Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

27.11.2010.

KONGRES BOSNJAKA SJEVERNE AMERIKE: NISMO PRIJETILI MILORADU DODIKU, KLEVETE SU DIO GEBELSOVSKE PROPAGANDE

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike : Nismo prijetili Dodiku, klevete su dio gebelsovske propagande 

 27/11/2010.
• Upravni odbor KBSA ovim putem želi obavijestiti svoje članstvo, Bošnjake i bh patriote širom svijeta, kao i cjelokupnu svijetsku i javnost da vijest o navodnim prijetnjama upućenim Dodiku i Čaviću trebaju posmatrati u sklopu jednog općepoznatog, gebelsovskog projekta napada pojedinih srpskih medija na patriotski, demokratski i lobistički rad ..

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike  oglasio se danas saopštenjem za javnost ,u kojem najoštrije  osuđuje tendenciozne tekstove pojedinih medija u R$ , koji su da podsjetimo, proteklih dana objavili seriju tekstova o “mogućoj prijetnji za predsjednika RS Milorada Dodika”, iza koje, navodno stoji, bošnjačka dijaspora iz SAD.“Najoštrije osuđujemo iskonstruisane informacije i laži, tj. navodne prijetnje protiv BiH političara kojima se želi uvući “dio bošnjačkog pokreta u Sjevernoj Americi”. Upravni odbor KBSA ovim putem želi obavijestiti svoje članstvo, Bošnjake i bh patriote širom svijeta, kao i cjelokupnu svijetsku i javnost  da vijest o navodnim prijetnjama upućenim Dodiku i Čaviću trebaju posmatrati u sklopu jednog općepoznatog, gebelsovskog projekta napada pojedinih srpskih medija na patriotski, demokratski i lobistički rad bošnjaĉke dijaspore na području Sjeverne Amerike. Ti pokušaji  klevete  su  ustvari  nastavak  iste ultranacionalističke politike  zastrašivanja  i mržnje koja je korištena  za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu u korist stvaranja velike Srbije.  To se čini kroz suradnju  tzv. novinara  i blogera  mržnje  kako bi se impliciralo da bošnjački  naroda sprovodi nasilne aktivnosti, koje su očito u suprotnosti s bošnjačkim nacionalnim bićem, vrijednostima i uvjerenjima. Kroz  10  godina  postojanja,  KBSA  se  zalagao  za  mir  i  pravdu  upotrebljavajuci  samo demokratska  i  diplomatska  sredstvima. 

Nadalje,  KBSA  kategorično osuđuje sve nasilne akcije, korištenje anti-demokratskih  sredstava, uključujući  zastrašivanja i prijetnje  u svrhu promoviranja  ideja, program ili plan.  Stoga KBSA poziva policijske i sudske organe BiH da utvrde (a)ko je, kada i odakle upućivao navodne prijetnje bh političarima i da shodno svojim nalazima preduzmu odgovarajuće  korake. Kao nastavak te konstruisane kampanje, a koristeći  dezinformacije plasirane preko srpskih medija po RSu u vezi navodnih prijetnji političarima u BiH, Serbianna, poznata po svojim radikalnim i pročetničkim stavovima, objavila  je tekst potpisan od strane M. Bozinovicha kojim se klevetom pokušava imponirati veza između KBSA i navodnih prijetnji. Evidentno je da u svim tekstovima smetaju uspjesi KBSA i bošnjačke emigracije u lobiranju za BiH u SAD i Kanadi”, kaže se između ostalog u pismu KBSA.Kao primjer zamjene teza KBSA u otvorenom pismu upozorava policijske organe na prijetnje koje su njeni članovi dobili od “ultranacionalističkih snaga” u inostranstvu.“KBSA je ove prijetnje uzeo vrlo ozbiljno i o tome obavijestio nadležne organe SAD i Kanade i  adekvatne agencije  za borbu protiv terorizma. Na osnovu IP adrese i drugih informacija otkrili smo odakle i od koga je došla prijetnja iz Kanade i zakljuĉili da se radi o pokušaju velikosrpskih nacionalista da  zastraše Bošnjake i uspore u njihovom projektu iskazivanja istine o agresiji na BiH i genocidu koji počinjen nad bošnjačkim narodom”, navodi se u saopštenju za javnost KBSA. (Kliker.info)

27.11.2010.

FANTOMI POBIJEDILI BANJA LUKU "IZ SRBIJE" I ODBRANILI TITULU PRVAKA EVROPE

 

Odbojkaški klub invalida Fantomi odbraniio je naslov u Euroligi

image Fantomi su još jednom pokazali da su odbojkaška velesila

U finalnom meču završnog turnira najboljih klubova jugoistočne Evrope, održanom u subotu u mađarskom Szombathelyju, aktualni evropski i bosanskohercegovački prvak pobijedio je ekipu Banja Luke, koja je predstavljala Srbiju, sa 3:0 (25:18, 25:19, 25:18).

U polufinalu Fantomi su savladali ekipu Zagreba sa 3:0 (25:20, 25:17, 25:14).

Treće mjesto na turniru osvojila je ekipa Zagreba, koja je bila bolja od domaćeg Sprinta sa 3:0.

Devetom uzastopnom titulom ekipa trenera Šefke Nuhanovića potvrdila je dominaciju u ovom regionalnom takmičenju, na kojem u svim dosadašnjim nastupima nije izgubila niti jedan susret.

Fantomi tako završavaju najuspješniju sezonu u istoriji kluba. Pored titule u Euroligi, ove godine još su osvojili titule u prvenstvu BiH i Kupu evropskih prvaka.

27.11.2010.

JAJCE: ODRZANA MANIFESTACIJA DANI AVNOJ-A

 

24sata.info PHOTO
image Jajce / 24sata.info

 

24SI - Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu i ove godine organizovao je manifestaciju Dani AVNOJ-a. Na manifestaciji čiji su pokrovitelji Glavni odbor SABNOR-a BiH i Opština Jajce učešće je uzelo oko 2.500 antifašista iz Slovenije, BiH i Crne Gore. Delegacija iz Makedonije nije došla ali je uputila pismeno izvinjenje.

 

Kako ističe direktor Doma AVNOJ-a Jajce historičar Enes Milak sjećanje na Drugo zasijedanje AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu značajno je jer je tad donesena odluka o uređenju Jugoslavije na federalnoj i demokratskoj osnovi uz priznavanje prava svim njenim narodima.

Na taj način je svaka od Republika dobila i pravo na državnost iako je ujedno dala dio suvereniteta.

Neke od tadašnjih odluka i danas su aktuelne poput npr. odluke o republičkim granicama.

U subotu su položeni vijenci državnih antifašističkih organizacija proisteklih iz Drugog svjetskog rata i načelnika Opštine Jajce Nisveta Hrnića ispred Spomen fontane.

U okviru programa obilježavanja Dana AVNOJ-a, između ostalog, upriličena je i izložba "Tito kakvog smo znali" te razgovor o temi "Antifašizam danas".

(fena)

27.11.2010.

ISLAMSKA VJERONAUKA PRVI PUT U SKOLAMA U SUMADIJI

 

Deca sa imamom Bajramijem na času veronauke, Kragujevac, novembar 2010

Deca sa imamom Bajramijem na času veronauke, Kragujevac, novembar 2010

 27.11.2010.
U tri osnovne škole u Kragujevcu, počela je nastava veronauke koju pohađa 40 učenika islamske veroispovesti. Nastava je organizovana jednom nedeljno, a predavač je imam kragujevački Šaban Bajrami.

U Kragujevcu živi oko 150 muslimanskih porodica čija su deca po prvi put dobila mogućnost da u svojim matičnim školama pohađaju islamsku veronauku.

“Moja vera se zove islam, a mi smo Muslimani. Islam znači mir,
Izučavanje islama u osnovnim školama omogućeno je zahvaljujući saradnji Islamske zajednice Srbije i gradske uprave.
a to znači da je islam vera mira. Islamski pozdrav je selam alejkum, a otpozdrav alejkumu selam”
, kaže jedan od učenika.

Šaban Bajrami, veroučitelj i imam kragujevački kaže za naš program da je mogućnost izučavanja islama u osnovnim školama otvorena zahvaljujući saradnji Islamske zajednice Srbije i gradske uprave, započete pre tri meseca, prilikom organizacije prve Bjramske sofre u Kragujevcu.

“Ovo je prvi put da se u Šumadiji održava čas islamske veronauke i prvi put da u Šumadiji postoji islamska veronauka u školama. Nemamo nikakvih problema. Za sada imao 40 dece različitih uzrasta, od prvog do osmog razreda. Nadam se da će naredne godine odziv biti mnogo veći”
, kaže imam Bajrami.

Negovanje različitosti


Deca na času veronauke, Kragujevac, novembar 2010
Saša Milenić, predsednik Skupštine grada Kragujevca, smatra da uvođenje islamske veronauke predstavlja nastavak negovanja različitosti ali i boljeg međusobnog razumevanja između pripadnika različitih veroispovesti.

“Mi smo stavili akcenat na versku nastavu u osnovnim i srednjim školama grada Kragujevca i napravili dogovor o ohrabrivanju učenika i škola za normalizaciju verske nastave u islamu na teritoriji grada Kragujevca"
, kaže Milenić.

Nastava veronauke uvedena je u školski sistem Srbije najpre kao fakultativni predmet za učenike prvih razreda osnovnih i srednjih škola, a potom je od školske 2002./2003. godine dobila status izbornog predmeta.
Veroučitelj Bajrami kaže da uvođenje verske nastave predstavlja veliki iskorak u pravcu jačanja vere i mira među ljudima.


Veroučitelj Bajrami kaže da uvođenje verske nastave predstavlja veliki iskorak u pravcu jačanja vere i mira među ljudima.

“Cilj verske nastave je da deca nauče osnovne, elementarne stvare o svojoj veri, da se nauče islamskom moralu, ponašanju i karakteru i da svoju veru private u najboljem izdanju i takvom je prikažu i drugima"
, kaže Bajrami.

Takve utiske sa prvog časa poneli su i učenici koji su uz pomoć svog veroučitelja naučili prve reči iz Kur'ana na arapskom jeziku. Prvi čas u Osnovnoj školi Natalija Nedeljković bio je posvećen značenju Šehadeta.

“Svedočim da nema drugog boga osim Alaha i svedočim da je Muhamed božiji rob i bođiji poslanik”, izgovoraju đaci na arapskom jeziku.
27.11.2010.

GAF NEDELJE OD 20. DO 26. NOVEMBRA

 

Bivši vladika Artemije

Bivši vladika Artemije

27.11.2010.
Kako je Teodosije u borbi za manastire na Kosovu trijumfovao nad raščinjenim Artemijem.

Bio je to potres, svakako blaži od onog koji se mogao desiti da je neko obratio pažnju na maršrutu vozila koja su iz Srbije odnosila nuklearni otpad, a to je otkrio ministar Milutin Mrkonjić.

Bila je ovo i sedmica i novih potresa za izgleda neuhvatljivu udovicu Željka Ražnatovića Arkana, baš kao što je neuhvatljiv i biznismen Milan Beko.

Akcionari C xafsa su se dosetili da su prevareni, a Stjepan Mesić plate što je iz Srbije dobija.

Priča iz Bačkog Petrovog Sela podsetiće ko je Bog na nebu, a ko na zemlji.

