriteta, a posebno završetak procesa povratka, provedba Aneksa 9. o javnim korporacijama te Aneksa 4., koji se odnosi na usaglašavanje ustava entiteta s Ustavom BiH, odnosno rješavanje pitanja dodatnih nadležnosti.

Lideri ovih dviju stranaka najavili su da će razgovore nastaviti kada bude više elemenata za konačan dogovor o uspostavi parlamentarne većine i kada budu završeni izbori za Dom naroda FBiH.

29.11.2010.

OBNOVLJENA TUZBA PROTIV JATAKA "RATKA MLADICA"

 

Poster sa likom haškog begunca Ratka Mladića, Beograd - iz arhive

Poster sa likom haškog begunca Ratka Mladića, Beograd - iz arhive

29.11.2010.
Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet petorice bivših oficira Vojske Srbije i Crne Gore, osumnjičenih za skrivanje haškog begunca Ratka Mladića, potvrđeno je za RSE.

Oni su, veruje se, sve do sredine 2003. godine, u vojnim objektima krili bivšeg komandata vojske bosanskih Srba, optuženog za srebrenički genocid, bez obzira što je, osim haške, za njim bila raspisana i poternica Okružnog suda u Beogradu.

U lancu pomagača Mladića, kao najvažnija karika pominje se nekadašnji šef vojne tajne službe, Aca Tomić, inače bliski saradnik tadašnjeg saveznog predsednika Vojislava Koštunice.

Na spisku su i tadašnji načelnik Generalštaba Nebojša Pavković, kao i Branislav Puhalo, šef Mladićevog obezbeđenja.

Glavni haški tužilac Serž Bramerc je i prilikom poslednje posete Beogradu, rekao da je izvesno da se Mladić ne krije sam i da je veoma važno da se procesuiraju oni koji mu pružaju podršku.

Petorica oficira su inače, već bila predmet istrage, koja je pokrenuta na osnovu sumnje da su sve do 2002. Mladića krili u vojnim objektima, a do 2003. mu pružali logističku podršku, ali je istraga zaustavljena nakon intervencije iz političkog vrha. 

Da li je ponovno vađenje iz fioke prašnjavog predmeta protiv bitnih ljudi iz vojske, posledica Bramercove poruke, pitali smo novinara Vremena Dejana Anastasijevića, inače dobrog poznavaoca haške problematike.

 “Teško je reći da li je to direktna posledica onoga što je Bramerc rekao. Činjenica jeste da je Bramerc dao signale da nije sasvim zadovoljna raznim aspektima saradnje Srbije sa Tribunalom i traganja za beguncima, i moguće je da je to deo tog paketa stvari koje bi trebalo ispraviti. Međutim, moram da kažem da sam pomalo umoran od slušanja najava iz tužilaštva... ne samo Specijalnog za Ratne zločine nego i za Organizovani kriminal i Državnog tužilaštva, da će oni pokrenuti postupak ili da pokreću postupak protiv nekoga. To se tako vuče mesecima po medijima, a onda na kraju ne ispadne ništa”, kaže Dejan Anastasijević.
Pretres kuće u vlasništvu porodice Mladić, 23. februar 2010. godine

Tako se pravosuđe, posle četiri godine, ponovo vratilo i na slučaj Mladićevih pomagača. On tada nije dobio svoj epilog, jer je bio stopiran, a sudeći prema službenoj belešci, danas pokojne Snežane Bogdanović, tada šefice Drugog opštinskog tužilaštva, to je učinjeno po naredbi tadašnjeg ministra pravde Zorana Stojkovića. Stojković je nedavno, u razgovoru za RSE, takve navode negirao.

„Nikada nisam imao veze sa Tužilaštvom, niti davao bilo kakve naloge, a pogotovo što ja nikada nisam imao veze sa tom tužiljom. I, interesantno, ta žena je bila živa i bila je tužilac još u vreme kada sam ja prestao da budem ministar. Zašto tada nije postavljeno to pitanje, pa ja njoj da odgovorim? Očigledno je da je u pitanju neka poleđina napada na Demokratsku stranku Srbije i sve nas koji smo tada bili u vladi Vojislava Koštunice“, rekao je ranije Stojković.

Pitanje političke volje

Ako su navodi o razlozima za stopiranje istrage tačni, 2006. je nedostajala politička volja da se Mladić uhapsi i izruči Hagu, kao i da se istraži kako se tako uspešno skrivao svih ovih godina.

Pravnik JUKOM-a Milan Antonijević, smatra da će slučaj petorice oficira pokazati da li ta volja danas postoji.   

“Ono što je najbitnije to je da vidimo da li postoji ta politička volja, koja očigledno nije postojala u prethodnom periodu. Ovaj slučaj je bio u nekim fiokama i nije sa njemu ozbiljno radilo. Sada treba videti da li je to stvarno iskrena želja, i tužilaštva i kasnije pravosuđa, da se taj slučaj dovede do kraja ili je samo tu da bi poslužio kao dokaz naše spremnosti da sarađujemo sa haškim tribunalom”, ocenjuje Antonijević.

Glavni haški tužilac više ne sumnja u političku volju srpskih vlasti, ali u poslednje vreme stalno ukazuje na propuste u potragama, koji Mladiću omogućavaju da izbegne haškoj pravdi.

Dejan Anastasijević, takođe smatra da je u dosadašnjim potragama bilo mnogo propusta.

 “Bilo je mnogo brljanja na raznoraznim stranama i bilo je mnogo foliranja, ne mogu da nađem drugu reč. Treba se nadati da su se ljudi možda uozbiljili, međutim, s obzirom da isti ljudi, a tu pre svega mislim na tužioca Vukčevića, na ministra Rasima Ljajića i na još njih nekoliko, praktično vode celu tu priču o saradnji već osam godina, ja nisam baš optimista da se ovom ekipom ta stvar može završiti na opšte zadovoljstvo”, smatra Anastasijević.

Zakonski rok za pokretanje istrage protiv Ace Tomića, Nebojše Pavkovića, Dragana Živanovića i Branislava Puhala ističe 9. marta 2012.

Protiv generala Ljubiše Vukovića, bivšeg pomoćnika komandanta Prve armije, taj rok već je istekao. Šta se u tom slučaju dešava, pitamo Milana Antonijevića.

“Ukoliko je tu došlo do zastarelosti, onaj protiv koga je mogla biti pokrenuta istraga, protiv koga je mogao biti vođen neki postupak je potpuno slobodan. Više nemate nikakve mogućnosti da dokazujete njegovu krivicu i on, kao i svaki drugi građanin koji ništa nije učinio, može nastaviti svoj život neometano”,
objašnjava pravnik JUKOM-a.

Za krivično delo koje se bivšim čelnicima vojske stavlja na teret, zaprećena je kazna od jedne pa do osam godina zatvora. Branioci petorke koja se sumnjiči za skrivanje Mladića nisu želeli da o govore o tom slučaju, dok i ako, kako su nam objasnili, njihovi klijenti ne dobiju poziv iz Suda.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Vlada Srbije za Mladića ponudila deset miliona evra
Završeno suđenje Mladićevim pomagačima
Hapšenje Mladićevih jataka bila je greška
Kome je u interesu da štiti Mladića
29.11.2010.