Prvi predlog

Skup podrške Artemiju ispred zgrade Patrijaršije u Beogradu, februara 2010, foto: Vesna Anđić


Artemije, odsudna bitka






Drugi predlog


Institut u Vinči, arhiv

Nuklearni otpad na ekskurziji





Treći predlog


Svetlana Ražnatović Ceca


Neuhvatljiva Ceca






Četvrti predlog


Stjepan Mesić, decembar 2009


Mesić - plata sitna ali bitna





Peti predlog

Milan Beko


Kome Beko da plati?






Šesti predlog


Ilustrativna fotografija


Cexafsa i shvatili






Sedmi predlog


Ilustracija


Grob uz garanciju



27.11.2010.

BRUXELLES: EUROPSKI BISKUPI PROTIV POPULISTICKIH TRENDOVA U EUROPI

 

Zabrinutost zbog populizma među kršćanima izrazio je i na konferenciji za novinare potpredsjednik COMECE-a, kardinal Reinhard Marx. On se pozvao na Bibliju, prema kojoj je "svaki čovjek slika živoga Boga, bio on siromah, imigrant ili homoseksualac"

image

Biskupi okupljeni na godišnjem zasjedanju Vijeća biskupskih konferencija zemalja EU-a (COMECE) u Bruxellesu izrazili su u petak zabrinutost i upozorili na populističke pokrete i tendencije u Europi.

- Populizam je složen problem na koji se, s jedne strane može gledati kao na reakciju ljudi na određene postupke, među inima, na postupke službene politike ili medija, a s druge strane, opasnost od populizma je u tome što poopćuje parcijalno i to onda postaje problematično.

Društvo u današnjoj Europi mora se s tim suočiti jer je to u prvom redu društveno, a ne tipično crkveno pitanje, a Crkva je spremna u tome pomoći onoliko koliko je to u nadležnosti i u okviru njezina djelovanja, izjavio je hrvatskim novinarima zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, koji je sudjelovao na zasjedanju.

U izjavi koju su biskupi prihvatili na kraju dvodnevnog zasjedanja kaže se da se fenomen populizma manifestira na različite načine, "od određenih oblika regionalizma do nacionalizma, a također i ekstremizma" i da obuhvaća "politički spektar od ljevice do desnice. Ipak, postoje sličnosti: pojednostavljeno predstavljanje problema i rješenje, traženje žrtvenih jaraca, instrumentalizirana razlika između 'nas' i 'njih'".

- Mi kao kršćani duboko smo zabrinuti jer ta pojava teži podjeli društava i potkopava socijalnu koheziju i solidarnost, diskriminaciji najslabijih u društvu, pripadnika manjina koji su označeni kao žrtveni jarci te nudi iluziju jednostavnih rješenja za složene probleme",
navodi se u izjavi europskih biskupa.

- Podsjećamo da je populizam u suprotnosti s europskom idejom, koja svoje korijene ima u pojmu solidarnosti. Žalimo što čak i neki kršćani podliježu kušnji da slijede te trendove. Populizam je doista nespojiv s univerzalnim pozivom Crkve, dodaju biskupi.

Zabrinutost zbog populizma među kršćanima izrazio je i na konferenciji za novinare potpredsjednik COMECE-a, kardinal Reinhard Marx. On se pozvao na Bibliju, prema kojoj je "svaki čovjek slika živoga Boga, bio on siromah, imigrant ili homoseksualac".

27.11.2010.

BUSKO JEZERO POKLONJENO HEP-U: HRVATSKA NAM 40 GODINA KRADE MILIONE MARAKA!

 

"Cijelo Buško jezero je dio BiH. Pri kraju funkcioniranja 'Herceg-Bosne' Buško jezero je dato u vlasništvo HEP-u. To je, prema meni, vrlo upitna odluka. Ako je BiH država, a jeste, onda je neprihvatljivo da taj teritorij dati bilo kome", kaže dopredsjednik HSP-a Josip Perić

image Buško jezero: Višegodišnja pljačka blaga BiH

Dopredsjednik HSP-a i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH dr. Josip Perić tvrdi za "Dnevni avaz" da "Hrvatska elektroprivreda" (HEP) korištenjem hidroakumulacije Buško jezero svake godine ukrade milione maraka od BiH! 

Perić kaže da HEP proizvodnjom električne energije od vode iz Buškog jezera godišnje zaradi oko 70 miliona maraka, dok općinama Tomislavgrad i Livno isplaćuje tek minimalne naknade.

Pune budžet

Upozorio je da se u slučaju Buškog jezera radi o notornom iskorištavanju Hrvata iz BiH, koji, kako je rekao, mnogo više pune hrvatski budžet nego što ga prazne.

- U odnosu na to koliko HEP zarađuje, u BiH se vrati vrlo malo novca. Nekada su naknade iznosile milion ili milion i po, a sada oko tri miliona maraka. Ali, u odnosu na onih 70 miliona maraka, mislim da je to i dalje prilično nepravedan odnos. Sve ispod šest miliona maraka za ove dvije bh. općine je nepravedno, mada se spominju kao realne i godišnje naknade od osam do deset miliona maraka - kaže Perić za "Avaz".

Ako HEP smatra da daje više novca nego što BiH zaslužuje, objašnjava Perić, onda trebamo znati da su nam pomogli.

Perić: Ne tražimo pomoć i milostinju

- Ako bi ovaj narod trebao dobiti više, onda neka znamo da nas je HEP pokrao! Ja mislim da je u pitanju ova druga situacija i da je iznos koji bi trebali dobiti Livno i Tomislavgrad, dakle građani države BiH, daleko veći od onoga što sada dobivamo. Osim toga, ne želimo da se to tretira kao pomoć ili neka milostinja. To je naše, to nam pripada! Koliko nam pripada, neka se plati. Sve to traje 40 godina, pa sračunajte koliko je ovaj narod zakinut i koliko je našeg novca otišlo u vjetar - navodi Perić. 

Upitna odluka

Nadalje, on optužuje vlasti u BiH da nisu učinile ništa kako bi se riješilo pitanje korištenja najveće vještačke akumulacije u ovom dijelu Evrope.

- Cijelo Buško jezero je dio BiH. Pri kraju funkcioniranja "Herceg-Bosne" Buško jezero je dato u vlasništvo HEP-u. To je, prema meni, vrlo upitna odluka. Ako je BiH država, a jeste, onda je neprihvatljivo da taj teritorij dati bilo kome. Takvo nešto može odlučiti samo Državni parlament. BiH bi trebala uspostaviti korektne odnose s Hrvatskom, koji bi omogućili da korištenje prirodnog bogatstva naše zemlje adekvatno naplatimo. Bar koliko Trebinje dobiva iz Hrvatske za korištenje tamošnje hidroakumulacije. Treba samo usporediti koliko dobivaju u RS, a koliko mi. Vidjet ćete da je razlika drastično u korist Trebinja - tvrdi Perić.

Nismo paraziti, daleko više dajemo

Perić odbija kvalifikacije da Hrvatska bh. Hrvatima upućuje ogromnu pomoć i da su oni na teretu te zemlje.

- Hrvatska daje potporu Hrvatima u BiH i na svakoj pomoći joj hvala. Ali, ja tu pomoć gledam drugačije. Hrvatska preko Hrvata u BiH plasira svoje proizvode i ostvaruje najveći suficit. Zapitajte se kakvu zaslugu imaju Hrvati koji kupuju hrvatske proizvode. A kod Hrvata u Hrvatskoj postoji strah i viđenje da su Hrvati iz BiH glavni problem što oni loše žive.

Mi tražimo partnerske odnose između BiH i Hrvatske i Hrvata dvije države. Ja se ne osjećam ničijim teretom. Od Hrvatske ništa nisam dobio. Daleko više dajem. Ne želim da me drži nametnikom i parazitom. Dobar sam Hrvat i čovjek. Hrvati iz BiH nisu teret i ne želimo biti teret. Naši zahtjevi nisu bezobrazni, već normalni - kaže Perić.

27.11.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA LEZI NA NAFTI: RUSI I AMERIKANCI U BORBI ZA MAJEVICU

BiH zaista leži na nafti : Rusi i Amerikanci u borbi za Majevicu

27/11/2010,
• Stručnjaci iz srbijanske Naftne industrije nedavno su obavili preliminarna istraživanja nafnih ležišta na području Majevice.Posao je urađen po nalogu nekoliko ruskih kompanija, ..

Stručnjaci iz srbijanske Naftne industrije nedavno su obavili preliminarna istraživanja nafnih ležišta na području Majevice.Posao je urađen po nalogu nekoliko ruskih kompanija, koje su nakon privatizacije Rafinerije u Bosanskom Brodu gratis dobile cjelokupna istraživanja iz predratnog perioda o naftnim ležištima na području sjeveroistočne Bosne, vrijedna nekoliko miliona maraka. Na osnovu njih, srbijanski eksperti su zakopali probne bušotine i pri tom potvrdili – nafte ima!"Republika Srpska je počela neke aktivnosti na istraživanju ležišta nafte. Posao se radi sa Rusima, koji su finansijeri", potvrđuje profesor Abdulah Bašić, ekspert sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.Ležište nafte potvrđeno je u Loparama, a na osnovu ranijih istraživanja „naftna rijeka“ prostire se od Teočaka, odnosno jezera Sniježnice, pa preko Požarnice, sve do Tuzle. Drugi krak tog istog ležišta ide od Teočaka ka čeličkom naselju Šibošnica i završava se u blizini naselja Tinja  kod Srebrenika.Procjene govore da je samo pod Majevicom oko 50 miliona tona nafte, odnosno rezerve za narednih 30 godina."U predistraživanjima je uzimano da barel nafte košta 80 dolara. Na osnovu toga zaključeno je da bi u periodu od 30 godina, u slučaju da se krene u eksploataciju, BiH od majevičke nafte zaradila oko 84 milijarde dolara!?

To bi značilo da ima novca za koncesionara, državu, entitete, kanton, općine... Samo bi Tuzlanski kanton u tom slučaju imao milijardu maraka veći godišnji budžet. Zamislite te razvojne šanse“, primjećuje profesor Bašić.Federacija bez strategije Predratna istraživanja su pokazala da su zalihe nafte u Bosni i Hercegovini veće od zajedničkih zaliha koje se nalaze u Hrvatskoj i Srbiji, te da je od bivših jugoslovenskih republika samo Crna Gora bogata naftom poput naše zemlje. Ukoliko se bosanskohercegovačka ležišta podijele po entitetima, onda je Federacija BiH u mnogome bogatija od RS-a, posebno jer su njena ležišta, pored onog majevičkog, locirana i u Posavini, te Hercegovini.No, rasprostranjenost federalnih rezervi razlog je što ovaj entitet, za razliku od RS-a, još uvijek nema strategiju "za svoju naftu". Naime, sarajevski Energoinvest je prije rata dobio koncesiju za istraživanje naftnih ležišta u BiH.Nakon rata koncesija je ponovo data istoj firmi, ali je izostanak političkog dogovora uzrokovao da bitnija istraživanja ostanu tek mrtvo slovo na papiru."U Federaciji BiH ne postoji želja da se istražuju naftna ležišta. Energoinvest drži monopol, jer ima pravo koncesije, ali nema novca. Oni su koncesiju dobili na deset godina, ali već četiri godine ništa nisu uradili! Uz to, postoje i nesuglasice između federalnih i kantonalnih vlasti oko prava na dodjelu koncesije, posebno izražene u Hercegovini. Istina, kantonalne vlasti su imale prioritet, ali politika je i tu uradila svoj posao“, pojasnio nam je profesor Bašić.

Borbe za kontrolu naftnih ležišta između bošnjačkih i hrvatskih političkih partija i njihovih satelita u javnim preduzećima, odnosno odbrana "svog prostora", otjerale su mnogobrojne investitore iz Federacije BiH, koji su željeli istražiti prostor Majevice.Dnevno-političkim igrama, te otezanjem procedure prvo su otjerani investitori sa Bliskog Istoka, potom Malezijci, a na kraju i kompanija Nord See iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji su predstavnici za istraživanje nafte na prostoru federalnog dijela Majevice i Posavine osigurali početnih 35 miliona eura!? Ponuda je stigla na Vladu TK, čiji predstavnici nikada na nju nisu odgovorili!?We'll be back! Amerikancima je jedino odgovorio Rudarsko-geološko-građevinski fakultet iz Tuzle, koji se ponudio da nosi studiju, a ponuđeno je da partner bude i Energoinvest."Njihova ponuda nije dobila zeleno svjetlo od politike", potvrdio nam je profesor Bašić, koji je vodio pregovore sa američkim investitorima u ime fakulteta s kojeg dolazi, dodajući da postoji i snažan rudarski lobi koji negativno gleda na razvoj naftne industrije u TK, regiji u kojoj se nalaze najveći rudnici uglja.Amerikanci su potom cjelokupni projekat stavili na stand by, čekajući vremena kada će se bosanskohercegovački političari dogovoriti oko vlasništva nad crnim zlatom. U svom stilu obećali su povratak, vjerovatno riječima viđenim u filmskim scenama – We'll be back!

Koliko su duboke entitetske granice?

Istraživanja koja su rađena na području dijela Majevice koji pripada RS-u još uvijek ne smiju rezultirati konkretnim bušenjem i eksploatacijom. Naime, riječ je o području koje se nalazi na entitetskoj liniji, pa bi u slučaju bušenja moglo doći do povrede prava drugog entiteta.Objašnjavajući zbog čega RS ili Federacija ne smiju samoinicijativno krenuti u eksploataciju, stručnjaci navode primjer iz 70-tih godina prošlog vijeka, kada su Rumuni koristeći se krivim bušotinama iscrpili većinu jugoslovenskih naftnih zaliha smještenih uz granicu sa Rumunijom.

Bosanski šeici

Na nekoliko lokacija u podmajevičkim selima Bare i Požarnica, smještenim nekoliko kilometara izvan Tuzle, prisutne su bušotine u kojima se nalazi nafta. Vlasnici zemlje na kojoj se nalaze bušotine sebe zovu bosanskim šeicima."Valjda će neko doći i pogledati ove izvore. Žao mi je da nafta svaki dan otiče u rijeku“, jada se Hajrudin Bilalić, „vlasnik“ tri bušotine, pozivajući sve zainteresovane Bosance i Hercegovce da dođu do njegovog imanja u Barama i kupe sebi bosanske nafte. Kaže cijena je sitnica – litar za jednu marku!

Almir Šečkanović (BH Dani)

27.11.2010.

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE ZATRAZIO IZMJENU STATUTA MOSTARA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatražio izmjenu Statuta Mostara 

 27/11/2010.
• Ustavni sud BiH zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. godine, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim, saopćio je ovaj sud. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit ..

 Ustavni sud BiH zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. godine, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim, saopćio je ovaj sud. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.Prema saopćenju, sudije su ocijenile da su odredbe Izbornog zakona o različitom broju birača u izbornim područjima u Mostaru "protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima", dok se, pak, onemogućavanjem birača iz središnje zone grada Mostara "da biraju vijećnike koji bi ih zastupali  krši Ustav BiH".

 

 

"Ustavni sud BiH naložio je Parlamentu BiH da izmijeni i dopuni neustavne odredbe Izbornog zakona BiH u skladu s ovom odlukom u roku od šest mjeseci nakon njenog objavljivanja u 'Službenom glasniku BiH'. Ustavni sud je naložio Gradskom vijeću grada Mostara da izvijesti Ustavni sud u roku od tri mjeseca od dana objave izmjena koje Parlament izvrši u Izbornom zakonu BiH o koracima koji su poduzeti kako bi se Statut Grada Mostara uskladio s Ustavom BiH", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.Ustavni sud odbacio je prigovore hrvatskih zastupnika iz Doma naroda BiH da su neustavne odredbe Izbornog zakona i Statuta Mostara kojim se propisuje nacionalna zastupljenost u Gradskom vijeću, kao i zahtjev za promjenom načina biranja gradonačelnika Mostara koji se ne bira direktno na izborima kao drugdje u BiH, nego indirektno u Gradskom vijeću. Dejtonskim sporazumom 1995. godine Mostaru je dodijeljen poseban status. Aneksom tog sporazuma utvrđeni su Principi za privremeni Statut Grada.  (Kliker.info-Hina)

27.11.2010.

TREBA LI BOSNI I HERCEGOVINI TRECI ENTITET

 

TREBA LI BOSNI I HERCEGOVINI TRECI ENTITET

 

 

 Hrvatski političari na obilježavanju 19. godišnjice osnivanja HZHB u Mostaru, 18. novembra 2010

 

Omer Karebeg

27.11.2010.

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa vođena je polemika o zahtjevu hrvatskih političkih stranaka da se u Bosni i Hercegovini formira federalna jedinica sa hrvatskom većinom.

Sagovornici su bili Denis Bećirović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, i Marinko Čavara, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH koja je nosilac tog prijedloga.

Polemisalo se o tome da li formiranje trećeg eniteta vodi daljoj podjeli Bosne i Hercegovine, da li je riječ o oživljavanju nekadašnje Herceg Bosne, da li bi ta jedinica obuhvatila i prostor Republike Srpske ili bi bila formirana samo na teritoriji sadašnje Federacije i da li je formiranje trećeg eniteta jedini način da se ostvari puna ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini

Omer Karabeg: Gospodine, Čavara, da li vaš prijedlog u osnovi podrazumijeva formiranje trećeg eniteta u Bosni i Hercegovini?

Marinko Čavara: Mnogo puta se pojam treći entitet nastoji koristiti kako bi se diskvalificirao naš zahtjev. Međutim, mi smo prije gotovo četiri godine u programskim opredjeljnjima HDZ-a rekli da je Bosni i Hercegovini potreban novi ustroj, odnosno novi ustav koji bi omogućio brži napredak i bolje funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao i ravnopravnu poziciju hrvatskog naroda jer Vašingtonski i Dejtonski sporazum nisu u istu poziciju stavili sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: A u čemu je razlika između federalne jedinice i entiteta?

Marinko Čavara: Mi smo rekli u našim programskim opredjeljenjima da Bosnu i Hercegovinu treba ustrojiti na tri razine vlasti: državnu razinu sa nadležnostima koje mora da ima svaka država kako bi mogla funkcionirati, srednju sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlasti koja bi trebala imati najmanje četiri teritorijalne jedinice od kojih bi svaka imala relativnu većinu jednog naroda i u kojoj bi pripadnici svih naroda imali ista prava, dok bi treću razinu činila lokalna samouprava. U ustavu bi se definiralo koje su nadležnosti države, koje federalnih jedinica, a koje jedinica lokalne samouprave.

Denis Bećirović: Zahtjev da se formira nova, treća državno-pravna jedinica ili entitet i time Bosna i Hercegovina pretvori u zajednicu federalnih jedinica
Zahtjev da se formira nova, treća državno-pravna jedinica ili entitet i time BiH pretvori u zajednicu federalnih jedinica i izgubi svojstvo jedinstvene države može imati nesagledive negativne posljedice po sve narode i građane BiH.
i izgubi svojstvo jedinstvene države može imati nesagledive negativne posljedice po sve narode i građane Bosne i Hercegovine. Lično smatram da to nije ništa drugo nego pokušaj vraćanja politike čije smo pogubne posljedice osjetili svi mi u Bosni i Hercegovini, posebno tokom devedesetih godina. Mislim da ne trebamo ponavljati historiju zla i nevolje na ovim prostorima. Naravno, niko normalan ne može biti zadovoljan postojećim stanjem i položajem prije svega građana, ali i svih naroda u Bosni i Heregovini, uključujući i hrvatski narod. Glavni uzrok ovakvom stanju je još uvijek dominantna ideja o vladavini na temelju brojne premoći jednog naroda. Jednakopravnost se nikada ne može ostvariti politikom teritorijalne separacije i uspostavljanjem većinske vlasti jednog naroda na određenoj teritoriji čime se drugi narodi, koji žive na toj teritoriji, svode na manjine, pa se tako poništava ideja jednakopravnosti i konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Jednakost se može ostvariti samo kroz jednako predstavljanje i jednake mogućnosti učešća u stvaranju politike države u cjelini.

Marinko Čavara: Mnoge teze koje je gospodin Bećirović izrekao ne stoje. Ko god kaže da bi nova teritorijalna organizacija mogla ugroziti jedinstvenost
Da li oni koji se protive novoj teritorijalnoj organizaciji smatraju da je dobro postojeće uređenje sa dva entiteta od kojih u jednom, koji se zove RS, postoji apsolutna dominacija srpskog naroda, a u drugom, koji se ne zove bošnjački, apsolutna dominacija bošnjačkog naroda?
zemlje nije u pravu. Diskontinutiet teritorije je garancija da Bosna i Hercegovina nikada ne može doživjeti bilo kakvu podjelu, niti disoluciju. Diskontinuitet teritorije podrazumijeva da nema teritorijalne povezanosti dijelova Bosne i Hercegovine koji se nalaze u jednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici.  Da li oni koji se protive novoj teritorijalnoj organizaciji smatraju da je dobro postojeće uređenje sa dva entiteta od kojih u jednom, koji se zove Republika Srpska, postoji apsolutna dominacija srpskog naroda, a u drugom, koji se ne zove bošnjački, apsolutna dominacija bošnjačkog naroda? Da li se u takvoj situaciji Hrvati mogu lagodno osjećati? Hrvati su jedini narod koji ne može da ima svoje legalno izabrane predstavnike, da izrazi svoju volju kroz izbore i da se ta volja poštuje. Mi smo ponudili svoj koncept uređenja Bosne i Hercegovine, ali prihvatićemo i svako drugo rješenje koje će omogućiti punu ranopravnost sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Nismo mi, dakle, rekli da mora biti tako, ali, pošto postojeće stanje ne omogućava ravnopravnost hrvatskom narodu, naše je pravo da tražimo rješenje. Na to nas obvezuje preko 90 posto glasova hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini.