RENKA RASIDKADIC, POVRATNICA U FOCU, NAPISALA PJESMU O ALADZA DZAMIJI

 

A znam da ćeš jednog dana izronit iz bistre Drine, ljepša neg' gorska vila, i da ćeš stati na svoje mjesto, i da ćeš biti ista ko prije, ovdje gdje vječito si bila, jedan je od stihova

image Rašidkadić: Bila u izbjegličkom kampu u Makedoniji

Remzija Renka Rašidkadić jedna je od prvih povratnica u Foču. Danas ima 75 godina i u njoj ne umire želja da svoju pjesmu posvećenu simbolu grada - Aladža džamiji - pročita s početkom njene obnove.

Najteži dani

Ova diplomirana pravnica cijeli radni vijek provela je u svom gradu. U Foči je bila i prva tri mjeseca rata. U istom ulazu, zaključane u stanu, najteže dane zajedno s Renkom preživjele su Advija Malkić, starica od 80 godina, i Ljuba Drakul, koja je imala 70.

- Nikada preko praga nisam izašla. Možda smo zato što smo bile različitih nacionalnost sve tri i preživjele. Zajedno smo dočekale ulazak srpske vojske, bile smo kao tri sestre. Dijelile smo i posljednju koru hljeba - priča nam Remzija.
 
Ona je s još oko 400 Bošnjaka 2. jula 1992. godine napustila Foču. Nakon 40 sati putovanja, uz pomoć ljudi iz Novog Pazara čiju su ponudu da ostanu odbili, stigli su u Skoplje. Na osnovu odluke Vlade Makedonije smješteni su u Čičino selo, dječije odmaralište na rijeci Treski, pod Šar-planinom, gdje je Renka provela 1.000 dana i noći.

Ljubav prema pisanju tamo se produbila, pa je u danima izbjeglištva svoje emocije pretakala u stihove. Jednu od pjesama posvetila je prvoj bebi u izbjegličkoj grupi od 400 Fočaka u kampu koji je veoma brzo ponio ime Mala Foča.

Posjeta UNICEF-a

- Oči joj bistre ko Drina, usne kao ruže rosne, ime joj lijepo, Sabina, ta beba čedo je Bosne. Ona nam radost pruža i ljepšu zoru što rudi, zbog nje se sunce rađa i zbog nje postoje ljudi. Zbog nje se pjevaju pjesme, zbog nje su stihovi ovi, jer beba uvijek i svuda predstavlja život novi - samo je dio pjesme, koja je odmah po objavljivanju u novinama u Malu Foču dovela najvišu delegaciju UNICEF-a iz Ženeve, nakon čega je uljeto 1993. Renkina pjesma prevedena na brojne jezike i objavljena na stranici ove organizacije.

Po povratku u Foču napisala je i pjesmu posvećenu Aladža džamiji. Stihove je prvi put javno govorila na svečanosti kojom je označen početak obnove Atik Ali-pašine džamije u Foči.

- A znam da ćeš jednog dana izronit iz bistre Drine, ljepša neg' gorska vila, i da ćeš stati na svoje mjesto, i da ćeš biti ista ko prije, ovdje gdje vječito si bila - kazuje Renka stihove o Aladži.

Opisala sudbinu Bošnjaka

Sama, u stanu u Donjem Polju s pogledom na ušće Ćehotine i Drine, okružena fotografijama unuke, Remzija i danas piše, iako rjeđe.

Kaže kako ustane i poslije ponoći da zapiše neki stih kako joj ne bi "pobjegao". U jednoj od svojih posljednjih pjesama pod naslovom "Tragična sudbina Bošnjaka" fočanska pravnica, pjesnikinja i povratnica vlastitu i sudbina svog naroda opisala je kroz životni put svog brata Salke, koji se iz izbjeglištva sa Sjevernog mora u Bosnu vratio na tabutu.

29.11.2010.

POKRENUT PROJEKAT ZA PROMOVIRANJE BASTINE SARAJEVA

 

Ceremonija otvaranja projekta 'Sarajevo na rskršću svijeta', 27.11.2010.

Ceremonija otvaranja projekta "Sarajevo na rskršću svijeta", 27.11.2010.

29.11.2010.
„Sarajevo na raskršću svijeta“ naziv je projekta kroz kojih će se u iduće dvije godine raditi na promoviranju kulturno-povijesne baštine grada Sarajeva. Cilj projekta je da se kroz tematiku muzeja i raznolikosti sarajevske arhitekture poboljša turistička ponuda u području kulturnog turizma i na taj način animiraju turisti za duži ostanak u gradu.

Idejni tvorac i implementator projekta je Fondacija Mozaik. Program mendžer za turizam i kulturno nasljeđe Fondacije Edin Bajramović kaže:

„Sarajevo zaista nema jedinstven turistički proizvod koji povezuje te opipljive i neopipljive elemente grada Sarajeva, tako da smo mi odlučili da povežemo važne objekte kulturno-historijske baštine grada Sarajeva.“

Ceremonija otvaranja projekta "Sarajevo na rskršću svijeta", 27.11.2010.
Projekat obuhvaća deset objekata kulturno-povijesne baštine. Među njima je Muzej Sarajeva sa svojih pet depandansa, a to su: Muzej Sarajevo 1878.-1918., poznatiji kao Muzej Sarajevskog atentata, Muzej Jevereja BiH, Svrzina kluća, Despića kuća i Brusa Bezistan.

„Pozdravljamo ovaj projekat EU koji se odnosi upravo na muzeje u Sarajevu, od kojih Muzej Sarajeva ima pet objekata na području opštine Stari Grad u Sarajevu“, kaže direktorica JU Muzej Sarajeva Alma Madžarević.

U projekat su još uključeni i Muzej Alije Izetbegovića, Kuća Alije Đerzeleza, Sebilj, Bijela Tabija, te Zemaljski muzej BiH kao nareprezentativnija muzejska ustanova u zemlji.

„Mi se nadamo da će ovaj projekat, koji će trajati nekoliko godina, polučiti izvjesne rezultate i da ćemo u tome svemu naći neki konkretan interes i da će i Zemaljski muzej, barem u nekom malom promilu ili procentu, biti povodom i razlogom dolaska ljudi i u BiH i u Sarajevo“, rekao direktor Zemljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.

Svijest o značaju kulturne riznice

Pored pomenutih objekata, pregovara se sa još tri institucije koje će najvjerovatnije biti uključene u projekat. To su Bošnjački institut, Ars Aevi i Umjetnička galerija BiH.

„Mene je jednom prilikom zapanjila činjenica kad sam čula koliko posjete ima Muzej grada, gdje su uglavnom sve posjete kolektivne, grupne, a da mi individualno imamo više posjete od samog Muzeja i depandansa Muzeja grada. A ovo bi sad značilo, naravno, još povećanje posjete,“ kazala je direktorica Umjetničke galerije Meliha Husedžinović.
Ceremonija otvaranja projekta "Sarajevo na rskršću svijeta", 27.11.2010.

Prostor u kojem se nalazi jedna od najznačajnijih kolekcija suvremene umjetnosti ARS AEVI također je jedan od potencijalnih partnera projekta „Sarajevo na raskršću svijeta“.

„Ja sam uistinu veoma sretan i zadovoljan da postoje ljudi koji pokreću tako složene i kompleksne incijative koje udružuju naše institucije kulture i koje ih kolektivno promoviraju na internacionalnom planu“, rekao je generalni direktor ARS AEV-a Enver Hadžiomerspahić.