Opasna igra crtanja karata


Denis Bećirović, foto: Midhat Poturović
Denis Bećirović: Bosna i Hercegovina jednako pripada i Hrvatima i Bošnjacima i Srbima. To je država koja se može definisati onom čuvenom negacijom da nije ni bošnjačka, ni srpska ni hrvatska, ali isto tako i afirmativnom tvrdnjom da je i hrvatska i srpska i bošnjačka. To znači da se ona ne može dijeliti između Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali i da podjednako pripada i Bošnjacima i Srbima i Hrvatima. Ja mislim da je prošlo vrijeme sijanja političke magle. U proteklih dvadeset godina HDZ je bio 18 godina na vlasti, a SDP nepune dvije godine. Kakvi su bili učinci HDZ-ove politike u tih 18 godina? Rezultati su pogubni. Polovina Hrvata više ne živi u Bosni i Hercegovini, Posavina je etnički očišćena, Hrvata nema u srednjoj Bosni, a ni u nekim drugim krajevima, u Krajini, na primjer. Ne pada mi na pamet da HDZ optužim da je protjerao Hrvate iz tih krajeva, ali sasvim je sigurno da je, kao vladajuća stranka, svojim u nekim momentima katastrofalnim političkim procjenama kumovao da se Hrvati danas nađu u ovoj poziciji. Moramo također znati da je u Bosni i Hercegovini igra sa crtanjem karata vrlo opasna. Tokom rata 1992- 1995. godine dobro smo vidjeli čemu to vodi. Ovako ozbiljne i teške teme ne bi trebalo otvarati na način kako to HDZ
Moramo također znati da je u BiH igra sa crtanjem karata vrlo opasna. Tokom rata 1992- 1995. godine dobro smo vidjeli čemu to vodi. Ovako ozbiljne i teške teme ne bi trebalo otvarati na način kako to HDZ radi posljednjih mjeseci.
radi posljednjih mjeseci. Ali, evo i jedno konkretno pitanje za gospodina Čavaru. Kada rukovodstvo HDZ govori o trećem entitetu, da li smije javno da kaže da li taj treći entitet treba da obuhvati i teritoriju Republike Srpske.

Marinko Čavara:
Ovom pričom nastoji se zamagliti činjenica da je SDP dominantno bošnjačka partija i da se tako i ponaša. Predsjednik te političke partije je i predsjednik Bošnjačkog instituta i niza drugih bošnjačkih intelektualnih organizacija. Kad se Bošnjaci okupljaju tu je obvezno i gospodin Lagumdžija. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, kada se radilo o važnim pitanjima, u većini slučajeva su SDA, Stranka za BiH i SDP glasovali zajedno, a na drugoj strani je najčešće bio HDZ. Ja bih volio da je SDP multietnička stranka i da nema takav sastav kakav ima - gotovo jednonacionalni. S druge strane, i ja bih mogao postaviti kontrapitanje - a šta je to SDP u općinama gdje je bio na vlasti učino za Hrvate? Inače, Bosna i Hercegovina nikada nije bila upitna ni za HDZ, ni za hrvatski narod. Hrvatski narod je doprinio da se na referendumu 1991. godine Bosna i Hercegovina potvrdi kao samostalna i neovisna država. Mi nećemo ništa učiniti što bi vodilo disoluciji, podjeli i odvajanju.

Omer Karabeg: Gospodin Bećirović je postavio pitanje da li bi federalna jedinica sa hrvatskom većinom mogla da se prostire i na teritoriji Republike Srpske.

Marinko Čavara: Crtanje karata je nevažan posao ako se mi dogovorimo o nadležnostima i odnosima između tri razine vlasti. Tada će biti manje važno tko je u kojoj od tih administrativno-teritorijalnih jedinica.

Omer Karabeg: Da li to znači da bi u nekoj varijanti dogovora federalna jedinica sa hrvatskom većinom mogla da obuhvati i dio Republike Srpske?

Marinko Čavara: Pa, naravno. Čitava Bosna i Hercegovina je stvar ustavnih promjena i dogovora stranaka. Etničko načelo ustroja administrativno-teritorijalnih jednica bi, možda, bio jedan od kriterija, ali teritorije prije svega treba vezati na gospodarskom, prometnom i zemljopisnom načelu. Mi smo uvijek zagovarali i zagovarat ćemo dijalog o svim pitanjima. Nijedno pitanje ne smije biti tabu tema. Umjesto dijaloga HDZ se pokušava prikazati da je ovakav ili onakav, govori se o nekim slikama iz prošlosti koje nemaju veze sa sadašnjim HDZ-om i njegovim rukovodstvom.

Herceg Bosna i opstanak Hrvata


Denis Bećirović
:  Meni je drago da gospodin Čavara smatra da treći entitet treba da zahvati i dio teritorije Republike Srpske. Ne znam samo kako će to
Meni je drago da gospodin Čavara smatra da treći entitet treba da zahvati i dio teritorije RS. Ne znam samo kako će to objasniti svom koalicionom partneru u Banjaluci koji uporno ponavlja 'Daćemo vam treći entitet, ali napravite ga na teritoriji Federacije, RS je neupitna'.
objasniti svom koalicionom partneru u Banjaluci koji uporno ponavlja: “Daćemo vam treći entitet, ali napravite ga na teritoriji Federacije, Republika Srpska je neupitna“.Kada govorimo o prošlosti, moram reći da niko od domaćih aktera, niti od onih iz međunarodne zajednice ne vraća HDZ u prošlost. HDZ se, nažalost, posljednjih mjeseci sam okrenuo prošlosti. Obilježavanje 19. obljetnice i veličanje paradržave Herceg Bosne na način kako je to učinjeno ovih dana jasno govori o vraćanju HDZ-a u najcrnju prošlost. Da je to tako svjedoči i činjenica da su svi nosioci političke vlasti te paradržave danas optuženici u Hagu, od Brune Stojića, Slobodana Praljka, Valentina Čorića do Jadranka Prlića, da ne nabrajamo ostale. Oni su optuženi za najteža djela, za udruženi zločinački poduhvat političkog i vojnog podjarmljivanja nehrvatskog stanovništva na prostoru paradržave Herceg Bosne. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti i teške povrede Ženevskih konvencija. Ne mislim da je obilježavanje takvih obljetnica dobro za izgradnju povjerenja u Bosni i Hercegovini.

Marinko Čavara, foto: Hrvatska riječ
Marinko Čavara: Herceg Bosna je za Hrvate bila simbol opstanka u najtežim vremenima. Ne smijemo dozvoliti da se povijest iskrivljuje. Dobro znamo kako je rat krenuo na ovim prostorima, tko ga je započeo, na koji način je tko reagirao kako obraniti pučanstvo od najezde JNA i velikosrpskog projekta. Hrvati su prvi stali u obranu Bosne i Hercegovine kad su bošnjački predstavnici govorili da to nije njihov rat i s cvijećem dočekivali JNA koja se vraćala iz Slovenije, zauzimala prostore po Bosni i Hercegovini i instalirala raketa oko Sarajeva. Hrvati su bili ti koji su zaustavljali tenkove. I, naravno, kad nije bilo odgovora središnje vlasti da se organizira obrana, hrvatski je narod, tražeći izlaz iz tog stanja, organizirao hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu i tako sačuvao 27 posto teritorije Bosne i Hercegovine. On je taj teritorij unio je u Vašingtonski sporazum u kojem je političkim dogovorima prekrižena Herceg Bosna. To je bilo nekorektno prema Hrvatima. Inače, zločina je bilo na svim stranama, a njih su uvijek činili pojedinci koji za to trebaju odgovarati. Međutim, činjenica je da za zločine nad Hrvatima gotovo nitko nije odgovarao.

Denis Bećirović:
Mi u Bosni i Hercegovini moramo već jednom
Zar je u redu da čovjek koji se čitav svoj život izjašnjavao kao Srbin, mislim na Emila Vlajkija, bude u ime hrvatskog naroda izabran za potpredsjednika Republike Srpske i da niko na to ne reagira?
spoznati da smo jedni drugima najpreči. Moramo početi otvoreno da razgovaramo, moramo kazniti ratne zločince i otvoriti prespektivu ljudima u ovoj zemlji. Pa zar je sreća da je od naših 800.000 Hrvata, koliko ih je prije rata živjelo u Bosni i Hercegovini, danas ostala polovina tog broja? Zar je sreća da je u državnom parlamentu od 14 predstavnika, koji dolaze iz Republike Srpske, svih 14 iz reda srpskog naroda, nema nijednog Hrvata, niti Bošnjaka, a prije rata je na toj teritoriji živjelo gotovo 50 posto Bošnjaka i Hrvata? Zar je u redu da čovjek koji se čitav svoj život izjašnjavao kao Srbin, mislim na gospodina Emila Vlajkija, bude u ime hrvatskog naroda izabran za potpredsjednika Republike Srpske i da niko na to ne reagira?

Marinko Čavara: Kad se govori da Hrvata nema u Republici Srpskoj, treba reći da Hrvata nema ni tamo gdje su na vlasti SDP, SDA ili neke druge stranke sa bošnjačkom većinom. Pogledajmo kakvo je stanje u Sarajevu gdje SDP gotovo
Na isti način kako gospodin Vlajki nije naš predstavnik ni gospodin Komšić nije predstavnik Hrvata. Obojica su izabrani na isti način i mi to želimo promijeniti. Želimo da sami biramo svoje predstavnike
premanentno ima odlučujući utjecaj na vlast. Koliko ima javnih škola u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, koliko hrvatska djeca mogu pohađati nastavu na svome, materinskom jeziku? Da ne govorimo kakvo je stanje sa javnim medijima. Gospodin Bećirović govori o gospodinu Vlajkiju, koji nije, naravno, hrvatski predstavnik. Ali, na isti način kako gospodin Vlajki nije naš predstavnik ni gospodin Komšić nije predstavnik Hrvata. Obojica su izabrani na isti način i mi to želimo promijeniti. Želimo da sami biramo svoje predstavnike.Nikada nam ne bi palo na pamet da bilo kom narodu biramo njegove predstavnike. To jasno pokazuje da postojeći sporazumi nisu dobri za Hrvate. Ne mogu shvatiti da je gospodinu Bećiroviću prihvatljivo da imamo dva entiteta, Republiku Srpsku i Federaciju, i da ne želi ući u ustavne promjene i razgovor kako što bolje organizirati Bosnu i Hercegovinu i ostvariti punu ravnopravnosti njenih naroda. SDP u zadnje vrijeme želi govoriti o građanskoj državi. Bosna i Hercegovina nije građanska država, ona je kao neovisna država ravnopravnih i konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba nastala na referendumu.

Unitarizam

Denis Bećirović:
Prvo, Bosna i Hercegovina nije nastala na referendumu. Bosna i Hercegovina je jedna od najstarijih evropskih država, ona ima svoju hiljadugodišnju državnost. Drugo, za propuste, slabosti i promašaje HDZ-ove politike ne može odgovarati SDP, jer je, kao što sam rekao HDZ bio na vlasti 18
Suština je u sljedećem - u Bosni i Hercegovini treba prekinuti sa politikama koje teže ka nacionalnom razgraničenju i podjeli države na federalne ili konfederalne nacionalne jedinice.
godina, a SDP nepune dvije. SDP sve čini da se Hrvati vrate u Bosnu i Hercegovinu i da imaju ravnopravan status u ovoj zemlji kao i svi drugi narodi i građani. Željko Komšić je dobio najveći broj glasova građana Bosne i Hercegovine, ali i velikog broja Hrvata. On je čovjek socijaldemokratske orijentacije. HDZ Bosne i Hercegovine vodio je kampanju protiv Ive Josipovića, socijaldemokratskog kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske. Najviši dužnosnici HDZ-a su izjavljivali da je Ivo Josipović elementarna nepogoda za Hrvatsku. Ako su tako mogli da govore za Josipovića, nije čudno što na sličan način optužuju i Hrvata Željka Komšića, čovjeka koji se bori za socijaldemokratske vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Suština je u sljedećem - u Bosni i Hercegovini treba prekinuti sa politikama koje teže ka nacionalnom razgraničenju i podjeli države na federalne ili konfederalne nacionalne jedinice. U Bosni i Hercegovini jedino SDP upozorava na pogubne posljedice tih politika. Na posljedice Tuđmanove politike prema Bosni i Hercegovini ukazivale su i desetine intelektualaca iz Republike Hrvatske od Ive Banca, Slavka Goldštajna, Slavka Gotovca, Vesne Pusić, bivšeg predsjednika Mesića, pa do novog predsjednika Ive Josipovića. Ta politika je ostavila na cjedilu dvije trećine bosanskohercegovačkih Hrvata. Mi želimo da brinemo o svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. SDP i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nisu napravili nijednu grešku koja bi nanijela štetu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini za razliku od prethodnih članova Predsjedništva iz HDZ-a koji su svojim nesmotrenim odlukama i pogrešnim političkim procjenama nanijeli veliku štetu hrvatskom narodu, ali i drugim narodima u Bosni i Hercegovini. I tu je temeljna razlika između SDP-a i HDZ-a.
Danas je u BiH na sceni bošnjačka unitarna politika koja, ja se slažem, nije želja bošnjačkog naroda, ali jeste određenih političkih elita. Floskula građanska država je ustvari sredstvo kako bi se ostvarila dominacija brojnijeg naroda