Europska unija prepoznala je u segmentu kulturnog turizma potencijal koji može doprinijeti ukupnom gospodarskom razvoju, što je bio i osnovni razlog odobravanja financijskih sredstva.

„Mi očekujemo, prije svega, da će na neki način podignuti svijest o značaju iznimno bogate kulturne riznice i baštine grada Sarajeva, ujedno i BiH, a u isto vrijeme da će doprinijeti i jačanju kapaciteta institucija koje su naši hramovi kulture, a sve sve u cilju nešto integrativnije i jače turističke ponude glavnog grada. Kako vidimo, trendovi su pozitivni, te vjerujemo da će i ovaj projekt nastaviti u istom takvom, pozitivnom smjeru“,
kazala je Maja Došenović, program menadžer Delegcije EU u BiH. 

Fondacija Mozaik planira osnovati i Kuću turizma u Sarajevu, koja će biti jedini infrastrukturni projekat koji bi doprinio integraciji turističke ponude grada Sarajeva.
29.11.2010.

VALENTIN INZKO: BOSNA I HERCEGOVINA DOBIJA STATUS KANDIDATA ZA EU ZA CETIRI DO PET GODINA

Valentin Inzko : BiH dobija status kandidata za EU za četiri do pet godina 

 29/11/2010.
• ."Vlast je kasno počela, ali je pod pritiskom javnosti ipak brzo uradila svoj posao i ispunila 174 uslova, te počela izdavati biometrijske pasoše. Do sada je izdato oko 400 000, a samo građani koji imaju te nove pasoše mogu da putuju bez vize od 15. decembra'', rekao je Incko.On je dodao da je Evropi jako važno šta se ovdje dešava, jer "ako ovdje bude konlikfta, biće to evropski konflikt, a ako bude ..

Ljudi koji su ovdje uvijek su se osjećali Evropljanima, iako BiH nije članica porodice  koja  se zove EU. Vi ste Evropljani, a još nemate pasoš EU, ali i to će biti u dogledno vrijeme, rekao je Incko koji je u Vitezu otvorio kancelariju Evropskog pokreta.Odluka o ukidanju viznog režima, rekao je Incko, još jednom je potvrdila opredijeljenost evropske zajednice za građane ove zemlje, a ta odluka je pokazala i da reforme mogu uspjeti kada se politički lideri fokusiraju na njih.Incko je podsjetio da je pritisak javnosti doveo do toga da su se politički lideri u BiH fokusirali na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima, a Evropski pokret  odigrao je značajnu ulogu u tome."Vlast je kasno počela, ali je pod pritiskom javnosti ipak brzo uradila svoj posao i ispunila 174 uslova, te počela izdavati biometrijske pasoše. Do sada je izdato oko 400 000, a samo građani koji imaju te nove pasoše mogu da putuju bez vize od 15. decembra'', rekao je Incko.On je dodao da je Evropi jako važno šta se ovdje dešava, jer "ako ovdje bude konlikfta, biće to evropski konflikt, a ako bude prosperiteta i stabilnosti, biće to evropska stabilnost i  prosperitet''.''Sada su građani BiH dobro došli da posjete evropske gradove i svoje rođake tamo, ali to je samo simbolički. Naime, dobro došla je BiH kao država i uskoro će ona biti članica evropske zajednice, a za godinu-dvije Hrvatska. Onda će BiH imati hiljadu kilometara zajedničkih granica sa EU'', naglasio je Incko.

Incko je naglasio da su preduzetništvo i biznis u Vitezu najbolji primjer kako se može sa evropskim standardima ući u Evropu, a da još niste član.On je rekao i da Evropa nije perfektna organizacija i da kod starih članica ima puno skepticizma, ali nema druge alternative. "Alternativa bi bila stagnacija ili izolacija, a to niko ne želi", naglasio je Incko.Otvaranje kancelarije Evropskog pokreta pozdravio je i Stefan Milić, koordinator za Republiku Srpsku za pitanja mladih.''Vitez je perspektivna lokalna zajednica koja garantuje da je ovdje moguće obezbijediti kvalitetan život. Značajno je da je fromiran i kabinet Evropskog pokreta koji će omogućiti ovoj zajednici da potpuno učestvuje u realizaciji svih aktivnosti koje organizuje evropski pokret u BiH'' - rekao je Milić Srni.Visoki predstavnik u BiH sa saradnicima danas je posjetio opštinu Vitez, te sa načelnikom ove opštine Vladom Alilovićem, ambasadorom Hrvatske u BiH Tončijem Staničićem, direktorom Franšiznog centra Vitez Franjom Rajkovićem i predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Srednjobosanskog kantona sastao se sa predstavnicima poslovne zone, te svečanim presjecanjem vrpce u Franšiznom centru otvorio kancelariju Evropskog pokreta.Evropski pokret je nevladina organizacija koja želi na što bolji način da omogući mladima da dostignu svoje potencijale , da budu odgovorni mladi ljudi i da izrastu u ono što je potrebno EU i što EU 
 očekuje od BiH. (Kliker.info-Srna)


29.11.2010.

ZASTICENI SVJEDOK: OPTUZENI, "RADOVAN KARADZIC" POTICAO STRAH GOVORIMA MRZNJE

 

Dokazni materijal na suđenju Radovanu Karadžiću (Karadžićev interview u 'Borbi'), 29.11.2010.

Dokazni materijal na suđenju Radovanu Karadžiću (Karadžićev interview u "Borbi"), 29.11.2010.

29.11.2010.
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Karadžiću, nastavljeno je izvođenjem zaštićenog svjedoka haške optužbe nakon pauze od nekoliko tjedana koju je optuženi dobio kako bi proučio nove dokumente, nedavno dostavljene od tužiteljstva.

Zaštićeni svjedok insajder, bivši pripadnik Sarajevsko romanijskog korpusa koji je držao Sarajevo u okruženju, ispričao je sudu o govoru Karadžića i podgrijavanju straha te o zlostavljanju građana nesrpske nacionalnosti u sarajevskom predgrađu Grbavici nakon započinjanja sukoba 1992.godine.

Zaštićeni svjedok je je opisao kako je osobno čuo govor Karadžića tijekom pomena za duše nevinih u siječnju 1991. u Vrhprači, tijekom kojeg je podsjećajući na ustaške zločine tijekom Drugog svjetskog rata, optuženi poticao strah govoreći o Srbima kao jedinom narodu na svijetu koji je proganjan.

„Nećemo dozvoliti da nas razbiju u tri države“, rekao je tom prilikom Karadžić osvrćući se na raspad Jugoslavije.

Svjedok, koji je davao iskaz prikrivenog lika i iskrivljenog glasa objasnio je sucima kako je taj govor imao utjecaj na pogoršanje međuljudskih odnosa među nacionalnim zajednicama.

„U ovom slučaju su prisutni samo Srbi i govore samo o žrtvama srpske nacionalnosti, što samo potiče mržnju, a ne ide u prilog zajedničkom življenju“, zaključio je svjedok.

Crna predviđanja i slutnje podgrijavali su strah kod građana sve tri nacionalne zajednice budući da su se svi bojali za sudbine svojih porodica, objasnio je sucima svjedok.

Prema njegovim riječima Karadžić je 1991. bio karizmatska osoba i Srbi su vjerovali da je ostvariva ideja da se ujedine srpski krajevi, pogotovo nakon njegovih učestalih izjava.

„U brojnim interview-ima, i na poznatom zasjedanju Skupštine (BiH) je gospodin Karadžić objasnio što se u slučaju rata može dogoditi. To je svoj javnosti poznatoj. Njegova je izjava bila da jedan narod može nestati. Da je problem između, ne i Srba i Hrvata koji nisu puno izmiješani, već između Srba i Muslimana jer su oni jako izmiješani. To je bila ozbiljna prijetnja miru u Bosni i Hercegovini“,
prisjetio je svjedok.

Zlostavljanje građana nesrpske nacionalnosti počelo odmah

Tužiteljstvo je kao dokaz priložilo i jedan od novinskih interviewa Karadžića u „Borbi“ u ožujku 1992.godine, o tome kako svi ne mogu živjeti zajedno, nego samo jedni pored drugih. Kada je unovačen u Sarajevsko romanijski korpus i raspoređen na područje Grbavice, samo oko mjesec dana nakon spomenutog interview-a, zaštićeni svjedok je vidio zlostavljanje i protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti.
Zaštićeni svjedok na suđenju Karadžiću, 29.11.2010.

„Do zlostavljanja je došlo odmah od dolaska vojnika na Grbavicu. U tome su sudjelovali i vojnici i civilna i vojna policija.“, izjavio je svjedok dodatno pojasnivši tužitelju kako zlostavljanje nije prekinuto ni u jednom trenutku.

Tijekom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optuženi Karadžić je konstatirao kako on nije prijetio kada je govorio o krvavom ratu koji će uslijediti, nego da se radilo o uspješnom predviđanju političara na razvoj situacije ukoliko se ne postigne dogovor.

Poput govora pred Skupštinom BiH kada je rekao da ukoliko dođe do rata jedan narod može nestati.

„Je li sam ja prijetio, ili upozorio, da postoji opasnost za Muslimane. Jer ako se zarati oni se ne mogu obraniti od Srba i Hrvata. Jel tako?“, upitao je Karadžić.

„Nije tako," odgovorio je svjedok, potvrđujući mu da misle na isti govor pred Skupštinom BiH.

Zaštićeni svjedok je tijekom unakrsnog ispitivanja izjavio i kako je oružje koje je došlo povlačenjem JNA iz Slovenije i Hrvatske dijeljeno bosanskim Srbima prije početka sukoba u BiH.

Nakon ispitivanja zaštićenog svjedoka suđenje će se ponovno prekinuti na tjedan dana, do 07. prosinca ove godine, budući da još traje pauza koju je Karadžić dobio za proučavanje dokumenata zapljenjenih u stanovima oficira u Srbiji.
29.11.2010.

SVJEDOK: ZAROBLJENI BOSNJACI KRETALI PREMA SRPSKIM POLICAJCIMA UZVIKUJUCI "ALLAHU EKBER!"

 

S110 svjedočio na suđenju optuženima za strijeljanje oko 1.000 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici 13. jula 1995. godine

image

Na suđenju četvorici optuženih za genocid u Srebrenici odbrana je unakrsno ispitala zaštićenog svjedoka optužbe S110, koji je ostao pri tvrdnji da je, kao pripadnik Drugog odreda Specijalne policije, prije odlaska na teren dobio naredbu za ubistva vojno sposobnih muškaraca.

Branioci su svjedoku najviše pitanja postavili u vezi sa ovom naredbom koju je, kako je naveo, dobio od komandira Milenka Trifunovića prije odlaska na teren, kao i kasnije prilikom sprovođenja kolone zarobljenih muškaraca, javio je danas BIRN - Justice Report.

Odbranu je interesovalo zbog čega je svjedok ovakvu izjavu dao tek na ovom suđenju, a ne i prilikom ranijih svjedočenja, kada je naveo da im je rečeno da će u Bratuncu dobiti daljnja uputstva.

“Kad sam se nalazio u pritvoru na Kuli, Petar Mitrović, Branislav Medan i Miladin Stevanović su mi rekli da sve to znaju, ali da neće da kažu. Ja sam rekao da ću reći. (...) I da sam ostao osumnjičeni, ne bih priznao”, rekao je S110, koji je svjedočenje započeo 11. novembra 2010.

Trifunović je pravosnažno osuđen na 33 godine zatvora zbog učešća u zarobljavanju i strijeljanju oko 1.000 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici, Mitrović i Medan, takođe nekadašnji pripadnici Drugog odreda, na po 28 godina, dok je Stevanović oslobođen. S110 je svjedočio na suđenju Dušku Jeviću, Mendeljevu Đuriću, Goranu Markoviću i Neđi Ikoniću, koji su takođe optuženi za učešće u zarobljavanju i ubistvima u Kravici 13. jula 1995. godine, kao i prisilnom preseljenju bošnjačkog stanovništva iz Srebrenice.

Jević je, prema optužnici, bio komandant Centra za obuku “Jahorina” pri Specijalnoj brigadi Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), Đurić i Ikonić komandiri četa, a Marković komandir jednog od vodova.

Opisujući početak ubijanja u zadruzi, svjedok je potvrdio da je srpski policajac samovoljno ulazio u hangar i da ga je on vraćao, te da su zarobljenici kretali prema njima uz glasne povike “Allahu ekber!”.

Međutim, on se nije složio s tezom koju je iznijela Jevićeva Odbrana da ubijanja nisu bila planirana, već da je do njih došlo nakon incidenta kada je ubijen srpski policajac.

“Ne mogu se složiti. Ako se incident dogodio u Kravici, šta je bilo na Branjevu?”, rekao je svjedok aludirajući na Vojnu ekonomiju na Branjevu (opština Zvornik), gdje je u julu 1995. godine likvidirano više od 1.000 muškaraca.

Odgovarajući na pitanja o drugim jedinicama koje su u to vrijeme bile angažovane, S110 je rekao da je na putu do njih bila redovna policija iz Zvornika, a da su u obezbjeđenju zarobljenih na livadi bili samo pripadnici Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića.

Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 2. decembra.

29.11.2010.

BAKIRA HASECIC: UNHCR POVODOM ANGELININOG FILMA NIJE ISPOSTOVAO ONO STO JE OBECAO

 

Članice Udruženja i dalje traže sastanak s holivudskom zvijezdom Anđelinom Đoli. Sporan scenarij filma "Untitled Love Story"

image Sa seta u Budimpešti: Završeno snimanje

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žena - žrtva rata", danas će poslati još jedno pismo predstavnicima UNHCR-a u Sarajevu i Ženevi. Naime, članice Udruženje i dalje traže sastanak s holivudskom zvijezdom Anđelinom Đoli (Angelina Jolie), koja je prije nekoliko dana završila snimanje svog rediteljskog prvjenca "Untitled Love Story".

Sjećanje na agresiju

Razlog sastanka, kako je ponovila Hasečić, jeste scenarij filma koji govori o ljubavi između Bošnjakinje koja se zaljubljuje u svog silovatelja srpskog vojnika. Hasečić ističe da će Navida Huseina (Naveed Hussain), predstavnika UNHCR-a u BiH, te predstavnike u Ženevi podsjetiti na ono što se dešavalo tokom agresije na BiH. Uz to, podsjetit će UNHCR da ništa od obećanog nisu ispoštovali.