Marinko Čavara: Danas je u Bosni i Hercegovini na sceni bošnjačka unitarna politika koja, ja se slažem, nije želja bošnjačkog naroda, ali jeste određenih političkih elita. Floskula građanska država je ustvari sredstvo kako bi se ostvarila dominacija brojnijeg naroda. Evo, samo neka gospodin Bećirović kaže šta je to SDP dobro uradio za Hrvate. Zar nije u raspravi o nizu zakona glasao protiv naših prijedloga uvijek u korist jedne nacionalnosti? Pogledajmo realnosti u oči, pogledajmo stvarnost u Bosni i Hercegovini. Trebamo sjesti i razgovarati o ustavnom uređenju, trebamo praviti novi ustav, ali takav da se sva tri naroda dobro osjećaju u Bosni i Hercegovini.

Denis Bećirović:
Kada govorite o unitarizmu moram vas podsjetiti na neke elementarne činjenice. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta, Federacija na 10 kantona, dok Republika Srpska nema nijednog kantona.
BiH je podijeljena na dva entiteta, Federacija na 10 kantona, dok RS nema nijednog kantona. Kako onda možete govoriti o unitarizmu u Federaciji, a ne pomenuti RS koja je apsolutno unitarna?
Kako onda možete govoriti o unitarizmu u Federaciji, a ne pomenuti Republiku Srpsku koja je apsolutno unitarna? Kako možemo govoriti o unitarizmu na nivou države Bosne i Hercegovine kada i vi i ja jako dobro znamo da je to država koja je izrazito decentralizirana i kojoj je potrebno još dosta nadležnosti da bi mogla preuzeti svoje obaveze u predstojećem procesu euroatlantskih integracija? Inače, apsolutno se slažem s vama, gospodine Čavara, u jednom: treba sjesti za sto, treba razgovarati o ustavnim rješenjima. SDP apsolutno želi rješenja koja će omogućiti potpunu jednakopravnost. U tom smislu bili smo prva politička partija u ovoj zemlji koja je izašla sa jasnim prijedlogom novog ustava Bosne i Hercegovine. Nažalost, nismo imali potrebnu većinu.

Omer Karabeg: Gospodine Čavara, da li je formiranje federalne jedinice sa hrvatskom većinom jedini način na koji se, po vašem mišljenju, može ostvariti ravnopravnost Hrvata? Postoje li i druge opcije?

Marinko Čavara: Ja sam rekao da smo mi ponudili jedno od rješenja i da smo u našim programskim opredjeljenjima rekli da ćemo prihvatiti i svako drugo rješenje koje će omogućiti potpunu ravnopravnost hrvatskog naroda sa druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Gospodin Bećirović mi nije naveo nijedno rješenje, nijedan potez koji je SDP učinio za dobro Hrvata. Ali bez obzira na to SDP je stranka s kojom ćemo najvjerojatnije surađivati i ubuduće, a surađivali smo i dosad. Drago mi je što se gospodin Bećirović slaže da su neophodne ustavne promjene jer je u početku izgledalo da tvrdi da je sadašnje uređenje dobro. Hrvati se posebno ne mogu složiti da je dejtonsko uređenje dobro i mi ga želimo promijeniti.Naravno da treba razgovarati i o tome kakve će biti nadležnosti države. One moraju biti takve da se omogući funkcioniranje Bosne i Hercegovine, a koji teritorij, koliko jedinica i koje jedinice - to je sve stvar dogovora političkih partija, odnosno predstavnika naroda koji budu sudjelovali u razgovorima o ustavnim promjenama.

Omer Karabeg: Gospodine Bećiroviću, mislite li da je dogovorom moguće naći rešenja koja će obezbijediti punu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini?

Denis Bećirović: Moja politička partija se zalaže za punu ravnopravnost i Hrvata i Bošnjaka i Srba i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine. Moramo se naviknuti na kompromise. Kompromis je kada svaka strana žrtvuju jedan dio svojih stavova i uvjerenja da bi se došlo do rješenja koje ovu zemlju treba da vuče naprijed. Pri tome, kada je riječ o promjenama ustava, ne vjerujem da se do njih može doći samo angažiranjem domaćih političkih snaga. Potrebno je snažnije uključivanje međunarodne zajednice jer je ona sastavni dio ustavnih rješenja u Bosni i Hercegovini.

*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi:
Franjo Topić: BiH treba biti decentralizirana
Mijenja li se hrvatska politika prema ustroju BiH
Treći entitet određuje karakter nove vlasti u BiH
27.11.2010.

DOBOJ: NAKON "KRESANJA" PENZIJA VLADE REPUBLIKE SRPSKE VIJECNIK ZAVNOBiH-A NA IVICI GLADI

 

Neimaština je Mitra Subotića, vijećnika ZAVNOBiH-a iz Doboja, natjerala da pismeno od općinskog načelnika Obrena Petrovića zatraži pomoć kako bi nabavio hranu i ogrjev za zimu

image Doboj: Petrović i Suljkanović posjetili Petrovića

Još se nisu slegli utisci o proslavi Dana državnosti BiH u većem entitetu niti eho opravdanja zašto je taj dan bio kao i svaki drugi u RS, ali je više nego jasno da ustvari malo ko istinski pridaje važnost ovom datumu.

Zgrada u kojoj je održano zasjedanje i Muzej ZAVNOBiH-a su u jadnom stanju. Ništa bolju sudbinu nisu doživjeli ni mnogi od onih koji su tog 25. novembra 1943. obnovili bosansku državnost. Danas žive poniženi i daleko od javnosti.

Neimaština je Mitra Subotića, vijećnika ZAVNOBiH-a iz Doboja, natjerala da pismeno od općinskog načelnika Obrena Petrovića zatraži pomoć kako bi nabavio hranu i ogrjev za zimu.

Petrović se nije oglušio o molbu, pa je jučer posjetio Subotića s potpredsjednikom RS Enesom Suljkanovićem i uručio mu jednokratnu novčanu pomoć.

- Mi ćemo to činiti redovno svakog mjeseca, ali ćemo intenzivno raditi na tome da preporuke dajemo Vladi RS da se ova nepravda ispravi i da penzija bude povećana na najmanje hiljadu maraka - kaže Petrović.

Nesposobni političari Subotić od svoje penzije, koju je Vlada RS u februaru ove godine skresala na 350 KM, ne može preživjeti i dati skromnu naknadu onima koji mu svakodnevno pomažu.

Mitar Subotić nije htio mnogo govoriti o pismu. Ipak, priznao nam je da su mu vlasti još 1992. godine učinile veliku nepravdu.

Zbog nesposobnih političara koji se ne mogu dogovoriti kako dalje, trpe svi, pa i on.

- Ali, naši političari, neću reći državnici, već političari, vrlo teško se dogovaraju. A to će morati učiniti, jer će nas neko morati natjerati. Ovako dalje ne ide – kaže Subotić.

On će uz ovu pomoć pregurati zimu. Kako će ostali koji nemaju kome pisati?

Nebriga države

Načelnik Petrović spomenuo je Vladu RS, a ja hoću da spomenem institucije BiH koje bi trebale povesti računa o ovim ljudima, jer oni žive na rubu egzistencije - kazao je Suljkanović.

27.11.2010.

ARKANOVA KUMA, KOJU SU UHVATILI A POLA TONE KOKAINA, TREBA SVJEDOCITI PROTIV SVETLANE RAZNATOVIC CECE

 

Zanimljivo je da se Stanislava Čočorovska, inače kuma zločinca Željka Ražnatovića Arkana, već nalazi u zatvoru u Makedoniji zbog šverca pola tone kokaina

image Stanislava Čočorovska

Prema pisanju srbijanskih medija, Stanislava Čočorovska, inače kuma ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana, bit će ključni svjedok u optužnici protiv Svetlane Ražnatović – Cece i njene sestre Lidije Veličković-Ocokoljić.

Zanimljivo je da se Stanislava Čočorovska već nalazi u zatvoru u Makedoniji zbog šverca pola tone kokaina.

Tužilaštvo je osim nje za svjedoke predložilo i sportske menadžere Darka Šušnjara i Dejana Joksovića, fudbalere Dragoslava Šekularca i Dragišu Binića, koji su bili funkcioneri Obilića, kao i bivšeg direktora kluba Zorana Petrovića i sportskog direktora Jovana Dimitrijevića.

Prema pisanju regionalnih medija Srbija i Makedonija su ugovorom o međunarodnoj pravnoj pomoći iz 2004. regulisale pitanje privremene predaje osuđene osobe, što znači da nema prepreka da Čočorovska bude sprovedena iz Makedonije u Srbiji. U optužnici se navodi da je Čočorovska bila umiješana u prodaju tri igrača turskim klubovima.

Svetlana Ražnatović: Dugovi "došli po naplatu"

Ključni dokazi su pronađeni prilikom prodaje Nikole Lazetića turskom Fenerbahčeu.

Ovaj fudbaler je prodat po ugovoru sklopljenom 15. juna 2000. za šest miliona njemačkih maraka. Međutim, milion je vraćen turskom klubu, a 700.000 je uplaćeno na račun banke iz Lugana, preko koje je Ražnatovićeva vraćala kredit uzet u jednoj srbijanskoj banci. Na račun Čočorovske u Turskoj uplaćeno je 4,3 miliona maraka.

Na kraju je ona dva miliona prenijela na račun Obilića, a 2,3 miliona na račun Lidije Ocokoljić u Segedinu.

Osim u slučaju “Lazetić” Čočorovska je bila umiješana i u prodaju Milorada Koraća i Saše Kovačevića turskom Erzurumsportu.

27.11.2010.

RATNI SARADNICI RATKA MLADICA SU SADA MNOGI OD NJIH AKADEMICI I BIZNISMENI I UZIVAJU U SRBIJI

Mladićevi ratni saradnici uživaju u Srbiji

Radovan Karadžić i Ratko Mladić na Palama, april 1993.

Radovan Karadžić i Ratko Mladić na Palama, april 1993.

26.11.2010.
Nedovšena ratna priča, tj. izostanak jasne osude ratnih ciljeva, pa i većine ratnih zločina, učinilo je Srbiju „sigurnom kućom“ za kreatore i operativne izvršioce Miloševićeve i paljanske politike 90-ih.

Da li se tako može objasniti što se neki od ključnih ljudi iz ratnog okruženja Radovana Karadžića i Ratka Mladića nalaze u Srbiji i žive građanski život bez problema?