Ona je naglasila da su u pismu navele želju da se sastanu i sa ženevskim predstavnicima svjetske organizacije.

- U pismu smo naglasili kredibilitet Đoli, koja je ambasadorica dobre volje. Ovo je nepošteno prema nama, jer je prošlo skoro četiri mjeseca, a situacija se ne rješava - navodi Hasečić.

Sat-dva vremena

Ona je naglasila i da im je ponuđen odlazak u Budimpeštu u vrijeme snimanja Anđelininog filma, na šta one nisu pristale.

- Mi želimo da se sastanemo ondje gdje smo preživjeli genocid i gdje je nad nama izvršeno masovno sistematsko silovanje. Mislim da se Anđelina trebala udostojiti i uozbiljiti te naći sat-dva vremena da porazgovaramo - zaključila je Hasečić.

Šarkić: To je politika, a ja sam čovjek od filma

Kontaktirali smo i izvršnog producenta filma Edina Edu Šarkića, koji nam je kazao da nakon završetka snimanja ostvarenja on nema apsolutno nikakve veze s dolaskom Đoli u Sarajevo.

- Njen dolazak sada ide preko UNHCR-a, sve je mimo mene. To je sada sve politika, a ja sam čovjek od filma - kratko je dodao Šarkić.

29.11.2010.

TURCI PORUCILI SAD-U: ODLUCNI SMO SUPROSTAVITI SE EU, KOJA ZELI ISKLJUCITI NAS UTJECAJ U BOSNI I HERCEGOVINI I NA BALKANU

 

Podsekretar u ministarstvu vanjskih poslova Turske istakao kako su uspjeli uvjeriti Harisa Silajdžića da "prekine govoriti o srpskom genocidu"

image Sinirlioglu: Zbližavanje BiH i Srbije

Prema pisanju britanskog "Guardiana", preko 250.000 povjerljivih dokumenata ambasada SAD-a širom svijeta uvelo je ovu zemlju u dosad najveću diplomatsku krizu.

U jednom od tih dokumenata napravljenih u februaru ove godine, u veoma napetom razgovoru visoki američki izaslanici traže od turskih dužnosnika da podrže američku akciju i da uvjere iransku vladu da je u krivu. Turci su insistirali na svom posredovanju i bili prisiljeni priznati da većina zemalja u regiji vidi Iran kao prijetnju.

Jedan dio razgovora obavljen 25. februara 2010. godine dotakao se i BiH. Ambasador SAD-a James Jeffrey, pomoćnik državnog sekretara William Burns te zamjenik podsekretara Tina Kaidanow obavili su razgovor sa zvaničnicima Turske koje je predvodio Feridun Sinirlioglu, podsekretar u ministarstvu vanjskih poslova.

Sinirlioglu je tom prilikom istakao odlučnost svoje zemlje da se odupre naporima EU da isključi utjecaj Turske na Balkanu, posebno u BiH.

On je istakao da je zbližavanje između BiH i Srbije neposredni diplomatski cilj Turske za regiju. U tom cilju, rekao je Sinirlioglu, uspjeli smo uvjeriti Harisa Silajdžića, koji je bio u Ankari dan prije, da "prekine govoriti o srpskom genocidu".

Sjedinjene Države i Turska su se "složili da se ne slažu" o Akcijskom planu za članstvo BiH (MAP) u NATO-savezu. S druge strane, SAD su iskazale poštovanje prema turskom sudjelovanju na Balkanu.

 

29.11.2010.

NAPADNUTI IGRACI REAL MADRIDA I BARCELONI (VIDEO)

 

Najgore je prošao jedan pripadnik obezbjeđenja ekipe Josea Mourinha, koga je kamenica pogodila u leđa i glavu, ali on nije tražio da mu se ukaže medicinska pomoć

image

Autobus u kojem su se nalazili igrači i članovi stručnog štaba Real Madrida kamenovan je u ponedjeljak na putu od aerodroma do hotela "Juan Carlos" u Barceloni. Prilikom napada, pretpostavlja se, ekstremnih navijača katalonskog kluba razbijen je jedan prozor, na mjestu gdje su sjedili Raul Albiol i Alvaro Arbeloa, ali nijedan od igrača nije povrijeđen. Najgore je prošao jedan pripadnik obezbjeđenja ekipe Josea Mourinha, koga je kamenica pogodila u leđa i glavu, ali on nije tražio da mu se ukaže medicinska pomoć.    

Povodom incidenta predstavnici Reala su se oglasili saopćenjem u kojem su optužili odgovorne zbog loše organizacije pratnje i nedopustivih propusta u osiguravanju njihovih igrača.

Za razliku od negostoljubivog prijema u gradu, Madriđani su izvanredno dočekani na samom aerodromu "El Prat". Više stotina oduševljenih navijača "Kraljevskog kluba" dočekalo je Ronalda i kompaniju klicajući njihova imena.

Barcelona i Real Madrid igraju večeras od 21 sat posljednju utakmicu 13. kola Primere na stadionu "Nou Camp".

29.11.2010.

STOLAC GRAD SLUCAJ: UCESNICI ZLOCINA SLOBODNO HODAJU GRADOM

Grad slučaj : Učesnici zločina slobodno hodaju gradom 

 29/11/2010.
• Malo toga se promijenilo u Stocu proteklih godina. Bošnjačka i hrvatska djeca i dalje ulaze u školu na dva zasebna ulaza.Hrvati nastavu pohađaju prije, a Bošnjaci poslije podne. U dva odjela Doma zdravlja rade odvojeno Bošnjaci i Hrvati. U samom gradu postoje bošnjački i hrvatski kafići, dok je nekoliko javnih preduzeća i dalje dominantna hrvatska struktura zaposlenika Građani Stoca ni danas ne žele javno ..

Malo toga se promijenilo u Stocu proteklih godina. Bošnjačka i hrvatska djeca i dalje ulaze u školu na dva zasebna ulaza.Hrvati nastavu pohađaju prije, a Bošnjaci poslije podne. U dva odjela Doma zdravlja rade odvojeno Bošnjaci i Hrvati. U samom gradu postoje bošnjački i hrvatski kafići, dok je nekoliko javnih preduzeća i dalje dominantna hrvatska struktura zaposlenika Građani Stoca ni danas ne žele javno govoriti o ratnoj prošlosti. „S obzirom da nije bilo pravovremenih presuda protiv ljudi koji su optuženi za ratni zločin, imamo stanje da ljudi koji su trebali sjediti u Hagu, ljudi koji su trebali sjediti po Foči i Zenici slobodno hodaju gradom. Neki od njih čak participiraju u vlasti", kaže Amer Medar, voditelj Centra za obnovu građanskog povjerenja Stolac.
Prije rata u Stocu je živjelo oko 19.000 stanovnika: Bošnjaci su činili nešto manje od polovine, trećina su bili Hrvati, a petina Srbi. Tokom posljednjeg rata više hiljada Bošnjaka, uključujući i žene i djecu, odvedeno je u logore Herecg-Bosne, u Gabelu i Dretelj kod Čapljine. Zajedno sa vjerskim objektima, spaljeno je preko 3.000 kuća. Za ubistva, protjerivanja i silovanja do danas je procesuirano tek nekoliko osoba. Zamjenik upravnika logora Gabela Nikola Andrun prije dvije godine osuđen je na 18 godina zatvora i jedina je osoba suđena pred Sudom BiH za zločine počinjene u logoru Gabela. Nakon podizanja optužnice, upravnik logora Boško Previšić prebjegao je Hrvatsku, dok su za zločine koji su se desili u Koštanoj bolnici u samom središtu Stoca, osuđene dvije osobe, i to na dvije, odnosno tri i pol godine zatvora. „Boško Previšić, upravnik logora u Gabeli, je trebao biti suđen, ali Boko je imao nekoga iza sebe. Gdje je Pero Marković? Gdje je čovjek koji je Tuđmanu raportirao: ’Predsjedinče, u Stocu više nema nijednog muslimana’, doktor Anđelko Marković? Evo ga tu, on slobodno hoda gradom“, kaže Amer Medar.

Propala svjedočenja


Slobodno gradom šeće i Ivo Raguž, donedavno direktor Osnovne škole u Stocu, čije je sudjelovanje u zločinu počinjenim nad bošnjačkim stanovništvom dokumentirano i kroz svjedočenja stolačkih žrtava na Međunarodonom sudu u Hagu. To ipak nije spriječilo njegovo imenovanje za direktora škole, što su, uz HDZ, prije nekoliko godina podržali i njihovi partneri u vlasti – SDA. Dugogodišnji stolački novinar Nermin Bise s druge strane upozorava kako se od mnogih svjedočenja u međuvremenu odustalo. Neke se potkupilo, neke uplašilo - vrijeme je učinilo svoje.„Bilo je iz straha promjene iskaza. Ali je ponižavajuće za žrtve da su ljudi koji su ubijali u ratu, napravili zločin, prošli nekaženjeno i u vremenu poslije rata imali status u društvu pozitivan“, kaže Bise.

Unatoč brojnim napadima na bošnjačke povratnike, u Stolac se nakon rata vratila polovina predratnih Bošnjaka. U stolačkoj opštini danas živi i radi i veliki broj Hrvata srednje Bosne, pretežno iz Kaknja i Vareša i tek jedan posto prijeratnog srpskog stanovništva. Osim lokalnih moćnika, svi oni žive podjednako loše, u gradu koji je u svijetu prepoznat kao grad slučaj: „90 posto Stočana bi riješilo svoj problem ako u džepu ima 10 maraka da popije kafu, kupi cigare i ode da odigra kladionicu, jer u toj kladionici vidi način da će možda od onih 10 maraka doći do 100.“ Petar Ilić doselio je iz Kaknja u Stolac 1994. godine. O ratnoj prošlosti ne želi govoriti, o životu u Stocu danas kaže: „Kako muslimani i Hrvati žive u cijeloj Bosni, tako je i ovdje. Odvojeni su jedni od drugih. To ne valja. Srba gotovo i nema ovdje.“

Ni Persa Brkić, srpska povratnica, još uvijek ne vidi bolju budućnost za Stolac: „Meni se čini gore nego kad sam došla. Nema nikakva napretka, pa da ti kažeš evo, vala, nešto ću. Za mene ko je čovjek - čovjek je, bio Hrvat, bio musliman, bio Srbin.“ Do rata u Stocu je bilo zaposleno oko 8.000 ljudi. Prema nezvaničnim podacima, taj broj je danas sveden na oko 1.000. Veće međunarodne investicije Stolac su uglavnom zaobišle. Dok se ratni zločinci ne dovedu sudu pravde, takvo stanje je nemoguće promjeniti, zaključuje Nermin Bise i podvlači:
„Mislim da će Stolac biti posljednja sredina u koju će doći u punom smislu te riječi BiH, ako ikada dođe, jer i dan-danas imate natpis: BiH, pa onda ispod Hrvatska republika Herceg Bosna, Zavod za zapošljavanje, Područni ured Stolac.“  Tina Jelin (RSE)

29.11.2010.

PANIKA U WASHINGTONU: "WIKILEAKS" OBJAVIO TAJNE DOKUMENTE SAD, POMINJE SE I BOSNA I HERCEGOVINA

Panika u Washingtonu : "Wikileaks" objavio tajne dokumente SAD, pominje se i BiH

29/11/2010.
• Među prvim diplomatskim dokumentima koji su objavljeni na nekoliko europskih i američkih portala, u razgovoru između Amerikanaca i Francuza, ..

 

Među prvim diplomatskim dokumentima koji su objavljeni na nekoliko europskih i američkih novinskih portala, u razgovoru između Amerikanaca i Francuza, spominje se problem Irana.U jednom izvješću stoji kako je Iran država s fašističkim režimom te da je hitno 'potrebna akcija'.U izvještajima o arapskim državama, među kojima je i Saudijska Arabija, od SAD-a se traži napad na Iran.U tajnim dokumentima se spominje i Hrvatska. Navodi se kako pregovori sa Slovenijom oko graničnog pitanja napreduju, te kako će službeni Pariz podržati ideju širenja Europske unije na balkanske zemlje, neovisno o vremenu trajanja pregovora.U tom su dokumentu Amerikanci izrazili nadu kako će nova Njemačka vlada (dokument je iz 2009. godine, op.a.) biti 'otvorenija prema proširenju EU'. Podsjećamo, WikiLeaks , web stranica međunarodne organizacije sa sjedištem u Švedskoj , večeras je objavila velik broj dokumenata o radu američke diplomacije, unatoč hakerskom napadu.

Naime, nekoliko velikih portala im je ponudilo pomoć i na svojim stranicama objavilo prve pikanterije.Kako prenosi CNN, Wikileaks je bio pod DDOS (distributed denial of service) napadom. Ta je hakerska metoda najučestalija kad se želi srušiti pojedina web stranica, a temelji se na tome da se pomoću raznih progmerskih petlji generira ogroman broj ulaza na web stranicu, na što serveri ne mogu 'odgovoriti' pa dolazi do pada stranice.Tim Wikileaksa se javio na Twitteru gdje su rekli da će im kod objave dokumenata pomoći The New York Times, Guardian te još nekoliko europskih novina, odnosno portala, uključujući Der Spiegel.Objavljeni dokumenti otkrivaju čitav niz neugodnih stajališta i procjena američkih diplomata o političkim ličnostima poput Silvija Berlusconija, Vladimira Putina, Moamera Gadafija, Ban ki-Moona, kralja Abdullaha i ostalih, te razne zakulisne igre kojima se Washington služio u ostvarivanju svojih interesa.Naime, proteklih se dana mnogo govori o tome kako bi objava tih dokumenata mogla uzrokovati diplomatske trzavice, te direktno utjecati na odnose između Amerike i drugih zemalja.Radi se o gotovo 250 tisuća dokumenata. Od toga su 15,652 državne tajne, 101,748 povjerljivih podataka te 133,887 nesortiranih podataka.WikiLeaks je postao poznat kad je prije par mjeseci objavio više od 400 tisuća vojnih izvještaja o operacijama u Iraku.