Među njima ima bogatih biznismena, uglednih oficira sa visokim činovima zarađenih ratnim operacijama u BiH, aktivnih ili u penziji, izdavača knjiga, akademika...

O nekima od njih govori Nataša Kandić, predsednica Fonda za humanitarno pravo.

Bivši ministar policije RS Tomislav Kovač koji je bio, kaže Kandićeva, upućen u srebrenički genocid, nalazi se u Srbiji i ima veoma profitabilnu kompaniju.

Za Branislava Puhala, bivšeg šefa obezbeđenja Ratka Mladića takođe se zna da je u Srbiji, kaže naša sagovornica.
 


U Srbiji se udomio i  Vojislav Maksimović, jedan od najbližih saradnika Radovana Karadžića i jedna od najodgovornijih osoba za ratne zločine nad Bošnjacima u Foči, čovek koji se smatra se kreatorom plana o etničkom čišćenju istočne Bosne, pa dakle i zločina koji su sledili shodno tom cilj.

U „svojoj“ Foči koju je hteo da pretvori u Srbinje, dobio je ove godine Povelju opštine, najviše zavičajno priznanje.

„Ne znam šta on radi, ali znam da se i on i mnogi drugi iz Foče nalaze u Srbiji i da se polako gubi trag o njihovom ratnom angažovanju, njihovom poreklu, njihovom učešću u pripremama etničkog čišćenja u Bosni, da se sve to polako gubi, nestaje“
, kaže Nataša Kandić.

Zaštita s obe strane Drine


Srpska desničarska grupa 1389 postavila je kontra postere nakon što je Vlada Srbije raspisala nagradu za informacije o Ratku Mladiću, novembar 2010
Kandić dalje navodi spisak onih koji se nalaze u Srbiji.

„Ni nekadašnji ministar inostranih poslova Republike Srpske i nekadašnji predsednik SDS-a Aleksa Buha, ni Maksimović nisu siromašni ljudi. Oni su bogati ali nemam podataka o tome da li su biznismeni ili žive od onoga što su zaradili u vreme rata. Ima tu i jako puno i oficira koji su bili blizu Mladića", nastavlja Kandićeva.

“Oni su pre rata, pre 1992. godine, bili oficiri JNA a onda odlaze, navodno, kao dobrovoljci u BiH. Tamo su do kraja 1995., 1996., onda se vraćaju i ponovo postaju oficiri sada drugačije formacije, Vojske Jugoslavije a zatim i Vojske Srbije. Nose svoje generalske ili neke druge činove koje su dobili upravo zahvaljujući učešću u ratu.“


Crne liste sa zabranom ulaska jednog broja ljudi u EU, Ameriku i BiH nisu vodilja za hapšenje preostalih haških begunaca, kažu naši sagovornici. Oni se vezuju uglavnom za Radovana Karadžića koji je već u Hagu.

Da li je mreža Mladićevih pomagača oslonjena na ljude iz BiH koji danas žive u Srbiji, pitali smo Dejana Anastasijevića, novinara nedeljnika Vreme. Anastasijević kaže da je velika razlika između pomagača jednog i drugog haškog optuženika.

„Karadžićeva mreža je bila uglavnom kriminalna organizacija kojima je profit bio najvažniji a Karadžić im je bio tek zgodna mapa za uzimanje tog profita. Upravo u toj činjenici leži objašnjenje zašto je Karadžić uhapšen a Mladić nije. Kad je o Mladiću reč, njega štite profesionalci. To je i Serž Bramerc rekao"
, kaže Anastasijević.

RSE: Da li profesionalci iz Srbije ili iz BiH koji su prešli u Srbiju?

Anastasijević:
Ja bih rekao da njega štite Srbi sa obe strane Drine.

Dejan Anastasijević, čiji je poslednji novinarski zadatak bio intevrju sa haškim tužiocem Seržom Bramercom, priču o crnim listama i mrežama pomoćnika haškim beguncima, bivšim i sadašnjim, završava ozbljnim upozorenjem:

„Ko god da su pomagači, dosadašnji metodi prismotre nisu dali rezultate. Ono što je osnovna stvar je činjenica da, ukoliko do sledećeg Bramercovog izveštaja u junu iduće godine ne bude rezultata, a to znači jedan odnosno obojica haških begunaca ne budu uhvaćeni i isporučeni gde treba, Srbiji preti vrlo ozbiljna opasnost da se ponovo desi ono što se desilo 2006. godine . Da budu na godinu – dve zamrznuti svi pregovori sa EU"
, zaključuje Anastasijević.
27.11.2010.

BOZO LJUBIC, KONTRA "DRAGANA COVICA I MILORADA DODIKA: "NIJEDAN ENTITET U BiH NE MOZE OSTATI NETAKNUT"

 

24sata.info PHOTO
image Božo Ljubić / 24sata.info

 

24SI - Nakon što je Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, sklopio sporazum sa Draganom Čovićem, šefom HDZ-a, on je jučer iznenadio i svog koalicionog partnera, ali i kompletnu javnost.

 

Naime, Ljubić je preko beogradskih medija stavio do znanja da se uopšte ne slaže sa Čovićevim zahtjevom za trećim entitetom, ali i istovjetnim stavovima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Uz naglasak da nikada ne govori o trećem entitetu, Ljubić je kazao:

"RS i FBiH su ustavnom multietnički entiteti. Međutim, u ovom momentu institucionalna prava Hrvata nisu izjednačena sa pravima srpskog naroda u RS. Zato se ne može reći da institucionalno nijedan entitet ne može ostati netaknut, ali isto tako i u teritorijalnom smislu. U svakom slučaju, teritorijalna reorganizacija bi se ticala čitave države".

Ovaj Ljubićev stav u potpunoj je suprotnosti sa stavovima Čovića i Dodika. Dodik je naime rekao da potpuno podržava Čovićev zahtjev za uspostavu trećeg entiteta i to na teritoriji FBiH jer Republika Srpska (RS) mora ostati netaknuta u svojim granicama i svakom drugom smislu. Čović se odmah u potpunosti složio sa Dodikom.

Ljubić je istakao da po njemu teritorijalna reorganizacija BiH podrazumijeva više federalnih jedinica koje će imati različite nacionalne većine. Prema nekim informacijama koje je list "San" dobio iz Mostara, Ljubićeva izjava je ne samo iznenadila Čovića nego ga i zabrinula, pa i dovela u pitanje sporazum HDZ-a i HDZ-a 1990.

Božo Ljubić je kazao da sebe ne vidi u izvršnoj vlasti na bilo kom nivou, uz opasku da je sve to već prošao.

"Ja sam prihvatio poslanički mandat u Zastupničkom domu Parlamenta BiH", dodao je Ljubić.

(24sata.info)

27.11.2010.

HAMDIJA POZDERAC ZRTVA VREMENA

 

Hrnjica o Pozdercu govori kao o političkoj i ljudskoj gromadi

image Sa promocije knjige Safeta Hrnjice

-Naprasnu smrt i odlazak Hamdije Pozderca sa životne i političke pozornice Krajišnici su godinama pokušavali razumjeti i snagom argumenata i činjenica i sebi i drugima razjasniti,  stoji u predgovoru knjige "Hamdija Pozderac- žrtva vremena", autora bihaćkog novinara  Safeta Hrnjice, čija je promocija održana u Bihaću i Cazinu, a uz obilježavanje Dana državnosti BiH. Ovom knjigom autor je pokušao da nakon 22 godine rasvijetli Hamdijinu smrt i nagli odlazak sa političke scene tadašnje države.

Hrnjica o Pozdercu govori kao o političkoj i ljudskoj gromadi. Ističe da su nakon afere "Agrokomerc" iz avgusta 1987. godine, a pogotovu Pozderčeve smrti 6. aprila 1988. godine malobrojni ostali istrajni i dosljedni u vjerovanju da je tragični kraj političke karijere i njegovog života bio glavni cilj velikosrpskih centara moći i utjecaja.

Promijenili mu ime

Ono što je rijetkima poznato jeste da se Hamdija Pozderac prvo zvao Muhamed, a  po tradiciji otac Meho i majka Safija promijenili su mu ime nazvavši ga Hamdija. Potječe iz ugledne cazinske porodice koja se tamo doselila iz Slavonije nakon Karlovačkom mira, negdje iza 1711. godine. 

27.11.2010.

NEBOJSA RADMANOVIC: NE MOZE BITI SVE U SARAJEVU, I TO PRVO MORAJU SHVATITI SARAJLIJE

Nebojša Radmanović : Ne može biti sve u Sarajevu, i to prvo moraju shvatiti Sarajlije

26/11/2010.
• -Ne može biti sve u Sarajevu, i to prvo moraju shvatiti Sarajlije, pa onda i svi ostali. Najteže je da to shvate Sarajlije, jer oni misle da je BiH Sarajevo, što nije točno. Problemi u BiH će se početi lakše rješavati kada ljudi u Sarajevu shvate da nije sve Sarajevo. Normalno je da predsjednik Srbije dolazi u Banju Luku, kao što je normalno da predsjednik Hrvatske dolazi u Mostar. Ja ne vidim nikakav problem ..

 

Nebojša Radmanović je drugi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, a u prvih osam mjeseci novog mandata bit će i predsjedatelj kolektivnog šefa države. U vrlo otvorenom razgovoru za Večernji list predsjednik Radmanović najavljuje usklađeniju politiku državnog Predsjedništva prema inozemstvu, ali i odgovara na pitanja o protivljenju Srba članstvu u NATO-u, problemima u formiranju vlasti, odnosima sa susjedima i mogućnosti da se nakon uspostave vlasti otvore pregovori o ustavnim promjenama. Na kraju, Radmanović objašnjava zašto smatra da Srbi nikada neće prihvatiti 25. studenoga kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Postoji li u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, dovoljno političke spremnosti za pristupanje NATO savezu?

Ne može se na to pitanje odgovoriti s da ili ne. BiH se zakonski, a i odlukama političara, opredijelila da ide prema NATO-u. Zakon o oružanim snagama je jasno dao obvezu svim izabranim dužnosnicima da urade sve kako bi se što prije stiglo do NATO saveza. Sukladno tomu, svi do sada i obavljaju svoje obveze i BiH je i došla uvjetno do prijama u akcijski plan za NATO. Lako bismo mogli zaključiti da u RS-u postoji nepovjerenje prema NATO-u. Ono je prisutno kod većine građana, ali i jednog broja političara. Zbog toga i pritisak oko referendumskog opredjeljenja s jedne strane, a s druge strane referendum je demokratsko pravo koje su koristile i neke druge zemlje prilikom pristupanja NATO-u. Ja osobno procjenjujem da je dan ulaska u NATO još daleko i da zato ne treba trošiti energiju na priču o referendumu, već treba sukladno zakonu i političkim opredjeljenjima ispunjavati obveze koje stoje na tom putu. Te obveze i reforme koje nameće NATO - odgovaraju BiH.

Očekujete li da će vremenom doći do promjene raspoloženja u javnosti u RS-u i hoće li vladajuća politička struktura pokušati utjecati na tu promjenu?