Među objavljenim dokumentima pominje se i naša zemlja a odnose se na činjenicu da je Francuska tražila hitno zatvaranje OHR-a još u novembru prošle godine, i prije nego se riješi pitanje državne imovine, dok su se Sjedinjene Države tome usprotivile. Prema navodima "Guardiana " za ispunjavanje paketa “5+2” zalagala se Francuska na bilateralnom sastanku sa Amerikancima.Naime, list prenosi kako se pomoćnik američkog državnog sekretara Philip Gordon sastao u Parizu u septembru prošle godine (uoči pregovora u Butmiru) sa kreatorima francuske politike, uključujući savjetnika za diplomatiju u Elizejskoj palati, Jean-Davida Levittea.Razgovori su bili usredotočeni na Rusiju, nadolazeća zbivanja na Balkanu (BiH, Hrvatska, Makedonija i Kosovo), izbore u Njemačkoj i Afganistanu, pristupanje Turske Evropskoj uniji, proširenju NATO-a.Levitte je primijetio kako je od pet glavnih uvjeta za prijenos vlasti u BiH sa Ureda visokog predstavnika na Specijalnog predstavnika EU, jedino neispunjeno ostalo pitanje podjele državne imovine. Zaključeno je kako taj zadnji uvjet ne bi trebao "blokirati sav napredak, pogotovo jer OHR više nije učinkovit".Kako se navodi u dokumentu,

Francuska je željela vidjeti prijenos ovlasti na novi tim Evropske unije u novembru, kao i približavanje Evropi kako bi se potaknuli Bošnjaci da nastave s napretkom u potrebnim reformama.Gordon se složio da sistem ne funkcioniše dobro, ali je istaknuo da će međunarodna zajednica izgubiti kredibilitet ako poduzme korake prije ispunjavanja svih potrebnih preduvjeta. On je dodao da se SAD slažu da bi približavanje EU dovelo do usaglašavanja stavova u BiH. Levitte je primijetio da su preostala još dva mjeseca kako bi se u BiH ostvario napredak prije donošenja konačne odluke.U odvojenom sastanku pomoćnik francuskog državnog sekretara za kontinentalnu Evropu, Roland Galharague, rekao je kako je "tranzicija cilj broj jedan" te istakao kako će podjela državne imovine tražiti mnogo vremena. On je pozvao SAD da podrže prijenos ovlasti kako bi se otvorila vrata bosanskim težnjama za većom integracijom u institucije EU.Napomenuo je kako raste percepcija o podjeli između SAD i Bošnjaka s jedne strane, koji preferiraju zadržavanje uloge UN i EU, te Srba s druge strane kojima se time onemogućava manipulacija. Gordon je rekao kako je ta percepcija netačna, te istaknuo kako SAD trebaju vidjeti jasan napredak kako bi podržale prijenos ovlasti. (Kliker.info-JL-Dnevni avaz)


29.11.2010.

MEHO KODRO: KATALONCI PAMTE NOC KAD SAM SRUSIO REAL (VIDEO)

Meho Kodro : Ka­ta­lon­ci pam­te noć kad sam sru­šio Re­al (VIDEO)

29/11/2010.
• .Ovaj Mos­ta­rac je je­di­ni no­go­me­taš iz BiH ko­ji je igrao "El Cla­si­co", a na­vi­ja­či bor­do-pla­vih i da­nas pre­pri­ča­va­ju 11. fe­bru­ar 1996. go­di­ne. Ko­dro je bio zvi­jez­da ve­če­ri, pos­ti­gav­ši dva go­la ..

Der­bi špan­ske no­go­me­tne li­ge i je­dna od naj­ve­ćih uta­kmi­ca u svi­je­tu no­go­me­ta, "El Cla­si­co" Bar­se­lo­ne i Re­ala na ra­spo­re­du je ve­če­ras na gran­dio­znom sta­di­onu Kamp Nou. U du­goj is­to­ri­ji du­ela u Pri­me­ri, Ka­ta­lon­ci ima­ju 68 po­bje­da, šest vi­še od Re­ala, a bh. no­go­me­tni za­lju­blje­ni­ci sa po­no­som pam­te da je u je­dnom od tri­jum­fa klju­čnu  ulo­gu imao Me­ho Ko­dro, ne­ka­daš­nji kla­sni gol­ge­ter Bar­se, Re­al So­si­je­da­da i Te­ne­ri­fa. Ovaj Mos­ta­rac je je­di­ni no­go­me­taš iz BiH ko­ji je igrao "El Cla­si­co", a na­vi­ja­či bor­do-pla­vih i da­nas pre­pri­ča­va­ju 11. fe­bru­ar 1996. go­di­ne. Ko­dro je bio zvi­jez­da ve­če­ri, pos­ti­gav­ši dva go­la Re­alu, uz asis­ten­ci­ju Lu­isu Fi­gu, za ubje­dljiv tri­jumf od 3:0.

Ma­da sam bo­lja iz­da­nja imao u Re­al So­si­je­da­du, bar je­dnu se­zo­nu sam osje­tio za­što za Bar­su go­vo­re da je vi­še od klu­ba. Bi­la je čast igra­ti u je­dnom od naj­ve­ćih ti­mo­va pla­ne­te i te­ško se ne­što mo­že po­re­di­ti sa tim - ka­že biv­ši bh. re­pre­zen­ta­ti­vac i ne­su­đe­ni se­le­ktor na du­že sta­ze.Ta­daš­njem me­na­dže­ru Ka­ta­lo­na­ca, ve­li­kom Jo­ha­nu Kroj­fu, 48 go­lo­va Mos­tar­ca u Re­al So­si­je­da­du, bi­li su do­vo­ljna pre­po­ru­ka da ga 1995. go­di­ne do­ve­de u «Blau­gra­nu». Ho­lan­đa­nin je po­se­bno vo­lio Ko­dru, ali ni je­dan ni dru­gi se ni­su za­drža­li du­go na Kamp Nou. Bar­sa je os­ta­la bez ti­tu­la, a Ko­dro je pos­ti­gao „sa­mo" 15 go­lo­va u svim ta­kmi­če­nji­ma.Ka­da igra­te u Bar­si, to ne­kad i ni­je do­vo­ljno. Ima­ju­ći u vi­du okol­nos­ti i po­vre­de, ni­sam mo­gao vi­še. Umjes­to Kroj­fa na klu­pu je do­šao Rob­son i do­veo sa so­bom Ro­nal­da, ko­ji je izbio u prvi plan. Mo­rao sam oti­ći na Te­ne­ri­fe, u to­pli­je kra­je­ve,.

Os­ta­li ste upa­mće­ni po fan­tas­ti­čnoj igri na Nou Kam­pu, ka­da ste u El Cla­si­cu sa­mi po­bi­je­di­li Re­al.

Si­gur­no je­dna od lje­pših uspo­me­na u ka­ri­je­ri, jer ta­kav der­bi na pre­pu­nom sta­di­onu je ne­što po­se­bno. De­ša­va­nja sa te­re­na su se pre­pri­ča­va­la još du­go na­kon su­dij­skog zvi­ždu­ka, a ja sam bio he­roj Ka­ta­lo­ni­je.

Jes­te li osje­ti­li tu ču­ve­nu ne­trpe­lji­vost izme­đu Ka­ta­lo­na­ca i Ma­dri­đa­na?

Ne, ali pos­to­ji za­ni­mljiv ri­va­li­tet izme­đu njih, ko­ji do­du­še ni­je izla­zio van spor­tskih okvi­ra. Bar­se­lo­ni je naj­va­žni­je da do­bi­je Re­ala, a ka­da se to os­tva­ri, kao da su ri­je­še­ni svi pro­ble­mi na svi­je­tu.

Ko iz ve­če­raš­njeg du­ela pla­ne­tar­nih zvi­jez­da, Me­si­ja i Ro­nal­da iza­ći kao po­bje­dnik?

Obo­ji­ca su ve­li­koj for­mi, kao uos­ta­lom i nji­ho­vi ti­mo­vi. Me­si i Kris­ti­ja­no su sli­ka i pri­li­ka odno­sa Bar­se i Re­ala, jer ima­ju dva vrlo ra­zli­či­ta, ali pre­po­zna­tlji­va sti­la. Dra­že mi je gle­da­ti i uži­va­ti u kom­bi­na­to­ri­ci igra­ča Bar­se, ali i Ma­dri­đa­ni su po­ka­za­li da zna­ju bi­ti efi­ka­sni i za­ni­mlji­vi.Te­ško je re­ći ko će ve­če­ras bi­ti bo­lji ili odlu­či­ti uta­kmi­cu. Po me­ni, ovo bi mo­gao bi­ti je­dan od ne­iz­vje­sni­jih der­bi­ja, ti­je­sna i tvrda uta­kmi­ca. Bar­si da­jem pre­dnost sa­mo zbog do­ma­ćeg te­re­na

Da li je ovo ko­na­čno go­di­na kra­ljev­skog klu­ba?

- Vrlo mo­gu­će, jer Mu­ri­njo je na­pra­vio re­vo­lu­ci­ju u Re­alu, sa svo­jim "ru­ko­pi­som", ja­kom od­bra­nom i efi­ka­snim kon­tra­ma. Ima re­zul­ta­te, a nje­go­vi "kra­lje­vi" su pu­ni sa­mo­po­uz­da­nja. Ima­ju­ći u vi­du for­mu zvi­jez­da po­put Ro­nal­da ili Di Ma­rie, Re­al mo­že osvo­ji­ti na­slov u Pri­me­ri ove go­di­ne, ali ne sa­mo to. Mi­slim da su prvi fa­vo­ri­ti i u Li­gi Prva­ka, na­ko du­že pa­uze - re­kao je Me­ho Ko­dro na kra­ju raz­go­vo­ra za San i is­ta­kao da ža­li što ne­će bi­ti na tri­bi­na­ma Kamp Noua, zbog oba­ve­za u San Se­bas­ti­anu, gdje tre­ni­ra dru­gi tim Re­al So­si­je­da­da.

Oba ti­ma u po­bje­dni­čkoj se­ri­ji

U «okršaj» dvi­je no­go­me­tne in­sti­tu­ci­je, eki­pa Re­ala ula­zi sa prve po­zi­ci­je na ta­be­li i ni­zom od se­dam tri­jum­fa. Do­sad ne­po­ra­že­nom ti­mu se­zo­ne, mo­žda je­di­no Ka­ta­lon­ci, aktu­el­ni prva­ci Evro­pe, mo­gu sta­ti u kraj. Bar­se­lo­na je ta­ko­đer u odli­čnoj se­ri­ji od šest uta­kmi­ca, a na ta­be­li Pri­me­re ima­ju sa­mo bod za­os­tat­ka. Us­pje­šni­ji su od Re­ala u po­slje­dnja če­ti­ri su­sre­ta, a na da­naš­nji dan pro­šle go­di­ne, Bar­sa je na svom te­re­nu sla­vi­la mi­ni­mal­nim re­zul­ta­tom. (Kliker.info-San)

 


29.11.2010.

APARTHEJD U STOCU: PROFESORI BEZ PLATA, UCENICI BEZ BOSANSKOG JEZIKA

 

24sata.info PHOTO
image Stolac, BiH / 24sata.info

 

24SI - Nakon višegodišnjeg odbijanja HDZ-ove vlasti da dozvoli školovanje Bošnjacima na maternjem jeziku u Stocu, tačnije, to pravo unese u statut srednje škole, profesori su došli u situaciju da već tri mjeseca ne primaju plaću, što prijeti obustavi nastave.

 

Bez plaće su jer obrazuju djecu, ali im rad niko ne priznaje. Na ovakav epilog Federalna TV je upozoravala još u septembru, kada je zbog uskraćivanja prava da uče na bosanskom jeziku kasnio početak školske godine, ali niko nije želio uraditi ništa. Danas posljedice petnaestogodišnjeg aparthejda u Stocu svi ispaštaju. Bez plaće su i profesori koji predaju na hrvatskom, a najavljeno je da bi zbog ovakve situacije moglo doći do generalnog štrajka prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Kamen spoticanja je to što se, uz ostalo, nastava odvija i po hrvatskom i po bosanskom nastavnom planu i programu, ali bosanskog u Statutu službeno nema. Neisplata plaća profesorima je pritisak na stolačke lokalne vlasti, koje su i osnivač Srednje škole, da se Statut izmijeni.

"Dok se pitanje statuta i ostalih akata ne riješi, ministar nema zakonsko uporište da odobri isplatu plaća", kaže glasnogovornica Vlade HNK-a Kristina Crnjac.

U Opštini Stolac šutnja. U ranijim izjavama, načelnik Stjepan Bošković kazao je kako su još prošle godine obavili potreban posao, ali da odgovora iz Ministarstva nema. Takođe je izrazio sumnju da neko sa kantonalnog nivoa školu želi potpuno ugasiti. I dok, očito, politika ponovno u tom gradu igra glavnu ulogu, ispaštaju oni koji, uprkos teškim uvjetima, uredno obavljaju svoj posao.

"Kažnjeni su oni koji nisu krivi, oni koji rade svoj posao, a u svojim plaćama uživaju oni koji nisu uradili posao za koji su plaćeni", kaže bivši v.d. zamjenika direktora Srednje škole Stolac Mustafa Hodžić.

"Blokirani su nam, osim plaće, i ostala materijalna sredstva za održavanje i funkionisanje škole, kao što su sredstva za tekuće održavanje, gorivo za grijanje - potpuna blokada što se tiče finansijske strane", kaže bivša v.d. direktorica Srednje škole Stolac Mirjana Biletić.

U Srednjoj školi Stolac ističu kako će ovo polugodište privesti kraju, ali nisu sigurni hoće li učenicima zaključiti ocjene i hoće li nastave biti nakon zimskog odmora. Grijanja skoro da i nema, telefoni se polako gase, a pitanje je i kada će i struja biti isključena. Škola nema ni rukovodni kadar, budući da je v. d. direktorima mandat istekao još 31. avgusta. Iz Sindikata Srednjih škola HNK-a ovakva prepucavanja u kriznim vremenima nazivaju sramotnim.

"U Ministarstvu su, očito, odlučili neke političke probleme koje ne mogu riješiti sa odgovornim u Opštini rješavati preko leđa radnika. To je neprimjereno, neozbiljno i nedolično", kaže predsjednik Sindikata srednjih škola HNK-a Josip Milić.

Profesori i učenici i ovaj put su žrtve takozvanih nacionalnih interesa i političkih manipulacija, uslovljavanja, svojatanja i polaganja prava na nekoga ili nešto. Očito je da je strah jednih od drugih u Stocu itekako prisutan, ma koliko se o tome šutjelo.

(24sata.info)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240564

Powered by Blogger.ba