U vladajućim strukturama u RS-u postoji većinsko raspoloženje da se uđe u objašnjenje značaja pristupanju NATO savezu. Na tome se već radilo, pa je to zaustavljeno, a vjerujem da će se ponovno raditi u tom pravcu. Postoje argumenti da se objasni značaj pristupanja NATO-u, ali postoje i emocije građana na koje ne možete utjecati. Ako vas je netko bombardirao, a jest, teško vam je shvatiti da se tom nekome sada trebate pridružiti. Također, postoji i politički interes koji nije vezan za emocije i to će političari morati objasniti građanima. Ovo pitanje zavisi i od okruženja. Srbija nije na putu prema NATO-u, iako vrši reformu vojske sukladno NATO standardima. Ne znači da će Srbija uvijek ostati izvan tog saveza, ali je danas razmišljanje prilično slično u RS-u i Srbiji. No, približavanje Rusije nekim odnosima s NATO-om, kao što se sada dogodilo na summitu u Lisabonu, također može utjecati na raspoloženje u RS-u prema NATO savezu. Vidjet ćemo kako će se to razvijati.

Je li priključenje NATO-u bila i tema razgovora koje ste imali na NATO summitu u Lisabonu?

Dio NATO summita na kojem smo mi sudjelovali odnosio se na mirovnu misiju u Afganistanu. Međutim, u stanci zasjedanja i pred samo zasjedanje razgovaralo se i o drugim temama, a posebno ih je zanimalo dokle smo došli u reguliranju pitanja vojne imovine, što je uvjet za akcijski plan.

Imali ste i kratki susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Što Vam je kazao tom prilikom?

Osim kurtoaznog pitanja o situaciji u Bosni i Hercegovini, predsjednik Obama je kazao da prate stanje u BiH i da su zadovoljni našim sudjelovanjem u misiji u Afganistanu i općenito našim putem prema NATO savezu. Taj razgovor je trajao svega nekoliko minuta.

Otkako ste preuzeli novi mandat, imali ste brojne susrete sa stranim veleposlanicima i drugim diplomatima. Što oni prioritetno traže i očekuju od novih bh. vlasti?

-Dio međunarodne zajednice ima mnogo krupnije probleme nego što je to BiH, pa nas se samo usput dotaknu. Drugi dio međunarodne zajednice, tvrdim to sasvim jasno, ne razumije što se ovdje događa i donosi ishitrene odluke...

Koji je to dio međunarodne zajednice?

-To su neki u Europi koji su potaknuti neprimjerenim izvješćima OHR-a o stanju u BiH. Iako ne mogu reći da kod svih ne postoji dobra namjera da se pomogne BiH. Mislim da je ključno pitanje u cijeloj priči različitost unutarnjih stavova koji iz BiH odlaze prema vani. To unosi određenu konfuziju i ako tome dodate OHR, koji radi nešto četvrto, jednoj europskoj zemlji je teško razumjeti što se to uistinu događa u Bosni i Hercegovini. Zato nekada imate zabrinutost, dobronamjernu želju da se pomogne, ali i smjer koji može biti pogrešan. Odgovornost je na nama, domaćim izabranim političarima, da pomaknemo u stranu međunarodne faktore, da ih koristimo savjetodavno, a ne da se njima žalimo jedni na druge.

Jeste li s drugom dvojicom članova Predsjedništva razgovarali o toj temi? Kako možete izbjeći praksu da svaki član istupa samostalno i vodi samostalnu politiku?


-I u prethodne četiri godine mi smo se u državnom Predsjedništvu više slagali, nego što smo se sukobljavali. Međutim, u javnost je izlazilo samo ono kada se ne slažemo i onda se stječe dojam da se mi svaki dan svađamo, što nije točno. Svjesni te percepcije u javnosti, mi smo sada u startu pokušali pokazati da se slažemo. I mogu reći da smo uspjeli. Čak je to vidljivo u međunarodnoj zajednici kao uspjeh Predsjedništva na početku mandata. Moj istup u Vijeću sigurnosti je bio usuglašen, što je s velikim zadovoljstvom primljeno od članica Vijeća sigurnosti. Čini mi se da sada na početku kod sve trojice članova Predsjedništva postoji želja da istupamo jedinstveno. Ja ću se maksimalno truditi da u tome i uspijemo.

U posljednje vrijeme su intenzivirani kontakti na predsjedničkoj razini među zemljama regije. Hoće li se Bosna i Hercegovina aktivnije uključiti u te razgovore i relaksaciju odnosa u regiji?


-Hoće. BiH će sigurno biti vrlo aktivna u tome. Mi smo i ranije radili na bilateralnoj suradnji i imali smo službene posjete. Međutim, mnogo veći značaj se pridaje našim unutarnjim svađama. Naravno, suradnja sa susjedima može biti bolja i mi sada pripremamo plan posjeta za iduću godinu. Prioritet će biti dobrosusjedska suradnja, a to znači da ćemo se truditi kako bi imali službene posjete susjednim zemljama, kao i posjete njihovih predsjednika BiH.


Mediji i dio bošnjačke politike često prigovaraju predsjednicima Borisu Tadiću i Ivi Josipoviću zbog odlazaka u Banju Luku i Mostar. Kako Vi to komentirate?


-Ne može biti sve u Sarajevu, i to prvo moraju shvatiti Sarajlije, pa onda i svi ostali. Najteže je da to shvate Sarajlije, jer oni misle da je BiH Sarajevo, što nije točno. Problemi u BiH će se početi lakše rješavati kada ljudi u Sarajevu shvate da nije sve Sarajevo. Normalno je da predsjednik Srbije dolazi u Banju Luku, kao što je normalno da predsjednik Hrvatske dolazi u Mostar. Ja ne vidim nikakav problem u tome. Problem je u zlonamjernim ljudima koji hoće praviti svađe u BiH. Njihovi dolasci u bilo koji dio Bosne i Hercegovine su doprinosi pomirenju, toleranciji i dobrosusjedskoj suradnji.

Kako Vi gledate na sve veći angažman Turske na Balkanu i posebno u Bosni i Hercegovini? Slažete li se s predsjednikom svoje stranke da se Turska ponaša pristrano u BiH?

Slično Milorad Dodik i ja mislimo o tom pitanju. Generalno su bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Turske dobri. S druge strane, legitimna je želja Turske da utječu na događaje na Balkanu, ali je isto tako legitimno da mi kažemo što mislimo o tome. Dakle, nemam ništa protiv da Turska, koristeći dobre bratske odnose s nekim narodima ovdje, pomaže BiH, ali imam protiv toga da različito gledaju na pojedine narode kada je u pitanju politički razvoj BiH.

Kada možemo očekivati konstituiranje izvršne vlasti na državnoj razini?

-To ovisi o najmanje tri razine dogovora. Jedna je Predsjedništvo i ja odgovorno tvrdim da ćemo mi u zakonskim rokovima uraditi sve što je u našoj nadležnosti. Druga razina odlučivanja je Parlament BiH i od njega zavisi i kako će Predsjedništvo ispunjavati rokove. I treća razina je međustranački dogovor bez kojeg nema ni vlasti. Primjećujem da su zadnjih dana intenzivirani međustranački razgovori, ali teško je reći kada će taj posao biti završen. Predsjedništvo je spremno obaviti konzultacije i na kraju izići s imenom mandatara. Osobno želim da to bude što prije, ali teško je očekivati da to bude prije kraja siječnja i ja bih bio zadovoljan kada bismo to uspjeli završiti u drugoj polovini siječnja.

Jeste li skloniji tome da novi predsjedatelj Vijeća ministara bude iz stranke koja je dobila najviše glasova ili iz hrvatske stranke, uvažavajući nepisano pravilo o nacionalnoj rotaciji na toj poziciji?

I kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a i kao političar, ali i čovjek koji razmišlja o ovom prostoru na kojem živimo svi zajedno, mislim da je neophodno da ovaj put predsjedatelj Vijeća ministara bude iz reda hrvatskog naroda, i to iz stranke koja je dobila najveći broj glasova Hrvata na izborima. Ukoliko se Hrvati ne dogovore drukčije, naravno! Mislim da je to najbolje za BiH, a svaka drukčija odluka pravi probleme u BiH i čini je nestabilnom. To ne mora biti nigdje zapisano i oni koji izlaze s tim argumentom da nacionalna rotacija na ovoj poziciji nigdje nije zapisana, zapravo hoće zbog svog osobnog ili nekog kolektivnog interesa praviti nestabilnost u BiH. Tako ne može funkcionirati BiH i nadam se da će ovi argumenti koje sam iznio prevladati.

Mnogo rasprava se vodi i o tome na kojim principima uspostaviti vladajuću većinu - je li to matematička ili programska koalicija?

Moguće je i jedno i drugo. I matematička koalicija uspostavljena prije četiri godine je imala određena programska opredjeljenja. Sada imate rasprave o tome što je to programska koalicija. Program može biti zapisan i na jednoj i na 150 stranica, a možete neostvariti i jednu i drugu. Važno je da ta programska platforma ne bude pretenciozna, jer ovdje vlast formiraju stranke koje imaju potpuno suprotne programe. Od onih unitarističkih do onih potpuno decentralističkih, ali postoje i stvari koje su nam zajedničke, kao što je europski put. Iz toga možemo izvući barem 10 jasnih programskih zadataka za novo Vijeće ministara. Nađimo ono što nam je zajedničko i ostvarimo to kao što smo ostvarili više od 170 uvjeta za bezvizni režim.

Vidite li Vi sada tu spremnost da se nađe balans između matematičke i programske koalicije?

Ima nekih važnih stranaka koje ne pokazuju takvu spremnost i to jest problem. Ako to prevladamo u idućih nekoliko dana, onda ćemo brzo doći do Vijeća ministara, a u protivnom ćemo imati velike teškoće. Postoje ovdje oni koji su sebi umislili da oni mogu sve i da svi ostali trebaju kleknuti pred njima. To nije moguće ni u centraliziranim jednonacionalnim državama, a pogotovo ne u BiH. Neka ovo bude poziv tim ljudima da dođu malo pameti.

Očekujete li da nakon formiranja vlasti bude otvoreno pitanje ustavnih promjena u BiH i je li realno očekivati da se postigne neki konkretan dogovor tijekom ovog mandata?

Očekujem da to pitanje ubrzo bude otvoreno, ali iskreno ne očekujem da to bude završeno do kraja ovog mandata. Kada govorimo o nezadovoljstvu, ja tvrdim da su sva tri naroda nezadovoljna u BiH, ali u određenom trenutku nečije nezadovoljstvo ispliva u prvi plan, kao što je sada slučaj s Hrvatima. Nezadovoljni su Bošnjaci, jer smatraju da BiH treba biti centralizirana država. Srbi su nezadovoljni, jer smatraju da su RS-u oduzete nadležnosti koje su joj pripale po Daytonu i posebno su nezadovoljni Hrvati, jer je u posljednje vrijeme došlo do njihova grubog nadglasavanja. Moje mišljenje je da su političari koji su iz većinskog naroda vodili računa da ne preglasavaju one kojih je manje, ne bi ni došlo do ovakve eskalacije hrvatskog nezadovoljstva. Ja sam uvijek isticao da Hrvati nemaju isti ravnopravan odnos kao Bošnjaci i Srbi. Moram reći da to po Daytonu nije bilo tako i da je taj problem eskalirao nakon promjena koje je uveo Wolfgang Petritsch, jer je omogućio nadglasavanje Hrvata. Hrvati imaju manjkavosti kada je u pitanju uporaba jezika, što je pravo koje mora biti zajamčeno nacionalnim manjinama, a ne konstitutivnim narodima. O tome sam glasnije govorio nego neki Hrvati. Sada smo izloženi pritisku svih hrvatskih stranaka za drastične izmjene ustava, što stvara druge probleme. Ne postoji u ovom trenutku suglasnost u BiH za ozbiljnije promjene daytonskog ustava. Sada treba uraditi ono što se može, a to je uskladiti ustav s presudom u predmetu “Sejdić i Finci”. Sve ostalo treba prebaciti u Parlament i onda zajedno s nevladinim sektorom, znanstvenicima i javnim djelatnicima pokušati doći do nekih ozbiljnijih promjena. Naravno, prije toga treba odmaknuti strance od cijele te priče, jer su oni sa svojim prijedlozima i projektima u proteklom razdoblju pravili cirkus u Bosni i Hercegovini.

Ovaj razgovor vodimo na dan koji se u dijelu zemlje obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, a drugom ne. Ima li ikakve šanse da Republika Srpska ikada prihvati 25. studenoga kao državni praznik?

Ne mogu reći nikada, ali moram reći teško. Praznik BiH jest ono što se svi dogovorimo i ako se ne možemo oko nekog datuma dogovoriti, postoje oni datumi oko kojih možemo. Podsjećam sve da je Ministarstvo civilnih poslova imalo prijedlog zakona o blagdanima i praznicima, s prijedlozima datuma oko kojih se slažemo. To je trebalo prihvatiti, a ne odbiti, jer smo sada u fazi kada jedni ne daju jedno, a drugi drugo, i onda imamo jedno veliko ništa. Ovaj datum jest važan za prošlost ovih prostora, ali nije državni praznik Bosne i Hercegovine. Toga trebaju biti svjesni svi, pa i oni koji danas napadaju one koji ne prihvaćaju ovaj datum kao Dan državnosti Bosne
i Hercegovine.  Dejan Jazvić (Večernji list)

27.11.2010.

ODNOSI SARAJEVA I BEOGRADA DALEKO OD DOBRIH

 

Delegacija Parlamenta BiH u posjeti Beogradu, juni 2010, foto: Saša Čolić

Delegacija Parlamenta BiH u posjeti Beogradu, juni 2010, foto: Saša Čolić

 26.11.2010.
Trenutačne ocjene o odnosima BiH i Srbije govore da su ti odnosi na veoma niskim razinama i da ih posebice otežavaju pravosudni procesi, ocijenjeno je u petak u Tuzli, na okruglom stolu na temu „Sarajevo - Beograd: da li smo na putu stabilizacije i povjerenja“, čiji je organizator Fondacija "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle.

Dolasci srbijanskog i hrvatskog predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića u BiH, njihova isprika za sve nedužne žrtve, kao i isprika Bakira Izetbegovića, ipak imaju velikog odraza na ukupne odnose zvaničnog Sarajeva i Beograda, ocijenjeno je.

„Nećemo valjda čekati kao Nijemci i Francuzi 150 godina da shvatimo da su gluposti bile u Prvom i Drugom svjetskom ratu, bez obzira ko ih je napravio. Tako i ova glupost koja je bila od 1992. do 1995., rat, agresija - ne možemo robovati tome. Treba pravdi i pravosuđu ostaviti da jure nekoga ko je tu mašineriju pokrenuo i napravio zločine, ali se dijalog mora otvoriti“
, kaže Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle.

Zijad Bećirović
, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, nije optimističan po pitanju skorog poboljšanja odnosa dvije zemlje. Tome je doprinijela, kaže, rezolucija Interpola.

„Rezolucija Interpola ponovo je omogućila Srbiji da raspisuje zahtjeve Interpolu za crvenim potjernicama. I što je najžalosnije - ovom rezolucijom su prekinute privremene mjere, koje su uspostavljene u junu 2009. godina, kojima su zahtjevi Srbije za crvenim potjernicama bili obustavljeni od strane Interpola. Danas, nakon rezulocije Interpola koja je donesena u Dohi, BiH može ulagati protest u roku od 30 dana kada sazna od strane Interpola da je Srbija uložila zahtjev za raspisivanje crvene potjernice. To pravo BiH imala je i ranije, samo nije bilo limitirano na 30 dana. Srbija je bila protiv usvajanja te rezolucije jer je njezino neograničeno pravo da raspisuje potjernice sada limitirano rokom od 30 dana, uz prethodni protest BiH. U suštini sve ostaje isto za Srbiju, a za BiH sve počinje ispočetka“
, ocjenjuje Bećirović.

Refleksija odnosa Zagreba i Beograda


Tadić i Josipović u Zagrebu, novembar 2010
U Helsinškom komitetu Srbije odnose dvije zemlje promatraju kroz sam odnos srbijanskog predsjednika Tadića prema ovoj zemlji, što bi se u konačnici moglo promatrati i kao cjelokupan odnos Srbije prema BiH.

„Boris Tadić jeste bio u Srebrenici i jeste ta ta rezolucija o Srebrenici u Skupštini Srbije usvojena, ali mislim da je ona ostala negde na pola puta jer je izbegnuta reč genocid. Boris Tadić nije smogao snage da se jasno izjasni i o genocidu u Srebrenici. Ni korak dalje se u tome nije otišlo. I mislim da tu Srbija može da odigra ključnu ulogu zbog toga što preferira RS, i ne samo to nego koristi sve moguće argumente u prilog tezi da će RS možda u budućnosti biti deo Srbije. To je sad patrijarh Irinej nedavno u Banjoj Luci rekao“, kaže Seška Stanojlović iz Helsinškog komiteta Srbije.

Otopljavanje i relaksacija odnosa između Hrvatske i Srbije i njezinih lidera veoma je dobro za BiH, smatra Zoran Ostojić, poslanik u Skupštini Srbije.

„Druga stvar koja je bitna za normalizaciju regiona, a to znači i odnosa između Bosne i Srbije je članstvo u NATO paktu. Sve NATO zemlje imaju kakve-takve odnose otkad se NATO formirao. Niko nije ratovao“
, kaže Ostojić.

Vehid Šehić, dopredsjednik Igmanske inicijative, kaže da dijalog između dvoje zemlje već 16 godina najbolje održavaju akteri civilnog društva.

„Najbolje da to rješavamo sami, bez učešća međunarodne zajednice, jer tu ćemo pokazati i političku odgovornost. Međutim, svi su na ispitu vjerodostojnosti - da li su ono što su govorili spremni i da djelima pokažu“
, kaže Vehid Šehić.

Grujica Spasović, veleoposlanik Srbije u BiH, smatra da su odnosi BiH i Srbije mnogo bolji od onog što mediji prezentiraju, ali su još uvijek daleko od onog odnosa kakav građani očekuju:

„Imate tu jako puno i ekonomskih interesa, ima tu puno porodičnih veza, prijateljskih itd. Ja se iskreno nadam da će u narednim godinama čak vrlo brzo da ti odnosi krenu nabolje. Ja se iskreno nadam da će vrlo brzo slediti poziv Predsedništva BiH da predsednik Tadić dođe i u posetu Sarajevu“
, navodi Spasović.

Jedinstven zaključak s okruglog stola „Sarajevo - Beograd: da li smo na putu stabilizacije i povjerenja“, koji je organiziran u Tuzli, a na kojem su se okupili predstavnici vladinih i nevladinih institucija Srbije i BiH, je da se potaknu institucije ove dvije zemlje da uspostave stalne komunikacijske odnose, da zajedno počnu evidentirati probleme, a onda ih zajedno i prevazilaziti.
27.11.2010.

ALEKSANDAR DZOMBIC O ULOZI NOVOG PREDSJEDNIKA MANJEG ENTITETA: POLITICKA PITANJA I DALJE U RUKAMA "MILORADA DODIKA"

 

SNSD-u bi trebalo da pripadnu finansije, unutrašnji poslovi, zdravstvo, privreda, poljoprivreda i ekonomski odnosi • Očekuje da se za tri do četiri mjeseca formira vlada Federacije BiH

image

Mandatar Aleksandar Džombić izjavio je da će se nova vlada Republike Srpske (RS) više baviti privredom i socijalnim pitanjima, dok će politička pitanja biti prenesena na novog predsjednika Republike.

Džombić je rekao da očekuje da Vlada bude formirana do 15. decembra, tako da već do kraja godine budu usvojena pojedina strateška dokumenta. Za sada je, kaže on, prioritet usaglašavanje stavova sa Demokratskim narodnim savezom (DNS) i Socijalističkom partijom o raspodjeli resora.

"Kada je riječ o pojedinim resorima, SNSD-u bi trebalo da pripadnu finansije, unutrašnji poslovi, zdravstvo, privreda, poljoprivreda i ekonomski odnosi. DNS-u je ponuđen resor saobraćaja i veza, jer su zahtijevali kontinuitet, i lokalna samouprava. Što se tiče trećeg ministarstva, o tome ćemo se pokušati usaglasiti", rekao je Džombić za Radio-televiziju RS.

On je dodao da je Socijalističkoj partiji ponuđen resor trgovine i turizma, porodice, omladine i sporta, te rada i boračko-invalidske zaštite, i da je potrebno da oba SNSD-ova koaliciona partnera ispoštuju konstitutivnost naroda na ministarskim funkcijama.

"Što se tiče ministarskog mjesta za SDA, očekujemo da se za tri do četiri mjeseca formira vlada Federacije BiH, nakon čega ćemo, prema principu reciprociteta, jedno mjesto u našoj vladi dati ovoj stranci, i to bi trebalo da bude resor izbjeglica i raseljenih lica", najavio je Džombić.

Govoreći o personalnom sastavu buduće Vlade, mandatar je rekao da je za sada izvjesno da će ministar finansija biti Zoran Tegeltija, zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić, saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović, a u Vladi će ostati i aktuelni ministri Džerard Selman i Anton Kasipović.

"Lider Socijalističke partije Petar Đokić je jedan od kandidata za neki od značajnijih resora, a jedno od izvjesnih imena je Željka Cvijanović za Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju", rekao je Džombić.

Mandatar je izrazio očekivanje da će opozicija u RS biti konstruktivna u svom djelovanju i da će argumentima ukazivati na eventualne greške u radu Vlade.

"Problem opozicije u RS je što ona nije jedinstvena i to se moglo vidjeti u toku predizborne kampanje, jer njeni lideri nisu mogli da se usaglase. Nama je bitno da smo sa strankama iz RS postigli dogovor o usaglašenom djelovanju u institucijama BiH i da možemo imati veto na sve štetne odluke po RS", istakao je Džombić.

Prema njegovim riječima, u prethodne četiri godine zaustavljen je proces prenošenja nadležnosti RS.

"Mi ćemo nastojati da određene nadležnosti vratimo na entitetski nivo, jer smo utvrdili da su njihovim prenosom prouzrokovane velike neefikasnosti i poskupljenja funkcionisanja institucija. Sada u zajedničkim institucijama imamo 22 000 zaposlenih koji troše 50 miliona maraka više nego RS, u čijoj upravi radi 55 000 ljudi", naglasio je Džombić.

On je dodao da zbog toga Vlada RS neće dati saglasnost za povećanje budžeta zajedničkih institucija, iako na tome insistira Međunarodni monetarni fond, jer to podrazumijeva odobrenje dodatnih 200 miliona KM sa zajedničkog računa, što nije prihvatljivo.

Govoreći o budućoj socijalnoj politici u RS, Džombić je rekao da će jedna od prvih biti reforma Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, koja će podrazumijevati odvajanje pravih od penzija stečenih po drugom osnovu, formiranje rezervnog fonda, te uvođenje dobrovoljnog "trećeg stuba" penzijsko-invalidskog osiguranja.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240497

Powered by Blogger.ba